Uputa za primjenu kontnog plana za banke

(1)Sukladno točki II. Odluke o kontnom planu za banke ("Narodne novine" br. 32/99), banka je dužna voditi svoje poslovne knjige primjenjujući kontni plan za banke, što ga je propisala Hrvatska narodna banka. Radi jedinstvene primjene kontnog plana daje se ova Uputa, kojom se definira funkcija i sadržaj propisanih računa u kontnom planu.

(2)Banka može za interne potrebe propisivati analitičke račune u okviru jedinstvenih računa što ih je propisala Hrvatska narodna banka.

(3)Banka je dužna propisani kontni plan primjenjivati kod vođenja poslovnih knjiga za poslove što ih obavlja u svoje ime i za svoj račun.

(4)Poslovne knjige za poslove što ih banka obavlja u ime i za račun (po nalogu) drugih osoba (mandatni poslovi), koji se ne uključuju u bilancu banke, mogu se voditi primjenom propisanog kontnog plana za banke ili posebnog kontnog plana koji banka sama propiše.

1. KLASIFIKACIJA IMOVINE I OBVEZA PO INSTITUCIONALNIM SEKTORIMA 2.1 Opće napomene Banke trebaju određena potraživanja i obveze prema komitentima klasificirati po institucionalnim sektorima. Institucionalni sektori su grupe funkcionalno istih institucionalnih jedinica. Institucionalne jedinice su svi ekonomski entiteti koji su sposobni da posjeduju sredstva, da se zadužuju te da ostvaruju neku ekonomsku aktivnost i obavljaju transakcije s ostalim institucionalnim jedinicama. Dva su osnovna tipa institucionalnih jedinica - domaćinstva (fizičke osobe) i entiteti odvojeni od svojih vlasnika (pravne osobe). U agregatnom obliku postoje dva osnovna institucionalna sektora: rezidenti (nacionalna privreda), nerezidenti (strana privreda). Rezidenti su sve institucionalne jedinice (fizičke ili pravne osobe) čiji je ekonomski interes vezan uz nacionalnu privredu. Pod nacionalnom privredom podrazumijeva se ukupna ekonomska aktivnost na ekonomskom (ne nužno samo političkom) teritoriju zemlje. Ekonomski teritorij je geografski teritorij pod administracijom vlade zemlje unutar kojega osobe, dobra i kapital cirkuliraju slobodno. On obuhvaća kopneni, vodeni i zračni prostor te zemlje, teritorijalne enklave u inozemstvu (ambasade, konzulate, vojne baze i slično) te slobodne zone vezane uz offshore-aktivnosti. Ostvarivanje ekonomskog interesa vrlo često je pitanje prosudbe te izaziva mnoge dileme i granične slučajeve (radnici na privremenom radu u inozemstvu, offshore-institucije, međunarodne organizacije). Jedino (pomoćno) pravilo vezano je uz fizičke osobe, a po njemu se za svaku osobu koja boravi duže od godinu dana u nekoj zemlji može smatrati rezidentom te ekonomije (uz izuzetak stranih studenata, radnika u stranim ambasadama i konzularnim predstavništvima te međunarodnih vojnih formacija stacioniranih u zemlji). Daljnja klasifikacija nacionalne privrede - rezidenata provodi se na temelju njihove primarne funkcije, a generira sljedeće osnovne sektore nacionalne ekonomije: nefinancijske institucije, financijske institucije, država, neprofitne organizacije koje opslužuju stanovništvo, stanovništvo (domaćinstva). 2.2 Nefinancijske institucije (trgovačka društva) Pod nefinancijskim institucijama podrazumijevaju se entiteti koji proizvode robu i/ili pružaju nefinancijske usluge, namijenjene tržištu, pri čemu se smatra da je roba/usluga namijenjena tržištu ako se prodaje po ekonomski signifikantnoj cijeni, odnosno cijeni koja utječe na ponudu i potražnju za tom robom/uslugom. Nefinancijske institucije obuhvaćaju trgovačka društva i kvazi-trgovačka društva (institucije koje nisu utemeljene i organizirane kao trgovačka društva, ali funkcioniraju kao trgovačka društva). U ovu skupinu ulaze i djelatnosti odgoja i obrazovanja, zdravstva, znanosti, kulture i slično (djelatnosti koje su u prethodnom kontnom planu označavane kao "ustanove javnog sektora"). Daljnja klasifikacija ovog sektora obavlja se prema obliku kontrole nad nefinancijskim institucijama. Prema ovom kriteriju razlikujemo: trgovačka društva koja kontrolira država (javna poduzeća), ostala trgovačka društva, odnosno društva koja ne kontrolira država. S obzirom da postoji neažurnost vlasničkih registara, u podsektor javna poduzeća uključuju se - kao stvar konvencije - samo u nastavku navedena trgovačka društva: JAVNA PODUZEĆA Red. br. Naziv javnog poduzeća Matični broj
2. "BI
3. Maj" d.d. Rijeka 3930122, 3333477
4. "TLM" d.d. Šibenik 03777561, 03777669, 03777596, 3464415
5. "Trogir" d.d. Trogir 03041913
6. "Uljanik" d.d. Pula 3229254
7. "Brodosplit" d.d. Split 3795691, 3761142, 3761207, 3761223, 3141136
8. "Jedinstvo" d.d. Zagreb 03217469
9. "Željezara" d.d. Sisak 03731995
10. "Kraljevica" d.d. Kraljevica 3333957
11. "Tvornica elektroda i ferolegura" d.d. Šibenik 3032973
12. "Dalmatinka" d.d. Sinj 03072169
13. "Hrvatska elektroprivreda" d.d. Zagreb 03557049
14. "INA Industrija nafte" d.d. Zagreb 03586243
15. "Hrvatske željeznice" Zagreb 03249743
16. "Hrvatske šume" Zagreb 03631133
17. "HT - Hrvatske telekomunikacije" dd Zagreb 1414887
18. "HP - Hrvatska pošta" dd Zagreb 1414895
19. "Hrvatska radio - televizija" Zagreb 03226247
20. "Jadrolinija" Rijeka 3328163
21. "Narodne novine" Zagreb 03270513
22. "Pazinka" d.d. Pazin 00777056, 3048616
23. "Diokom Holding" d.d. Split 3764907, 3764915, 3764923, 3143392, 3128792, 3439992, 3824632, 3824624
24. "Velebit" d.d. Karlovac 03122298
25. "TPK-EPO" d.d. Zagreb 03603067
26. "Valjaonica čelika" d.d. Razvor 03086844
27. "PPK Valpovo" Valpovo 03034429
28. "Đurđenovac" Đurđenovac 03776999
29. "Petrokemija" d.o.o. Kutina 03674223
30. "Polimeri" d.o.o. Zagreb 03692507
31. "INA-Vinil" d.d. Kaštel Sućurac 03922014
32. "TLM-TVP" d.o.o. Šibenik 03777570
33. "CROMAX" Bjelovar 03341658 Sva ostala trgovačka društva uključuju se u sektor (podsektor) ostala trgovačka društva. Daljnja klasifikacija ostalih trgovačkih društava vrši se prema predmetu poslovanja (djelatnosti) sukladno kriterijima što su utvrđeni Odlukom o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. 2.3 Financijske institucije Sektor financijske institucije obuhvaća sve institucije koje obavljaju financijsko posredovanje ili s njim povezane aktivnosti, odnosno koje pružaju financijske usluge prihvaćanjem financijskih obveza i prodajom financijskih sredstava ili pružaju pomoćne usluge vezane uz financijsko posredovanje. Podsektori ovog sektora su sljedeći: Hrvatska narodna banka, banke (uključujući štedionice u prijelaznom razdoblju sukladno članku
34. Zakona o bankama), ostale bankovne institucije (uključujući stambene štedionice osnovane prema Zakonu o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje), Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) nebankovne financijske institucije. Banke - Pojmom banke obuhvaćene su sve domaće banke kojima je HNB, sukladno Zakonu, dala odobrenje za obavljanje bankovne djelatnosti. Ovom definicijom obuhvaćene su i strane banke čijim je podružnicama u Republici Hrvatskoj HNB dala odobrenje za obavljanje bankovne djelatnosti. Lista banaka koje imaju odobrenje HNB objavljuje se u Biltenu HNB. Ostale bankovne institucije - Pojmom ostale bankovne institucije obuhvaćene su ostale depozitne i kvazidepozitne institucije, koje nisu klasificirane kao banke (osim HBOR, koji je posebno klasificiran). Pod depozitnim i kvazidepozitnim institucijama smatraju se financijske institucije koje prikupljaju depozite ili njihove bliske surogate. U ostale bankovne instutucije ubrajaju se, naprimjer, stambene štedionice, štedno kreditne zadruge, investicijski fondovi (osim kuponskih investicijskih fondova) i slično. Nebankovne financijske institucije - Pojmom nebankovne financijske institucije obuhvaćene su sve financijske institucije koje se ne bave prikupljanjem depozita ili njima bliskih surogata. Nebankovne financijske institucije su, naprimjer, osiguravajuća društva, kuponski investicijski fondovi, pomoćne financijske institucije (npr. burze, klirinške kuće) i slično. 2.4 Država Sektor država obuhvaća sve institucionalne entitete koji provode politiku države kroz ekonomsku regulaciju, transfer prihoda generiranih obveznim davanjima ili proizvodnju robe i usluga namijenjenih pojedinačnoj ili kolektivnoj potrošnji, koja se ostvaruje izvan tržišnih principa. Sektor država općenito se dijeli na podsektore: središnja država (Republika Hrvatska) republički fondovi lokalna država (uprava) i lokalni fondovi. Distinkcija između središnje i lokalne države iznimno je značajna za načela monetarne statistike - dok se podsektor lokalna država u monetarnoj statistici tretira analogno ostalim domaćim (nefinancijskim) sektorima, središnja država ima poseban tretman. Središnja država - Sektor središnja država (Republika Hrvatska) uključuje sve institucionalne jedinice koje se financiraju iz proračuna Republike Hrvatske. Ovime su obuhvaćene sljedeće jedinice: Ured Predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatski državni sabor i Vlada Republike Hrvatske, Ustavni sud Republike Hrvatske državna ministarstva, ostali samostalni organi državne uprave (uključujući Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Hrvatsku garancijsku agenciju i Hrvatsku upravu za ceste), redovni sudovi (na svim razinama), pučki pravobranitelji (na svim razinama), državno odvjetništvo (na svim razinama), javno pravobraniteljstvo (na svim razinama). Republički fondovi - Sektor republički fondovi obuhvaća nacionalne fondove koji se financiraju posebnim izvanproračunskim porezima (tj. porezima ili doprinosima koji se ne uključuju u prihode proračuna središnje države). Ovime su obuhvaćeni: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatske vode, Hrvatski fond za privatizaciju. Lokalna uprava i fondovi - Ovaj sektor obuhvaća sljedeće jedinice: predstavnička tijela županija i njihova izvršna tijela, predstavnička tijela gradova i njihova izvršna tijela, predstavnička tijela kotara i njihova izvršna tijela, predstavnička tijela općina i njihova izvršna tijela, fondove osnovane i financirane na lokalnoj razini kao što su fondovi za građevinarstvo, promet, vodoprivredu i slično. 2.5 Neprofitne organizacije koje opslužuju stanovništvo Neprofitne organizacije su institucionalne jedinice koje proizvode robu i/ili pružaju usluge pri čemu njihova aktivnost ne može biti izvor prihoda ili profita njihovim vlasnicima. Međutim, u ovaj sektor klasificiraju se samo one neprofitne institucije koje opslužuju domaćinstva (fizičke osobe), dok se neprofitne institucije čija je osnovna funkcija vezana uz opsluživanje sektora nefinancijskih institucija klasificiraju u sektor nefinancijske institucije. Također, neprofitne institucije kontrolirane od strane države klasificiraju se u sektor država. Primjeri neprofitnih organizacija koje opslužuju stanovništvo su: političke stranke, vjerske zajednice, udruge građana, humanitarne organizacije, strukovne organizacije, amaterske sportske organizacije, kulturna društva i slično. 2.6 Stanovništvo U ovaj sektor klasificiraju se pojedinci ili grupe rezidenata čije su osnovne karakteristike ponuda rada, potrošnja i proizvodnja. Obrtnici, odnosno svi pojedinci koji rade za vlastiti račun, također se uključuju u ovaj sektor. 2.7 Nerezidenti Daljnja klasifikacija nerezidenata temelji se na istim općim načelima kao i klasifikacija rezidenata. U kontnom planu se provodi samo osnovna klasifikacija nerezidenata na strane države, strane financijske institucije i ostale nerezidente (pravne i fizičke osobe). 2.8 Primijenjena sektorizacija u kontnom planu Sukladno naprijed iznesenim kriterijima sektorskog grupiranja komitenata banke, raspored računa u kontnom planu (za određene pozicije bilance, kao i računa dobiti i gubitka) izvršen je prema sektorskoj strukturi kako slijedi: Naziv sektora/podsektora Oznake sektora (sastavni dio računa u KPB) Oznake podsektora (sastavni dio računa u KPB) REZIDENTI Trgovačka društva 0 Javna poduzeća 00 Ostala trgovačka društva 01 Financijske institucije 1 Središnja banka (HNB) 10 Banke (i štedionice) 11 Ostale bankovne institucije 12 Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) 13 Nebankovne financijske institucije 14 Javni sektor (država) 2 Republika Hrvatska (središnja država) 20 Republički fondovi 21 Lokalna uprava i fondovi 22 Neprofitne organizacije 3 30 Stanovništvo 4 40 NEREZIDENTI 9 Strane financijske institucije 92 Strane države (vlade) 94 Strane pravne osobe 95 Strane fizičke osobe 96
35. SADRŽAJ RAČUNA U KONTNOM PLANU 3.1 Opće napomene

(1)Sukladno točki 35. MRS-a 30 dospijeća potraživanja i obveza banke mogu se izraziti kao: u preostalo razdoblje do datuma otplate (razdoblje od datuma bilance do datuma dospijeća) u prvobitno razdoblje do datuma otplate (razdoblje od datuma zaključenja ugovora o poslovnom odnosu do datuma dospijeća - ugovorena razdoblja dospijeća) u preostalo razdoblje do idućeg datuma kada se mogu promijeniti kamatne stope.

(2)Na propisanim računima kontnog plana za banke nedospjela potraživanja i obveza iskazuju se prema ugovorenim (izvornim) rokovima dospijeća, s tim da se nakon isteka ugovorenog roka dospijeća nenaplaćena potraživanja, odnosno nepodmirene obveze prenose na račune dospjelih potraživanja odnosno obveza.

