← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-709/1998 od 16

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-709/1998 od 16 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-709/1998 od 16 NN 25/1999 (15.3.1999.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-709/1998 od 16 USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući povodom ustavne tužbe M. M. iz Z., zastupanog od punomoćnika S. B., odvjetnika iz Z., na sjednici održanoj dana

  1. veljače
  2. godine, donio je sljedeću ODLUKU I. Usvaja se ustavna tužba te se ukidaju: - presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-4889/1996-4 od
  3. siječnja
  4. godine, - presuda Drugostupnog disciplinskog suda Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, broj: DS-II-77/96 od
  5. lipnja
  6. godine, - presuda Disciplinskog suda Policijske uprave z., kao I-stupnog Disciplinskog suda Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske broj: 511-19-30-100/95 od
  7. travnja
  8. godine II. Predmet se vraća Disciplinskom sudu Policijske uprave z., kao I-stupnom Disciplinskom sudu Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske na ponovni postupak. III. Ova odluka objavit će se u "Narodnim novinama". Obrazloženje M. M. iz Z. podnio je ovom Sudu pravodobnu i dopuštenu ustavnu tužbu povodom presude Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-4889/1996-4 od
  9. siječnja
  10. godine, radi zaštite ustavnih prava iz članka 14., članka 18., članka
  11. i članka
  12. Ustava Republike Hrvatske. Osporenom presudom Upravnog suda Republike Hrvatske odbijena je tužba podnositelja podnijeta protiv presude Drugostupnog disciplinskog suda Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, broj: DS-II-77/96 od
  13. lipnja
  14. godine, kojom je odbijena žalba podnositelja kao neosnovana i potvrđena presuda Disciplinskog suda Policijske uprave z., broj: 511-19-30-100/95 od
  15. travnja
  16. godine, a kojom se podnositelj, osim točke
  17. (povreda propisa kojima se uređuje rad službe, kao i propisa o nošenju službene odjeće i oznaka), oglašava krivim i za točku
  18. (nedolično ponašanje u službi ili izvan službe) i točku
  19. (obavljanje poslova nespojivih s dužnostima radnika Ministarstva) članka
  20. Zakona o unutarnjim poslovima - pročišćeni tekst ("Narodne novine", br. 29/91, 73/91, 19/92, 33/92 i 76/94). Prvostupnom presudom Disciplinskog suda Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske od
  21. travnja
  22. godine, podnositelj je oglašen krivim što je, citira se: "dana
  25. godine oko 19,00 sati u stanu svoga oca u Zagrebu, Iločka 1, iz svog službenog pištolja ispalio hitac i zrnom pogodio u predjelu lijeve sljepoočnice M. V., od čega je nastupila smrt, dakle: počinio kazneno djelo ubojstva, opisano u čl.
  26. st.
  27. KZ na štetu M. V. i povrijedio propise kojima se uređuje rad službe; čime je: počinio težu povredu radne discipline iz čl.
  28. st.
  29. t.
  30. Zakona o unutarnjim poslovima, te mu se temeljem čl.
  31. st.
  32. t.
  33. istog Zakona izriče disciplinska mjera: Prestanak radnog odnosa u MUP-u RH Policijska uprava z." Istom presudom podnositelj je oslobođen odgovornosti za težu povredu radne discipline iz članka
  34. stavka
  35. točke
  36. Zakona o unutarnjim poslovima (svako kazneno djelo koje predstavlja zapreku za zasnivanje radnog odnosa u Ministarstvu). Podnositelj ustavne tužbe smatra da su mu označenim presudama disciplinskih sudova Ministarstva unutarnjih poslova, kao i presudom Upravnog suda Republike Hrvatske, povrijeđena naprijed navedena ustavna prava što obrazlaže činjenicom da je prema odredbi članka
  37. Ustava Republike Hrvatske svatko nedužan i nikoga se ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja. Usprkos spomenutoj ustavnoj presumpciji nevinosti da su Upravni sud Republike Hrvatske, kao i disciplinski sudovi I. i II. stupnja utvrdili da je podnositelj počinio kazneno djelo ubojstva, unatoč tome što redovni sud nije o tome donio pravomoćnu odluku. Navodi dalje, da je Općinsko državno odvjetništvo u Z., povodom predmetnog događaja, protiv njega podnijelo optužni prijedlog radi kaznenog djela iz članka
  38. tada važećeg Krivičnog zakona Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 53/91, 39/92, 91/92 i 31/93) - nehatno prouzrokovanje smrti, a ne radi kaznenog djela ubojstva pa da slijedom toga disciplinski sudovi nisu bili ovlašteni ocjenjivati da li je podnositelj počinio bilo kakvo kazneno djelo, a ponajmanje kazneno djelo ubojstva. Presudom Drugostupnog disciplinskog suda, a u povodu podnijete žalbe podnositelja na presudu Disciplinskog suda I. stupnja da je oglašen krivim i za teže povrede službene dužnosti iz t.
