← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-559/1998 od 16

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-559/1998 od 16 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-559/1998 od 16 NN 22/1999 (5.3.1999.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-559/1998 od 16 USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Mladen Žuvela, dopredsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić i Ivan Marijan Severinac, u povodu prijedloga za ocjenu ustavnosti odredaba članaka 86.,

  1. i
  2. Zakona o državnom pravobraniteljstvu, na sjednici održanoj dana
  3. veljače
  4. godine, donio je sljedeće RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredaba članaka 86.,
  5. i
  6. Zakona o državnom pravobraniteljstvu ("Narodne novine", br. 75/95). II. Ovo rješenje će se objaviti u "Narodnim novinama". Obrazloženje Prijedlogom za ocjenu ustavnosti odredaba članaka 86.,
  7. i
  8. Zakona o državnom pravobraniteljstvu, Ustavnom sudu Republike Hrvatske obratio se Petar Vlajčić iz Imotskog, Matije Gupca
  9. Podnositelj prijedloga smatra da su osporene odredbe Zakona o državnom pravobraniteljstvu u nesuglasju s ustavnim odredbama iz članka 14., članka
  10. i članka
  11. te ustavnim načelima iz odredbe članka
  12. Ustava Republike Hrvatske. Ustav Republike Hrvatske u citiranim ustavnim odredbama propisuje sljedeće: u odredbi članka
  13. da svaki čovjek i građanin u Republici Hrvatskoj ima sva prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju i drugim osobinama, te da su svi jednaki pred zakonom; u odredbi članka
  14. da svaki građanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe; u odredbi članka
  15. da svatko ima pravo na rad i slobodu rada te da svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost. Ustav Republike Hrvatske u odredbi članka
  16. propisuje da su najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske: sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav. Odredbom članka
  17. Zakona o pravobraniteljstvu, propisano je da će se imenovanje državnih pravobranitelja ili zamjenika državnih pravobranitelja imenovanih po dosadašnjim propisima obaviti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu citiranog Zakona te je propisano da javni pravobranitelji i zamjenici javnih pravobranitelja imenovani po dosadašnjim propisima nastavljaju s radom i to: javni pravobranitelji u sjedištima županija i gradski javni pravobranitelji u Gradu Zagrebu, kao državni pravobranitelji županije, odnosno državni pravobranitelj Grada Zagreba; javni pravobranitelj izvan sjedišta županija, odnosno Grada Zagreba i njihovi zamjenici državnog pravobranitelja županije, odnosno Grada Zagreba te javni pravobranitelj Republike Hrvatske, kao državni pravobranitelj Republike Hrvatske, a zamjenici javnog pravobranitelja Republike Hrvatske, kao zamjenici državnog pravobranitelja Republike Hrvatske, dok se ne provede postupak imenovanja državnih pravobranitelja i njihovih zamjenika u svakom državnom pravobraniteljstvu i oni ne stupe na dužnost. Nadalje, odredbom članka
  18. Zakona o državnom pravobraniteljstvu propisano je da će se državnom pravobranitelju ili zamjeniku državnog pravobranitelja, koji ne bude ponovno imenovan, po odredbama navedenog Zakona isplaćivati za vrijeme od šest mjeseci plaća i druga primanja ako ne započne s radom na drugom radnom mjestu ili ne ispuni mirovinski staž za punu mirovinu. Odredbom članka
  19. Zakona o državnom pravobraniteljstvu, također je propisano da državni pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelja koji ne bude ponovno imenovan, a od dana prestanka državnopravobraniteljske dužnosti nedostaje mu najviše dvadeset i četiri mjeseca staža osiguranja za stjecanje prava na punu starosnu mirovinu, ima pravo za to vrijeme na plaću i druga primanja koja bi mu pripadala da mu dužnost nije prestala, ako ne započne s radom na drugom radnom mjestu ili dok ne ostvari pravo na punu starosnu mirovinu ili mu se ne otkupi nedostajući mirovinski staž za punu starosnu mirovinu te je propisano da državni pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelja koji nije imenovan, obavlja po pozivu državnog pravobranitelja poslove višeg savjetnika u državnom pravobraniteljstvu u kojem je obnašao dužnost. Propisana su i ostala prava i obveze državnog pravobranitelja ili zamjenika državnog pravobranitelja koji nije ponovno imenovan. Predlagatelj smatra da citirane odredbe Zakona o državnom pravobraniteljstvu nisu suglasne citiranim ustavnim pravima i ustavnim načelima budući da su prema odredbi članka
  20. Zakona o državnom pravobraniteljstvu, propisivanjem da državni pravobranitelj Republike Hrvatske i državni pravobranitelj županije, odnosno Grada Zagreba, ako nakon isteka vremena od osam godina ne budu ponovno imenovani na istu dužnost, nastavljaju raditi kao zamjenici državnih pravobranitelja, isti dovode u povlašten položaj u odnosu na druge zamjenike državnih pravobranitelja kojima se prema odredbi članka