(3)Radi praćenja i analize imovine i obveza po ostalim ročnim obilježjima (različitim od ugovorenih rokova dospijeća), izravnim korištenjem baze podataka analitičkog knjigovodstva (bez preknjižavanja na računima glavne knjige) banka je dužna osigurati izvješćivanje o stanju potraživanja i obveza grupirajući ih po sljedećim ročnim obilježjima: u preostalim rokovima dospijeća nedospjelih potraživanja i obveza (računajući od datuma bilance do ugovorenog datuma dospijeća), u preostalim rokovima u kojima je moguće promijeniti kamatne stope na potraživanja i obveze (računajući od datuma bilance do datuma moguće promjene kamatnih stopa) u proteklim rokovima za dospjela potraživanja (računajući od datuma dospijeća do datuma bilance). Podatke iz ovog stavka banka daje na posebnim obrascima, koje će propisati guverner Hrvatske narodne banke. 3.2 Razred 0 - Materijalna i nematerijalna imovina, trajna ulaganja, upisani a neuplaćeni kapital i otkupljene vlastite dionice 3.2.1 OPĆENITO O SADRŽAJU RAČUNA RAZREDA 0 Na pojedinim skupinama računa ovog razreda iskazuje se dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina u upotrebi i pripremi, predujmovi za materijalnu i nematerijalnu imovinu u pripremi, ulaganja u povezana trgovačka društva i podružnice, kratkotrajna materijalna imovina, materijalna imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja, potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital i otkupljene vlastite dionice 3.2.2 SKUPINA 00 - DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA

(1)Na računima skupine 00 iskazuje se dugotrajna materijalna imovina u skladu s MRS-om 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema. Osnovni računi u okviru ove skupine otvoreni su prema rasporedu pojedinih oblika materijalne imovine u okviru pozicije "10 - Materijalna imovina" u propisanoj shemi bilance za banke (članak 19. Zakona o računovodstvu).

(2)Na računima 000 do 005 iskazuje se materijalna imovina po trošku ulaganja, ispravak vrijednosti, odnosno vrijednosno usklađivanje (u slučaju odstupanja fer vrijednosti od knjigovodstvene) i akumulirana amortizacija, tako da stanje osnovnog računa predstavlja fer vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme na dan bilance. Pod troškom ulaganja podrazumijevaju se troškovi pribavljanja dugotrajne materijalne imovine u smislu MRS-a 16. Iznos akumulirane amortizacije i vrijednosnog usklađivanja dugotrajne imovine utvrđuje se sukladno računovodstvenim politikama banke. 3.2.3 SKUPINA 01 - NEMATERIJALNA IMOVINA

(1)Osnovni računi u okviru skupine 01 otvoreni su prema rasporedu pozicije "9 - Nematerijalna imovina" u propisanoj shemi bilance banke (članak 19. Zakona o računovodstvu).

(2)Na računima u okviru računa 010 iskazuju se troškovi ulaganja - osnivački izdaci, ispravak vrijednosti, odnosno vrijednosno usklađivanje i akumulirana amortizacija. Pod osnivačkim izdacima podrazumijevaju se izdaci za studije i istraživanja radi osnivanja dijela banke, projektna dokumentacija, izdaci za stručno osposobljavanje osoblja, kamate i drugi osnivački izdaci, koji se mogu vremenski razgraničiti (amortizirati), na način utvrđen računovodstvenim politikama banke, sukladno odredbama MRS 9 -Troškovi istraživanja i razvoja.

(3)Na računu 011 iskazuje se vrijednost gudvila (goodwill) u skladu s odredbama MRS 22 - Poslovna spajanja, koji je stečen kod kupnje trgovačkog društva po cijeni koja je viša od vrijednosti kupljene imovine.

(4)Na računima u okviru računa 012 iskazuje se trošak ulaganja vezan za nabavu softvera (sve što u bilo kojem obliku spada u programe za obradu podataka - sistemski i aplikativni programi), što se pobliže uređuje računovodstvenim politikama banke, sukladno točki 20 Dodatka uz MRS 18 - Prihodi.

(5)Na računima u okviru računa 013 vode se ostala nematerijalna ulaganja kojima se stječu ugovorom određena prava na tuđoj materijalnoj i nematerijalnoj imovini, u slučaju kada se banka pojavljuje u ulozi najmoprimatelja (vrijednost uzete imovine u financijski najam - lizing, ulaganja na tuđoj imovini za vrijeme najma, korištenje prava na patent i licencu i slično). 3.2.4 SKUPINA 02 - MATERIJALNA I NEMATERIJALNA IMOVINA U PRIPREMI Na računima skupine 02 iskazuju se ulaganja u pripremu pojedinih oblika materijalne i nematerijalne imovine, prema nazivima računa (izgradnja i nabavke u tijeku, isplaćeni predujmovi i drugo). Nakon završene izgradnje građevinskih objekata, odnosno završetka nabavke i montaže opreme, iznos troškova ulaganja iskazan na ovim računima, prenosi se na odgovarajuće račune skupine 00 odnosno 01. 3.2.5 SKUPINA 04 - ULAGANJA U POVEZANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

(1)Na računima skupine 04 iskazuju se ulaganja u dionice s pravom glasa i poslovne udjele trgovačkih društava, kojima se stječe općenito 20 do 50% vlasništva, te se time ostvaruje značajan utjecaj na poslovanje i poslovnu politiku društva čije su dionice, odnosno poslovni udjeli kupljeni.

(2)Detaljnije o načinu vrednovanja i knjiženja ulaganja u povezana poduzeća vidjeti u točki 3.6.1 ove Upute (Opća računovodstvena načela praćenja ulaganja u vrijednosne papire). 3.2.6 SKUPINA 05 - ULAGANJA U PODRUŽNICE

(1)Na računima skupine 05 iskazuju se ulaganja u dionice s pravom glasa i poslovne udjele trgovačkih društava, kojima se stječe preko 50% vlasništva, odnosno upravljačkih prava, te se time ostvaruje kontrola nad društvom - podružnicom čije su dionice, odnosno poslovni udjeli kupljeni.

(2)Detaljnije o načinu vrednovanja i knjiženja ulaganja u podružnice vidjeti u točki 3.6.1 ove Upute (Opća računovodstvena načela praćenja ulaganja u vrijednosne papire). 3.2.7 SKUPINA 06 - OSTALA MATERIJALNA IMOVINA

(1)Na računima skupine 06 iskazuju se zalihe ostale materijalne imovine, prema nazivima pojedinih računa.

(2)Na računu 061 odnosno 062 vodi se materijalna imovina koja se, u skladu s računovodstvenim politikama banke, pri stavljanju u uporabu otpisuje u cijelosti (jednokratno) ili postupno tijekom razdoblja uporabe.

(3)Na računu 069 iskazuje se otpisana vrijednost sitnog inventara u uporabi, a i ispravak vrijednosti te i ostale materijalne imovine terećenjem računa 629 u skladu s računovodstvenim politikama banke (vrijednosno usklađivanje). 3.2.8 SKUPINA 07 - MATERIJALNA IMOVINA PREUZETA U ZAMJENU ZA NENAPLAĆENA POTRAŽIVANJA

(1)Na računima skupine 07 iskazuje se preuzeta materijalna imovina u zamjenu za nenaplaćena potraživanja banke, po vrstama prema nazivima računa.

(2)Vrijednost preuzete imovine utvrđuje se procjenom (u pravilu procijenjena "fer vrijednost" na dan preuzimanja).

(3)Materijalna imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja iskazuje se na propisanim računima ove skupine, na analogan način kao imovina na računima skupine 00, uključujući i obračun amortizacije, ukoliko se ta imovina koristi u obavljanju djelatnosti banke. 3.2.9 SKUPINA 08 - POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL Na računu 080 iskazuje se nominalni iznos upisanih a neuplaćenih dionica, koji se iznos unosi u aktivu bilance banke (red.br. 11. čl. 19. Zakona o računovodstvu). 3.2.10 SKUPINA 09 - OTKUPLJENE VLASTITE DIONICE

(1)Na računu 090 iskazuje se isplaćeni iznos za otkup vlastitih običnih (redovnih) dionica - trošak ulaganja, a na računu 091 trošak ulaganja proizašao iz otkupa vlastitih povlaštenih dionica.

(2)Kod prodaje vlastitih dionica razlika između postignute cijene i iznosa troška ulaganja za pojedinu dionicu predstavlja kapitalnu dobit odnosno gubitak, što se knjiži kao što je objašnjeno uz račune skupina 90 i 93. 3.3 Razred 1 - Novčana sredstva, plemeniti metali, tekuća potraživanja i interni obračun 3.3.1 OPĆENITO O SADRŽAJU RAZREDA 1 Na pojedinim skupinama računa ovog razreda iskazuju se novčana sredstva, čekovi, plemeniti i slični metali, obvezni depoziti kod Hrvatske narodne banke, potraživanja po osnovi kamata i provizija/naknada u domaćoj valuti i devizama, ostala potraživanja u domaćoj valuti i devizama, sredstva u obračunu u domaćoj valuti i devizama, potraživanja iz internih odnosa organizacijskih dijelova banke i aktivna vremenska razgraničenja. 3.3.2 SKUPINA 10 - NOVČANA SREDSTVA, ČEKOVI, PLEMENITI I SLIČNI METALI

(1)Na računima skupine 10 vodi se žiralni novac, gotovina, čekovi, ostala novčana sredstva, zlato, predmeti od zlata i lomljeno zlato, te ostali plemeniti i slični metali.

(2)Na računima u okviru računa 100 iskazuju se novčana sredstva na računima platnog prometa. U okviru računa 100 otvoreni su odgovarajući računi, prilagođeni predstojećim promjenama u platnom prometu.

(3)Na računu 1000 iskazuje se promet i stanje novčanih sredstava na žiro računu banke (račun za namirenje) koji će se u novom sustavu platnog prometa voditi kod HNB umjesto dosadašnjeg žiro računa koji se vodio kod ZAP-a.

(4)Na računu 1001 iskazuje se podignuta gotovina sa žiro računa, odnosno položena gotovina na žiro račun (služi samo kao prolazna protustavka računu blagajne). Na temelju primljenog izvještaja u izvatku žiro računa o terećenju, odnosno odobrenju žiro računa, prolazni račun gotovine se zatvara, odnosno njegovo se stanje svodi na nulu. Kako se predviđa da će banke u prijelaznom razdoblju, osim računa za namirenje (žiro račun) kod HNB imati i prolazni račun kod ZAP-a preko kojeg će se do daljnjega opskrbljivati gotovinom, u tome će prijelaznom razdoblju kao protustavka s kojom će se zatvarati račun 1001 služiti račun 1004 - Prolazni račun banke u ZAP-u.

(5)Na računu 1002 iskazuju se plaćanja koja na temelju ovlasti banke inicira njezina organizacijska jedinica (ako banka zatraži otvaranje prolaznog računa organizacijskog dijela banke kod ZAP-a). Dnevni saldo ovog računa ZAP će prenositi na prolazni račun banke kod ZAP-a, što znači da na kraju radnog dana stanje računa 1002 mora biti nula.

(6)Na računu 1004 iskazuje se promet prolaznog računa banke kod ZAP-a. Ovaj račun će se koristiti u prijelaznom razdoblju uvođenja novog sustava platnog prometa (dok se računi poslovnih subjekata ne prenesu iz ZAP-a u banke i dok se banke opskrbljuju gotovinom preko ZAP-a). Promet ovog računa obuhvaća plaćanja između banke i sudionika platnog prometa koji račune drže u ZAP-u, opskrbu banke gotovim novcem, uplate i isplate za račun banke u jedinicama ZAP-a i pošte, uključivanje sredstava (depozita po viđenju) na računima deponenata u ZAP-u u žiro račun banke i (nakon početka rada NKS-a) evidentiranje salda obračunskog računa banke u NKS-u. Na kraju radnog dana saldo ovog računa prenosi se na račun za namirenje kod HNB, tako da stanje računa 1004 krajem radnog dana mora biti nula.

(7)Na računu 1005 iskazivat će se plaćanja/naplate koja će se obavljati preko NKS-a, u korist ili na teret računa poslovnih subjekata kod različitih banaka. Odljevne platne transakcije (plaćanja) preko NKS-a knjižit će se na teret računa 80xx2 i u korist račauna 1005, a priljevne transakcije (naplate) na teret računa 1005 i u korist računa 80xx2. Na kraju radnog dana saldo ovog računa prenosi se na račun za namirenje kod HNB, odnosno u prijelaznom razdoblju na prolazni račun banke u ZAP-u, tako da stanje računa 1005 krajem radnog dana mora biti nula.

(8)Na račnu 101 iskazuje se stanje gotova novca (domaća valuta) u blagajni (trezoru i operativnim blagajnama) banke i njezinih poslovnih jedinica - filijala.

(9)Na računima u okviru računa 102 iskazuju se isplaćeni čekovi po tekućim računima građana što se vode kod drugih banaka (trasata) i ostali čekovi koje banka otkupi odnosno primi radi naplate nekog potraživanja.

(10)Na računu 103 - iskazuju se ostala za određene namjene izdvojena novčana sredstva sa žiro računa, kao što su: sredstva za izdane bankovne uputnice, otvorene pokrivene akreditive i slično.

(11)Na računu 104 iskazuje se vrijednost zlatnih poluga i svih vrsta zlatnika (članak

1. stavak
2. Zakona o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata - u nastavku teksta: Zakon o deviznom poslovanju).

(12)Na računu 105 iskazuje se vrijednost predmeta od zlata i lomljeno zlato (članak 78. stavci 2., 3. i 4. Zakona o deviznom poslovanju).

(13)Na računu 106 iskazuje se vrijednost metala, kao što su platina, srebro, nikl i slično. 3.3.3 SKUPINA 11 - OBVEZNI DEPOZITI KOD SREDIŠNJE BANKE

(1)Na računima skupine 11 iskazuje se obvezna rezerva i ostali obvezni depoziti kod središnje banke

(2)Na računu 1100 iskazuje se izdvojena obvezna rezerva kod središnje banke, a na računu 1101 privremeno korištenje te rezerve sukladno propisima središnje banke.

(3)Na računu 1102 iskazuje se posebna obvezna rezerva, ako središnja banka propiše obvezu izdvajanja takve rezerve.

(4)Na računu 111 iskazuju se drugi obvezni depoziti kod središnje banke, u skladu sa zakonom odnosno drugim propisom. 3.3.4 SKUPINA 12 - POTRAŽIVANJA PO OSNOVI KAMATA, PRIHODA OD VLASNIČKIH ULAGANJA I PROVIZIJA ILI NAKNADA

(1)Na računima u okviru računa 120 iskazuju se dospjela potraživanja po osnovi kamatnih prihoda (u domaćoj valuti), ako su raspoređena u rizične skupine "A" i "B". Pod kamatnim prihodima podrazumijeva se aktivna kamata na plasmane, kao i provizije ili naknade, kojima osnovicu za obračun čine plasmani koji su iskazani u aktivi bilance, bez obzira da li se obračun ovih provizija ili naknada obavlja jednokratno ili na vremenskoj osnovi.

(2)Iznimno od prethodnog stavka, prihod koji se obračunava na nedospjele akceptne kredite, koji se iskazuju na računima skupine 49 ne smatra se kamatnim prihodom, nego nekamatnim, te sukladno tome knjiži na odgovarajući račun u okviru računa 125. Ovo se odnosi na cijelo razdoblje dok je kao protustavka akceptnom kreditu iskazana obveza u pasivi po osnovi akceptirane mjenice (račun 899). Tek, ako trasant ne vrati akceptni kredit na dan dospijeća akceptirane mjenice, akceptni kredit se prenosi na račun 49xx7 - Dospjeli akceptni krediti i od toga dana počinje obračun zatezne kamate, koja se smatra kamatnim prihodom. To je zbog toga što akceptni kredit kao obveza trasanta mjenice prema banci i akceptirana mjenica kao obveza banke prema imatelju mjenice imaju jednak rok dospijeća, uslijed čega tek danom podmirenja obveze banke prema imatelju mjenice (ukoliko istog dana korisnik akceptnog kredita ne podmiri svoju obvezu prema banci), odljevom sredstava sa žiro računa dolazi do stvarnog angažiranja sredstava banke.

