← Hrvatska

Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-610/1995, U-II-30/1998 od 3

Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-610/1995, U-II-30/1998 od 3 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-610/1995, U-II-30/1998 od 3 NN 19/1999 (25.2.1999.), Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-610/1995, U-II-30/1998 od 3 USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Mladen Žuvela, dopredsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović i Ivan Marijan Severinac, odlučujući o prijedlozima za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, na sjednici održanoj dana

  1. veljače
  2. godine, donio je ODLUKU I RJEŠENJE I. Pokreće se postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti članka
  3. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", br. 4/94, 81/94, 31/95, 57/96, 71/96, 108/96 i 79/97) i ukida se članak
  4. tog Pravilnika. II. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti članka
  5. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", br. 4/94, 81/94, 31/95, 57/96, 71/96, 108/96 i 79/97). III. Ova odluka i rješenje objavit će se u "Narodnim novinama". Obrazloženje I. Prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti članka
  6. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", br. 4/94, 81/94, 31/95, 57/96, 71/96, 108/96 i 79/97 - nastavno: Pravilnik) podnijela je Miljenka Cutvarić iz Zagreba. Podnositeljica prijedlog obrazlaže ističući da je osporenom odredbom najviši iznos mjesečne nadoknade plaće određen protivno odredbi članka
  7. Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", br. 1/97 - pročišćeni tekst, 109/97, 13/98, 88/98 i 150/98 - nastavno: Zakon), čime su za jednu grupu osiguranika umanjeni iznosi koji se isplaćuju za vrijeme trajanja obveznog porodnog dopusta. Prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti članka
  8. Pravilnika podnijelo je Udruženje pravnica Hrvatske. Smatraju da se osporenom odredbom pravo na nadoknadu plaće, koje je odredbom članka
  9. stavka
  10. Zakona za određene slučajeve propisano u iznosu od 100% od osnovice za nadoknadu, neosnovano umanjuje za određenu grupu osiguranika. Podnositelji prijedloga smatraju da su osporene odredbe u suprotnosti s odredbama članaka 14.,
  11. i
  12. Ustava Republike Hrvatske. Predlažu da se osporene odredbe ponište (Udruženje pravnica Hrvatske), odnosno ukinu (Miljenka Cutvarić). Osporene odredbe glase: "Članak
  13. Mjesečna nadoknada plaća za puno radno vrijeme, utvrđena sukladno odredbama Zakona i ovog Pravilnika, kada se nadoknada isplaćuje na teret sredstava Zavoda, ne može iznositi manje od najnižeg iznosa plaće koju utvrđuje Zavod općim aktom sukladno članku
  14. stavci
  15. Zakona, vrijedećeg za mjesec za koji pripada nadoknada plaće, niti više od 4.188,25 kuna. Članak
  16. Visina nadoknade plaće propisane Zakonom i člankom
  17. ovog Pravilnika pripada osiguraniku koji obavlja gospodarsku djelatnost, odnosno samostalno obavlja profesionalnu djelatnost u sklopu zanimanja, ako je za vrijeme trajanja bolovanja kod nadležnog tijela općine privremeno odjavio obavljanje djelatnosti. Osiguraniku iz stavka
  18. ovog članka, koji nije privremeno odjavio obavljanje svoje privredne djelatnosti, pripada nadoknada plaće u visini 80% od osnovice za nadoknadu za sve vrijeme trajanja bolovanja. U slučaju kada se nadoknada plaće utvrđuje prema stavci
  19. ovog članka, iznos nadoknade plaće može, iznimno članku
  20. i
  21. ovog Pravilnika, biti manji od iznosa najnižeg iznosa nadoknade plaće koji utvrđuje Zavod općim aktom sukladno članku
  22. stavci
  23. Zakona, vrijedećeg za mjesec za koji pripada ta nadoknada." II. Tijekom ustavnosudskog postupka prijedlozi su dostavljeni na odgovor Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (nastavno: Zavod), koji je temeljem odredbe članka
  24. Zakona, donositelj Pravilnika, odredbe kojeg se osporavaju. U odnosu na prijedlog kojim se osporava zakonitost i ustavnost članka
  25. Pravilnika, Zavod ističe da je osporena odredba utemeljena na odredbi članka
  26. stavka
  27. Zakona i da tom odredbom nije povrijeđena odredba članka
  28. Zakona. U odgovoru na prijedlog, kojim se osporava ustavnost i zakonitost odredbe članka
  29. Pravilnika, Zavod navodi da se tom odredbom nastojalo staviti u ravnopravan položaj osiguranice koje za vrijeme bolovanja imaju pravo samo na nadoknadu plaće, sa osiguranicama koje obavljaju gospodarsku djelatnost, odnosno samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost i koje za vrijeme bolovanja, ukoliko privremeno ne odjave obavljanje djelatnosti, uz nadoknadu plaće ostvaruju i prihod. U odgovoru se također ističe da se ovo umanjenje ne odnosi na nadoknadu plaće zbog bolovanja uzrokovanih iz razloga navedenih u članku
  30. t.
