Uputa za jedinstvenu primjenu Odluke o raspoređivanju plasmana i izvanbilančnih rizičnih stavki i utvrđivanju izloženosti banke Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Uputa za jedinstvenu primjenu Odluke o raspoređivanju plasmana i izvanbilančnih rizičnih stavki i utvrđivanju izloženosti banke NN 36/1999 (15.4.1999.), Uputa za jedinstvenu primjenu Odluke o raspoređivanju plasmana i izvanbilančnih rizičnih stavki i utvrđivanju izloženosti banke HRVATSKA NARODNA BANKA Na temelju članka 75. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci ("Narodne novine" broj 35/95 - pročišćeni tekst) i točke XXIX. Odluke o raspoređivanju plasmana i izvanbilančnih rizičnih stavki i utvrđivanju izloženosti banke ("Narodne novine" broj 32/99), donosim UPUTU ZA JEDINSTVENU PRIMJENU ODLUKE O RASPOREĐIVANJU PLASMANA I IZVANBILANČNIH RIZIČNIH STAVKI I UTVRĐIVANJU IZLOŽENOSTI BANKE I. OPĆI NAPUTCI 1. Sukladno Odluci o raspoređivanju plasmana i izvanbilančnih rizičnih stavki i utvrđivanju izloženosti banke (u daljnjem tekstu Odluka), plasmani i izvanbilančne rizične stavke dijele se u dvije skupine: 1) aktiva koja se raspoređuje u rizične skupine, 2) aktiva koja se ne raspoređuje u rizične skupine. 2. Aktiva koja se raspoređuje u rizične skupine dijeli se na: 1) Aktivu koja ostvaruje prihode, koju čine plasmani i izvanbilančne rizične stavke koje su raspoređene, u skladu s Odlukom, u rizičnu skupinu A i u rizičnu skupinu B. 2) Aktivu koja ne ostvaruje prihode, koju čine plasmani i izvanbilančne rizične stavke koje su raspoređene, u skladu s Odlukom, u rizične skupine C, D i E. 3. Aktiva koja se ne raspoređuje u rizične skupine u skladu s ovom Odlukom, je ona aktiva i izvanbilančne stavke koje po svojim svojstvima i kakvoći nemaju rizike navedene u ovoj Odluci, a zbog kojih se plasmani i izvanbilančne rizične stavke raspoređuju u rizične skupine. 4. Kod raspoređivanja plasmana i izvanbilančnih rizičnih stavki u rizične skupine, banke su se dužne pridržavati Odluke i ove Upute. II. IZVJEŠĆIVANJE HRVATSKE NARODNE BANKE 5. Izvješća u smislu ove Odluke dostavljaju se na obrascima: 1) Raspoređivanje plasmana i izvanbilančnih rizičnih stavki (obrazac R), 2) Izloženost kreditnom riziku (obrazac IKR) a kao prilog ovom obrascu dostavlja se izvješće "Popis povezanih osoba", u koji se navode sljedeći podaci za svaku grupu povezanih osoba: naziv i sjedište odnosno ime i prezime i adresa, matični broj za svakog člana grupe. Banke koje nemaju povezanih osoba ovaj prilog dostavljaju negativno odnosno s napomenom "nema povezanih osoba". 3) Velika izloženost banke (obrazac VIB), 4) Izloženost banke prema dioničarima s više od tri posto dionica (obrazac DIB), 5) Izloženost banke prema osobama u posebnom odnosu prema banci (obrazac POB), koji se daju u prilogu ove Upute i njezin su sastavni dio. 6. Izvješća na propisanim obrascima iz prethodne točke sastavljaju se i dostavljaju u Hrvatsku narodnu banku u rokovima utvrđenim u točki XXX. Odluke. Obrazac R, u kojem banke razvrstavaju plasmane i izvanbilančne rizične stavke u rizične skupine te prikazuju vrijednosne papire i ostalu aktivu koja se ne raspoređuje u rizične skupine prema Odluci, sastavlja se i dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci na nekonsolidiranoj i konsolidiranoj osnovi sukladno točki XXX. Odluke, dok se ostali propisani obrasci dostavljaju samo na nekonsolidiranoj osnovi. 7. Obrasci se dostavljaju na papiru i na magnetskom mediju. Obrasci na magnetskom mediju dostavljaju se sukladno Uputi za dostavljanje izvješća za nadzor banaka na magnetskom mediju. 8. U zaglavlje obrazaca pod "naziv banke" u nekonsolidiranom izvještaju - navesti puno ili skraćeno ime banke, a u konsolidiranom izvještaju navesti pored naziva banke matice riječ "grupa". Pod "MBR banke" navesti jedinstveni matični broj banke koji određuje Državni zavod za statistiku (u konsolidiranom izvještaju navodi se matični broj banke matice). Pod "oznaka izvješća" navesti "NP" za nekonsolidirano privremeno izvješće, "NR" za nekonsolidirano revidirano izvješće te "KR" za konsolidirano revidirano izvješće. Pod "datum" navesti posljednji dan izvještajnog tromjesečja. 9. Uprava banke odgovorna je za pravovremeno i istinito izvješćivanje Hrvatske narodne banke na propisanim obrascima. III. DEFINICIJE POJMOVA I FINANCIJSKIH INSTRUMENATA 10. U svrhu transparentnog postupanja i jedinstvene primjene Odluke, u nastavku se navode definicije i objašnjenja pojedinih pojmova i financijskih instrumenata. 