(3)Potraživanja po kamatnim prihodima iskazuju se na računima u okviru računa 120 samo u slučaju kada su dužnici po tim prihodima raspoređeni u rizične skupine "A" ili "B". Potraživanja po istim prihodima od dužnika koji su u momentu obračuna raspoređeni u rizične skupine "C", "D", ili "E" ne knjiže se na računima skupine 12, nego izravno na računima izvanbilančne evidencije.

(4)Ako se potraživanja po kamatnim prihodima od dužnika rizične skupine "A" i "B" ne naplate prije nego što dužnici po tim prihodima budu raspoređeni u rizičnu skupinu "C" ili skupinu višeg stupnja rizika, za ta nenaplaćena potraživanja formira se posebna rezerva u 100 postotnom iznosu (protustavka na računu 64700). Tim postupkom suspendiraju se prihodi iz računa dobiti i gubitka (preko troškova rezerviranja neutralizira se utjecaj prihoda na financijski rezultat). Na teret tako formirane rezerve zatvaraju se potraživanja po kamatnim prihodima na računima skupine 12, te se tako suspendiraju i potraživanja iz bilance stanja. Ova se potraživanja istovremeno prenose u izvanbilančnu evidenciju, gdje ostaju evidentirana do naplate ili definitivnog otpisa (isknjižavanja iz izvanbilančne evidencije).

(5)Na računima u okviru računa 120 kojima je posljednja znamenka devet iskazuju se posebne rezerve za potraživanja po osnovi kamatnih prihoda (u domaćoj valuti). To su rezerve koje se formiraju za potraživanja od dužnika koji su raspoređeni u rizičnu skupinu "B", srazmjerno formiranoj rezervi na kredite i druge plasmane, kao i razlika do 100 postotne rezerve za nenaplaćena potraživanja po kamatnim prihodima od dužnika skupine "A" i "B", ako se ovi raspoređuju u rizičnu skupinu "C" ili u skupinu višeg stupnja rizika. Formiranje odnosno povećanje ovih rezervi knjiži se na teret troškova rezerviranja (račun 64700). Za potraživanja po kamatnim prihodima od dužnika rizičnih skupina "C", "D" i "E" posebna se rezerva ne formira, jer se ova potraživanja ne knjiže na račune skupine 12 u bilanci, nego izravno u izvanbilančnu evidenciju.

(6)Na računima u okviru računa 121 iskazuju se potraživanja po osnovi kamatnih prihoda uz valutnu klauzulu (potraživanja izražena u stranoj, a plativa u domaćoj valuti), kao i odgovarajuća posebna rezerva koja se odnosi na ta potraživanja. Funkcija ovih računa u svemu je analogna opisanoj funkciji računa u okviru osnovnog računa 120.

(7)Na računima u okviru računa 122 iskazuju se potraživanja po osnovi prihoda od dividende na dionice i drugih vlasničkih ulaganja (sudjelovanje u raspodjeli dobiti trgovačkog društva s ograničenom odgovornošću). Ova potraživanja knjiže se na odgovarajuće račune u okviru računa 122 na temelju odluke o isplati dividende, odnosno dijela dobiti, koju donosi nadležno tijelo trgovačkog društva čije dionice ili poslovne udjele banka posjeduje. Detaljnije o knjiženju prihoda od vlasničkih ulaganja vidjeti u točki 3.6.1 ove Upute (Opća računovodstvena načela praćenja ulaganja u vrijednosne papire).

(8)Na računima u okviru računa 125 iskazuju se dospjela potraživanja po osnovi provizija ili naknada koje imaju karakter nekamatnih prihoda. Što se podrazumijeva pod nekamatnim prihodima pobliže je definirano u točki 3.8.9 ove Upute (skupina 67 - nekamatni prihodi). Sukladno Uputi za jedinstvenu primjenu Odluke o raspoređivanju plasmana i izvanbilančnih rizičnih stavki i utvrđivanju izloženosti banke, potraživanja po provizijama ili naknadama koje se smatraju nekamatnim prihodima predstavljaju ostalu aktivu koja se ne raspoređuje u rizične skupine. Obračunati nekamatni prihodi priznaju se u račun dobiti i gubitka po načelu fakturirane realizacije. Ukoliko se potraživanje po ovim prihodima ne naplati najkasnije u roku 60 dana od dana dospijeća (banka može propisati i kraći rok), za isto se provodi ispravak vrijednosti u 100 postotnom iznosu (na teret računa 64710 i u korist računa ispravka vrijednosti u okviru računa 125), a potraživanje ostaje na računu 125 sve do naplate ili definitivnog otpisa.

(9)Na računima u okviru računa 125 kojima je posljednja znamenka devet iskazuje se ispravak vrijednosti potraživanja po nekamatnim prihodima, koja nisu naplaćena najkasnije u roku 60 dana od dana dospijeća. 3.3.5 SKUPINA 13 - POTRAŽIVANJA U DEVIZAMA PO OSNOVI KAMATA, PRIHODA OD VLASNIČKIH ULAGANJA I PROVIZIJA ILI NAKNADA Na računima skupine 13 iskazuju se potraživanja po osnovi kamata, prihoda od vlasničkih ulaganja i provizija ili naknada u devizama od domaćih i stranih osoba. Funkcija računa ove skupine analogna je opisanoj funkciji računa skupine 12. 3.3.6 SKUPINA 14 - OSTALA POTRAŽIVANJA

(1)Na računima skupine 14 iskazuju se ostala tekuća potraživanja od domaćih i stranih osoba u domaćoj valuti.

(2)Na računu 140 iskazuju se potraživanja po osnovi plaćenih predujmova poreza i doprinosa tijekom obračunskog razdoblja i s temelja više plaćenih poreza i doprinosa i drugih pristojbi u odnosu na utvrđene obveze za obračunsko razdoblje.

(3)Na računu 141 iskazuju se potraživanja od komitenata za iznos negativne razlike između iznosa protuvrijednosti prodanih deviza i uplaćenog iznosa (na odgovarajućem analitičkom računu u okviru osnovnih računa 810 do 819) za kupnju deviza.

(4)Na računu 142 iskazuju se potraživanja od komitenata po osnovi sudskih i drugih troškova u svezi postupaka što se vode kod suda radi naplate bančinih potraživanja.

(5)Na računu 143 iskazuju se potraživanja za isplaćene predujmove mjenjačima s kojima je banka zaključila odgovarajući ugovor o mjenjačkim poslovima, kao i ostali predujmovi, osim predujmova u svezi nabavki dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine što se iskazuju u skupini računa 02.

(6)Na računu 144 iskazuju se potraživanja od kupaca materijalne i nematerijalne imovine, kao i od korisnika usluga koje se ne mogu smatrati bankovnim uslugama (npr. usluge elektroničke obrade podataka i druge slične usluge).

(7)Na računu 145 iskazuju se potraživanja za isplaćena primanja zaposlenicima banke koja padaju na teret drugih, kao što su isplate za vrijeme vojne vježbe, bolovanja, i druge slične isplate.

(8)Na računu 146 iskazuju se potraživanja od banaka za isplate temeljem štednih knjižica njihova izdanja, u skladu s međubankarskim ugovorom.

(9)Na računu 147 iskazuju se potraživanja banke po osnovi kartičnog poslovanja.

(10)Na računu 1480 iskazuju se potraživanja od zaposlenika banke po raznim osnovama, kao što su predujmovi za službena putovanja, utvrđeni manjkovi gotovine i materijalne imovine i slična potraživanja.

(11)Na računu 1481 iskazuju se ostala drugdje nespomenuta potraživanja

(12)Na računu 149 iskazuje se posebna rezerva za identificirane potencijalne gubitke po potraživanjima na računima skupine 14, knjiženjem na teret računa 6460 i u korist računa

1. U okviru računa 149 mogu se otvarati analitički računi na kojima se iskazuju posebne rezerve za pojedine kategorije potraživanja što se vode na računima 140 do
2. 3.3.7 SKUPINA 15 - OSTALA POTRAŽIVANJA U DEVIZAMA

(1)Na računima skupine 15 iskazuju se ostala tekuća potraživanja od domaćih i stranih osoba u devizama.

(2)Na računu 150 iskazuju se potraživanja u devizama od banke koja je organizirala sabirni centar za valute za iznos otpremljenog efektivnog stranog novca.

(3)Na računu 151 iskazuju se potraživanja u devizi od strane banke za isplate u zemlji u skladu s ugovorom o isplati po dvojezičnim štednim knjižicama, odnosno od domaće banke prema sporazumu banaka o obavljanju tih poslova.

(4)Na računu 152 iskazuju se potraživanja od domaćih osoba za iznose plaćenih kamata, provizija i drugih troškova u svezi korištenih inozemnih kredita i drugih poslova za njihov račun, ako o dospijeću tih obveza nije osigurano pokriće u domaćoj valuti ili u devizi.

(5)Na računu 153 iskazuju se potraživanja od stranih banaka i drugih financijskih institucija s kojima banka ovlaštena za obavljanje poslova s inozemstvom ima trajne ili povremene poslovne odnose, a ne čine potraživanja po osnovi kamata i provizija što se iskazuju u okviru računa skupine 13.

(6)Na računu 154 iskazuju se potraživanja od Republike Hrvatske po osnovi isplata "stare devizne štednje" izražena u stranoj valuti (otkup obveznica prije dospijeća za račun RH, u skladu s odredbama Zakona o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug RH. Ovo potraživanje se iskazuje u stranoj a naplaćuje u domaćoj valuti).

(7)Na računu 155 iskazuju se potraživanja po osnovi isplaćenih predujmova u devizama po tekućem deviznom poslovanju.

(8)Na računu 156 iskazuju se drugdje nespomenuta potraživanja po drugim osnovama u devizama.

(9)Na računu 157 iskazuju se potraživanja banke izražena u devizama po osnovi kartičnog poslovanja.

(10)Na računu 159 iskazuje se posebna rezerva za pokriće potencijalnih gubitaka po potraživanjima iskazanim na računima skupine 15 (protustavka računi u okviru računa 646). U okviru računa 159 mogu se otvarati odgovarajući analitički računi na kojima se iskazuje posebna rezerva za pojedine kategorije potraživanja što se vode na računima 150 do 157. 3.3.8 SKUPINA 16 - SREDSTVA U OBRAČUNU

(1)Na računima skupine 16 iskazuju se tekući obračuni u banci dok se pojedini poslovi ne završe i zatim knjiže na odgovarajućim računima aktive odnosno pasive.

(2)Na računu 160 odnosno 161 iskazuju se sredstva u obračunu, kao što su: razni obračuni u domaćoj valuti, pogrešna zaduženja žiro-računa banke i slično.

(3)Na računu 162 odnosno 163 iskazuju se sredstva u obračunu iz poslova sa stanovništvom, kao što su: poslovi sa štednim ulozima, oročenim depozitima, kreditima i slično.

(4)Na računu 164 odnosno 165 iskazuju se isplaćeni iznosi u svezi kupnje deviza odnosno efektivnog stranog novca. Iznos kupljene devize, odnosno efektivnog stranog novca, na temelju izvještaja o odobrenju deviznom tekućem računu kod inozemne banke ili kod domaće ovlaštene banke, odnosno nakon primitka kupljenog efektivnog stranog novca, odobrava se na računu 164 odnosno 165 uz zaduženje računa 310 odnosno 311 i knjiženje tečajne razlike.

(5)Na računu 166 iskazuje se iznos zaduženja žiro-računa banke za isplaćene čekove po tekućim računima građana, što su ih pravne osobe i eventualno obrtnici, naplatili preko jedinice ZAP-a, do knjiženja iznosa ovih čekova na teret tekućih računa građana.

(6)Na računu 167 odsnosno 168 iskazuju se iznosi isplaćenih čekova i isplata po štednim ulozima kod pošta, banaka i jedinica ZAP-a, dok se za iznose tih isplata ne terete tekući odnosno štedni računi korisnika tih isplata.

(7)Na računu 169 iskazuju se ostala sredstva u obračunu koja se ne mogu knjižiti na nekom drugom računu skupine 16. 3.3.9 SKUPINA 17 - POTRAŽIVANJA IZ INTERNIH ODNOSA ORGANIZACIJSKIH DIJELOVA BANKE

(1)Na računima skupine 17 iskazuju se unutarnji odnosi i obračuni potraživanja između organizacijskih dijelova banke, ako postoji vremenska razlika prilikom knjiženja istih poslovnih događaja u kojima sudjeluju različiti dijelovi banke, te ako banka ima takvu unutarnju organizaciju knjigovodstva u kojoj se na razini dijelova banke uspostavlja bilančna ravnoteža (aktiva = pasiva). Računima ove skupine, po nazivu i sadržaju, odgovaraju računi u pasivi u skupini 27.

(2)Stanja računa skupina 17 i 27, u računovodstvu banke kao cjeline, moraju biti uravnotežena i u bilanci banke konsolidirana. Banka može, ako to ocijeni svrsishodnim, potraživanja i obveze iz internih odnosa organizacijskih dijelava banke pratiti preko iste skupine računa (skupine 17 ili 27), te tako izravnim putem konsolidirati bilancu u dijelu internih odnosa.

(3)Na računu 170 odnosno 171 iskazuju se, u okviru središnjice banke odnosno poslovne jedinice - filijale, obračuni između organizacijskih dijelova.

(4)Na računu 172 odnosno 173 iskazuju se unutarnji odnosi s organizacijskim dijelovima banke u inozemstvu (predstavništva i drugo).

(5)Na računu 174 odnosno 175 iskazuju se odnosi između središnjice banke i poslovnih jedinica - filijala banke koje kod organizacije za platni promet (sada ZAP) imaju račun za obavljanje poslova preko poslovne jedinice te međusobni odnosi tih poslovnih jedinica - filijala. 3.3.10 SKUPINA 19 - AKTIVNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA

(1)Na računu 190 iskazuju se izdaci koji će činiti troškove poslovanja idućeg obračunskog razdoblja, kao što su: unaprijed plaćene premije osiguranja, najamnine, pretplate na službena glasila, novine, časopise i slično.

(2)Na računu 1910 iskazuju se potraživanja po osnovi obračunatih nedospjelih kamatnih prihoda, koji se odnose na tekuće obračunsko razdoblje, a dospijevaju na naplatu u idućem obračunskom razdoblju. Ovaj račun ima analognu funkciju kao računi u okviru osnovnog računa 120, što znači da se na njemu iskazuju nedospjela potraživanja po osnovi kamatnih prihoda od dužnika koji su raspoređeni u rizične skupine "A" i "B". Jednako tako račun 1919 ima analognu funkciju kao računi u okviru računa 120 s posljednjom znamenkom devet na kojima se iskazuju posebne rezerve za potraživanja po kamatnim prihodima.