  31. Zakona, za koje slučajeve je nadoknada plaće propisana odredbom članka
  32. stavkom
  33. Zakona. III. Prijedlog Udruženja pravnica Hrvatske, kojim se osporava ustavnost i zakonitost odredbe članka
  34. Pravilnika, je osnovan. Odredbom članka
  35. stavka
  36. Ustava zajamčena su sva prava i slobode građana Republike Hrvatske, bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalni ili socijalni položaj, imovinu, rođenje, naobrazbu, društveni položaj ili druge osobine. Odredbom stavka
  37. članka
  38. zajamčena je jednakost svih pred zakonom, dok je odredbom članka
  39. Ustava propisano da se slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi, pravni poredak, javni moral i zdravlje. Odredbom članka
  40. Ustava materinstvo, djeca i mladež stavljeni su pod posebnu skrb države. Odredba članka
  41. Pravilnika za jednu grupu osiguranika umanjivala je iznose nadoknade plaće, u slučaju ako ovi osiguranici ne odjave obavljanje gospodarske, odnosno profesionalne djelatnosti, koju samostalno obavljaju u okviru zanimanja. Odredbom članka
  42. Zakona propisano je tko se smatra osiguranikom. Odredbom članka
  43. Zakona propisani su slučajevi u kojima osiguraniku pripada pravo na nadoknadu plaće u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite. Odredba članka
  44. Zakona propisuje da pravo na nadoknadu plaće za vrijeme korištenja obveznoga porodnog dopusta, porodnog dopusta do jedne, odnosno tri godine života djeteta, posvojiteljskog dopusta, prava na rad u skraćenom radnom vremenu do jedne, odnosno tri godine života djeteta iz članka
  45. stavka
  46. točke
  47. tog Zakona, dopusta iz članka
  48. stavka
  49. točke
  50. tog Zakona, stanke za dojenje djeteta iz članka
  51. stavka
  52. točke
  53. Zakona za osiguranike, te pravo na novčanu nadoknadu nezaposlenim majkama za vrijeme korištenja porodnog dopusta za blizance, treće i svako sljedeće dijete do navršene treće godine djetetova života iz članka
  54. stavka
  55. Zakona osigurava se najmanje u visini najnižeg iznosa nadoknade plaće za vrijeme korištenja porodnog dopusta od šestog mjeseca do jedne godine života djeteta propisanog Zakonom o izvršavanju državnog proračuna. Tako određena nadoknada pripada osiguranicima za vrijeme korištenja obveznog porodnog dopusta ako je povoljnija od nadoknade plaće utvrđene prema članku
  56. i članku
  57. stavku
  58. t.
  59. tog Zakona. Prema članku
  60. Zakona nadoknada plaće određuje se od osnovice za nadoknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na nadoknadu, s tim što se osiguraniku koji prima nadoknadu plaće neprekidno dulje od tri mjeseca, osnovica valorizira sukladno porastu plaće zaposlenih u pravnoj, odnosno fizičkoj osobi, ako je taj porast veći od 5%. Odredba članka
  61. stavka
  62. t.
