← Hrvatska

Deklaracija o stanju međudržavnih odnosa Republike Hrvatske i Republike Slovenije

Deklaracija o stanju međudržavnih odnosa Republike Hrvatske i Republike Slovenije Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Deklaracija o stanju međudržavnih odnosa Republike Hrvatske i Republike Slovenije NN 32/1999 (2.4.1999.), Deklaracija o stanju međudržavnih odnosa Republike Hrvatske i Republike Slovenije ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA Polazeći od politike dobrosusjedstva i temeljnog opredjeljenja Republike Hrvatske da sva otvorena pitanja sa susjednim zemljama rješava pregovorima, a štiteći pritom legitimne interese Republike Hrvatske i njenih građana, Vjerujući da se sva otvorena bilateralna pitanja između Republike Hrvatske i Republike Slovenije mogu riješiti na obostrano prihvatljiv način, pridonoseći daljnjem razvoju međusobnih prijateljskih odnosa, te ostvarenju težnji obiju država da se integriraju u europske i euroatlantske institucije, Poštujući izraženu želju hrvatske javnosti da se što prije i na pravičan način, riješe sporna pitanja u odnosima Republike Hrvatske i Republike Slovenije, Uvažavajući stavove zastupnika Hrvatskoga državnog sabora iznesene tijekom rasprave o stanju međudržavnih odnosa Republike Hrvatske i Republike Slovenije, Potvrđujući Deklaraciju ovog Doma donesenu na sjednici održanoj