(3)Na računima 1920 iskazuju se nedospjela potraživanja po osnovi kamatnih prihoda uz valutnu klauzulu (dužnici raspoređeni u rizične skupine "A" i "B"), a na računu 1929 posebna rezerva koja se odnosi na ta potraživnja.

(4)Na računu 1950 iskazuju se potraživanja po osnovi obračunatih nedospjelih nekamatnih prihoda. S obzirom na to da se nekamatni prihodi priznaju u račun dobiti i gubitka po načelu fakturirane realizacije, kao i na to da se ova potraživanja ne raspoređuju u rizične skupine, preko ovog računa knjiže se potraživanja za ukupno obračunate nedospjele nekamatne prihode. O roku dospijeća ova se potraživanja prenose na račune u okviru računa 125, gdje se naplatom zatvaraju ili se provodi ispravak vrijednosti potraživanja u 100 postotnom iznosu, ako ne uslijedi naplata najkasnije u roku 60 dana od dana dospijeća. 3.4 Razred 2 - Tekuće obveze i interni obračuni 3.4.1 OPĆENITO O SADRŽAJU RAČUNA RAZREDA 2 Na pojedinim skupinama računa ovog razreda iskazuju se obveze: za plaće i druge troškove osoblja, za poreze, obveze po osnovi kamata i provizija, ostale obveze iz poslovanja, sredstva u obračunu, obveze iz unutarnjih odnosa organizacijskih dijelova banke i pasivna vremenska razgraničenja. 3.4.2 SKUPINA 20 - OBVEZE ZA PLAĆE I DRUGE TROŠKOVE OSOBLJA

(1)Na računu 200 iskazuju se obveze za plaće i naknade plaća osoblja (bruto) obračunate prema općem aktu banke.

(2)Na računu 201 iskazuju se obveze za doprinose iz plaća i naknada plaća prema propisima.

(3)Na računu 202 iskazuju se obveze za porez na dohodak iz plaća i naknada plaća i prirez na porez na dohodak od plaća i naknada plaća, prema propisima.

(4)Na računu 203 iskazuju se obveze za neto plaće i naknade plaća.

(5)Na računu 204 iskazuju se doprinosi na plaće i naknade plaća, prema propisima.

(6)Na računu 205 iskazuju se naknade osoblju koje su predmet općeg kolektivnog ugovora, u iznosima što ih utvrdi nadležno tijelo banke. 3.4.3 SKUPINA 21 - OBVEZE IZ PRIHODA I DOBITI I ZA POREZ NA PROMET

(1)Na računu 210 iskazuju se obveze za poreze i doprinose iz prihoda, kao što su: porez na tvrtku odnosno naziv, naknada za šume, porez na imovinu, i druge pristojbe koje se obračunavaju periodično i koje terete troškove banke (račun 633).

(2)Na računu 211 iskazuje se obveza za utvrđeni porez iz dobiti po obračunu u skladu s odredbama Zakona o porezu na dobit.

(3)Na računu 212 iskazuje se obveza za dividendu dioničarima banke u skladu sa statutom banke i odlukama glavne skupštine dioničara.

(4)Na računu 213 iskazuje se obveza po osnovi poreza na dodanu vrijednost (PDV) koji je banka dužna obračunati na vrijednost usluga što ih strana osoba pruža domaćoj banci (npr. korištenje usluga SWIFT-a, korištenje informacija REUTERS-a, revizorske i konzultantske usluge, najam softvera i slično). Ovaj porez banka obračunava na temelju fakture dobavljača (strane osobe) i taj porez predstavlja trošak banke koji se knjiži na teret računa 633.

(5)Na računu 214 iskazuje se obveza po osnovi poreza na promet nekretnina, koja nastaje u slučaju ako banka kupuje određene nekretnine. Ovaj porez ne tereti izravno troškove, nego povećava nabavnu vrijednost nekretnina (trošak ulaganja), te se preko amortizacije (ako se radi o građevinskim objektima) prenosi na troškove poslovanja. 3.4.4 SKUPINA 22 - OBVEZE PO OSNOVI KAMATA, PROVIZIJA ILI NAKNADA

(1)Na računima u okviru računa 220 odnosno 221 iskazuju se obveze po osnovi dospjelih pasivnih kamata i drugih troškova koji imaju kamatni karakter (provizije ili naknade kojima osnovicu za obračun predstavljaju obveze banke iskazane u pasivi bilance). Na prvom od navedenih računa iskazuju se obveze izražene i plative u domaćoj vlauti, a na drugom obveze izražene u stranoj, a plative u domaćoj valuti (valutna klauzula).

(2)Na računima u okviru računa 225 iskazuju se obveze po osnovi provizija ili naknada za usluge drugih pravnih osoba, koje ne uključuju korištenje novčanih sredstava tih pravnih osoba (nekamatni troškovi). 3.4.5 SKUPINA 23 - OBVEZE U DEVIZAMA PO OSNOVI KAMATA, PROVIZIJA ILI NAKNADA Na računima ove skupine iskazuju se dospjele obveze po osnovi kamatnih troškova (računi u okviru računa 230) i nekamatnih troškova (računi u okviru računa 235). Funkcija ovih računa analogna je funkciji računa 220 i 225. 3.4.6 SKUPINA 24 - OBVEZE PO OSTALIM OSNOVAMA

(1)Na računima skupine 24 iskazuju se dospjele i nedospjele obveze iz tekućeg poslovanja.

(2)Na računima u okviru računa 240 iskazuju se obveze prema dobavljačima u zemlji i inozemstvu.

(3)Na računima u okviru računa 241 iskazuju se obveze za izdane čekove za razna plaćanja banke, izdane čekove za korištenje kredita odobrenih stanovništvu i dr., te eventualno izdane druge instrumente plaćanja kao što su kreditna pisma i bankovne uputnice.

(4)Na računu 242 iskazuju se obveze za obustave od plaća osoblja, kao što su otplate kredita korištenih u banci i kod drugih, obustave na temelju sudskih rješenja i sl.

(5)Na računima u okviru računa 243 iskazuju se primljeni predujmovi za otkup efektivnog stranog novca i drugi predujmovi.

(6)Na računu 244 iskazuju se obveze prema korisnicima naplata izvezene robe i usluga u domaćoj valuti (naplata s računa stranih osoba u domaćoj valuti kod domaćih banaka).

(7)Na računu 245 iskazuju se obveze temeljem primljenih uplata na blagajni banke u korist pravnih osoba odnosno stanovništva (obrtnici i druge fizičke osobe koje samostalnim radom obavljaju djelatnost) čiji se žiro-računi vode u jedinici ZAP-a, kao što su: plaćanje računa za utrošenu električnu energiju, vodu, plin, stanarinu i drugo. Banka je dužna ove naloge predati jedinici ZAP-a odmah, a najkasnije istoga dana članak 33. Zakona o platnom prometu u zemlji).

(8)Na računu 246 iskazuju se obveze za iznose primljenih uplata na štedne odnosno žiro i tekuće račune što se vode u drugim domaćim bankama.

(9)Na računu 247 iskazuju se obveze banke u domaćoj valuti po osnovi kartičnog poslovanja. 3.4.7 SKUPINA 25 - OBVEZE PO OSTALIM OSNOVAMA U DEVIZAMA

(1)Na računima skupine 25 iskazuju se neobračunate odnosno neisplaćene obveze u devizama po naplatama iz inozemstva, po naplatama u efektivnom stranom novcu i stranim čekovima u zemlji te obveze za izdane bankovne čekove i kreditna pisma u stranoj valuti.

(2)Na računu 250 iskazuju se obveze prema korisnicima naplata iz inozemstva, odnosno iz zemlje s deviznih računa inorezidenata kod domaćih banaka, s temelja izvoza roba i usluga. Sredstva s ovoga računa, na temelju naloga korisnika naplate, prenose se na devizni račun krajnjeg korisnika priljeva deviza sukladno Uputi o provedbi odluke o načinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom i načinu dostavljanja podataka o platnom prometu s inozemstvom ("Narodne novine" br. 35/96).

(3)Na računu 251 iskazuju se obveze po osnovi primljenog efektivnog stranog novca i stranih čekova prema držateljima strane robe u konsignaciji, slobodnim carinskim prodavaonicama i drugim domaćim osobama koje posjeduju odobrenje za prodaju robe odnosno obavljanje usluga s naplatom u efektivnom stranom novcu i stranim čekovima.

(4)Na računu 252 iskazuju se obveze prema stanovništvu za neobračunate naplate iz inozemstva odnosno iz zemlje s deviznih računa inorezidenata, u skladu s propisom i uputom što su navedeni uz račun 250.

(5)Na računu 253 iskazuju se obveze u devizama prema domaćim i stranim fizičkim osobama, što su doznačene radi ulaganja u domaća poduzeća.

(6)Na računu 254 iskazuju se obveze po osnovi izdanih bankovnih čekova i kreditnih pisama u devizama. Na ovaj račun, na zahtjev nalogodavca, prenose se devize s deviznog računa što se vodi u istoj ili drugoj banci, odnosno kupljene devize za domaću valutu iz prethodno uplaćenih sredstava na odgovarajući račun ostalih depozita u skupini računa 81.

(7)Na računu 255 iskazuju se obveze u devizama (dok se ne izvrši raspored) po osnovi primljenih uplata od stranih osoba na ime ulaganja u dionice i poslovne udjele domaćih poduzeća.

(8)Na računu 256 iskazuju se ostale drugdje nespomenute obveze u devizama u okviru računa ove skupine.

(9)Na računu 257 iskazuju se obveze banke u devizama po osnovi kartičnog poslovanja. 3.4.8 SKUPINA 26 - OBVEZE U OBRAČUNU

(1)Na računima skupine 26 iskazuju se tekući obračuni, dok se pojedini poslovi ne završe i zatim knjiže na odgovarajućim računima pasive odnosno aktive.

(2)Na računu 260 odnosno 261 iskazuju se sredstva u obračunu, kao što su razni obračuni u domaćoj valuti po deviznom poslovanju, pogrešna odobrenja u žiro-računu banke, neraspoređene otplate po kreditima, uplate po depozitima i slično.

(3)Na računu 262 odnosno 263 iskazuju se sredstva u obračunu iz poslova sa stanovništvom, kao što su obveze u obračunu po depozitima po viđenju, oročenim depozitima, kreditima i slično.

(4)Na računu 264 odnosno 265 iskazuju se primljeni iznosi domaće valute (doznakom u korist žiro-računa banke) u svezi prodaje deviza odnosno efektivnog stranog novca. Za iznos prodane devize, odnosno efektivnog stranog novca na temelju izvještaja o zaduženju deviznog tekućeg računa kod inozemne ili domaće banke, odnosno nakon otpreme efektivnog stranog novca kupcu, zadužuje se račun 264 odnosno 265 po srednjem tečaju i odobrava račun 310 odnosno 311, uz knjiženje tečajne razlike.

(5)Nakon obračuna pojedine prodaje deviza računi 164 i 264 odnosno 165 i 265 međusobno se zatvaraju uz obračun i knjiženje tečajne razlike. 3.4.9 SKUPINA 27 - OBVEZE IZ INTERNIH ODNOSA ORGANIZACIJSKIH DIJELOVA BANKE

(1)Na računima skupine 27 iskazuju se unutarnji odnosi i obračuni - obveze između organizacijskih dijelova banke, ako postoji vremenska razlika prilikom knjiženja istih poslovnih događaja u kojima sudjeluju različiti dijelovi banke, te ako banka ima takvu unutarnju organizaciju knjigovodstva u kojoj se na razini dijelova banke uspostavlja bilančna ravnoteža (aktiva = pasiva).

(2)Stanja računa skupina 27 i 17, u računovodstvu banke kao cjeline, moraju biti uravnotežena i u bilanci banke konsolidirana. Banka može, ako to ocijeni svrsishodnim, potraživanja i obveze iz internih odnosa organizacijskih dijelova banke pratiti preko iste skupine računa (skupine 17 ili 27), te tako izravnim putem konsolidirati bilancu u dijelu internih odnosa.

(3)Na računu 270 odnosno 271 iskazuju se obračuni između organizacijskih dijelova, u okviru središnjice banke i u okviru poslovne jedinice - filijale.

(4)Na računu 272 odnosno 273 iskazuju se unutarnji odnosi s organizacijskim dijelovima banke u inozemstvu (predstavništva i slično).

(5)Na računu 274 odnosno 275 iskazuju se odnosi između središnjice banke i poslovnih jedinica - filijala banke, koje kod organizacije za platni promet (sada ZAP) imaju račun za obavljanje poslova preko poslovne jedinice, te međusobni odnosi tih poslovnih jedinica - filijala. 3.4.10 SKUPINA 29 - PASIVNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA

(1)Na računu 290 odnosno 292 iskazuju se nedospjele obveze po osnovi obračunatih kamatnih troškova, koji se odnose na tekuće razdoblje, a dospijevaju za plaćanje u idućem obračunskom razdoblju. Na prvom od navedenih računa iskazuju se nedospjele obveze izražene i plative u domaćoj valuti, a na drugom nedospjele obveze izražene u stranoj, a plative u domaćoj valuti (valutna klauzula).

(2)Na računu 291 iskazuju se naplaćeni prihodi u tekućem razdoblju, koji se odnose na iduće obračunsko razdoblje (unaprijed naplaćeni prihodi). Ovi prihodi se priznaju u račun dobiti i gubitka u razdoblju na koje se odnose. 3.5 Razred 3 - Devizna sredstva i plasmani 3.5.1 OPĆENITO O SADRŽAJU RAČUNA RAZREDA 3

(1)Na pojedinim skupinama računa razreda 3 iskazuje se stanje efektivnog stranog novca i stranih čekova, devizna sredstva na tekućim i žiro računima kod domaćih i stranih banaka, potraživanja u devizama za obavljena plaćanja po izdanim garancijama, plasmani u obliku danih deviznih depozita i kredita, te plasmani u dužničke i vlasničke vrijednosne papire u devizama (trgovački i investicijski portfelj), osim ulaganja u povezana trgovačka društva i podružnice u devizama, koja se iskazuju na računima 041 i 051.

(2)Oročeni devizni depoziti i krediti iskazuju se na odgovarajućim računima prema ugovorenim (izvornim) rokovima dospijeća, a dužnički vrijednosni papiri - investicijski portfelj prema razdobljima koja se računaju od dana kupnje do dana dospijeća. Dužnički vrijednosni papiri - trgovački portfelj ne iskazuju se na računima glavne knjige po ročnosti, jer u momentu njihove kupnje nije poznat rok kada će biti unovčeni. Zbog toga se ova ulaganja općenito smatraju kratkoročnim, koja nemaju određeni rok dospijeća, ali koja u pravilu trebaju biti unovčena najkasnije u roku jedne godine od dana kupnje. 3.5.2 SKUPINA 30 - GOTOVINA I INSTRUMENTI PLAĆANJA U DEVIZAMA

(1)Na računima skupine 30 iskazuje se efektivni strani novac, čekovi i vrijednosni papiri u devizama - instrumenti plaćanja.

