← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-682/98, U-I-689/98, U-I-727/98, U-I-937/98 od 23

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-682/98, U-I-689/98, U-I-727/98, U-I-937/98 od 23 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-682/98, U-I-689/98, U-I-727/98, U-I-937/98 od 23 NN 7/1999 (22.1.1999.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-682/98, U-I-689/98, U-I-727/98, U-I-937/98 od 23 USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu predsjednik Suda Jadranko Crnić te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, u povodu prijedloga za ocjenu ustavnosti Zakona o prenošenju sredstava državnog proračuna Fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja te usklađivanju mirovina, na sjednici održanoj dana

  1. prosinca
  2. godine, donio je sljedeće RJEŠENJE
  3. Ne prihvaćaju se prijedlozi za ocjenu ustavnosti Zakona o prenošenju sredstava državnog proračuna Fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja te usklađivanju mirovina ("Narodne novine", broj 102/98).
  4. Ovo će se rješenje objaviti u "Narodnim novinama". Obrazloženje Sindikat umirovljenika Hrvatske, Zajednica udruga matica umirovljenika Hrvatske, Društvo "Hrvatski umirovljenik", Hrvatska stranka umirovljenika, Sindikat umirovljenika Hrvatske - podružnica Dubrovnik i Županijsko povjereništvo sindikata Dubrovnik, te doc. dr. Džemaludin Kalajdžisalihović iz Zagreba podnijeli su prijedloge za ocjenu ustavnosti Zakona o prenošenju sredstava državnog proračuna Fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja te usklađivanju mirovina (dalje: Zakon o prenošenju), jer smatraju da je isti protivan odredbama članaka 1., 3., 5., 14., 16., 35.,
  5. i
  6. Ustava Republike Hrvatske. Prijedlog doc. dr. Džemaludina Kalajdžisalihovića navodi da je odredba članka
  7. stavka
  8. osporavanog Zakona suprotna članku 3.,
  9. stavak 2., 14.,
  10. i
  11. stavak
  12. Ustava Republike Hrvatske. Odredba članka
  13. osporavanog Zakona da je suprotna članku
  14. stavak
  15. i 2., članku 3.,
  16. stavak 2., članku 14., 16.,
  17. stavak
  18. i
  19. Ustava. Odredba članka
  20. osporenog Zakona da je suprotna s odredbom članka
  21. stavak
  22. i
  23. članka 3.,
  24. stavak 2., članka 14., 16.,
  25. stavak
  26. i članka
  27. Ustava. Podnositelji prijedloga smatraju da je osporeni Zakon protuustavan osobito iz sljedećih razloga: Vraćanjem doprinosa mirovinskim fondovima kako je navedeno u članku
  28. Zakona o prenošenju, mora se vratiti i zakonom određena namjena tih doprinosa određena u članku
  29. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju (dalje: ZOMIO), što osporenom odredbom nije učinjeno. Osporavani Zakon određuje način usklađivanja mirovina prema osnovici koja je mirovina isplaćena za lipanj
  30. Ta osnovica izračunata je prema Zakonu o usklađivanju mirovina i drugih novčanih primanja iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, te upravljanju fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja ("Narodne novine", broj 20/97) - dalje: Zakon o usklađivanju - koji zakon je ukinut
  31. svibnja
  32. Dakle u trenutku kada je izračunata osnovica za lipanj zakon po kojoj je izračunata više nije bio na snazi. Ovo je notorna činjenica jer da je primjenjivan zakon koji je bio na snazi, a to je članak
  33. ZOPIMIO, mirovine bi bile dvostruke. Također se navodi da je neutemeljena tvrdnja da postoji "pravna praznina" nakon odluke Ustavnog suda. Naime, prije donošenja Zakona o usklađivanju, većinu čijih odredbi je ukinuo Ustavni sud, te prije Uredbi koje su prestale važiti, za usklađivanje mirovina i način usklađivanja mirovina primjenjivao se članak
  34. ZOPIMIO. U stavku
  35. te odredbe propisano je da se starosna mirovina od
  36. siječnja i od
  37. srpnja tekuće godine usklađuje na osnovi statističkih podataka s kretanjem nominalnih osobnih dohodaka svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Uredbe koje su prestale vrijediti a koje su za svog važenja samo privremeno stornirale "rast mirovina", za vrijeme dok su bile na snazi, pretočene su ustvari u odredbe Zakona o usklađivanju, koji je, u većini odredbi,
  38. svibnja
  39. ukinut odlukom Ustavnog suda. Te ukinute odredbe propisivale su i ukidanje članka
