← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-502/1998 od 27

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-502/1998 od 27 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-502/1998 od 27 NN 18/1999 (19.2.1999.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-502/1998 od 27 USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući povodom ustavne tužbe D. r. o. s k. s. u r. iz P. zastupanog po punomoćniku S. G. odvjetniku iz L., na sjednici održanoj dana

  1. siječnja
  2. godine, donio je sljedeću ODLUKU
  3. Ustavna tužba se odbija.
  4. Ova odluka objavit će se u "Narodnim novinama". Obrazloženje Ustavna tužba je podnijeta u svezi s presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-1427/1997-2 od
  5. studenoga
  6. godine, kojom je revizija podnositelja ustavne tužbe, izjavljena protiv pravomoćne presude Okružnog suda u P., posl. broj: Gž-1160/95 od
  7. prosinca
  8. godine, odbijena kao neosnovana. Navedenom presudom drugostupanjskog suda je potvrđena presuda Općinskog suda u P., broj: P-2421/95-16 od
  9. rujna
  10. godine, kojom je u pravnoj stvari protutužitelja G. P. protiv podnositelja ustavne tužbe kao protutuženika, radi predaje nekretnina u posjed, odbijen tužbeni zahtjev podnositelja da se utvrdi da je podnositelj stekao pravo trajnog korištenja, bez ograničenja, zgrade u P., Š. 27, sagrađena na kč. br. 672/1 i 678/2 k.o. P., 1947 i 3635 zk. ul., temeljem Ugovora o prijenosu zgrade MZ G. dana
  11. prosinca
  12. godine, kao i pravo trajnog korištenja tog zemljišta, a prihvaćen je protutužbeni zahtjev G. P. i naloženo podnositelju da tuženiku - G. P. preda u posjed slobodnu od osoba i svojih stvari zgradu bivše M. z. G. u P., Š.
  13. Podnositelj ustavne tužbe smatra da su mu navedenim sudskim odlukama povrijeđena ustavna prava iz članka
  14. (pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu te se zajamčuje sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti), članka
  15. (kojim se građanima jamči pravo na slobodno udruživanje), članka
  16. (država osigurava pravo na pomoć slabim, nemoćnima i drugim zbog nezaposlenosti te da posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih osoba i njihovu uključivanju u društveni život) i članka
  17. (koji govori o tome da su roditelji dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece, odnosno da tjelesno i duševno oštećeno i socijalno zapušteno dijete ima pravo na osobitu njegu, obrazovanje i skrb). Ustavna tužba nije osnovana. Prema članku
  18. stavku
  19. i
  20. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91) svatko može podnijeti ustavnu tužbu ako smatra da mu je odlukom sudbene, upravne vlasti ili drugih tijela koja imaju javne ovlasti povrijeđeno jedno od Ustavom utvrđenih sloboda i prava čovjeka i građanina. Nadalje, u stvarima u kojima je dopušten upravni spor, odnosno revizija u parničnom ili izvanparničnom postupku, pravni put je iscrpljen nakon što je odlučeno i o tim pravnim sredstvima. Iz navoda ustavne tužbe, dokumentacije dane u privitku tužbe, te spisa Općinskog suda u P., broj: P-2421/95 proizlazi da je pred tim sudom po tužbi podnositelja vođen parnični postupak radi priznanja prava trajnog korištenja zgrade u P., Š. 27, sagrađene na kč. br. 672/1 i 678/2 K.O. P. 1947 i 3635 Zk. ul. kao i prava trajnog korištenja toga zemljišta. Tuženik, a potom i protutužitelj u toj pravnoj stvari bio je G. P.. Svoj tužbeni zahtjev podnositelj je temeljio na činjenici da je to pravo stekao temeljem odluke M. z. "G." od
  21. prosinca
  22. godine i Ugovora o prijenosu te zgrade na trajno korištenje podnositelju, zaključenog
  23. prosinca
  24. godine. U tijeku provedenog postupka G. P., zastupan po Zajedničkom javnom pravobraniteljstvu, ustao je s protutužbom radi predaje navedenih nekretnina u njegov posjed, pozivom na odredbu članka
  25. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine", broj 117/93), koji Zakon je stupio na snagu danom objave u "Narodnim novinama"
  26. prosinca
  27. godine. Prema toj odredbi, na dan stupanja na snagu navedenoga Zakona, imovina dosadašnjih mjesnih zajednica koja se sastoji od nekretnina i pokretnina, postaje vlasništvo gradova i općina. Iz utvrđenja nižestupanjskih sudova kao i Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a primjenom odredbe članka
  28. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine", broj 90/92, 94/93 i 117/93) proizlazi da je s danom stupanja na snagu toga Zakona (
  29. prosinca
  30. godine), prestao važiti Zakon o mjesnim zajednicama te da su Odluka od
  31. prosinca
  32. godine i Ugovor od
  33. prosinca
  34. godine, doneseni odnosno sklopljeni od strane Mjesne zajednice koja je prestala postojati, pa se navedena Odluka i Ugovor ne mogu smatrati valjanim pravnim temeljem za stjecanje prava na koja se podnositelj ustavne tužbe poziva. Podnositelju ustavne tužbe označenom presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao niti odlukama nižestupanjskih sudova, nisu povrijeđena ustavna prava navedena u ustavnoj tužbi. Naime, sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti, zajamčena je odredbom članka
  35. stavkom
  36. Ustava i ostvaruje se pred sudom u upravnom sporu. Kako se u konkretnom slučaju ne radi o aktima upravne vlasti, jer osporene odluke nisu donijela tijela upravne već sudbene vlasti, to nisu niti povrijeđene te ustavne odredbe. Ustavni sud je utvrdio da podnositelju ustavne tužbe nije povrijeđeno pravo iz članka
  37. Ustava jer je podnositelj kao udruga već osnovana i nitko joj to pravo u tijeku provedenog parničnog postupka nije doveo u pitanje. Dapače, u navedenoj se ustavnoj odredbi građanima jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka. Isto tako nije povrijeđena niti odredba članka
  38. Ustava, jer se ta ustavna odredba, kao obveza, isključivo odnosi na državu, a ne na koju drugu pravnu osobu, a niti ustavno pravo iz članka
  39. Ustava. Naime, tom Ustavnom odredbom utvrđene su temeljne dužnosti i prava roditelja u odgoju, uzdržavanju, školovanju, te osiguranju prava djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti s tim da tjelesno i duševno oštećeno dijete ima pravo na osobitu njegu, obrazovanje i skrb. Odbijanjem tužbenog zahtjeva i prihvaćanjem protutužbenog zahtjeva u konkretnom slučaju ne mogu se povrijediti navedene ustavne odredbe, a poglavito odredba stavka
  40. istog članka koju po svojoj prirodi valja tumačiti i primjenjivati u smislu jamstva prava na osobitu njegu, obrazovanje i skrb tjelesno i duševno oštećene djece. Slijedom svega navedenog, a temeljem članka
  41. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94) odlučeno je kao u izreci. Odluka o objavi temelji se na odredbi članka
  42. stavka
  43. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91). Broj: U-III-502/1998 Zagreb,
  44. siječnja
  45. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Odluka, NN 18/1999-396 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 18/1999 Broj dokumenta u izdanju: 396 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 19.2.
  46. ELI: /eli/sluzbeni/1999/18/396 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  47. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.