(2)Na računima u okviru računa 300 iskazuje se efektivni strani novac u trezoru i blagajni banke, efektivni strani novac na putu otpremljen u inozemstvo radi prodaje i pologa na devizni tekući račun kod inozemne banke, prodani efektivni strani novac otpremljen drugoj ovlaštenoj banci u zemlji odnosno u sabirni centar za efektivni strani novac, efektivni strani novac kupljen u inozemstvu, prema obavijesti inozemne banke o otpremi novca i terećenju deviznog tekućeg računa banke.

(3)Na računima u okviru računa 301 iskazuju se čekovi u stranoj valuti što ih je banka otkupila odnosno primila od mjenjača, drugih banaka i poduzeća i čekovi poslani u inozemstvo odnosno domaćim bankama radi naplate, do primitka obavijesti od trasata (primatelja) da je vrijednost čekova odobrena odgovarajućem deviznom računu banke.

(4)Na računu 302 iskazuju se ostali vrijednosni papiri u devizama - instrumenti plaćanja. 3.5.3 SKUPINA 31 - DEVIZNI RAČUNI KOD BANAKA

(1)Na računima skupine 31 iskazuju se devizna sredstva banaka kod inozemnih i domaćih banaka (310 - devizni tekući računi u inozemstvu i 311 - devizni tekući računi kod domaćih banaka).

(2)Na računu 3100 banka ovlaštena za poslove s inozemstvom (banka iz članka 37. Zakona o bankama) iskazuje devizna sredstva na tekućim računima kod stranih banaka preko kojih se obavljaju naplate i plaćanja odnosno drugi transferi u devizama u poslovanju s inozemstvom. Plaćanja se u pravilu obavljaju u okviru raspoloživih sredstava na računu, odnosno u nedostatku pokrića, u okviru manipulativnog kredita u skladu s ugovorom sa stranom bankom.

(3)Na računu 3101 banka ovlaštena za poslove s inozemstvom iskazuje devizna sredstva na posebnim deviznim računima kod stranih banaka preko kojih se (ako je zaključen takav aranžman s inozemnim investitorom) iskazuju naplate obavljenih investicijskih radova i plaćanja robe koja se kupuje i uvozi iz zemlje u kojoj se investicijski radovi obavljaju, odnosno obavljaju i druge naplate i plaćanja prema posebnom odobrenju nadležnog tijela.

(4)Na računu 3109 iskazuje se posebna rezerva za identificirane potencijalne gubitke sredstava koja se nalaze na računima kod inozemnih banaka. Ukoliko se prilikom procjene pozicija bilance i raspoređivanja imovine u rizične skupine utvrdi da (zbog nelikvidnosti odnosno nesolventnosti inozemne banke) sredstva na računu kod pojedine banke nisu u cijelosti raspoloživa, formira se odgovarajuća rezerva za pokriće identificiranih potencijalnih gubitaka. Funkcija ovog računa je prikazivanje mogućeg gubitka novčane imovine, koja se nalazi na računu kod inozemne banke. Za iznos formirane rezerve odobrava se račun 3109 uz terećenje troškova (račun 6460). U slučaju smanjenog stupnja rizika smanjuje se rezerva, zaduženjem računa 3109 uz odobrenja računa prihoda od ukinutog rezerviranja zbog smanjenog rizika (račun 64610). U slučaju naplate odnosno transfera sredstava na račun kod druge banke, zadužuje se račun 3109 uz odobrenje računa prihoda od ukinutih rezerviranja zbog naplate (račun 64611). Ako dođe do definitivnog otpisa nenaplativog iznosa na računu kod strane banke, smanjuje se posebna rezerva, zaduženjem računa 3109 uz odobrenje računa 3100 odnosno 3101.

(5)Na računu 3110 banka ovlaštena za obavljanje poslova s inozemstvom (banka iz članka 37. Zakona o bankama) iskazuje devizna sredstva koja se nalaze na deviznom računu kod Hrvatske narodne banke.

(6)Na računu 3111 banka ovlaštena za obavljanje poslova s inozemstvom i banka ovlaštena za poslove sa stranim sredstvima plaćanja u zemlji, vode potraživanja u devizama što se iskazuju na redovnim deviznim računima (račun 7011) kod banke ovlaštene za obavljanje poslova s inozemstvom. Preko ovih računa obavljaju se obračuni u devizama u zemlji u svezi obavljanja platnog prometa s inozemstvom, a i drugi obračuni (transferi) između banaka u devizama.

(7)Na računu 3112 banka ovlaštena za obavljanje poslova s inozemstvom i banka ovlaštena za poslove sa stranim sredstvima plaćanja u zemlji, iskazuje devizna sredstva koja se nalaze na deviznom računu kod ostalih financijskih institucija (HBOR).

(8)Na računu 3116 iskazuju se depoziti što ih banka ovlaštena za poslove sa stranim sredstvima plaćanja u zemlji (banka iz članka

1. i
2. Zakona o bankama) polaže kod banke ovlaštene za obavljanje poslova s inozemstvom (banka iz članka
3. Zakona o bankama), u svrhu izdvajanja obvezne rezerve u stranoj valuti kod Hrvatske narodne banke.

(9)Na računu 3118 iskazuju se prolazna (privremena) knjiženja u svezi prijenosa deviza preko deviznih tekućih računa kod domaćih banaka.

(10)Na računu 3119 iskazuje se posebna rezerva za identificirane potencijalne gubitke sredstava što se nalaze na računima kod domaćih banaka. Funkcija ovoga računa analogna je opisanoj funkciji računa 3109.

(11)Na računu 312 iskazuju se doznačena pokrića bankama u inozemstvu, odnosno na njihove devizne tekuće račune kod domaćih banaka, za otvorene nostro pokrivene akreditive i izdane garancije.

(12)Na računu 3130 iskazuju se potraživanja po osnovi doznačenih sredstava u inozemstvo, odnosno na devizni račun strane osobe u zemlji, s temelja jamstvenih depozita što ih nalogodavci ugovore u svezi određenih poslova, a u skladu s propisima.

(13)Na računu 3180 iskazuju se prolazna knjiženja koja se u trenutku nastanka poslovnog događaja, odnosno primitka naloga u svezi pojedinih poslova, ne mogu odmah provesti na računu 3100.

(14)Na računu 3181 iskazuje se naplata (obračun) izvezene robe odnosno obavljenih usluga (primjerice: obavljenih investicijskih radova u inozemstvu), uvozom robe (kompenzacijski poslovi). 3.5.4 SKUPINA 32 - POTRAŽIVANJA ZA IZVRŠENA PLAĆANJA PO GARANCIJAMA I DRUGIM JAMSTVIMA U DEVIZAMA

(1)Na računima skupine 32 iskazuju se potraživanja za izvršena plaćanja što ih je banka izvršila u devizama temeljem danih garancija i drugih oblika jamstava, ako dužnik za koga je garancija (jamstvo) izdana svoju obvezu o roku nije izvršio.

(2)Na računima 32xx7 iskazuje se nominalni iznos potraživanja prema sektorskoj pripadnosti dužnika za kojeg je izvršeno plaćanje po garanciji banke. Ova potraživanja smatraju se dospjelim s danom plaćanja, te zbog toga u okviru ove skupine nisu propisani računi po rokovima dospijeća. Funkcija računa 32xx7 analogna je funkciji računa 50xx7 (treća i četvrta znamenka označava podsektor).

(3)Izvješće o stanju dospjelih nenaplaćenih potraživanja, grupirajući ih prema proteklim razdobljima od datuma dospijeća do datuma bilance, banka daje sukladno odredbi stavka 3. točke 3.1 ove Upute.

(4)Na računima 32xx9 iskazuje se posebna rezerva za identificirane potencijalne gubitke, što se odnose na potraživanja iskazana na računima skupine 32. Funkcija računa 32xx9 analogna je opisanoj funkciji računa 50xx9 (treća i četvrta znamenka označava podsektor). 3.5.5 SKUPINA 33 - DEVIZNI DEPOZITI

(1)Na računima skupine 33 vode se devizni depoziti po viđenju (koji nisu u funkciji izvršavanja platnih transakcija) i oročeni devizni depoziti kod domaćih i stranih banaka.

(2)Sukladno izvršenom rasporedu računa u kontnom planu, na propisanim računima ove skupine devizni se depoziti iskazuju prema ugovorenim (izvornim) rokovima dospijeća. To znači da u cijelom razdoblju trajanja poslovnog odnosa, stanje oročenih (nedospjelih) depozita ostaje na istom računu odgovarajuće ugovorene ročnosti.

(3)Izvješće o stanju depozita, grupirajući ih prema preostalim rokovima dospijeća nedospjelih, proteklim rokovima dospijeća dospjelih depozita i rokovima moguće promjene kamatnih stopa, banka daje sukladno odredbi stavka 3. točke 3.1 ove Upute.

(4)Na računu 33100 vode se devizni depoziti kod središnje banke po osnovi obvezne rezerve u stranoj valuti, koju je banka dužna izdvajati sukladno Odluci (HNB) o obveznoj rezervi banaka i štedionica u stranoj valuti. Na ostalim računima u okviru računa 3310 vode se devizni depoziti po viđenju i oročeni depoziti kod središnje banke.

(5)Na računima u okviru računa 3311 iskazuju se devizni depoziti kod domaćih banaka. Pored ostalog, na odgovarajućim računima u okviru računa 3311 banke koje nemaju ovlaštenje za obavljanje poslova s inozemstvom, iskazuju depozite po osnovi devizne štednje što ih prenose ovlaštenim bankama radi deponiranja u inozemstvu.

(6)Na računima u okviru računa 3312 iskazuju se devizni depoziti kod ostalih financijskih institucija (HBOR).

(7)Na računima u okviru računa 3392 ovlaštena banka za obavljanje poslova s inozemstvom iskazuje oročene devizne depozite kod stranih banaka, uključujući i deponiranu deviznu štednju, koju ova banka deponira kod stranih banaka (deponiranje u svoje ime i za svoj račun, kao i deponiranje za račun "banaka s malim ovlaštenjem"). Ovdje se podrazumijeva (kao kod svih drugih računa) da banka može svojim analitičkim kontnim planom dalje raščlaniti ove račune (npr. deponirana devizna štednja u svoje ime i za svoj račun, zatim za račun "banaka s malim ovlaštenjem" i depoziti po ostalim osnovama).

(8)Na računima 33xx4 (treća i četvrta znamenka označava podsektor) iskazuju se depoziti po viđenju kod banaka. Ovi računi trebaju pokazivati stanje onih depozita za koje nije ugovoren rok dospijeća (koji se mogu promptno povući). Ovi depoziti su u funkciji plasmana po osnovi kojih se zarađuje odgovarajuća kamata, za razliku od sredstava koja se iskazuju na tekućim (žiro) računima kod domaćih i stranih banaka (računi 310 i 311), koja su u funkciji tekućih plaćanja, te se prema praksi nekih banaka uopće ne ukamaćuju ili se ukamaćuju uz neznatan kamatni prinos.

(9)Na računima 33xx7 iskazuju se dospjeli depoziti. Funkcija ovih računa je iskazivanje stanja onih depozita koji su prvobitno imali status oročenih depozita, a nisu o roku vraćeni ili depozita po viđenju, ako nisu na zahtjev banke - deponenta raspoloživi. Funkcija računa 33xx7 analogna je opisanoj funkciji računa 50xx7 (treća i četvrta znamenka navedenih računa označava podsektor).

(10)Na računima 33xx9 iskazuju se posebne rezerve za identificirane potencijalne gubitke po depozitima kod domaćih i stranih banaka. Funkcija računa 33xx9 analogna je opisanoj funkciji računa 50xx9 (treća i četvrta znamenka označava podsektor). 3.5.6 SKUPINA 34 - DEVIZNI KREDITI

(1)Na računima skupine 34 iskazuju se devizni krediti ovisno o sektorskoj pripadnosti korisnika, a unutar toga prema ugovorenim rokovima dospijeća i drugim obilježjima (predujmovi, krediti s dospijećem na zahtjev, dospjeli krediti, posebne rezerve).

(2)Sukladno izvršenom rasporedu računa u kontnom planu, na propisanim računima skupine 34 devizni se krediti iskazuju prema ugovorenim (izvornim) rokovima dospijeća. Iz toga proizlazi da u cijelom razdoblju trajanja kreditnog odnosa stanje nedospjelih kredita ostaje na istim računima, koji odgovaraju ugovorenoj ročnosti. Kod kredita koji dospijevaju u obrocima, ugovorenim dospijećem se smatra rok dospijeća posljednjeg obroka.

(3)Izvješće o stanju deviznih kredita, grupirajući ih prema preostalim rokovima dospijeća nedospjelih, proteklim rokovima dospijeća dospjelih kredita, kao i rokovima moguće promjene kamatnih stopa, banka daje sukladno odredbi stavka 3. točke 3.1 ove Upute.

(4)Na računima 34xx3 (treća i četvrta znamenka označava podsektor) iskazuju se devizni krediti, ako istima u momentu stavljanja u tečaj nije određen rok dospijeća (predujmovi). Nakon što se utvrdi rok dospijeća, ovi se predujmovi prenose na račune odgovarajućeg ugovorenog roka dospijeća.

(5)Na računima 34xx4 (treća i četvrta znamenka označava podsektor) iskazuju se devizni krediti koji dospijevaju za naplatu u roku jedan dan po iskorištenju, ili na poziv banke bez prethodne obavijesti ili za koje je ugovoreno dospijeće jedan dan po obavijesti.

(6)Na računima 34xx7 iskazuju se potraživanja po osnovi dospjelih deviznih kredita. Funkcija računa 34xx7 analogna je opisanoj funkciji računa 50xx7 (treća i četvrta znamenka označava podsektor).

(7)Na računima 34xx8 iskazuju se iskorišteni okvirni krediti u stranoj valuti (ovi računi su propisani samo u okviru podsektora banke, HBOR, i strane financijske instiucije). Do korištenja ovih računa došlo bi u slučaju, ako bi jedna banka ugovorila s drugom bankom mogućnost deviznog plaćanja u većem iznosu nego što iznosi pokriće na deviznim računima banke platitelja kod dotične banke (računi 70 i 71).

(8)Na računima 34xx9 iskazuje se posebna rezerva za pokriće identificiranih potencijalnih gubitaka po deviznim kreditima. Funkcija računa 34xx9 analogna je opisanoj funkciji računa 50xx9 (treća i četvrta znamenka označava podsektor).

(9)Na računima u okviru računa 347 iskazuju se devizni sindicirani krediti, koji su nominirani i plativi u stranoj valuti. Sadržaj i funkcija ovih računa analogna je sadržaju i funkciji računa kunskih sindiciranih kredita, što je detaljno objašnjeno uz skupinu računa 57. 3.5.7 SKUPINA 35 - TRGOVAČKI PORTFELJ DEVIZNIH DUŽNIČKIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA

(1)Na računima skupine 35 iskazuju se plasmani banke u dužničke vrijednosne papire koji su nominirani i plativi u stranoj valuti, a koji su namijenjeni trgovačkom portfelju (kupuju se s namjerom da budu prodani u kratkom roku, a najkasnije u roku jedne godine od dana kupnje).