  40. ZOPIMIO (bivši osnovni zakon, preuzet u pravni sistem Republike Hrvatske). Ukidanjem odredbe koja je ukidala članak
  41. navedenog zakona, ponovno je i dalje vrijedio upravo članak
  42. tog Zakona. Dakle, navodi se u prijedlozima, u trenutku izračuna osnovice za lipanj mjesec nikako nije mogao biti primijenjen Zakon o usklađivanju koji je u svibnju ukinut upravo u odredbama o načinu usklađivanja mirovina, nego je mogao biti primijenjen samo članak
  43. ZOPIMIO koji je jedina odredba, nakon ukidne odluke Ustavnog suda koja je na snazi u trenutku izračuna mirovina za mjesec lipanj. Zatražen je odgovor od Hrvatskog državnog sabora, Vlade Republike Hrvatske, te stručno mišljenje od Ministarstva rada i socijalne skrbi i Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske. Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske dostavio je odgovor kako slijedi: Osporavani Zakon nema pravno sustavne sveze s prethodnim Zakonom čije pojedine odredbe je Ustavni sud ukinuo nego popunjava pravnu prazninu nastalu zbog prestanka važenja normi o usklađivanju mirovina. S obzirom na to ne mogu se pozvati podnositelji na odluku Ustavnog suda. U pogledu članka
  44. stavak
  45. osporenog Zakona neosnovano navode podnositelji prijedloga da ta sredstva imaju karakter sred- stava prikupljenih doprinosom za mirovinsko osiguranje. Radi se o sredstvima naknade koju Republika Hrvatska plaća mirovinskim fondovima a koja proizlazi iz obveze države za prava utvrđena zakonom za koje nema pokrića u doprinosima koji se uplaćuju u mirovinsko i invalidsko osiguranje. Stoga sredstva iz državnog proračuna, navedena u članku
  46. stavku
  47. osporenog Zakona imaju karakter naknade prema korisnicima mirovina. Prijedlozi su preuranjeni jer su podnijeti prije donošenja i objave općih akata mirovinskih fondova iz članka
  48. stavka
  49. osporenog Zakona, dakle prije nego što će se utvrditi i početi izvršavati raspodjela sredstava prema zakonu. Neutemeljeno predlagatelji osporavaju ustavnost odredbe članka
  50. stavak
  51. navedenog zakona jer niti raniji propisi nisu sadržavali parametre u pogledu opsega usklađivanja koji je iznad zakonom određene obveze i nikada nije stavljena u pitanje njihova ustavnost. Odredba članka
  52. stavak
  53. osporavanog zakona ima za svrhu čuvanje materijalne i socijalne sigurnosti korisnika mirovine jer predviđa mogućnost usklađivanja više od dva puta godišnje. Prijedlozi nisu osnovani niti u pogledu članka
  54. stavak
  55. osporenog zakona jer je za usklađivanje polugodišnjeg rasta mirovina i određivanja usklađivanja mirovina prema novome načinu bilo potrebno uzeti u obzir cjelokupni rast mirovina od početka
  56. do donošenja odluke o usklađivanju mirovine. Članak
  57. osporenog zakona nije niti neustavan niti nepotreban jer su ukinute odredbe Zakona o usklađivanju vrijedile i imale pravni učinak do njihova ukidanja te je do pravne praznine došlo tek njihovim ukidanjem. Usklađivanje mirovina s rastom plaća i rastom troškova života, kao u osporavanom zakonu karakterističan je upravo za socijalne države. Vlada Republike Hrvatske dostavila je u svezi podnesenih prijedloga mišljenje u kojem se pridružuje pravnom shvaćanju koje je Ustavnom sudu Republike Hrvatske izrazio Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja Radnika Hrvatske, kako je gore izneseno. Prijedlozi nisu osnovani. Ustavni sud je ocijenio da neutemeljeno prijedlozi navode da je osporavani zakon u cjelini ili njegove pojedinačne odredbe suprotan članaku 1.,
  58. i
  59. Ustava Republike kao jamstvu socijalne pravde i vladavine prava. Naime, osporenim zakonom, člankom 1., određeno je da će se iz državnog proračuna doznačiti Republičkom fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Republičkom fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih privrednika Hrvatske i Republičkom fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja individualnih poljoprivrednika Hrvatske u određenom vremenskom razdoblju novčana sredstva koja odgovaraju sredstvima kojima su ovi Fondovi financirali potrebe u sustavu mirovinskog i invalidskog osiguranja financiranje kojih nije bilo osigurano doprinosima koji čine prihode ovih fondova, te sredstva koja su podmirivali na temelju zakona o izvršavanju državnog proračuna kao i sredstva doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje koja je umjesto poduzeća u sanaciji trebao uplatiti državni proračun. U osporavanom stavku