11. Plasmani - Pod plasmanima u smislu ove Upute podrazumijevaju se sve rizične bilančne i izvanbilančne rizične stavke i to: - dospjela i nedospjela potraživanja po kreditima; - repo poslovi (Repo poslovi su ugovori o prodaji ili kupnji vrijednosnog papira i reotkupu vrijednosnog papira na utvrđeni dan i po utvrđenoj cijeni. Repo poslove obično ugovaraju HNB i banke, najšešće s rokom dospijeća od 35 ili 91 dan. Svrha im nije stjecanje vlasništva nad vrijednosnim papirom, nego se zaključuju radi održavanja likvidnosti. Stoga se repo poslovi iskazuju kao krediti ili kao obveze po kreditima.); - faktoring (Banka - faktor kupuje potraživanja svojih klijenata iz poslova isporuke robe i usluga); - financijski lizing (najam) - poslovi u kojima banka financijskom podrškom omogućuje najmoprimatelju uzimanje trajnih materijalnih dobara u najam; - depoziti kod domaćih banaka te inozemnih banaka i financijskih institucija; - investicijski portfelj dužničkih vrijednosnih papira; - potraživanja po plaćenim izdanim bankovnim garancijama, jamstvima, avaliranim mjenicama, nepokrivenim akreditivima i drugim oblicima jamstava; - potraživanja po izdanim kreditnim karticama i ostala potraživanja koja imaju kreditni karakter; - kamate i provizije - kamatni prihodi (kako je definirano u nastavku Upute); - izdane bankovne garancije, jamstva, nepokriveni akreditivi, avalirane mjenice, neiskorišteni okvirni krediti i drugi oblici jamstava na osnovi kojih mogu nastati obveze plaćanja za banku. 12. Bruto iznos - Plasmani koji se raspoređuju u rizične skupine sukladno Odluci u izvještajnim obrascima uz ovu Uputu (obrasci R i IKR) iskazuju se na bruto osnovi tj. u punom iznosu vrijednosti stavke prije umanjenja za formirane posebne rezerve za identificirane gubitke. 13. Neto iznos - Ovo je iznos nekog od financijskih instrumenata koji se uključuje u plasmane, umanjen za formirane posebne rezerve. 14. Kamate - Pod kamatama (koje se uključuju u plasmane), podrazumijevaju se obračunate dospjele i nedospjele, redovne i ostale kamate po odobrenim kreditima i ostalim plasmanima koji imaju kreditni karakter, depozitima, plasmanima u dužničke vrijednosne papire u investicijskom portfelju, kao i ostalim plasmanima evidentiranim u bilanci banke, po kojima se uobičajeno obračunava kamata. 15. Provizije - Pod provizijama u smislu Odluke (koje se uključuju u plasmane), podrazumijevaju se prihodi koji se nazivaju provizije ili naknade a koje imaju karakter kamatnih prihoda. Radi se o svim vrstama prihoda koji su, jednako kao i kamate, izravno i neizravno vezani uz prihode koji se ostvaruju po kreditima i drugim plasmanima evidentiranim u aktivi bilance po kojima se uobičajeno obračunava kamata. Kamate i provizije predstavljaju kamatne prihode u smislu Odluke. 16. Naknade - Pod naknadama se podrazumijevaju sve naknade i/ili provizije koje banka ostvaruje po neutralnim poslovima, po poslovima za treće osobe (komisioni i povjerenički poslovi), po akceptnim kreditima, po izvanbilančnim rizičnim stavkama i onim aktivnim i pasivnim poslovima koji nemaju izravnu ili neizravnu vezu s plasmanima. Naknade predstavljaju nekamatne prihode. 17. Vrijednosni papiri - Pod vrijednosnim papirima, u smislu ove Upute, podrazumijevaju se svi dužnički vrijednosni papiri, dionice kojima se stječe do 20 posto glasačkih prava u skupštini dioničkog društva i povlaštene dionice. Ovi vrijednosni papiri vode se u: 1) trgovačkom portfelju i 2) investicijskom portfelju. Vrijednosni papiri vrednuju se prema kriterijima iz Zakona o računovodstvu odnosno prema Međunarodnim računovodstvenim standardima i pravilima utvrđenim u Uputi za primjenu kontnog plana za banke, što znači da se za vlasničke vrijednosne papire u trgovačkom i investicijskom portfelju, te za dužničke vrijednosne papire u trgovačkom portfelju ne izdvajaju posebne rezerve za identificirane gubitke. Dužnički vrijednosni papiri u investicijskom portfelju smatraju se plasmanima i raspoređuju se u rizične skupine. 18. Ulaganja u podružnice i povezana trgovačka društva - Ovo su ulaganja kojima se stječe kontrola (više od 50 posto upravljačkih prava) odnosno značajan utjecaj (više od 20 do 50 posto upravljačkih prava) nad drugim trgovačkim društvom. Banka ih vodi odvojeno od vrijednosnih papira u trgovačkom i investicijskom portfelju. Ova ulaganja vrednuju se prema kriterijima iz Zakona o računovodstvu odnosno Međunarodnim računovodstvenim standardima i pravilima utvrđenim u Uputi za primjenu kontnog plana za banke. 19. Poslovni udjeli - Ulaganja u poslovne udjele banka može voditi u investicijskom portfelju vlasničkih vrijednosnih papira i poslovnih udjela, kada se stječe manje od 20 posto upravljačkih prava u društvu s ograničenom odgovornošću te se vrednuju kao i ostala ulaganju u dionice u ovom portfelju. Ulaganja banke u poslovne udjele kojima se stječe više od 20 posto upravljačkih prava u društvu s ograničenom odgovornošću, evidentiraju se kao ulaganja u podružnice i povezana trgovačka društva te se vrednuju kao i ostala ulaganja u dionice u ovom portfelju. 