(2)Dužnički vrijednosni papiri - trgovački portfelj iskazuju se na propisanim računima ove skupine, koji su raščlanjeni po kriteriju sektorske pripadnosti emitenta i vrsti vrijednosnog papira.

(3)Dužnički vrijednosni papiri namijenjeni trgovačkom portfelju iskazuju se na propisanim računima po trošku ulaganja, uključujući brokerske provizije i druge troškove koji su povezani s kupnjom i prodajom vrijednosnih papira. Ako tijekom razdoblja posjedovanja ovih vrijednosnih papira njihova fer vrijednost padne ispod knjigovodstvene, ista se izravnim otpisom svodi na fer vrijednost na dan bilance. Ovo se provodi terećenjem pozicije troškova po osnovi transakcija s vrijednosnim papirima u trgovačkom portfelju i promjene tržišnih cijena (račun 6450), te izravnim odobrenjem odgovarajućeg računa u skupini 35 na kojem su iskazani dotični vrijednosni papiri.

(4)S obzirom na to da su svi vrijednosni papiri u trgovačkom portfelju namijenjeni prodaji u kratkom roku (najkasnije u roku 12 mjeseci od kupnje), te kako unaprijed nije poznat rok kada će biti unovčeni, oni se na računima glavne knjige ne iskazuje po ročnosti, nego se smatraju kratkoročnim ulaganjem (unutar roka do jedne godine).

(5)Izvješće o stanju plasmana u trgovački portfelj vrijednosnih papira, grupirajući ih prema preostalim rokovima dospijeća, banka daje sukladno odredbi stavka 3. točke 3.1 ove Upute.

(6)Sadržaj računa na kojima se iskazuju dužnički vrijednosni papiri u trgovačkom portfelju pobliže je objašnjen uz skupinu računa 40 - trgovački portfelj dužničkih vrijednosnih papira koji su nominirani u domaćoj valuti, što analogno vrijedi i za račune skupine 35 - trgovački portfelj dužničkih vrijednosnih papira koji su nominirani i plativi u stranoj valuti. 3.5.8 SKUPINA 36 - TRGOVAČKI PORTFELJ DEVIZNIH DIONICA

(1)Na računima skupine 36 iskazuju se dionice nominirane i plative u stranoj valuti, što su ih emitirale strane osobe, a koje su namijenjene trgovačkom portfelju.

(2)Detaljnije o načinu vrednovanja i knjiženja plasmana u trgovački portfelj vlasničkih vrijednosnih papira, vidjeti u točki 3.6.1 ove Upute (Opća računovodstvena načela praćenja ulaganja u vrijednosne papire). 3.5.9 SKUPINA 37 - INVESTICIJSKI PORTFELJ DEVIZNIH DUŽNIČKIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA

(1)Na računima skupine 37 iskazuju se plasmani banke u dužničke vrijednosne papire, koji su nominirani i plativi u stranoj valuti, a namijenjeni su investicijskom portfelju.

(2)Dužnički vrijednosni papiri iskazuju se na propisanim računima ove skupine, koji su raščlanjeni po kriteriju sektorske pripadnosti emitenta, vrsti vrijednosnog papira i rokovima dospijeća. Pod rokovima dospijeća na temelju kojih se određuje odgovarajući račun na kojem treba iskazati plasman u dužničke vrijednosne papire - investicijski portfelj, podrazumijeva se razdoblje od dana kupnje (ulaganja) do dana dospijeća vrijednosnog papira, Kod vrijednosnih papira koji dospijevaju u obrocima, rokom dospijeća smatra se dospijeće posljednjeg obroka.

(3)Na računu odgovarajuće ročnosti, koja se utvrđuje po kriteriju iz prethodnog stavka, iskazani plasman ostaje do dana dospijeća.

(4)Izvješće o stanju plasmana u dužničke vrijednosne papire - investicijski portfelj, grupirajući ih prema preostalim rokovima dospijeća nedospjelih i proteklim rokovima dospijeća dospjelih a nenaplaćenih vrijednosnih papira, banka daje sukladno odredbi stavka 3. točke 3.1 ove Upute.

(5)Sadržaj računa na kojima se iskazuju dužnički vrijednosni papiri u investicijskom portfelju pobliže je objašnjen uz skupinu računa 45 -investicijski portfelj dužničkih vrijednosnih papira koji su nominirani u domaćoj valuti, što analogno vrijedi i za račune skupine 37 -investicijski portfelj dužničkih vrijednosnih papira koji su nominirani i plativi u stranoj valuti. 3.5.10 SKUPINA 38 - REFINANCIRANI DEVIZNI KREDITI

(1)Na računima skupine 38 iskazuju se refinancirani devizni krediti raščlanjeni prema sektorskoj pripadnosti korisnika kredita, a unutar toga prema ugovorenim rokovima dospijeća. Pod ugovorenim rokom dospijeća ovih kredita podrazumijeva se rok otplate utvrđen ugovorom o refinanciranju.

(2)Izvješće o stanju refinanciranih deviznih kredita, grupirajući ih prema preostalim rokovima dospijeća nedospjelih, proteklim rokovima dospijeća dospjelih kredita, kao i rokovima moguće promjene kamatnih stopa, banka daje sukladno odredbi stavka 3. točke 3.1 ove Upute.

(3)Na računima 38xx7 iskazuju se potraživanja po osnovi dospjelih refinanciranih deviznih kredita. Funkcija računa 38xx7 analogna je opisanoj funkciji računa 50xx7 (treća i četvrta znamenka označava podsektor).

(4)Na računima 38xx9 iskazuje se posebna rezerva za pokriće identificiranih potencijalnih gubitaka po refinanciranim deviznim kreditima. Funkcija računa 38xx9 analogna je opisanoj funkciji računa 50xx9 (treća i četvrta znamenka označava podsektor). 3.5.11 SKUPINA 39 - INVESTICIJSKI PORTFELJ DEVIZNIH DIONICA I POSLOVNIH UDJELA

(1)Na računima skupine 39 iskazuje se plasman u vlasničke vrijednosne papire (dionice) u devizama namijenjene investicijskom portfelju, te u poslovne udjele stranih trgovačkih društava, kojima se ostvaruje (dionicama ili poslovnim udjelima) do 20% kontrole nad društvom, čije se dionice odnosno poslovni udjeli stječu.

(2)Ulaganja iz prethodnog stavka iskazuju se na propisanim računima u okviru računa skupine 39 raščlanjeno po kriteriju podsektorske pripadnosti društva (strane osobe), čije se dionice ili poslovni udjeli kupuju.

(3)Sadržaj računa na kojima se iskazuju dionice i poslovni udjeli u investicijskom portfelju pobliže je objašnjen uz skupinu računa 46 - investicijski portfelj dionica i poslovnih udjela koji su nominirani u domaćoj valuti, što analogno vrijedi i za račune skupine 39 - investicijski portfelj dionica i poslovnih udjela koji su nominirani i plativi u stranoj valuti. 3.6 Razred 4 - Plasmani u vrijednosne papire i akceptni krediti 3.6.1 OPĆA RAČUNOVODSTVENA NAČELA PRAĆENJA ULAGANJA U VRIJEDNOSNE PAPIRE 3.6.1.1 Uvod U ovom poglavlju (točka 3.6.1) daje se detaljnija razrada postupaka evidentiranja i vrednovanja ulaganja u vrijednosne papire (dužničke i vlasničke) te iskazivanje prihoda koji rezultiraju iz takvih ulaganja, s primjerima knjiženja koristeći kontni plan za banke, koji je

1. godine propisala HNB. Modaliteti vrednovanja vrijednosnih papira ovise o svrsi ulaganja. Općenito, banke vode dužničke i vlasničke vrijednosne papire u njihovom vlasništvu u dva portfelja: trgovačkom i investicijskom. Prilikom stjecanja dužničkih vrijednosnih papira banka ih treba klasificirati na osnovi svrhe ulaganja u trgovački ili u investicijski portfelj. U trgovačkom portfelju vode se tekuća ulaganja u vrijednosne papire tj. ulaganja koja su po svojoj prirodi odmah raspoloživa za realizaciju i ne namjeravaju se držati dulje od jedne godine. Vrijednosni papiri u trgovačkom portfelju iskazuju se prema tržišnoj ili fer vrijednosti. U investicijskom portfelju vode se trajna ulaganja u vrijednosne papire, tj. ulaganja na dugi rok (koja se ne smatraju tekućim ulaganjima). Vrijednosni papiri u investicijskom portfelju vrednuju se koristeći metodu amortiziranog troška ulaganja. Vlasnički vrijednosni papiri koji banci ne jamče značajan utjecaj na upravljanje (općenito, kad banka posjeduje do 20 posto upravljačkih prava) također se klasificiraju u trgovački ili u investicijski portfelj. Za razliku od klasificiranja dužničkih vrijednosnih papira, vlasnički vrijednosni papiri koji nemaju lako utvrdivu fer vrijednost moraju se voditi u investicijskom portfelju, neovisno o namjeri banke. Isto tako, svi vlasnički vrijednosni papiri koji imaju fer vrijednost moraju biti iskazani u trgovačkom portfelju neovisno o namjeri ulaganja. Vlasnički vrijednosni papiri u trgovačkom portfelju iskazuju se po fer vrijednosti, a oni u investicijskom portfelju iskazuju se prema nižoj od dvije vrijednosti - trošak ulaganja ili tržišna vrijednost (LOCOM1). Vlasnički vrijednosni papiri koje banka posjeduje u slučaju kada ima značajan utjecaj ili kontrolu nad poduzećem obračunavaju se prema metodi udjela i ulaze u konsolidacijske procedure kao što je detaljnije opisano u daljnjem tekstu. Procjena ispravne klasifikacije vrijednosnih papira u ova dva portfelja obavlja se najmanje tromjesečno. ___________ 1 Eng. "lower of cost or market". 3.6.1.2 Računovodstvo ulaganja u vlasničke vrijednosne papire Vlasnički vrijednosni papiri opisuju se kao financijski instrumenti kojima se ostvaruje vlasnički interes bez obzira radi li se o običnim ili povlaštenim dionicama ili poslovnim udjelima. Kod kupnje vlasničkih vrijednosnih papira trošak ulaganja u vrijednosne papire uključuje nabavnu cijenu vrijednosnih papira uvećanu za brokersku proviziju i druge pristojbe vezane uz kupnju. Stupanj do kojeg banka stječe utjecaj u poduzeću uglavnom određuje računovodstveni tretman investicije nakon akvizicije. Bankovne investicije u obične dionice poduzeća mogu se općenito klasificirati prema postotku glasačkog udjela banke u poduzeću kako je u nastavku prikazano: Udio vlasništva ispod 20 posto - investitor ima pasivni interes. Udio vlasništva između 20 i 50 % (metoda udjela) - investitor ima značajan utjecaj. Udio vlasništva iznad 50 % (konsolidirani izvještaji) - investitor ima kontrolni interes. Ovi stupnjevi interesa, utjecaja i odgovarajućeg vrednovanja te metoda izvješćivanja koja se mora primijeniti na vlasnička ulaganja prikazani su sljedećom tablicom. Postotak vlasništva 0% _______ 20% _______ 50% _______100% Stupanj Mali utjecaja ili nikakav Značajan Kontrolni Metoda Fer vrijednost Metoda Konsolidacija procjene ili LOCOM udjela Računovodstvo vlasničkih vrijednosnih papira prema tome ovisi o stupnju utjecaja i tipu vrijednosnih papira kao što je prikazano sljedećom tablicom. Nerealizirani dobici i gubici s osnove Kategorija Vrednovanje promjene Ostali efekti na tržišnih cijena dobit Udio vl. ispod 20%
2. Trgovački Fer vrijednost Priznaju se Dividende se pri- portfelj znaju kao prihod kada su objavljene ili primljene
3. Investicijski LOCOM Priznaju se Dividende se pri- portfelj gubici, a dobici znaju kao prihod samo do troško- kada su objavljene va ulaganja ili primljene Udio vlasništva Metoda Ne priznaju se Udio u neto dobiti između 20% udjela izdavača vrijedno- i 50% snog papira proporcionalan udjelu u vlasništvu Udio vl. Konsolidacija Ne priznaju se Ne primjenjuje se iznad 50% Vlasnički udio ispod 20 posto Vlasnički vrijednosni papiri iskazuju se prema trošku ulaganja. U slučajevima gdje je teško ili nemoguće utvrditi trošak ulaganja (npr., vlasnički vrijednosni papiri stečeni u zamjenu za nenaplaćena potraživanja od komitenata), dionica se treba evidentirati prema:

(1)fer vrijednosti primljenih vrijednosnih papira ili

(2)vrijednosti zamijenjenog nenaplaćenog potraživanja. Trgovački portfelj Ako banka ima udio koji je manji od 20 posto, to obično znači da ima mali ili nikakav utjecaj na poduzeće u koje investira. U tom slučaju, ulaganje se - ako je lako utvrditi fer vrijednost vlasničkog vrijednosnog papira2 - mora voditi u trgovačkom portfelju. Vlasnički vrijednosni papiri koji se vode u trgovačkom portfelju vrednuju se i prezentiraju nakon akvizicije koristeći metodu fer vrijednosti

1. Koristeći metodu fer vrijednosti vlasnički vrijednosni papiri se u trenutku stjecanja knjiže prema trošku ulaganja. Za ilustraciju, pretpostavimo da je
2. studenog
3. ABC banka kupila obične dionice tri poduzeća, s udjelom u svakom ispod 20 posto u njihovom kapitalu. ___________ 2 Smatra se da lako utvrdiva tržišna vrijednost postoji za sve vrijednosne papire kojima se trguje na burzama koje priznaje i nadzire Komisija za vrijednosne papire Republike Hrvatske ili srodna strana agencija ako se radi o stranim burzama. Troškovi ulaganja Pliva 259.700 Kraš 317.500 Podravka 141.350 Ukupni troškovi ulaganja 718.550 Primjer

(1)- Knjiženje ulaganja u dionice Opis (naziv računa) Račun Duguje Dionice - trgovački portfelj 4101 718.550 Žiroračun 1000 718.550 Račun "Dionice - trgovački portfelj" prikazuje u analitičkom knjigovodstvu svako ulaganje pojedinačno, odnosno tamo se posebno navodi svako od ova tri ulaganja. Dana 6. prosinca 1996. ABC banka primila je dividendu na svoje ulaganje u obične dionice Kraša (za koju je prethodno objavljena isplata). Primjer

(2)- Knjiženje potraživanja po osnovi dividende i naplata dividende Opis (naziv računa) Račun Duguje Potražuje

