Odluka o načinu izračunavanja kapitala banke Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o načinu izračunavanja kapitala banke NN 32/1999 (2.4.1999.), Odluka o načinu izračunavanja kapitala banke HRVATSKA NARODNA BANKA Na temelju članka 31. stavka 3. te članka 32.,2, 33. i 68. Zakona o bankama ("Narodne novine" broj 161/98) i članka 67. stavka 1. točke 23. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci ("Narodne novine" broj 35/95 - pročišćeni tekst) Savjet Hrvatske narodne banke na sjednici održanoj 26. ožujka 1999. godine, donio je ODLUKU O NAČINU IZRAČUNAVANJA KAPITALA BANKE OPĆE ODREDBE I. Ovom Odlukom propisuje se način izračunavanja jamstvenog, temeljnog i dopunskog kapitala. Temeljni kapital u smislu ove Odluke predstavlja sastavni dio jamstvenog kapitala sukladno čl. 31. Zakona o bankama ("Narodne novine" 161/98) i utvrđuje se na način kako je definirano u nastavku Odluke. NAČIN IZRAČUNAVANJA JAMSTVENOG KAPITALA BANKE II. Jamstveni kapital banke je bruto jamstveni kapital umanjen za odbitne stavke iz točke VIII. ove Odluke. Bruto jamstveni kapital sastoji se od zbroja temeljnog i dopunskog kapitala, izračunatih na način određen točkama III. do VII. ove Odluke. Temeljni i dopunski kapital ne smiju podlijegati uvjetima ili ograničenjima suprotnim sigurnom i stabilnom poslovanju banke. SASTAVNI DIJELOVI I NAČIN IZRAČUNAVANJA TEMELJNOG KAPITALA III. Temeljni kapital, odnosno njegovi pojedinačni elementi koji se uključuju u izračunavanje jamstvenog kapitala, mora ispunjavati sljedeće uvjete: (
- a)Bezuvjetno je nepovratan; (
- b)Za vrijeme poslovanja banke stoji u cijelosti na raspolaganju za pokriće gubitaka banke; (
- c)U slučaju stečaja odnosno likvidacije banke, u cijelosti i bez ograničenja stoji na raspolaganju za podmirenje gubitaka banke nakon što su podmirene obveze prema svim drugim vjerovnicima banke. Temeljni kapital sastoji se od stavaka pod 1. do 6. ove točke umanjenih za odbitne stavke pod 7. do 12. ove točke. Sastavni dijelovi temeljnog kapitala: 1. uplaćeni kapital ostvaren prodajom vlastitih običnih i povlaštenih dionica; 2. sve vrste rezervi banke formirane na teret dobiti nakon njezina oporezivanja; 3. zadržana dobit proteklih godina neopterećena bilo kojim budućim obvezama i potvrđena od strane glavne skupštine banke te iskazana u bilanci; 4. dobit tekuće godine kad banka kapital izračunava u tijeku godine. Hrvatska narodna banka može, u skladu sa člankom 32. stavkom 1. Zakona o bankama, tekuću dobit prihvatiti kao dio temeljnoga kapitala ako je ona izračunata na osnovi privremenih izvještaja napravljenih u tijeku godine i ako je glavna skupština banke odlučila da će se ona rasporediti u rezerve ili u stavku zadržana dobit odnosno kapital; 5. kapitalna dobit (gubitak) ostvarena na osnovi kupnje i prodaje vlastitih dionica banke; 6. rezerve formirane za otkupljene vlastite dionice prema članku 233. Zakona o trgovačkim društvima. Odbitne stavke temeljnog kapitala: 7. gubici proteklih godina; 8. gubitak tekuće godine kad se kapital izračunava u tijeku godine; 9. nematerijalna imovina u obliku goodwill-a, licenci, patenata i zaštitnih znakova; 10. otkupljene vlastite obične i povlaštene dionice; 11. potraživanja i potencijalne obveze osigurane vlastitim običnim i povlaštenim dionicama banke; 12. kredit kojim su kupljene dionice banke. SASTAVNI DIJELOVI I NAČIN IZRAČUNAVANJA DOPUNSKOG KAPITALA IV. Dopunski kapital koji se uključuje u izračun jamstvenog kapitala sastoji se od stavaka 1. do 3. ove točke umanjenih za odbitne stavke 4., 5. i 6. ove točke. Sastavni dijelovi dopunskog kapitala: 1. posebne rezerve za neidentificirane gubitke; 2. sredstva stečena hibridnim instrumentima prema točki V. ove Odluke umanjena za iznos hibridnih instrumenata iz točke VII. ove Odluke; 3. sredstva stečena podređenim instrumentima prema točki VI. ove Odluke umanjena za iznos podređenih instrumenata iz točke VII. ove Odluke. Odbitne stavke dopunskog kapitala: 4. iznos posebnih rezervi za neidentificirane gubitke koji prelazi 1,50 posto ponderirane aktive; 5. iznos podređenih instrumenata prema točki VI. i VII. ove Odluke koji prelazi 50 posto temeljnog kapitala; 6. potraživanja i potencijalne obveze osigurane hibridnim ili podređenim instrumentima banke do iznosa do kojeg se ti instrumenti uključuju u dopunski kapital. Dopunski