  60. članka
  61. nije točno određen način podjele tih sredstava nego su dani osnovni parametri fondovima koji će općim aktima propisati način podjele tih sredstava. Iz navedenih odredbi ne proizlazi određeno da ta sredstva imaju karakter sredstava prikupljenih doprinosima za mirovinsko osiguranje. Zakonodavac je osporenim odredbama odredio doznaku određenih sredstava Mirovinskim fondovima kao i osnovne parametre podjele (ovisno o ukupnim primanjima pojedinog korisnika) koje će tek drugom odlukom, koja nije predmet osporavanja u ovom predmetu, biti određena. Prema ocjeni Ustavnog suda određivanje vraćanja sredstava fondovima te osnovne upute o podjeli tih sredstava kako je to propisano u osporenom zakonu nije suprotno temeljnim odredbama Ustava kao što su vladavina prava te socijalna pravda. Iz istih razloga članak
  62. u cjelini nije suprotan odredbama članka 14.,
  63. i
  64. Ustava, kako je navedeno u prijedlozima. Predlagatelji nadalje navode da način usklađivanja mirovina kako to određuje članak
  65. Zakona o prenošenju nije usklađen s člankom
  66. ZOPIMIO kao i drugim odredbama tog zakona koje propisuju način usklađivanja. Međutim Ustavni sud nema, prema članku
  67. Ustava nadležnost ocjenjivati međusobnu sukladnost zakonskih odredaba različitih zakona. Prema sadržaju te odredbe proizlazi da je zakonodavac propisao način koji bi omogućavao usklađivanje mirovina po dva osnova što će biti na snazi do primjene Zakona o mirovinskom osiguranju. Način usklađivanja mirovina kako to osporena odredba propisuje, a s obzirom da su mogućnost povećanja troškova života kao i stope prosječne bruto plaće u ovom trenutku nepredvidive kategorije, ne ukazuje na sumnju da bi tom odredbom bile povrijeđene temeljne odredbe Ustava iz članka 3.,
  68. stavak
  69. niti temeljne slobode i prava čovjeka i građanina iz članka 14., 16., 35.,
  70. i
  71. Ustava. Nisu osnovani navodi prijedloga da je članak
  72. stavak
  73. Zakona o prenošenju suprotan temeljnim odredbama Ustava Republike Hrvatske te članka 14., 16.,
  74. i
  75. Ustava. Osporenim zakonom nije propisan način izračuna osnovice za lipanj
  76. nego je određeno stavkom
  77. što je osnovica za usklađivanje mirovina. Osnovica koja se u citiranoj odredbi navodi izračunata je po Zakonu o usklađivanju mirovina i drugih novčanih primanja iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, te upravljanju fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja ("Narodne novine", broj 20/97) čija ustavnost je ocjenjivana pred Ustavnim sudom te je donijeta odluka broj: U-I-283/1997 od
  78. svibnja
  79. objavljena u "Narodnim novinama", broj 69/98, a kojom su pojedine odredbe tog zakona ukinute pa i odredba na temelju koje je izračunata osnovica za mjesec lipanj
  80. Dakle, osporenim Zakonom o prenošenju određeno je u članku
  81. stavak
  82. da osnovica za usklađivanje mirovina iz članka
  83. je mirovina isplaćena za mjesec lipanj. Tim Zakonom a niti tim člankom nije navedeno kako će se izračunati ta osnovica nego je samo određeno koja će ranije već utvrđena osnovica biti polazište izračuna usklađivanju mirovina. Ustavni sud stoga ne nalazi u toj odredbi protivnost ustavnim odredbama koje su gore navedene. Iz istih razloga Ustavni sud ocjenjuje da odredba članka
  84. Zakona o prenošenju nije suprotna gore navedenim razlozima. S obzirom na naprijed izneseno, Zakon o prenošenju sredstava državnog proračuna Fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja te usklađivanju mirovina nije ni u cjelini u suprotnosti s navedenim odredbama Ustava Republike Hrvatske. Stoga je temeljem članka
  85. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91) riješeno kao u izreci. Objava se temelji na članku
  86. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-I-682/1998 U-I-689/1998 U-I-727/1998 U-I-937/1998 Zagreb,
  87. prosinca
  88. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Rješenje, NN 7/1999-92 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 7/1999 Broj dokumenta u izdanju: 92 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 22.1.
  89. ELI: /eli/sluzbeni/1999/7/92 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  90. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.