← Hrvatska

Rezolucija o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu

Rezolucija o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rezolucija o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu NN 24/1999 (12.3.1999.), Rezolucija o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA Polazeći od činjenice da je Vlada Republike Hrvatske još u tijeku srpske agresije na državni teritorij i teških zločina nad civilnim stanovništvom,

  1. studenoga
  2. godine zatražila od međunarodne zajednice uspostavu Stalnoga međunarodnog suda za ratne zločine, Polazeći od činjenice uspostave Međunarodnoga kaznenog suda za područje bivše Jugoslavije, koji je Vijeće sigurnosti UN osnovalo rezolucijom broj 827/93., kao i zaključke Rimske konferencije od
  3. srpnja
  4. godine, kojom je uspostavljen stalni Međunarodni kazneni sud, Donijevši Ustavni zakon o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, Poštujući tijek rasprave pred ovim Domom, te uzimajući u obzir stavove većine njegovih zastupnika, kao i izuzetni interes i osjećaj s kojim je hrvatska javnost popratila ovu raspravu, Zastupnički dom Hrvatskoga državnog Sabora donosi REZOLUCIJU O SURADNJI S MEĐUNARODNIM KAZNENIM SUDOM U HAAGU
  5. Hrvatski državni sabor utvrđuje da su iznevjerena očekivanja Republike Hrvatske da će Tužiteljstvo i Međunarodni kazneni sud u Haagu vodeći se jedino načelima pravde brzo i bez odugovlačenja provesti istrage, optužiti, suditi i kazniti djela ratnih i drugih teških zločina počinjenih nad hrvatskim narodom i drugim nesrpskim pučanstvom za vrijeme agresije Srbije i Crne Gore na Hrvatsku i tijekom oružane pobune u Hrvatskoj.
  6. Hrvatski državni sabor prihvaća izvješće Vlade Republike Hrvatske o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom za teška kršenja međunarodnoga humanitarnog prava na području Jugoslavije od
  7. godine.
  8. Poziva se Međunarodni kazneni sud da odlučnije i učinkovitije nego do sada odgovori svojim zadaćama u cilju kažnjavanja zločina počinjenih tijekom rata i agresije na Republiku Hrvatsku
  9. i za višegodišnje okupacije hrvatskoga državnog područja.
  10. Hrvatski državni sabor zahtijeva da Međunarodni kazneni sud najhitnije privede pravdi i sudi Šljivančaninu, Mrkšiću, Radiću, Martiću i drugim i da radi privođenja pravdi izvrši djelotvoran pritisak preko Vijeća sigurnosti UN na SR Jugoslaviju za izručenje optuženih za ratne zločine sudu.
  11. Hrvatski državni sabor posebno upozorava na postupke Međunarodnoga kaznenog suda u Bosni i Hercegovini, osobito nakon potpisivanja Daytonskih mirovnih sporazuma. Sud je postao mjesto za provedbu točno određenih političkih ciljeva, upravo suprotno od stvarnih razloga koji su doveli do osnutka Međunarodnoga kaznenog suda. Neodmjerenost Međunarodnoga kaznenog suda unosi ozbiljnu neravnotežu i nestabilnost u ukupnost mirovnih Washingtonskih i Daytonskih sporazuma. U optužnicama protiv Hrvata iz Bosne i Hercegovine zaboravlja se da je samoorganiziranje hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, njihov otpor velikosrpskoj agresiji JNA bio upravo onaj oružani otpor koji je spriječio potpunu okupaciju Bosne i Hercegovine. Pri tome podsjećamo na međudržavne sporazume između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji su dali puni legitimitet potpori koju je Republika Hrvatska dala Bosni i Hercegovini (Sporazum o prijateljstvu i suradnji od
  12. srpnja
  13. g. i Splitski sporazum od
  14. srpnja
  15. g.).
  16. Hrvatski državni sabor zahtijeva od Tužiteljstva Međunarodnoga kaznenog suda hitnu provedbu istraga, podizanje optužnica i suđenje za brojne ratne zločine počinjene nad hrvatskim narodom i drugim hrvatskim državljanima u Ćelijama, Voćinu, Humu, Petrinji, Bačinu, Saborskom, Vukovaru, Lovasu, Tovarniku, Škabrnji, razaranjima Dubrovnika i drugim brojnim mjestima diljem Republike Hrvatske za vrijeme srpske agresije na Republiku Hrvatsku.
  17. Hrvatski državni sabor osuđuje politizaciju djelovanja Međunarodnoga kaznenog suda odbacujući neodmjerene javne izjave predstavnika Tužiteljstva suda u svezi s vojno-redarstvenim akcijama "Bljesak" i "Oluja". S obzirom na nedvojben legitimitet tih protuterorističkih akcija na vlastitom državnom području, Hrvatski državni sabor smatra da eventualna pojedinačna kaznena djela počinjena s tim u svezi, stvar su isključivo hrvatskog pravosuđa.
  18. Hrvatski državni sabor poziva Vladu Republike Hrvatske da nastavi suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu u okvirima Ustavnog zakona o suradnji kojeg je ovaj Dom Sabora donio
  19. travnja
  20. godine, u skladu s međunarodno preuzetim obvezama i zaključcima ove Rezolucije, vodeći pri tome uvijek računa o zaštiti nacionalnih interesa i dostojanstva hrvatskih ljudi i hrvatske države.
  21. Zadužuje se Vladu Republike Hrvatske da u svojim kontaktima s predstavnicima Međunarodnoga kaznenog suda, argumentirano i dosljedno upozorava na njegove propuste, politizaciju, sporost u započetim suđenjima, nedovoljnu učinkovitost i inertnost.
  22. Hrvatski državni sabor odredit će izaslanstvo koje će posjetiti Međunarodni kazneni sud u Haagu, te se na licu mjesta upoznati s uvjetima u kojima borave u pritvoru Suda optuženi hrvatski državljani, o čemu će izvijestiti Hrvatski državni sabor.
  23. Zadužuje se Savjet za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom Vlade Republike Hrvatske da temeljito prouči sve primjedbe iznijete u raspravi u Zastupničkom domu o propustima Tužiteljstva Međunarodnoga kaznenog suda, te da pripremi pravnu argumentaciju u svezi s propustima Tužiteljstva kao i svim drugim spornim pitanjima u odnosu s Tužiteljstvom. Sukladno tome zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da na odgovarajući način upozna relevantne međunarodne čimbenike poput Vijeća sigurnosti, Opće skupštine UN, Međunarodnog suda pravde u Haagu, s ovom Rezolucijom Hrvatskoga državnog Sabora i pravno argumentiranim propustima Tužiteljstva.
  24. Poziva se Vlada Republike Hrvatske da izvijesti ovaj visoki Dom o svemu poduzetom, a najkasnije u roku od šest mjeseci. Klasa: 004-01/99-01/03 Zagreb,
  25. ožujka
  26. ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA Potpredsjednik Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora Vladimir Šeks, dipl. iur., v. r. Ostalo, NN 24/1999-500 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Ostalo Izdanje: NN 24/1999 Broj dokumenta u izdanju: 500 Donositelj:ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA Datum tiskanog izdanja: 12.3.
  27. ELI: /eli/sluzbeni/1999/24/500 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  28. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.