20. Povezane osobe - Pojam povezanih osoba definiran je u članku 26. Zakona o bankama. Kod odobravanja kredita i drugih oblika plasmana, banka mora voditi računa o povezanim osobama, te je dužna utvrditi sve povezane osobe s dužnikom radi procjene kreditnog rizika i razvrstavanja dužnika i s njim povezanih osoba u istu rizičnu skupinu. Na primjer, banka je odobrila kredit trgovačkom društvu koje je član grupe povezanih osoba, a istodobno već ima odobrene plasmane drugim članovima iste grupe (neovisno o tome radi li se o matici ili podružnici). Kod raspoređivanja u rizične skupine svi članovi grupe raspoređuju se u istu rizičnu skupinu prema članu grupe koji je najlošije klasificiran. Isti principi raspoređivanja u rizične skupine primjenjuju se i za ostale povezane osobe definirane u stavku 2. i 3. članka 26. Zakona o bankama. Sve povezane osobe koje su raspoređene u istu rizičnu skupinu, sukladno internom sustavu raspoređivanja rizične aktive, ne moraju se rasporediti u isti stupanj rizika, tj. posebna rezerva za identificirane gubitke ne mora se izdvajati u istom postotku za svaku povezanu osobu. Banka je dužna utvrditi povezane osobe s dužnikom i u slučaju kada se samo jedan član grupe pojavljuje kao dužnik, stoga što treba utvrditi ovisnost dužnika iz jedne grupe o drugim članovima grupe i njihovom mogućem utjecaju na dužnika banke, jer je to sastavni element utvrđivanja kreditnog rizika. U slučaju da banka plasira sredstva svojoj podružnici ili povezanom trgovačkom društvu, koji nije istodobno i član neke druge grupe povezanih osoba (naime povezano trgovačko društvo s bankom može istodobno biti podružnica ili povezano trgovačko društvo i s drugom bankom ili trgovačkim društvom), tada se svi takvi plasmani neovisno o njihovoj visini prikazuju u izvješću na obrascu IKR, a u prilogu obrasca IKR "Popis povezanih osoba" navode se kao zasebna grupa pod naslovom "Podružnice i povezana poduzeća s bankom", gdje se navode pojedinačno navode banke i trgovačka društva u kojima banka ima više od 50 posto upravljačkih prava a zatim poezana trgovačka društva u kojima banka ima više od 20 do 50 posto upravljačkih prava. Banka svim svojim podružnicama i povezanim trgovačkim društvima (koja nisu članovi i neke druge grupe) zajedno, ne može odobriti plasmane u iznosu većem od 25 posto jamstvenog kapitala. 21. Izloženost banke utvrđuje se prema jednoj osobi, a jednu osobu predstavlja pojedinačni dužnik i s njim povezane osobe iz članka 26. Zakona o bankama, kako je to pojašnjeno u prethodnoj točki Upute. 22. Izloženost banke prema jednoj osobi izračunava se sukladno odredbama točke XXV. Odluke. Izloženost banke prema nekoj drugoj banci i s njom povezanim osobama, utvrđuje se na identičan način kao i za druge osobe, prema odredbama točke XXV. Odluke. Ukoliko je banka odobrila plasman nekoj drugoj banci, koja ima primjereni stupanj kreditne sposobnosti, a banka koja je primila plasman izdala garanciju kao instrument osiguranja, u ovom slučaju garancija se ne može koristiti kao odbitna stavka od ukupne izloženosti prema točki XXV. stavak 3. pod 3) Odluke. Ukoliko je banka dala depozit (banka deponent) kojim jamči drugoj banci koja je odobrila kredit ili drugi plasman nekom komitentu (banka kreditor), banka deponent dužna je po toj osnovi utvrditi odnosno povećati izloženost prema komitentu za kojeg je dala depozit. Osim toga, banka deponent dužna je osigurati u analitičkim knjigovodstvenim evidencijama podatke o tako plasiranom depozitu i komitentu za kojeg se jamči te osigurati kreditnu dokumentaciju na osnovi koje je dužna procijeniti kreditni rizik koji snosi po toj osnovi. Ovisno o visini izloženosti i kreditnom riziku kojeg snosi po takvom jamstvenom depozitu, banka deponent dužna je takvog komitenta rasporediti u pripadajuću rizičnu skupinu i ovisno o rizičnoj skupini u koju je komitent raspoređen, formirati posebne rezerve za identificirane gubitke. Međutim, po ovoj osnovi banka deponent dužna je voditi računa i procjenjivati kreditni rizik i prema banci kreditoru, kod koje se njezin depozit nalazi, s tim da ukupan rizik (posebne rezerve za identificirane gubitke), ne može biti veći od iznosa depozita. Izloženost banke prema jednom dužniku banka kontinuirano prati kako bi pravovremeno utvrdila kada nastupa velika izloženost (izloženost koja premašuje deset posto jamstvenog kapitala), budući se u tom slučaju mijenja režim odobravanja plasmana takvom dužniku, odnosno kako bi pravovremeno utvrdila da se plasmani dužniku priblližavaju iznosu od 25 posto jamstvenog kapitala, koji predstavlja gornju granicu zaduživanja jednog dužnika prema banaci. 23. Velika izloženost predstavlja iznos izloženosti banke prema jednoj osobi koji prelazi 10 posto jamstvenog kapitala. To znači, kada iznos izloženosti banke prema jednoj osobi dosegne 10 posto jamstvenog kapitala, nova ulaganja i plasmani tom dužniku i s njim povezanim osobama dolaze u poseban režim. U tom slučaju nadzorni odbor banke treba donijeti jednoglasnu odluku o tome da se komitentu banke (i s njim povezanim osobama) odobrava plasman preko 10 posto od jamstvenog kapitala. To dalje znači, kada je nadzorni odbor donio odluku i dao suglasnost upravi da prema određenom komitentu može imati veliku izloženost, ona važi za sve daljnje poslove, odnosno do izloženosti koja iznosi najviše 25 posto od jamstvenog kapitala banke. U suprotnom pravni poslovi plasiranja i ulaganja sredstava banke su ništavi. Banka je dužna svakog dužnika i s njim povezane osobe prikazati u obrascu VIB - Velika izloženost banke, koji je sastavni dio ove Upute, kada izloženost banke prema jednoj osobi dosegne više od 10 posto jamstvenog kapitala. Ukupno sve velike izloženosti banke ne smiju premašiti 400 posto jamstvenog kapitala. 