kapital uključuje se u jamstveni kapital najviše do 100 posto iznosa temeljnog kapitala. Banka može, usprkos tome što Hrvatska narodna banka višak dopunskog kapitala neće priznavati u jamstveni kapital, radi sigurnog i stabilnog poslovanja prikupiti dopunski kapital koji prelazi 100 posto iznosa temeljnog kapitala. V. Hibridni instrumenti koji se uključuju u dopunski kapital, jesu financijski instrumenti koji imaju određene značajke kapitala i određene značajke obveze banke. Oni, neovisno o svom obliku odnosno nazivu, služe prikupljanju sredstava i moraju ispunjavati sljedeće uvjete: 1. neosigurani su (banka ih nije dodatno osigurala vlastitim jamstvima, hipotekama ili na neki drugi način), u cjelini su uplaćeni, a u stečaju odnosno likvidaciji banke obveze povrata podređene su drugim obvezama banke (isplaćuju se tek nakon podmirenja obveza prema svim drugim vjerovnicima); 2. stoje na raspolaganju za pokriće gubitaka iz tekućeg poslovanja, a isto tako i pri stečaju odnosno likvidaciji; 3. isplata vjerovnicima ili otkup od same banke prije dospijeća nisu mogući; 4. rok dospijeća je unaprijed određen i mora biti duži od pet godina računajući od dana uplate; 5. ako adekvatnost kapitala banke padne ispod zakonom određene visine, a viša je od 70 posto te visine, banka ne može isplatiti kamate, naknade i druge prinose s naslova tih instrumenata; 6. banka mora pretvoriti te instrumente u obične ili povlaštene dionice prema unaprijed određenim uvjetima ako adekvatnost kapitala banke ne doseže 70 posto zakonom određene visine adekvatnosti kapitala i ako vlasnici običnih dionica ne provedu uplatu dodatnog temeljnog kapitala u roku od 90 dana nakon što se utvrdilo da je adekvatnost kapitala niža od 70 posto zakonom određene visine. Pravni akt koji uređuje odnose između davaoca kapitala i banke mora sadržavati sve gore navedene odredbe koje se ne mogu naknadno mijenjati. VI. Podređeni instrumenti koji se uključuju u dopunski kapital, jesu financijski instrumenti koji, neovisno o njihovu obliku odnosno nazivu, služe prikupljanju sredstava i moraju ispuniti sljedeće uvjete: 1. neosigurani su (banka ih nije dodatno osigurala vlastitim jamstvima, hipotekama ili na neki drugi način), u cjelini su uplaćeni, a u stečaju odnosno likvidaciji banke obveze povrata podređene su drugim obvezama banke (isplaćuju se tek nakon podmirenja obveza prema svim drugim vjerovnicima); 2. stoje na raspolaganju za pokriće gubitaka tek pri stečaju odnosno likvidaciji banke i ne stoje na raspolaganju za pokriće gubitaka za vrijeme redovnog poslovanja banke; 3. isplata vjerovnicima ili otkup od same banke prije dospijeća nisu mogući; 4. rok dospijeća je unaprijed određen i mora biti duži od pet godina računajući od dana uplate. Pravni akt koji uređuje odnose između davaoca kapitala i banke mora sadržavati sve gore navedene odredbe i napomenu da instrument ne predstavlja depozit te da nije osiguran od strane Agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Naziv instrumenta i pravni akt ne smiju sadržavati riječ "štedni" ili bilo koju izvedenicu od te riječi. Odredbe ove točke koje su sadržane u pravnom aktu ne mogu se naknadno mijenjati. VII. Kod izračuna jamstvenog kapitala podređeni instrumenti se u tijeku posljednjih pet godina prije njihova dospijeća umanjuju s 20 postotnim kumulativnim godišnjim odbicima od njihove vrijednosti. U posljednjoj godini prije dospijeća hibridni i podređeni instrumenti ne uračunavaju se u dopunski kapital koji se uključuje u jamstveni kapital. ODBITNE STAVKE BRUTO JAMSTVENOG KAPITALA VIII. Bruto jamstveni kapital banke umanjuje se za sljedeće stavke: 1. izravna i neizravna ulaganja banke i pravnih osoba nad kojima ta banka ima izravno ili neizravno potpuno ili većinsko vlasništvo u dionice i druge financijske instrumente koji se uključuju u jamstveni kapital druge banke; 2. potraživanja od pravnih osoba i potencijalne obveze prema pravnim osobama nad kojima banka ima izravno ili neizravno potpuno ili većinsko vlasništvo, ako su ta potraživanja ili te potencijalne obveze uspostavljene uz uvjete koji su povoljniji od uobičajenih uvjeta banke, ili povoljniji od uvjeta na financijskim tržištima za usporedive poslove, ili ako uvjeti ne odgovaraju načelima sigurnog i stabilnog bankovnog poslovanja; 3. potraživanja od pravnih osoba i potencijalne