  21. navedenog Zakona uskraćuje pravo na rad, iako su dugi niz godina profesionalno i savjesno obavljali svoju dužnost. Podnositelj smatra da osporena odredba članka
  22. Zakona o državnom pravobraniteljstvu, kojom je propisano da će se u odnosu na državne pravobranitelje i zamjenike državnih pravobranitelja, koji su imenovani "po starim propisima" u roku od šest mjeseci obaviti imenovanje, uzrokuje situaciju da se određena grupa građana dovodi u povlašten položaj, a što sve uzrokuje neravnopravnost građana pred zakonom i nejedinstvenu primjenu zakona. Predlagatelj tvrdi da Ustav Republike Hrvatske ne priznaje diobu propisa na dosadašnje i sadašnje te da su prema osporenim odredbama navedenog zakona državni pravobranitelji koji nisu imenovani dovedeni u položaj gubitka zaposlenja unatoč savjesnom i profesionalnom obavljanju poslova. Ustavni sud Republike Hrvatske, nakon provedenog postupka, nije prihvatio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti osporenih odredaba Zakona o državnom pravobraniteljstvu s citiranim ustavnim odredbama. Ustavni sud Republike Hrvatske je tijekom ustavnosudskog postupka utvrdio da je zakonodavac donošenjem Zakona o državnom pravobraniteljstvu postupio u skladu s odredbom članka
  23. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 34/92 - pročišćeni tekst, izmjene 91/92, 62/93, 50/94, 105/95 i 110/96) kojom je propisano da se svi zakoni, drugi propisi i opći akti moraju uskladiti s Ustavom najkasnije do
  24. prosinca
  25. godine. Odredbom članka
  26. do tada važećeg Zakona o javnom pravobraniteljstvu ("Narodne novine", br. 17/77, 17/86, 19/90, 41/90 i 83/90), javni pravobranitelji i zamjenici javnih pravobranitelja su bili imenovani na vrijeme od osam godina, a nakon isteka tog vremena mogli su biti ponovno imenovani. U Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o javnom pravobranilaštvu ("Narodne novine", br. 19/90), odredbom članka 37b., propisano je da javnog pravobranitelja i zamjenika javnog pravobranitelja Socijalističke Republike Hrvatske bira i razrješava Sabor Socijalističke Republike Hrvatske, a javnog pravobranitelja gradske zajednice općine i zamjenike javnog pravobranitelja gradske zajednice općine bira i razrješava skupština gradske zajednice općine, te da javnog pravobranitelja općina i zamjenika javnog pravobranitelja općine biraju i razrješavaju skupštine odgovarajućih općina. Zakon o državnom pravobraniteljstvu odredbom članka
  27. propisuje da državnog pravobranitelja Republike Hrvatske imenuje Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, a zamjenike državnog pravobranitelja Republike Hrvatske imenuje Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na prijedlog državnog pravobranitelja Republike Hrvatske, po prethodno pribavljenom mišljenju ministra pravosuđa i nadležnog radnog tijela Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske. Odredbom članka
  28. navedenog Zakona propisano je da se državni pravobranitelj Republike Hrvatske i državni pravobranitelj županije, odnosno Grada Zagreba, imenuju na vrijeme od osam godina, a zamjenici državnog pravobranitelja svoju dužnost obnašaju stalno. Budući da je odredbama novog Zakona o državnom pravobraniteljstvu izmijenjeno ustrojstvo državnog pravobraniteljstva, način i postupak imenovanja državnog pravobranitelja i zamjenika te trajanje vremena obnašanja dužnosti zamjenika, propisano je u prijelaznim i završnim odredbama i ponovno imenovanje državnog pravobranitelja i zamjenika državnog pravobranitelja. Propisivanje da će se imenovanje državnih pravobranitelja ili zamjenika državnih pravobranitelja imenovanih po dosadašnjim propisima obaviti u skladu s odredbama novog Zakona o državnom pravobraniteljstvu nije dovelo do povrede ustavnih prava koja su zajamčena u odredbama članka 14., članka
  29. i članka
  30. te ustavnih načela iz odredbe članka
  31. Ustava Republike Hrvatske. Slijedom iznijetog, utvrđeno je da odredbe članka 86., članka
  32. i članka
  33. Zakona o državnom pravobraniteljstvu kojima je propisano ponovno imenovanje državnih pravobranitelja i zamjenika državnih pravobranitelja imenovanih po dosadašnjim propisima nisu u nesuglasnosti s ustavnim odredbama iz članka 14., članka
  34. i članka 54., niti ustavnim načelima iz odredbe članka
  35. Ustava Republike Hrvatske. U svezi s iznijetim razlozima, na temelju odredbe članka
  36. stavka
  37. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodsne novine", br. 29/94), riješeno je kao pod točkom I. izreke. Ovo rješenje objavit će se u "Narodnim novinama" temeljem odredbe članka
  38. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 13/91). Broj: U-I-559/1998 Zagreb,
  39. veljače
  40. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Dopredsjednik Mladen Žuvela, v. r. Rješenje, NN 22/1999-484 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 22/1999 Broj dokumenta u izdanju: 484 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 5.3.
  41. ELI: /eli/sluzbeni/1999/22/484 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  42. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.