24. Osobe u posebnom odnosu prema banci su sve one osobe koje su navedene u odredbama članka 46. Zakona o bankama. Izvješće o ovim osobama dostavlja se Hrvatskoj narodnoj banci na obrascu POB - Izloženost banke prema osobama u posebnom odnosu prema banci. Na ovom izvješću banke dostavljaju podatke za: 1) dioničare s više od pet posto dionica s pravom glasa u glavnoj skupštini banke, njihove bračne i izvanbračne drugove, njihovu djecu i usvojenike, te pravne osobe u čijem kapitalu bilo tko od njih ima više od 20 posto udjela s pravom glasa, 2) članove uprave, njihove bračne i izvanbračne drugove, njihovu djecu i usvojenike, te pravne osobe u čijem kapitalu bilo tko od njih ima više od 20 posto udjela s pravom glasa, 3) članove nadzornog odbora, njihove bračne i izvanbračne drugove, njihovu djecu i usvojenike, te pravne osobe u čijem kapitalu bilo tko od njih ima više od 20 posto udjela s pravom glasa, 4) prokuriste, njihove bračne i izvanbračne drugove, njihovu djecu i usvojenike, te pravne osobe u čijem kapitalu bilo tko od njih ima više od 20 posto udjela s pravom glasa, 5) osobe koje s bankom imaju ugovor o radu sklopljen uz posebne uvjete, njihovi bračni i izvanbračni drugovi, njihova djeca i usvojenici, te pravne osobe u čijem kapitalu bilo tko od njih ima više od 20 posto udjela s pravom glasa, 6) pravne osobe u čijem kapitalu banka ima više od 20 posto udjela s pravom glasa, ili nad kojom banka ima na drugi način upravljačku kontrolu. U izvješću na obrascu POB - Izloženost banke prema osobama u posebnom odnosu prema banci, podaci se dostavljaju za izloženost banke prema navedenim osobama na dan izvještaja (posljednji dan izvještajnog tromjesečja). Upute za popunjavanje ovog izvješća na propisanom obrascu daju se u nastavku. 25. Isključeni prihodi su obračunate a nenaplaćene kamate i provizije (kamatni prihodi) po dužnicima banke koji su razvrstani u rizične skupine C, D i E. Isključeni prihodi ne vode se u bilanci banke, već u zasebnoj izvanbilančnoj evidenciji u kojoj se osiguravaju svi potrebni podaci za već izvršene obračune kamatnih prihoda, bilo za prethodna obračunska razdoblja (suspendirani kamatni prihodi) ili za tekuće obračunsko razdoblje (prije nego što su obračunani kamatni prihodi postali isključeni), kao i za sve obračune koji se obavljaju od trenutka prijenosa na isključene prihode. Evidencija o isključenim prihodima mora biti uredna i ažurna, te vođena po principu dvojnog knjigovodstva, sve dok se ti prihodi ne naplate ili dok nadležno tijelo banke ne donese odluku o definitivnom otpisu ovih potraživanja. Evidentiranje obračunatih a nenaplaćenih kamatnih prihoda u izvanbilančnoj evidenciji kao isključenih prihoda, u ničem ne mijenja pravni status tih potraživanja banke. Kod dužnika banke koji se raspoređuju u rizičnu skupinu C do E, a u prethodnom obračunskom razdoblju su bili raspoređeni u rizičnu skupinu A ili rizičnu skupinu B, obračunati kamatni prihodi se suspendiraju sukladno točki XXIII. stavak 3. Odluke. 26. Portfelj malih kredita - u ovaj portfelj uključuju se ukupni plasmani jednom dužniku čiji je saldo na dan procjene odnosno izvješćivanja manji od bruto iznosa: 1) do 300.000 kuna kod banaka koje imaju aktivu veću od pet milijardi kuna prema revidiranim financijskim izvještajima iz prethodne godine, 2) do 200.000 kuna kod banaka koje imaju aktivu veću od milijardu kuna a manju od pet milijardi kuna prema revidiranim financijskim izvještajima iz prethodne godine, 3) do 100.000 kuna kod banaka koje imaju aktivu manju od milijarde kuna prema revidiranim financijskim izvještajima iz prethodne godine, 4) do 75.000 kuna kod štedionica do rokova utvrđenih u članku 119. Zakona o bankama. Ovi plasmani raspoređuju se u rizične skupine temeljem njihove urednosti podmirenja obveza prema banci. Da bi banka mogla formirati "portfelj malih kredita", u okviru internog sustava za raspoređivanje, mora utvrditi procedure i postupke odobravanja i praćenja naplate ovih plasmana, kao i praćenje i analiziranje naplate po ukupnim plasmanima dužnicima koji su otplatom dospjeli u "portfelj malih kredita". U obrascu IKR "portrfelj malih kredita" iskazuje se u posebnom retku. 27. Republika Hrvatska - pod plasmanima Republici Hrvatskoj, koji se raspoređuju u rizičnu skupinu A, smatraju se plasmani središnjoj državi, kako je to definirano u točki 2.4. Upute za primjenu kontnog plana za banke. Konkretni plasmani ili ulaganja u dužničke vrijednosne papire republičkih fondova i lokalne države (uprave) i lokalnih fondova, tretiraju se kao plasmanima Republici Hrvatskoj (središnjoj državi), pod uvjetima da su sredstva za otplatu tih plasmana odnosno dužničkih vrijednosnih papira, osigurana u proračunu Republike Hrvatske ili jamstvom Republike Hrvatske (središnje države), do iznosa jamstva. U protivnom, plasmani republičkim fondovim i lokalnoj državi (upravi) i lokalnim fondovima procjenjuju se po kriterijima iz Odluke i ove Upute. IV. ODGOVORNOST UPRAVE BANKE ZA DOSLJEDNO PROVOĐENJE OVE ODLUKE 28. Uprava banke ovisno od nadležnosti i odgovornosti iz članaka 42., 62., 66. i 76. Zakona o bankama, dužna je obavljati nadzor, osigurati praćenje i raspoređivanje plasmana u rizične skupine, sukladno Odluci. Uprava banke dužna je organizirati poslove u banci i osigurati uvjete praćenja i upravljanja kreditnim rizikom. 