obveze prema pravnim osobama nad kojima izravno ili neizravno potpuno ili većinsko vlasništvo imaju osobe iz članka 46. stavka 1., 2., 3. i 4. Zakona o bankama, ako su ta potraživanja ili te potencijalne obveze uspostavljene uz uvjete koji su povoljniji od uobičajenih uvjeta banke ili povoljniji od uvjeta na financijskim tržištima za usporedive poslove ili ako uvjeti ne odgovaraju načelima sigurnog i stabilnog bankovnog poslovanja; 4. potraživanja od i potencijalne obveze prema osobama iz članka 46. stavka 1., 2., 3. i 4. Zakona o bankama, neovisno o tome jesu li im odobrene kao trgovcima pojedincima ili fizičkim osobama, ako su ta potraživanja ili te potencijalne obveze uspostavljene uz uvjete koji su povoljniji od uobičajenih uvjeta banke ili povoljniji od uvjeta na financijskim tržištima za usporedive poslove, ili ako uvjeti ne odgovaraju načelima sigurnog i stabilnog bankovnog poslovanja; 5. potraživanja i potencijalne obveze osigurane dionicama drugih banaka koje ne kotiraju na službenim burzama. Stavke koje predstavljaju unutargrupne transakcije ne odbijaju se od bruto jamstvenog kapitala u konsolidiranom financijskom izvještaju. PROVOĐENJE OVE ODLUKE I IZVJEŠĆIVANJE HRVATSKE NARODNE BANKE IX. Banke sastavljaju izvješća propisana ovom Odlukom na nekonsolidiranoj i na konsolidiranoj osnovi. U slučaju da grupu, pored banaka i stambenih štedionica, čine i druga trgovačka društva, konsolidirana financijska izvješća sastavljaju se samo za banke i stambene štedionice. Banke sastavljaju nekonsolidirana izvješća o provođenju ove Odluke tromjesečno u tijeku godine, prema stanju na dan: 31. ožujka i dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci do 30. travnja; 30. lipnja i dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci do 31. srpnja; 30. rujna i dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci do 31. listopada. Privremeno izvješće prema stanju na dan 31. prosinca banke dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci najkasnije do 31. siječnja sljedeće godine, a izvješće izrađeno na temelju revidiranog i usvojenog godišnjeg nekonsolidiranog izvješća najkasnije u roku od šest mjeseci po završetku poslovne godine. Konsolidirani financijski izvještaj, temeljem ove Odluke, sastavlja se sa stanjem na dan 31. prosinca te dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci najkasnije u roku od šest mjeseci po završetku poslovne godine. Hrvatska narodna banka propisuje uputu i obrasce za sastavljanje izvješća. X. Banka sastavlja, prema posebnom zahtjevu Hrvatske narodne banke, izvještaje i prema stanju na dan koji nije propisan u točki IX. ove Odluke i u roku koji odredi Hrvatska narodna banka. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE XI. Prve izvještaje iz točke IX ove Odluke banke sastavljaju prema stanju na dan 30. lipnja 1999. godine i dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci do 31. srpnja 1999. godine. XII. Pod pojmom banke u ovoj Odluci podrazumijevaju se i štedionice do rokova utvrđenih u članku 119. Zakona o bankama. XIII. Pod pojmom dionice u ovoj Odluci podrazumijevaju se i poslovni udjeli do rokova utvrđenih u članku 109. Zakona o bankama. XIV. Postojeći ulozi prikupljeni u skladu s točkom 8. pod 2) Odluke o utvrđivanju pojedinih oblika kapitala banaka i štedionica ( "Narodne novine" broj 107/93) uključuju se u izračun jamstvenog kapitala u smislu ove Odluke kao podređeni instrumenti, pod uvjetom da su neosigurani u smislu točke VI. ove Odluke. U izračun jamstvenog kapitala po ovoj osnovi primjenjuje se točka VII. ove Odluke. Banka ne smije u smislu izračuna jamstvenog kapitala po ovoj osnovi prolongirati rokove dospijeća ovih posebnih uloga. XV. Danom početka primjene ove Odluke prestaje važiti Odluka o načinu izračunavanja kapitala banaka i štedionica ( "Narodne novine" br. 30/97, 134/97 i 88/98). XVI. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. travnja 1999. godine. O.br. 483/99. Zagreb, 26. ožujka 1999. Predsjednik Savjeta Hrvatske narodne banke guverner Hrvatske narodne banke dr. Marko Škreb, v. r. Odluka, NN 32/1999-646 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 32/1999 Broj dokumenta u izdanju: 646 Donositelj:Hrvatska narodna banka Datum tiskanog izdanja: 2.4.1999. ELI: /eli/sluzbeni/1999/32/646 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.