1. a)Objava isplate dividende Potraživanja po osnovi dividende 12200 4.200 Prihodi od dionica 6500 4.200
2. b)Primljena doznaka (naplata) Žiroračun 1000 4.200 Potraživanja po osnovi dividende 12200 4.200 ______________ 3 Fer vrijednost je iznos za koji bi se neka imovina mogla zamijeniti, ili obveza namiriti, između stručnih, voljnih i nezavisnih strana. Kad se financijskim instrumentom aktivno trguje na burzi, njegova tržišna cijena iz kotacije pruža najbolji dokaz o fer vrijednosti. Inače, tj. kad trgovačka aktivnost nije cesta ili kad nema ponuđene cijene za financijski instrument, za utvrđivanje fer vrijednosti mogu se koristiti tehnike procjene. Kad nema tržišne cijene, fer vrijednost zamjenjuje korištenje tržišne vrijednosti. Također, kod financijskih instrumenata mogu postojati višestruke kotacije odnosno cijene. U tim slučajevima, sve dok se one razlikuju unutar prihvatljivog raspona, svaka se cijena može prihvatiti kao fer vrijednost. Sva tri poduzeća u koja je izvršeno ulaganje prijavila su neto dobit za godinu, ali je samo Kraš iskazao i isplatio dividendu ABC banci. Kao što je ranije navedeno, kada ulagač posjeduje manje od 20 posto običnih (redovnih) dionica drugog poduzeća, tada u pravilu ima i relativno mali utjecaj na poduzeće u koje je investirao. U skladu s time, neto dobit poduzeća koja nije isplaćena ulagaču, ne može se uključiti u ulagačeve prihode od dionica i vlasničkih ulaganja. Ulagač može smatrati da je zaradio neto dobit, tek kad poduzeće donese odluku o isplati dividende. Sve dok takve odluke nema, poduzeće može zadržati dobit da bi povećalo svoju neto imovinu i uložilo je u svoje poslovanje. Dana 31. prosinca 1996. trgovački portfelj vlasničkih ulaganja ABC banke ima sljedeće troškove ulaganja i fer vrijednosti: Trgovački portfelj vlasničkih ulaganja4 31. prosinca 1996. Ulaganja Troškovi Fer Nerealizirana ulaganja vrijednost dobit (gubitak) s osnove promjene tržišnih cijena Pliva 259.700 275.000 15.300 Kraš 317.500 304.000 (13.500) Podravka 141.350 104.000 (37.350) Ukupni portfelj 718.550 683.000 (35.550) Prethodna usklađivanja fer vrijednosti VP 0 Usklađivanje fer vrijednosti VP - odobrenje (35.550) Ukupna nerealizirana dobit iznosi 15.300, a nerealizirani gubici iznose 50.850 (13.500 + 37.350), što rezultira neto nerealiziranim gubitkom od 35.550. Takva nerealizirana dobit ili gubitak, koji se odnosi na vrijednosne papire iz trgovačkog portfelja, iskazuje se u računu dobiti i gubitka. Primjer

(3)- Knjiženje usklađivanja vrijednosti dionica i nerealiziranog gubitka Opis (naziv računa) Račun Duguje Potražuje Troškovi kupoprodaje i vrijednos- nog usklađivanja vrijednosnih papira u trgovačkom portfelju 6450 35.500 Dionice - trgovački portfelj 4101 35.500 U analitičkom knjigovodstvu svaka od tri investicije, Pliva, Kraš i Podravka, treba se uskladiti prema iznosu svog dobitka ili gubitka, 15.300, (13.500) i (37.350). Dana 23. siječnja 1997., ABC banka prodala je sve svoje obične dionice Plive primivši za to neto iznos od 287.220.- Primjer

(4)- Knjiženje prodaje dionica i realizirane dobiti Opis (naziv računa) Račun Duguje Potražuje Žiroračun 1000 287.220 Prihodi od kupoprodaje i vrijed- nosnog usklađivanja VP u trgovačkom portfelju 6451 12.220 Dionice - trgovački portfelj 4101 275.000 Vrijednost vlasničkih vrijednosnih papira u trgovačkom portfelju treba se usklađivati prema tržišnoj cijeni prilikom pripreme financijskih izvješća; to uključuje i tromjesečna izvješća za potrebe HNB. Investicijski portfelj U investicijskom portfelju moraju se voditi vlasnički vrijednosni papiri bez lako utvrdive fer vrijednosti. Inicijalno ulaganje knjiži se prema trošku ulaganja, a nakon akvizicije koristeći LOCOM vrijednost. Dividende se uključuju u prihode kad su objavljene ili primljene. Prema LOCOM metodi ulaganje se iskazuje po trošku ulaganja ili fer vrijednosti, ovisno o tome što je niže. Ovdje se pod pojmom fer vrijednost podrazumijeva vrijednost koju je procijenila banka ili nezavisni vještak kojeg je angažirala banka. Kada postoji problem utvrđivanja inicijalnog troška ulaganja (kao u slučaju zamjene duga za vlasnički udjel pa ga banka nije platila u novcu), početna knjigovodstvena vrijednost treba biti fer vrijednost primljenih dionica ili fer vrijednost zamijenjenog potraživanja. U takvom slučaju utvrđena fer vrijednost trebala bi se temeljiti na procjeni vještaka kojeg je angažirala banka. Za ilustraciju računovodstvenih načela vezanih uz vlasničke vrijednosne papire u investicijskom portfelju, pretpostavimo da je 1. siječnja 1996. ABC banka stekla udio u tri poduzeća (koja pripadaju podsektoru 01 - ostala trgovačka društva) temeljem zamjene nenaplaćenih kredita za vlasničke udjele. Svaki od vlasničkih udjela predstavlja manje od 20 posto udjela u poduzeću. Investicijski portfelj vlasničkih ulaganja 1. siječnja 1996. Poduzeće Vrijednost Fer vrijednost Razlika kredita udjela Poduzeće "X" 100.000 60.000 40.000 Poduzeće "Y" 125.000 40.000 85.000 Poduzeće "Z" 400.000 125.000 275.000 Ukupni portfelj 625.000 225.000 400.000 Razlika između vrijednosti zajma i vrijednosti primljenih vlasničkih udjela mora teretiti posebne rezerve za identificirane ili neidentificirane gubitke. Pretpostavit ćemo da se terete posebne rezerve za identificirane gubitke, koje su prethodno formirane na teret troškova (knjiženjem 6460/51019). Primjer

(5)- Knjiženje akvizicije dionica u zamjenu za nenaplaćene kredite Opis (naziv računa) Račun Duguje Potražuje Dionice - trgovački portfelj 46010 225.000 Posebne rezerve za identificirane gubitke 50019 400.000 Krediti (dospjeli) 50017 625.000 Ako fer vrijednost vlasničkog vrijednosnog papira u investicijskom portfelju naraste iznad troška ulaganja, ne vrši se korekcija knjigovodstvene vrijednosti vrijednosnog papira. Ako, međutim, vrijednost vrijednosnih papira padne, mora se provesti odgovarajuća korekcija knjigovodstvenog iznosa. Npr., pretpostavimo da ABC banka utvrdi da je vrijednost njenih dionica u Poduzeću "X" pala i sada iznosi 50.000.- Primjer

(6)- Knjiženje vrijednosnog usklađivanja VP (na niže) u investicijskom portfelju Opis (naziv računa) Račun Duguje Potražuje Troškovi vrijednosnog usklađivanja ulaganja u dionice i poslovne udjele - investicijski portfelj 6440 10.000 Dionice - trgovački portfelj 46019 10.000 Ako vrijednost poduzeća "X" naknadno, temeljem nezavisne procjene, naraste na 70.000, u račun dobiti i gubitka može se unijeti usklađivanje vrijednosti u iznosu od samo 10.000 (iznos prethodnog smanjenja vrijednosti trgovačkog portfelja). Ograničenje na iznos od 10.000 postoji zato što vrijednost poduzeća "X" u poslovnim knjigama banke ne smije premašiti troškove ulaganja. Primjer

(7)- Knjiženje vrijednosnog usklađivanja VP (na više) u investicijskom portfelju Opis (naziv računa) Račun Duguje Potražuje Dionice - investicijski portfelj 46019 10.000 Prihodi od vrijednosnog usklađivanja ulaganja u dionice i poslovne udjele - investicijski portfelj 6441 10.000 Prijenos vlasničkih vrijednosnih papira iz jednog u drugi portfelj Prijenos vlasničkih vrijednosnih papira iz jednog u drugi portfelj evidentira se po fer vrijednosti. Kad vlasnički vrijednosni papiri iz investicijskog portfelja počnu kotirati na burzi koju priznaje i nadzire Komisija za vrijednosne papire Republike Hrvatske ili srodna strana agencija ako se radi o stranoj burzi, oni se moraju prenijeti u trgovački portfelj i iskazati po fer vrijednosti. Razlika između knjigovodstvene i fer vrijednosti se odmah iskazuje kao promjena tržišne cijene i uključuje u nekamatne prihode. Vlasnički vrijednosni papiri prenose se iz trgovačkog u investicijski portfelj, kad više ne kotiraju na burzi koju priznaje i nadzire Komisija za vrijednosne papire Republike Hrvatske ili srodna strana agencija ako se radi o stranoj burzi. Tekuća knjigovodstvena vrijednost tih papira (odnosno posljednja zabilježena burzovna cijena) predstavlja inicijalni trošak ulaganja, a naknadna usklađivanja vrše se po LOCOM metodi. Vlasnički udio između 20 i 50 posto Ako ulagač posjeduje udio veći od 20 a manji od 50 posto u poduzeću u koje je uložio odnosno nema kontrolu, njegovo ulaganje u dionice s pravom glasa omogućava značajan utjecaj na poslovanje i financijsku politiku poduzeća. Poduzeća u kojima banka ostvaruje značajan utjecaj nazivaju se povezanim poduzećima. Međunarodni računovodstveni standard 28, Računovodstvo ulaganja u pridružene kompanije, daje definicije značajnog utjecaja i povezanih poduzeća. Značajan utjecaj definira se kao pravo sudjelovanja u financijskim i poslovnim odlukama poduzeća, ali ne i kontrolu tih politika. Ako banka drži, izravno ili neizravno, 20 ili više posto glasačke moći poduzeća, pretpostavlja se da ima značajan utjecaj, osim ako se može jasno dokazati da to nije slučaj. Obratno, ako banka drži manje od 20 posto glasačke moći poduzeća, pretpostavlja se da nema značajan utjecaj, osim ako se taj utjecaj može jasno dokazati. Značajan većinski udio drugog poduzeća ne mora nužno značiti da banka nema značajan utjecaj. Na značajan utjecaj banke obično ukazuju:

1. Zastupljenost u nadzornom odboru ili nekom drugom odgovarajućem upravljačkom tijelu poduzeća.
2. Sudjelovanje u donošenju odluka o politici poduzeća.
3. Značajne transakcije između banke i poduzeća.
4. Razmjena rukovodećeg osoblja.
5. Pribavljanje bitnih tehničkih informacija. U slučajevima "značajnog utjecaja" (uglavnom ulaganja gdje se stječe 20 ili više posto prava upravljanja), ulagač treba ulaganje vrednovati prema metodi udjela. Metoda udjela polazi od pretpostavke da postoji značajna ekonomska povezanost banke i poduzeća u koje je banka uložila. Ulaganje se izvorno evidentira prema trošku ulaganja, ali se kasnije prilagođava u svakom izvještajnom razdoblju ovisno o promjenama u neto aktivi poduzeća. Drugim riječima, knjigovodstvena vrijednost ulaganja u vlasničke vrijednosne papire treba se periodično povećavati (umanjivati) prema proporcionalnom udjelu banke u zaradi (gubitku) poduzeća i umanjivati za sve dividende koje banka prima od poduzeća. Metoda udjela uvažava činjenicu da dobit poduzeća povećava neto imovinu poduzeća, a da gubitak poduzeća i isplaćene dividende umanjuju ovu neto imovinu. Za ilustraciju usporedbe računovodstvenih postupaka praćenja ulaganja po metodi udjela i fer vrijednosti, pretpostavimo da banka "X" kupuje 20 posto dionica poduzeća "N" (koje pripada podsektoru 01 - ostala trgovačka društva). Da bismo mogli primijeniti računovodstvo fer vrijednosti, pretpostavimo da banka "X" nema značajan utjecaj na poduzeće "N" i da vrijednosne papire drži u trgovačkom portfelju. Za primjer primjene metode udjela, koristit ćemo alternativnu pretpostavku prema kojoj banka "X" ostvaruje značajan utjecaj s 20 posto dionica. Usporedni primjeri knjiženja ulaganja u dionice po fer vrijednosti i metodi udjela (primjeri br. 8 - 13) Dana
6. siječnja
7. banka "X" kupila je 48.000 običnih - redovnih dionica (što daje 20 posto prava upravljanja u poduzeću "N") po cijeni od 10 za dionicu, tako da ukupno ulaganje iznosi 480.000.- Primjer

(8)- Knjiženje ulaganja u dionice (trgovački portfelj i povezano poduzeće) Opis (naziv računa) Račun Duguje Potražuje

1. a)Metoda fer vrijednosti: Dionice - trgovački portfelj 4101 480.000 Žiro račun 1000 480.000
2. b)Metoda udjela: Dionice - povezana poduzeća 040010 480.000 Žiroračun 1000 480.000 Poduzeće "N" iskazalo je neto dobit od 200.000 za 1996. godinu. Udio banke "X" u dobiti iznosi 20% ili 40.000. Primjer

(9)- Knjiženje povećanja vrijednosti ulaganja za udjel u dobiti poduzeća "N" Opis (naziv računa) Račun Duguje Potražuje

1. a)Metoda fer vrijednosti: Nema knjiženja
2. b)Metoda udjela Dionice - povezana poduzeća 040010 40.000 Prihodi od vrijednosnog usklađivanja ulaganja u povezana trgovačka društva (dobit) 6431 40.000 Dana 31. prosinca 1996. godine 48.000 dionica poduzeća "N" ima fer vrijednost u iznosu od 12 po dionici ili 576.000.- Primjer

(10)- Knjiženje povećanja vrijednosti dionica poduzeća "N" Opis (naziv računa) Račun Duguje Potražuje

1. a)Metoda fer vrijednosti: Dionice - trgovački portfelj 4101 96.000 Prihodi od kupoprodaje i vrijednosnog usklađivanja VP u trgovačkom portfelju 6451 96.000
2. b)Metoda udjela Nema knjiženja Dana 28. siječnja 1997. poduzeće "N" objavilo je i isplatilo dividendu u iznosu od 100.000.- Banka "X" primila je doznaku u visini 20 posto ili 20.000.- Primjer

(11)- Knjiženje dividende na dionice poduzeća "N" (zaduženje i naplata) Opis (naziv računa) Račun Duguje Potražuje

1. a)Metoda fer vrijednosti: a/1) Objava isplate dividende Potraživanja po osnovi dividende 1220 20.000 Prihodi od dionica 6500 20.000 a/2) Primljena doznaka (naplata) dividende Žiro račun 1000 20.000 Potraživanja po osnovi dividende 1220 20.000
2. b)Metoda udjela:5 Žiroračun 1000 20.000 Dionice - povezana poduzeća 040010 20.000 Poduzeće "N" objavilo je neto gubitak od 50.000 za 1997. godinu. Udio banke "X" u gubitku je 20% ili 10.000.- Primjer

(12)- Knjiženje udjela u gubitku poduzeća "N" Opis (naziv računa) Račun Duguje Potražuje