  63. određuje da za vrijeme korištenja obveznog porodnog dopusta osiguranik ima pravo na nadoknadu plaće u iznosu od 100% od osnovice. Člankom
  64. Pravilnika, protivno navedenim zakonskim odredbama, grupi osiguranika - koji obavljaju gospodarsku djelatnost, odnosno samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost u sklopu zanimanja, ovaj iznos nadoknade plaće umanjen je sa 100% na 80% za slučaj ako ne odjave obavljanje djelatnosti, između ostalog i za vrijeme korištenja obveznog porodnog dopusta. Naime, stavak
  65. osporene odredbe određuje umanjenje visine nadoknade plaće i u slučajevima propisanim člankom
  66. Pravilnika, koji u stavku
  67. al.
  68. propisuje slučajeve utvrđene člankom
  69. Zakona, dakle i za vrijeme korištenja obveznog porodnog dopusta. Nadoknada plaće je pravo koje pripada osiguraniku u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite. Zakon u naprijed navedenim odredbama taksativno propisuje tko se smatra osiguranikom (čl. 5.) i u kojim slučajevima osiguranik ima pravo na nadoknadu plaće (čl. 21.). U sklopu obveznog zdravstvenog osiguranja pravo na nadoknadu plaće nije u svezi s pravom na prihod koji osiguranik eventualno stječe po kakvom drugom osnovu, već se radi o pravu koje osiguranik stječe kada iz zakonom propisanih razloga ne prima plaću. Stoga, rečeno pravo nije, niti može biti, instrument kojim se izjednačava materijalni položaj različitih grupa osiguranika. Umanjivati podzakonskim aktom prava koja određenoj grupi osiguranika pripadaju, temeljem zakona, protivno je odredbama članka
  70. i članka
  71. Ustava, a kako se radi o pravima koja osiguraniku pripadaju za vrijeme korištenja obveznog porodnog dopusta, to je ukinutom odredbom članka
  72. Pravilnika, povrijeđena i odredba članka
  73. Ustava. IV. Prijedlog Miljenke Cutvarić, kojim se osporava ustavnost i zakonitost odredbe članka
  74. Pravilnika, nije osnovan. Odredbom članka
  75. Pravilnika utvrđuje se najniži i najviši iznos nadoknade plaće kada se ta nadoknada isplaćuje na teret sredstava Zavoda. Prema odredbi članka
  76. Zakona nadoknade plaće u svezi s korištenjem obveznog porodnog dopusta isplaćuje se od prvog dana korištenja tog prava na teret sredstava Zavoda. Odredbom stavka
  77. članka
  78. Zakona, Zavod je ovlašten utvrditi visinu nadoknade plaće i najviši iznos nadoknade plaće koja se isplaćuje na teret Zavoda. Iz navedenih odredaba proizlazi da Zavod nadoknadu plaće, za vrijeme korištenja obveznog porodnog dopusta, isplaćuje prema osnovici izračunatoj prema odredbi članka 33., ukoliko je tako izračunata visina nadoknade povoljnija od nadoknade plaće propisane Zakonom o izvršenju državnog proračuna (nadoknada plaće za vrijeme korištenja porodnog dopusta od šestog mjeseca do jedne godine života djeteta), ali ne iznad iznosa kojeg je, temeljem odredbe članka
  79. stavka
  80. Zakona, Zavod ovlašten odrediti, kao najvišeg iznosa do kojeg se isplaćuje nadoknada plaće na teret Zavoda. Slijedom izloženog, Ustavni sud je utvrdio da je osporena odredba članka
  81. Pravilnika utemeljena na Zakonu i da ovom odredbom nisu povrijeđene ustavne odredbe na koje podnositeljica ukazuje. V. Iz izloženih razloga, sukladno odredbi članka
  82. Ustavnog zakona i odredbi članka
  83. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 29/94 - nastavno: Poslovnik), donijeta je odluka pod t. I. izreke, dok je rješenje pod t. II. izreke donijeto u skladu s odredbom članka
  84. Poslovnika. Objava ove odluke i rješenja temelji se na odredbi članka
  85. Ustavnog zakona. Broj: U-II-610/1995 U-II-30/1998 Zagreb,
  86. veljače
  87. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Dopredsjednik Mladen Žuvela, v. r. Odluka, NN 19/1999-424 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 19/1999 Broj dokumenta u izdanju: 424 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 25.2.
  88. ELI: /eli/sluzbeni/1999/19/424 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  89. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.