  39. i
  40. Zakona o unutarnjim poslovima, usprkos zabrani iz članka
  41. tada važećeg Zakona o krivičnom postupku ("Narodne novine", br. 34/93, 38/93), koji propisuje da se "presuda ne smije izmijeniti na okrivljenikovu štetu u odnosu prema pravnoj ocjeni djela i prema krivičnoj sankciji". Na taj način da su mu povrijeđena ustavna prava i to: jednakost svih pred zakonom (članak
  42. Ustava), ustavno pravo na žalbu (članak
  43. Ustava), ustavno pravo po kojemu je svatko nedužan i nevin dok mu se pravomoćnom presudom ne utvrdi krivnja (članak
  44. Ustava). Uza sve to da mu je povrijeđeno i ustavno pravo na rad (članak
  45. Ustava) jer mu je prestao radni odnos u nezakonito provedenom postupku. Konačno, predlaže ukidanje osporenih odluka disciplinskih sudova, kao i odluke Upravnog suda Republike Hrvatske te vraćanje predmeta na ponovni postupak i odlučivanje. Ustavna tužba je osnovana. Prema članku
  46. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 13/91), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je odlukom sudbene, upravne vlasti ili drugih tijela koja imaju javne ovlasti povrijeđeno jedno od Ustavom utvrđenih sloboda i prava čovjeka i građanina. Odredbom stavka
  47. članka
  48. Zakona o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti ("Narodne novine", br. 74/94, 86/94, 7/95), određeno je da se u postupku zbog teških povreda službene dužnosti odgovarajuće primjenjuju odredbe kaznenog postupka. Analizom razloga navedenih u ustavnoj tužbi te uvidom u spis Ministarstva unutarnjih poslova - Odjela pravnih poslova, povodom kojega je Upravni sud donio osporenu presudu, Ustavni je sud utvrdio da su osporenim odlukama disciplinskih sudova Ministarstva unutarnjih poslova, kao i odlukom Upravnog suda Republike Hrvatske, podnositelju povrijeđena ustavna prava na koja isti upućuje u svojoj ustavnoj tužbi. Naime, prema odredbama Zakona o sudovima ("Narodne novine", br. 3/94), članci
  49. i 17., samo je krivični sud ovlašten suditi za krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti i u pravilu na zahtjev stvarno i mjesno nadležnog državnog odvjetnika. Time što je Prvostupni disciplinski sud oglasio podnositelja krivim za krivično djelo ubojstva iz članka
  50. stavka
  51. KZ RH, presuđujući ujedno o njegovoj krivnji, prekoračio je tako svoje zakonske ovlasti. Jednako kao i Prvostupni disciplinski sud postupaju i Drugostupni disciplinski sud, povodom podnositeljeve žalbe, a Upravni sud po njegovoj tužbi, kada svojim presudama oglašavaju podnositelja krivim i za teže povrede službene dužnosti iz t.
  52. i
  53. članka
  54. Zakona o unutarnjim poslovima, unatoč tome što se u njima opisane teže povrede službene dužnosti nisu u prvostupnom disciplinskom postupku uopće stavljale podnositelju na teret, a niti posebno utvrđivale. Iz tog nedvojbeno proizlazi da su Drugostupni disciplinski sud, kao i Upravni sud Republike Hrvatske, uz povrede koje je na opisani način učinio Prvostupni disciplinski sud, povrijedili još i odredbu članka
  55. tada važećeg Zakona o krivičnom postupku na štetu podnositelja. Naime, označenom je odredbom tada važećeg Zakona o krivičnom postupku određeno da se, ako je žalba izjavljena samo u korist okrivljenika, presuda ne smije izmijeniti na njegovu štetu u odnosu prema pravnoj ocjeni djela i prema krivičnoj sankciji (zabrana reformatio in peius). Stoga je navod u drugostupnoj presudi izražen na stranici
  56. pasus
  57. citira se: "Na kraju, napominje se da je ovo vijeće optuženom kao pravnu kvalifikaciju stavilo na teret i točku
  58. i
  59. jer je iz opisa djela vidljivo da se učinjena povreda može podvesti pod rečene točke.", u izričitoj suprotnosti s naprijed navedenom odredbom Zakona o krivičnom postupku, ali i odredbom članka
  60. stavka
  61. Ustava po kojoj sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Osnovan je stoga navod podnositelja u ustavnoj tužbi da su ga I. i II. stupni disciplinski sudovi, kao i Upravni sud teretili za krivično djelo ubojstva te mu na takav način povrijedili ustavno pravo iz članka
  62. Ustava, odnosno ustavnu presumpciju nevinosti (svatko je nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja). Naprotiv iz osporenih odluka proizlazi upravo suprotno. Usvojivši zbog navedenih povreda Ustavom zajamčenih prava ustavnu tužbu podnositelja, ovaj Sud nije smatrao potrebitim razmatrati i ostale povrede ustavnih prava na koja podnositelj u svojoj ustavnoj tužbi upućuje. Slijedom svega navedenog, a temeljem odredbe članka
  63. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 29/94), odlučeno je kao u izreci. Odluka o objavi temelji se na odredbi članka
  64. stavka
  65. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-III-709/1998 Zagreb,
  66. veljače
  67. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Odluka, NN 25/1999-534 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 25/1999 Broj dokumenta u izdanju: 534 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 15.3.
  68. ELI: /eli/sluzbeni/1999/25/534 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  69. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.