29. Adekvatno i uspješno upravljanje kreditnim rizikom u osnovi predstavlja promišljeno planiranje i održavanje prihvatljivog odnosa između preuzetog rizika (realnog stupnja naplativosti potraživanja po plasmanima) i još uvijek prihvatljivog profita. Istodobno to predstavlja i nadzor kojem je cilj smanjenje na najmanju moguću mjeru svih oblika rizika vezanih za kvalitetu plasmana, koncentraciju plasmana, adekvatne instrumente osiguranja, ročnost aktive i pasive, valutnu strukturu itd. 30. Kod analize kreditnog zahtjeva odnosno pripreme kreditnog ili sličnog prijedloga, uprava banke i više rukovodstvo banke dužno je osigurati najmanje sljedeće podatke i informacije o: 1) karakteru dužnika - poštenje i reputaciju potencijalnog dužnika odnosno korektnost njegovih namjera i ponašanja u poslovnim aktivnostima odnosno karakteru njegovog menadžmenta, pri čemu treba ispitati dostupne informacije o urednosti u ispunjavanju ranijih kreditnih i drugih obveza prema bankama i drugim poslovnim subjektima, ispunjavanju uvjeta financijske discipline i sl., te stručnost i sposobnost menadžmenta, 2) kapitalu dužnika - razina kapitala u ukupnim izvorima, visina i učešće svih oblika rezervi (izdvojene nakon oporezivanja), razina i ročnost obveza i sl. 3) imovinskoj snazi dužnika - procijeniti njegove imovinske, poslovne i upravljačke sposobnosti za upravljanje svojim poslovnim aktivnostima; kvalitetu odnosno realnu vrijednost i strukturu aktive; utvrditi namjenu plasmana i sposobnost dužnika da podnese odnosno uredno servisira obveze po plasmanu te ekonomski ispravno uporabi odobreni plasman, 4) likvidnost i profitabilnost u poslovanju treba izvršiti analizom podataka o likvidnosti potencijalnog dužnika u prošlosti te procjeniti trend likvidnosti u budućnosti, minimalno usporedbom visine i procjenom kvalitete potraživanja u odnosu na obveze vodeći pri tome računa i o budućim obvezama po uzetom plasmanu; analizom financijskih izvještaja za najmanje tri godine ocijeniti profitabilnost i njezin trend u budućnosti u odnosu na potencijalnog dužnika i gospodarsku granu, te procijeniti sposobnost potencijalnog dužnika da podnese kamatu i ostvari zadovoljavajuću razinu dobiti u svom budućem poslovanju, 5) općim uvjetima poslovanja i perspektivi dužnika - ocijeniti stanje, trend i perspektive gospodarske grane i relativnu poziciju potencijalnog dužnika u toj gospodarskoj grani i na tržištu, kao i izglede da posluje na dugi rok. Temeljni cilj analize kreditnog zahtjeva po navedenim elementima je utvrđivanje namjene kredita, izvora iz kojih će se osigurati otplata kredita, pri čemu bitne čimbenike predstavlja analiza likvidnosti i solventnosti potencijalnog dužnika u prošlom, tekućem te procjenu u budućem razdoblju u kojem će se kredit otplaćivati. U okviru ove analize obveza je izvršiti procjenu novčanog toka koji mora pokazivati sposobnost tražitelja da iz novčanih priljeva može izvršavati obveze povrata plasmana. Kako se temeljem odredbi točke VII. Odluke, raspoređivanje plasmana dužnicima obavlja i na osnovi kvalitete instrumenata osiguranja (mogu biti prvorazredni, primjereni i kvalitetni), to kod analize kreditnog zahtjeva treba izvršiti što realniju ocjenu podobnosti ponuđenih instrumenata naplate plasmana, ocjena pravne sigurnosti uzimanja i mogućnosti kontrole nad uzetim instrumentima, te objektivna procjena njegove vrijednosti tijekom otplate kredita. 31. Interni sustav raspoređivanja plasmana. Uprava banke uspostavlja vlastiti sustav u okviru kojeg je dužna utvrditi kriterije za raspoređivanje plasmana u rizične skupine. U okviru internog sustava za raspoređivanje plasmana, banka utvrđuje kriterije za raspoređivanje po stupnjevima rizika u okviru iste rizične skupine za rizične skupine B, C i D. Minimum kriterija za interni sustav raspoređivanja plasmana su kriteriji utvrđeni u Odluci i u ovoj Uputi. V. UPUTE ZA IZRADU IZVJEŠĆA NA OBRASCU IKR 32. Prije izrade izvješća na obrascu R - Raspoređivanju plasmana i izvanbilančnih rizičnih stavki, koje se sastavlja na agregiranoj osnovi, sastavlja se izvješće o izloženosti banke kreditnom riziku na obrascu IKR - Izloženost kreditnom riziku. 33. Svrha ovog obrasca je razvrstati plasmane prema djelatnostima navedenim u donjoj tablici i značajnim individualnim dužnicima. Razvrstavanje se vrši prema djelatnostima koje su grupirane prema oznakama iz Nacionalne klasifikacije djelatnosti, kako je navedeno u Tablici 1. TABLICA 1. Naziv djelatnosti Oznaka Proizvodnja hrane i pića DA-15 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda DG-24 Proizvodnja odjeće; dorada i bojenje krzna DB-18 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava DM-35 Poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo A i B Hoteli i restorani H Građevinarstvo F Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i predmeta za kućanstvo G Banke i ostale financijske institucije (domaće i strane) J Javni sektor L Ostalo C, ostali odjeljci D, E, I, K, M, N i O Stanovništvo P, te ostale domaće fizičke osobe kojima