  1. listopada
  2. godine kojom se Vlada Republike Hrvatske zadužuje da poduzme sve potrebne mjere u cilju zaštite teritorijalne cjelovitosti i suverenosti Republike Hrvatske na prostoru južno od kanala Sv. Odorika utvrđujući ništetnim za Republiku Hrvatsku odredbe Zakona o ustanovljenju općina i odluke o njihovim područjima, Parlamenta Republike Slovenije od
  3. listopada
  4. godine, prema kojem su u sastav općine Piran uvrštena naselja Škudelini, Bužin, Mlini i Škrilje, a koja su sastavni dio Republike Hrvatske, Zastupnički dom Hrvatskoga državnog Sabora donosi DEKLARACIJU O STANJU MEĐUDRŽAVNIH ODNOSA REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE SLOVENIJE
  5. Podržava se izvješće Vlade Republike Hrvatske o stanju odnosa s Republikom Slovenijom.
  6. Podržavaju se napori Vlade Republike Hrvatske da se pregovorima s Vladom Republike Slovenije traže obostrano prihvatljiva rješenja za sva otvorena pitanja, na način da doprinesu uključivanju obje susjedne države u europske i euroatlantske integracije.
  7. Vrednujući potrebu čuvanja ekoloških, marikulturnih i morfoloških osobitosti akvatorija Piranskog zaljeva ocjenjuje se da Sporazum o pograničnom prometu i suradnji, koji je potpisan od Hrvatske i Slovenije, ostvaruje potrebne pretpostavke za intenzivnu i konstruktivnu suradnju svih tijela susjednih država na obostranu korist i opću dobrobit, a osobito za unaprjeđenje uvjeta života stanovništva obiju dražava koje živi u pograničnom području.
  8. Polazeći od stanja na dan
  9. lipnja
  10. godine i činjenice da su i Republika Hrvatska i Republika Slovenija stranke ugovornice Međunarodne konvencije UN o pravu mora iz
  11. godine, prilikom utvrđivanja granične crte na moru između teritorijalnih mora dviju država, hrvatski predstavnici (Vlada, Državna komisija za granice) dužni su zastupati stajališta u skladu s odredbama članka
  12. spomenute Konvencije, dakle zauzimati se da granična crta na moru u Piranskom zaljevu bude utvrđena po kriteriju akvidistance (jednake udaljenosti od obale), sredinom zaljeva, a dok se ta crta na moru ne utvrdi obalne države su se dužne uzdržavati bilo kakvih oblika vršenja vlasti preko središnje crte na moru u zaljevu.
  13. Ukoliko se stavovi u pogledu granične crte na moru ne mogu uskladiti u roku od 12 mjeseci Vlada Republike Hrvatske je ovlaštena zatražiti savjetodavno mišljenje od Međunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu ili druge odgovarajuće međunarodne institucije.
  14. U odnosu na kopnenu granicu između Republike Hrvatske i Republike Slovenije gdje granična crta između Republike Hrvatske i Republike Slovenije izlazi na obalu u Piranskom zaljevu Vlada Republike Hrvatske i Državna komisija za granice obvezni su zastupati stajalište da se ona proteže na svojoj najzapadnijoj točci na mjestu gdje kanal Sv. Odorika (novi tok rijeke Dragonje) utječe u Piranski zaljev.
  15. S obzirom da se vojarna bivše (agresorske) JNA na Sv. Geri nalazi nesporno na teritoriju Republike Hrvatske, Hrvatski državni sabor zahtijeva od Vlade Republike Hrvatske da od Vlade Republike Slovenije zatraži neodgodivo povlačenje preostalih vojnika iz spomenute vojarne, (koja je skupa sa okolnim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske) i na tom području osigura suverenitet Republike Hrvatske.
  16. Hrvatski državni sabor podupire stajališta Vlade Republike Hrvatske glede vlasništva i uprave nad Nuklearnom elektranom Krško (NEK). Hrvatski državni sabor drži neprihvatljivim jednostrano proglašenje NEK javnim poduzećem Republike Slovenije, te akt obustave isporuke električne energije za HEP, protivno temeljnoj ugovornoj dokumentaciji.
  17. Hrvatski državni sabor smatra problem štednje hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci kao jedno od najtežih otvorenih pitanja. Hrvatski državni sabor podupire opravdane zahtjeve Republike Hrvatske da osigura svu potrebnu političku, pravnu i materijalnu potporu svojim državljanima - štedišama Ljubljanske banke, koji su oštećeni jednostranim potezima slovenske strane.
  18. Hrvatski državni sabor upozorava na čestu pojavu otpuštanja radnika - hrvatskih državljana - u Republici Sloveniji, koji nakon otpuštanja ostaju bez potrebne zdravstvene, socijalne, pravne i druge zaštite. Hrvatski državni sabor obvezuje Vladu Republike Hrvatske da podnese izvješće Hrvatskom državnom saboru o ovome problemu, kao i mjerama koje Vlada Republike Hrvatske čini kako bi ublažila posljedice nastale uslijed gore navedene pojave.
  19. Prije konačnog potpisivanja ugovora o utvrđivanju graničnih crta na moru i kopnu Vlada Republike Hrvatske obvezna je Zastupničkom domu Hrvatskoga državnog sabora podastrijeti na potvrdu usaglašeni tekst ugovora koji namjerava potpisati s vlastima Republike Slovenije.
  20. Vlada Republike Hrvatske obvezuje se da u roku od 3 mjeseca izvijesti Zastupnički dom Hrvatskoga državnog Sabora o postignutim dogovorima ili neuspjehu dogovora s Vladom Republike Slovenije o svim pitanjima uređenja kopnene granice (u svim spornim slučajevima), granice na moru, nuklearne elektrane u Krškom, štednji hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci i razrješenju imovinsko-pravnih pitanja između dvije države. Klasa: 018-01/99-01/05 Zagreb,
  21. ožujka
  22. ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA Potpredsjednik Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora Vladimir Šeks, dipl. iur., v. r. Ostalo, NN 32/1999-636 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Ostalo Izdanje: NN 32/1999 Broj dokumenta u izdanju: 636 Donositelj:ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA Datum tiskanog izdanja: 2.4.
  23. ELI: /eli/sluzbeni/1999/32/636 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  24. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.