se ne dodjeljuje oznaka iz NKD Ostale strane osobe - osim banaka Q, te ostali nerezidenti i ostalih financijskih institucija kojima nije dodijeljena oznaka iz NKD 34. Unutar svake grupe djelatnosti plasmani se iskazuju po individualnim dužnicima i to prema sljedećim kriterijima: 1) banke koje imaju aktivu veću od pet milijardi kuna prema revidiranim financijskim izvještajima iz prethodne godine, iskazuju dužnike na pojedinačnoj osnovi ako je ukupno zaduženje u bruto iznosu veće od 800.000 kuna, 2) banka čija je aktiva veća od milijarde kuna a manja od pet milijardi prema revidiranim financijskim izvještajima iz prethodne godine, iskazuju dužnike na pojedinačnoj osnovi čije je ukupno zaduženje u bruto iznosu veće od 400.000 kuna, 3) banke čija je aktiva manja od milijarde kuna prema revidiranim financijskim izvještajima iz prethodne godine, iskazuju dužnike na pojedinačnoj osnovi ako je ukupno zaduženje u bruto iznosu veće od 200.000 kuna, 4) štedionice dok se ne usklade s odredbama Zakona o bankama, iskazuju dužnike na pojedinačnoj osnovi ako je ukupno zaduženje u bruto iznosu veće od 75.000 kuna. Na pojedinačnoj osnovi prikazuju se i svi dužnici banke čija je ukupna zaduženost kod banke manja od 800 tisuća , 400 tisuća ili 200 tisuća kuna (ovisno o tome u koju grupu banka pripada ovisno o visini aktive), ako zajedno s drugim povezanim osobama prelazi gore navedene iznose. U tom slučaju svaki dužnik koji pripada grupi povezanih osoba (bez obzira što je pojedinačan iznos ukupne zaduženosti pojedinog člana grupe povezanih osoba manja od kriterija iz prethodnog stavka), koja predstavlja jednog dužnika banke, prikazuje se na pojedinačnoj osnovi i u onoj djelatnosti kojoj prema gornjoj tablici pripada. Međutim, banka u tom slučaju uz obrazac IKR dostavlja prilog "Popis povezanih osoba", u kojem poimenično po pojedinim grupama povezanih osoba navodi sve povezane osobe koje pripadaju jednoj grupi. Na pojedinačnoj osnovi prikazuju se također i svi dužnici banke i s njima povezane osobe prema kojima banka ima veliku izloženost, a u obrascu se prikazuju na način objašnjen u prethodnoj točci. Ukoliko su ukupna potraživanja banke od dužnika manja od iznosa prema kriterijima za prikazivanje na pojedinačnoj osnovi, a veća od kriterija za uključivanje u portfelj malih kredita, uključuju se u zbrojni redak nazvan "ostali dužnici", u okviru svake djelatnosti. U slučaju da su sva ukupna potraživanja od individualnih dužnika manja od gore utvrđenih iznosa, identificira se 100 najvećih dužnika. 35. Popunjavanje obrasca vrši se redoslijedom grupa djelatnosti iz Tablice 1, tako da se počne s grupom "proizvodnja hrane i pića" a završi s grupom "ostale strane osobe". U retku u kojem je upisano naziv grupe djelatnosti treba iskazati pripadne zbrojne pozicije koje se odnose na tu grupu. Ako banka nema poslove s dužnicima iz određene grupe djelatnosti, treba ipak navesti ime te grupe i upisati nule. 36. Unutar svake grupe djelatnosti navode se individualni dužnici rangirani od najvećeg prema najmanjem prema iznosu navedenom u stupcu "ukupno kreditni rizik". Nakon individualnih dužnika navodi se pozicija nazvana "ostali dužnici", koja sadrži zbroj financijskih pozicija ostalih, pojedinačno neidentificiranih dužnika (koji se prema navedenim kriterijima ne prikazuju na pojedinačnoj osnovi). Zadnji redak u pojedinoj grupi djelatnosti je "portfelj malih kredita". Svaki redak unutar grupe djelatnosti označava se svojim rednim brojem. Početni redni broj je redni broj jedan, a posljednji redni broj ovisi o broju redaka cjelog obrasca. Ako u grupi djelatnosti banka nema dužnika koji bi se prema propisanim kriterijima trebali prikazati u retku "ostali dužnici" i/ili retku "portfelj malih kredita", ovi reci ne navode se u obrascu. 37. Na kraju obrasca je redak "ukupno", a predstavlja zbroj redaka koji se odnose na zbrojne retke grupa djelatnosti. 38. U ovom obrascu, kao i u obrascu R, navode se vrijednosti plasmana na bruto osnovi, tj. ovdje se navodi vrijednost imovine prije no što je umanjena za posebne rezerve za identificirane gubitke. 39. U obrascu IKR prikazuju se plasmani koji se raspoređuju u rizične skupine. Pored toga, u obrascu IKR posebno se navode i potraživanja koja se ne raspoređuju u rizične skupine: dužnički vrijednosni papiri u trgovačkom portfelju te svi vlasnički vrijednosni papiri i poslovni udjeli. 40. Sva potraživanja od jednog dužnika i s njim povezanih osoba raspoređuju se u rizične skupine od A do E prema kriterijima utvrđenim u internom sustavu za raspoređivanje plasmana, koji mora biti usuglašen s kriterijima iz Odluke i ove Upute. Iznimno, pojedinačno potraživanje od dužnika može biti raspoređeno u rizičnu skupinu A ako je osigurano prvorazrednim ili primjerenim instrumentom osiguranja naplate potraživanja (prema točki XIX. i XX. Odluke), iako dužnik po objektivnim kriterijima i kriterijima iz Odluke pripada nekoj od rizičnih skupina od B do E. Ostala potraživanja od dužnika koja nisu osigurana prvorazrednim instrumentom osiguranja naplate raspoređuju se u rizičnu skupinu sukladno propisanim kriterijima odnosno prema internom sustavu za raspoređivanje plasmana. U Tablici 2, u nastavku, daje se sažetak kriterija i postotaka rezerviranja kod raspoređivanja plasmana u rizične skupine od A do E. Tablica 2. Rizična skupina Kreditna sposobnost (subjektivni kriteriji) i instrumenti osiguranja Urednost plaćanja (objektivni kriteriji) Propisani okvir rezerviranja A * Banka ne očekuje nikakve teškoće u otplati. * "Prvorazredni", "primjereni" instrumenti osiguranja. * Kvalitetni instrumenti osiguranja čija je procjenjena ili fer vrijednost 120% od vrijednosti potraživanja. manje od 45 dana (često) 46 - 60 (najviše 3 puta) 0 B * Dužnikovi prihodi pokazuju se nedovoljni za otplatu obveza kada one dospiju; financijsko stanje nije zadovoljavajuće, no ne ukazuje na znatna pogoršanja u budućnosti. * Kreditne odluke nisu utemljene na ispravno procijenjenom novčanom toku iz kojeg bi se trebala vršiti otplata plasmana. * Namjena i učinak plasmana nisu u cijelosti jasni. 46 - 60 dana (često) 61 - 120 dana (najviše 3 puta) 10 - 25 % C * Dužnik kojem očigledno nedostaje odgovarajući kapital. * Nedovoljna vlastita obrtna sredstva. * Banka plaća na osnovi izdanih garancija, jamstava ili drugih oblika potencijalnih obveza. * Dužnik ne dostavlja ažurne i zadovoljavajuće financijske i druge informacije te primjerenu dokumentaciju o izvorima otplate svojih obveza prema banci. 61 - 120 dana (često) 121 - 180 dana (najviše 3 puta) 25 - 60 % D * Dužnici koji su insolventni ili nelikvidni. * Dužnikovi postojeći izvori otplate obveza prema banci su u potpunosti nedovoljni. * Dužnici su u sanaciji odnosno restrukturiranju. * Dužnici za koje je pokrenut stečajni postupak ili preustroj. * Dužnici koji su u stečajnom postupku, a od kojih banka usprkos tome očekuje djelomičnu naplatu potraživanja po plasmanima. * Dužnici s kojima banka vodi sudske sporove. * Dužnici s upitnim zakonskim i normativnim statusom. 121 - 180 dana (često) 181 - 365 dana (najviše 3 puta) 60 - 90 % E * Dužnici koji su u postupku stečaja ili likvidacije. * Dužnici koji su insolventni, imaju prenisku razinu vlastitih obrtnih sredstava, ostvaruju neprimjerene prihode i za koje banka nema instrumente osiguranja. * Dužnici za koje banka ocjenjuje da neće moći podmiriti svoje obveze. preko 365 dana 100 % 41. Banke trebaju formirati posebne rezerve za identificirane gubitke ovisno o rizičnoj skupini u koju je dužnik i s njim povezane osobe razvrstan. Unutar pojedine rizične skupine banke utvrđuju stupnjeve rizičnosti prema kriterijima koje utvrđuju u internom sustavu za raspoređivanje plasmana. 42. U nastavku daju se upute za popunjavanje pojedinih stavaka u izvješću na obrascu IKR i to kako slijedi: Redni broj: Dužnici se označavaju od rednog broja jedan pa dalje rastućim redom a prema točki 35. i 36. ove Upute. Dužnik - Navesti naziv i sjedište dužnika, "ostali dužnici" i "portfelj malih kredita". Ako se radi o zbrojnom retku grupe djelatnosti, navesti naziv grupe djelatnosti iz Tablice 1. Matični broj - Navesti matični broj dužnika prema rješenju Državnog zavoda za statistiku, ili matični broj građana za domaće fizičke osobe, ili broj 1183591 za strane osobe (nerezidente). Ne popunjava se ako se radi o zbrojnom retku grupe djelatnosti, retku "ostali dužnici" i "portfelj malih kredita". Krediti i depoziti - Navesti iznos svih kredita, plasiranih sredstava u faktoring i financijski lizing i depozita iz bilančne aktive. Iznimno, za razliku od svih drugih obrazaca, ovdje se u kredite ne uključuju potraživanja po plaćenim garancijama i drugim oblicima jamstava. Plaćene potecijalne obveze - Navesti iznos potraživanja po plaćenim garancijama i drugim oblicima jamstava, tj. dospjela nenaplaćena potraživanja koja su nastala ako je banka morala izvršiti plaćanje umjesto dužnika po izdanim instrumentima osiguranja plaćanja (bankovna garancija, jamstvo, avalirana mjenica, otvoreni nepokriveni akreditiv i sl.). Kamate - U ovom stupcu navesti kamatne prihode te ostala potraživanja koja se sukladno Odluci raspoređuju a nisu uključena ni u jednu od navedenih stavki. Obveznice - U ovom stupcu navesti dužničke vrijednosne papire u investicijskom portfelju. Izvanbilančne rizične stavke - U ovom stupcu navesti izvanbilančne rizične stavke koje se raspoređuju u rizične skupine od A do E, prema Odluci (garancije, nepokriveni akreditivi, avalirane mjenice, neiskorišteni okvirni krediti, ostale rizične izvanbilančne stavke). Ukupno kreditni rizik - Navesti zbroj stupaca "krediti i depoziti", "plaćene potencijalne obveze", "kamate", "obveznice" i "izvanbilančne stavke". Iznos svake pozicije ovog stupca predstavlja ukupna bilančna i izvanbilančna potraživanja od jednog dužnika, koja se raspoređuju u rizične skupine od "A" do "E" prema Odluci. Isključeni prihodi - Navesti iznos isključenih prihoda, odnosno dospjelih nenaplaćenih potraživanja po kamatnim prihodima od dužnika razvrstanih u rizične skupine "C", "D" ili "E". Isključeni prihodi vode se u izvanbilančnim evidencijama i nisu sadržani u stupcu "izvanbilančne stavke" ovog obrasca. Skupina A - Navesti iznos bilančnih potraživanja i izvanbilančnih stavki raspoređenih u rizičnu skupinu A. Skupine B-E - Navesti iznos bilančnih potraživanja i izvanbilančnih stavki raspoređenih u rizične skupine B, C, D ili E. Potraživanja od individualnog dužnika mogu biti samo u jednoj od ovih rizičnih skupina. Zbroj iznosa iz stupaca "skupina A" i "skupine B-E" mora biti jednak iznosu u stupcu "ukupni kreditni rizik". Oznaka rizične skupine - Upisuje se slovo A, B, C, D ili E, odnosno oznaka rizične skupine u koju je raspoređen pojedini dužnik. Ako je jedan dio potraživanja od dužnika raspoređen u skupinu A, a drugi dio u skupine B-E, upisuje se oznaka najlošije rizične skupine. Ne popunjava se ako se radi o zbrojnom retku grupe djelatnosti, retku "ostali dužnici" i retku "portfelj malih kredita". % potencijalnih gubitaka - Navesti postotak formiranja posebnih rezervi za identificirane gubitke za potraživanja iz stupca "skupine B-E". Banka mora svojim internim sustavom za raspoređivanje plasmana utvrditi kriterije za raspoređivanje unutar pojedinih rizičnih skupina, Ako se radi o zbrojnom retku grupe djelatnosti, retku "ostali dužnici" i "portfelj malih kredita", navesti postotak koji pred- stavlja prosjek (običnu aritmetičku sredinu) za tu grupu (polazi se od toga da je banka dužna svaki plasman odnosno svakog dužnika rasporediti u odgovarajuću rizičnu skupinu odnosno pridružit mu odgovarajući stupanj rizika), Potrebna posebna rezerva - Navesti iznos potrebnih posebnih rezervi za identificirane gubitke koji proizlazi iz rizične skupine u koju je dužnik raspoređen. Navedena posebna rezerva izračunava se kao postotni iznos koristeći osnovicu iz stupca "skupine B-E" i postotak iz stupca "%potencijalnih gubitaka". Ova računica ne odnosi se na zbirne retke "ostali dužnici" i "portfelj malih kredita". Naime, potrebna posebna rezerva za ove retke ne dobije se množenjem osnovice (koja je zbrojena za veći broj plasmana odnosno dužnika) i "% potencijalnih gubitaka" (koja je obična aritmetička sredina postotaka rizika istih tih dužnika), već ove iznose banka popunjava tako da zbroji pojedinačno utvrđene potrebne posebne rezerve po svakom dužniku koji se zbraja u zbrojni redak "ostali dužnici" ili "redak portfelj malih kredita" iz svojih detaljnih evidencija. Formirana posebna rezerva - Navesti iznos formiranih posebnih rezervi za identificirane gubitke na kraju prethodnog obračunskog razdoblja, posebno za plasmane iz bilančne aktive i posebno za izvanbilančne rizične stavke. Zbroj posebnih rezervi za bilančnu i izvanbilančnu aktivu treba biti jednak iznosu koji je bio naveden u prethodnom izvješću na obrascu IKR, stupac "potrebna posebna rezerva". Dodatne posebne rezerve - Navesti razliku između posebnih rezervi za identificirane gubitke na kraju izvještajnog razdoblja (stupac "potrebna posebna rezerva") i posebnih rezervi za identificirane gubitke na kraju prethodnog izvještajnog razdoblja (zbroja stupaca "formirana posebna rezerva po bilančnoj aktivi" i stupaca "formirana posebna rezerva po izvanbilančnim stavkama"). Ukoliko je došlo do smanjenja rizika odnosno dužnici su raspoređeni u bolje rizične skupine u odnosu na prethodno raz- doblje, tada se iznos smanjenja posebnih rezervi daje s negativnim predznakom. Dionice - U ovaj stupac navesti iznos dionica iz trgovačkog i investicijskog portfelja. Podružnice - U ovaj stupac navesti iznos ulaganja u povezana trgovačka društva i podružnice Dužnički vrijednosni papiri - U ovaj stupac navesti trgovački portfelj dužničkih vrijednosnih papira. Navedeni financijski instrumenti u zadnja tri stupca ne raspoređuju se u rizične skupine, tj. za ovu imovinu ne formiraju se posebne rezerve za identificirane gubitke. VI. RASPOREĐIVANJE PLASMANA I IZVANBILANČNIH STAVKI - OBRAZAC R 43. Svrha izvješćivanja na ovom obrascu je da se svi plasmani po pojedinim financijskim instrumentima prikažu raspoređeni u pripadajuće rizične skupine od A do E. Osim toga po svakom instrumentu daje se i podatak o ukupnoj visini formiranih posebnih rezervi za identificirane gubitke. Iznos plasmana u obrascu daje se u bruto iznosu prije umanjenja za posebne rezerve za identificirane gubitke. Dužnički vrijednosni papiri u trgovačkom portfelju, vlasnički vrijednosni papiri i poslovni udjeli koji se ne raspoređuju u rizične skupine prikazuju se u ovom obrascu u ukupnoj neto vrijednosti te imovine evidentirane u bilanci banke. 44. Izvješće o raspoređivanju plasmana i izvanbilančnih rizičnih stavki sastavlja se na obrascu R i dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci u propisanim rokovima. Izvješće je podijeljeno u tri dijela: na plasmane koji su podijeljeni na financijske instrumente i na pojedine sektore, koji se raspoređuju u rizične skupine, vrijednosne papire koji se ne raspoređuju prema Odluci i ostalu aktivu koja se ne raspoređuje. Izrada i popunjavanje ovog obrasca obavlja se tako da se na pojedinu poziciju obrasca unosi stanje na računima iz Kontnog plana za banke. U posljednjem stupcu retka "dospjela potraživanja" iskazuje se iznos rezervi za identificirane gubitke, koje se odnose na ukupne rizične plasmane na razini pojedinog podsektora/sektora.
AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.