1. a)Metoda fer vrijednosti: Nema knjiženja
2. b)Metoda udjela Troškovi vrijednosnog usklađivanja ulaganja u povezana trgovačka društva (gubitak) 6430 10.000 Dionice - povezana poduzeća 040010 10.000 Dana 31. prosinca 1997. godine 48.000 dionica poduzeća "X" ima fer vrijednost u iznosu od 11 po dionici ili 528.000.- ___________ 5 Po metodi udjela objava isplate dividende se ne knjiži, jer je prethodno povećana imovina banke "X" za 40.000 koliko iznosi ukupan udio u dobiti poduzeća "N" (knjiženje iz primjera pod 2.). Sada se za iznos primljene dividende umanjuje vrijednost ulaganja. Primjer

(13)- Knjiženje smanjenja vrijednosti dionica poduzeća "N" Opis (naziv računa) Račun Duguje Potražuje

1. a)Metoda fer vrijednosti: Troškovi kupoprodaje i vrijednosnog usklađivanja VP u trgovačkom portfelju 6450 48.000 Dionice - trgovački portfelj
2. b)Metoda udjela 4101 48.000 Nema knjiženja Treba primijetiti da kod metode fer vrijednosti banka "X" u prihode uključuje samo dividendu primljenu od poduzeća "N". Ostvarena a neisplaćena dobit poduzeća ne može se uključiti u prihode banke ulagača iz sljedećeg razloga: poduzeće može zadržati dobit, odnosno može trajno upotrijebiti povećanu neto imovinu ostvarenu dosadašnjim profitabilnim poslovanjem za svoje buduće poslovanje. Iz toga slijedi da ulagač može smatrati da je ostvario prihod tek kad primi dividendu od poduzeća u koje je uložio. Kod metode udjela banka "X" uključuje u prihode svoj udio u iskazanoj a neisplaćenoj neto dobiti poduzeća "N". Dividende primljene od poduzeća "N" evidentira kao smanjenje knjigovodstvene vrijednosti ulaganja u to poduzeće. Kao rezultat ove metode, ulagač prikazuje svoj udio u dobiti u istoj godini kad je poduzeće ostvaruje. Prihodovanje dijela ostvarene neto dobiti opravdano je stoga što ulagač u ovom slučaju ima utjecaj na donošenje odluke o raspodjeli dobiti pa može očekivati isplatu dividendi ako to zatraži. Kada bi se u prihode priznavali samo iznosi isplaćenih dividendi zanemarila bi se činjenica da je ulagač u boljem položaju čim poduzeće ostvari dobit. Korištenje dividendi kao temelja za priznavanje prihoda stvara posebni problem. Npr. pretpostavimo da je poduzeće u koje se uložilo ostvarilo neto gubitak, ali je ulagač iskoristio svoj utjecaj i prisilio ga na isplatu dividende. U tom je slučaju ulagač ostvario prihod, iako je poduzeće zapravo ostvarilo gubitak. Prema tome, korištenje dividendi kao temelja za priznavanje prihoda može rezultirati nepravilnim knjigovodstvenim iskazivanje ekonomskih događaja. Gubici poduzeća koji su veći od knjigovodstvenog iznosa ulaganja Ako je ulagačev udio u gubicima poduzeća u koje je uložio jednak ili veći od knjigovodstvenog iznosa ulaganja, ulagač općenito prestaje priznavati dodatne gubitke te svoje ulaganje iskazuje po nultoj vrijednosti. Dodatni gubici po tom ulaganju priznat će se ako je ulagač stvorio obveze ili obavljao plaćanja u ime povezanog poduzeća da bi ispunio njegove obveze (ako je za njih jamčio ili se obvezao na neki drugi način). Ako poduzeće kasnije ostvari neto dobit ulagač može priznati odgovarajući udio u toj dobiti samo u slučaju da je pripadajuća neto dobit veća od ranije ostvarenih gubitaka koji nisu priznati u knjigovodstvu ulagača. Prelazak sa i na metodu udjela Kada ulagačev utjecaj padne ispod onog koji je neophodan za primjenu metode udjela, dionice se trebaju rasporediti u odgovarajući portfelj. Ako dionice imaju lako utvrdivu fer vrijednost raspoređuju se u trgovački portfelj i evidentiraju se po toj vrijednosti. U nedostatku lako utvrdive fer vrijednosti ulaganje se klasificira u investicijski portfelj i evidentira prema LOCOM metodi. Nadalje, ulaganje u dionički kapital koje se nije obračunavalo metodom udjela može se početi iskazivati po toj metodi ukoliko je ulagač stekao značajan utjecaj u tom poduzeću. Udio vlasništva iznad 50% Kada ulagač stekne glasački udio veći od 50 posto odnosno kontrolni udio u drugom poduzeću, poduzeće ulagača smatra se maticom, a poduzeće u koje ulaže podružnicom. Ulaganje u dionice podružnice prikazuje se kao ulaganje u podružnice u odvojenim financijskim izvješćima matice. Smatra se da kontrola postoji kada ulagač posjeduje, izravno ili neizravno, preko podružnica, više od polovice glasačke moći poduzeća, osim ako se, u iznimnim slučajevima, može jasno pokazati da vlasništvo ne predstavlja kontrolu. Kontrola također može postojati kada matica posjeduje polovicu ili manje od polovice glasačke moći poduzeća, tj. kada ima: 1. pravo na više od polovice glasačke moći na temelju sporazuma s ostalim ulagačima, 2. pravo upravljanja financijskim i poslovnim politikama poduzeća u skladu sa statutom ili sporazumom, 3. pravo imenovanja i razrješenja većine članova nadzornog odbora ili odgovarajućeg upravljačkog tijela i 4. pravo na postizanje većine glasova na sjednicama nadzornog odbora ili odgovarajućeg upravljačkog tijela. Kada matica ima podružnicu, pored financijskog izvještaja same matice priprema se i konsolidirano financijsko izvješće. Konsolidirano financijsko izvješće zanemaruje razliku između odvojenih pravnih osoba i tretira maticu i podružnicu kao jedinstveni ekonomski subjekt. 3.6.1.3 Računovodstvo ulaganja u dužničke vrijednosne papire Dužnički vrijednosni papiri su financijski instrumenti koji predstavljaju svojevrsne kreditne odnose između dužnika i vjerovnika. Dužnički vrijednosni papiri uključuju trezorske zapise Ministarstva financija, blagajničke zapise HNB, ostale dužničke vrijednosne papire središnje i lokalne države, mjenice, komercijalne zapise i slično. Krediti nisu dužnički vrijednosni papiri, jer ne zadovoljavaju definiciju vrijednosnog papira6. Dužnički vrijednosni papiri vode se u dva različita portfelja: investicijskom i trgovačkom. U investicijskom portfelju vode se dužnički vrijednosni papiri koje ulagač ima namjeru i mogućnost držati do dospijeća. U trgovačkom portfelju vode se dužnički vrijednosni papiri koje ulagač ima namjeru prodati u nekom kraćem razdoblju (ne dulje od godine dana) da bi ostvario prihod od razlika u cijeni. Iznimno, ako dužnički vrijednosni papiri koji su kupljeni s namjerom skorog prodavanja nemaju lako utvrdivu fer vrijednost, neovisno o namjeri ulaganja u takve papire, moraju se voditi u investicijskom portfelju. U tablici koja slijedi navode se računovodstvene metode za ulaganja u vrijednosne papire. Te se metode razlkuju ovisno o tipu portfelja. U tablici koja slijedi navode se računovodstvene metode za ulaganja u vrijednosne papire. Te se metode razlkuju ovisno o tipu portfelja. Nerealizirani dobici i gubici Ostali efekti Kategorija Vrednovanje s osnove pro- na dobit mjene tržišnih cijena Investicijski Amortizirani Ne priznaju se Kamate kad su portfelj trošak ulaganja obračunate ili isplaćene; dobici i gubici od prodaje Trgovački Fer vrijednost Priznaju se Kamate kad su portfelj obračunate ili isplaćene; dobici i gubici od prodaje Amortizirani trošak ulaganja je akvizicijski trošak (nominalna vrijednost kupljenih vrijednosnih papira umanjena/uvećana za diskont/premiju) korigiran za amortizirani diskont/premiju. ___________ 6 Vrijednosni papir je vlasnički udio ili dužnička obveza izdavača, koji je: (
3. a)materijaliziran ili nematerijaliziran, a glasi na donosioca ili ime, (
4. b)instrument kojim se obično trguje na tržištima kapitala ili burzama ili je tipični medij putem kojeg se vrše ulaganja i (
5. c)izdan u serijama (postoji veći broj vrijednosnih papira istih karakteristika) ili se može podijeliti u serije. Investicijski portfelj Dužnički vrijednosni papir može se voditi u investicijskom portfelju samo ako banka ima u isto vrijeme

(1)namjeru i

(2)mogućnost da drži vrijednosni papir do dospijeća. Ukoliko banka ocjenjuje da bi prodaja dužničkog vrijednosnog papira mogla biti neophodna uslijed promjena kamatnih stopa, tečajnih rizika, likvidnosnih potreba, ili drugih razloga o kojima odlučuje uprava, takav vrijednosni papir se ne smije voditi u investicijskom portfelju. Dužnički vrijednosni papiri u investicijskom portfelju vrednuju se prema amortiziranom trošku ulaganja, a ne prema fer vrijednosti. Ako banka namjerava držati određene vrijednosne papire do dospijeća i ne planira ih prodati, fer vrijednosti nisu relevantne za procjenjivanje novčanih tokova vezanih uz te vrijednosne papire. K tome, kad se knjigovodstvena vrijednost ne usklađuje prema fer vrijednosti, nema ni potencijalne nestabilnosti prihoda od vrijednosnih papira, kao što je to slučaj s prihodima od vrijednosnih papira u trgovačkom portfelju. Dužnički vrijednosni papiri u investicijskom portfelju knjiže se inicijalno prema trošku ulaganja. Eventualna premija ili diskont mora se, tijekom životnog vijeka dužničkog instrumenta, amortizirati tako da na dan dospijeća njegova knjigovodstvena vrijednost bude jednaka nominalnoj vrijednosti na koju glasi vrijednosni papir. Prema načelu fakturirane realizacije, kamatni prihodi na dužničke vrijednosne papire evidentiraju se u računu dobiti i gubitka prilikom obračuna, a ne kod njihove naplate. Na teret ili u korist tih kamatnih prihoda vrši se amortizacija premije ili diskonta, čime se, u biti, obavlja korekcija ostvarenog prinosa na dužničke vrijednosne papire. Trgovački portfelj Dužnički instrumenti u trgovačkom portfelju su vrijednosni papiri koji su kupljeni s ciljem da se uskoro prodaju te da se time ostvari dobit na temelju promjene tržišnih cijena. Takvi vrijednosni papiri vrednuju se prema fer vrijednosti. Prema metodi fer vrijednosti, dužnički vrijednosni papiri u trgovačkom portfelju inicijalno se knjiže prema trošku ulaganja. Knjigovodstvena vrijednost ulaganja kasnije se redovito usklađuje prema fer vrijednosti. Prema tome, nema izravne amortizacije premije ili diskonta, kao što je to slučaj kod dužničkih vrijednosnih papira u investicijskom portfelju. Knjiženja kupnje, vrijednosnih usklađivanja i prodaje dužničkih vrijednosnih papira u trgovačkom portfelju ista su kao i ona za vlasničke vrijednosne papire u trgovačkom portfelju. Prijenos vrijednosnih papira iz jednog u drugi portfelj Prijenos vrijednosnih papira iz jednog u drugi portfelj evidentira se po fer vrijednosti. Ako se dužnički vrijednosni papiri iz trgovačkog prenose u investicijski portfelj, oni se na dan prijenosa evidentiraju po fer vrijednosti u investicijskom portfelju. Na isti način, ako se dužnički vrijednosni papiri iz investicijskog prenose u trgovački portfelj, knjigovodstvena vrijednost ulaganja svodi se s amortiziranog troška ulagnja na fer vrijednost. Načelo fer vrijednosti jamči da se prijenosom iz jednog u drugi portfelj neće izbjeći odgovarajući efekti na račun dobiti i gubitka. Za ilustraciju, pretpostavimo da je Banka A odlučila prenijeti dio dužničkih vrijednosnih papira (obveznica) iz investicijskog u trgovački portfelj (dužnik po VP pripada podsektoru 01 - ostala trgovačka društva). Amortizirani trošak ulaganja ovih vrijednosnih papira (obveznica) je 101.000.- a njihova fer vrijednost je 95.000.- Kao što je ranije rečeno, prijenos ovih vrijednosnih papira treba se obaviti po fer vrijednosti. Prilikom prijenosa tereti se odgovarajuća stavka nekamatnih prihoda za iznos razlike između vrijednosti amortiziranog troška ulaganja i fer vrijednosti. Primjer

(14)- Knjiženje prijenosa VP iz investicijskog u trgovački portfelj Opis (naziv računa) Račun Duguje Potražuje Obveznice - trgovački portfelj 40015 95.000 Troškovi kupoprodaje i vrijednosnog usklađivanja VP u trgovačkom portfelju 6450 6.000 Obveznice - investicijski portfelj 450155

(450156)101.000 Obrnuto, pretpostavimo da je Banka A odlučila prenijeti dio svojih dužničkih vrijednosnih papira iz trgovačkog u investicijski portfelj. I u tom slučaju koristi se fer vrijednost. Bilo kakav iznos ili ispod nominalne vrijednosti dužničkog vrijednosnog papira mora se amortizirati u razdoblju do njegovog dospijeća. 3.6.1.4 Općenito o vrednovanju obveznica U nastavku se daju smjernice za knjigovodstveno evidentiranje dužničkih vrijednosnih papira u investicijskom portfelju koji se vrednuju prema amortiziranom trošku ulaganja. Ovdje se ne razmatraju dužnički vrijednosni papiri u trgovačkom portfelju, budući da se oni vrednuju prema tržišnoj vrijednosti, pri čemu ne mogu postojati diskonti i premije. Poslovi marketinga i izdavanja obveznica usmjereni su na potencijalne kupce i ne odvijaju se preko noći nego obično traju tjednima ili čak mjesecima. Izdavanje obveznica odvija se u skladu s važećim zakonima i propisanim procedurama; na primjer, nužna je priprema prospekta i drugih izvješća banke. Često se uvjeti emisije obveznica utvrđuju neko vrijeme prije same prodaje. U razdoblju između utvrđivanja uvjeta i emisije obveznica, tržišni uvjeti i financijska pozicija izdavatelja mogu se značajno promijeniti. Takve promjene utječu na utrživost obveznica, a time i na njihovu prodajnu cijenu. Prodajna cijena obveznica formira se na osnovu ponude i potražnje, relativnog rizika, tržišnih uvjeta i stanja privrede. Kupac obveznice vrednuje obveznicu po sadašnjoj vrijednosti njenih budućih novčanih tijekova koji se sastoje od

(1)kamate i

(2)glavnice. Stopa koja se koristi za izračunavanje sadašnje vrijednosti novčanih tijekova je kamatna stopa koja osigurava prihvatljivu dobit od investiranja. Ta kamatna stopa poglavito ovisi o rizičnosti investicije. Kamatna stopa specificirana u uvjetima obveznice poznata je kao kuponska ili nominalna stopa. Ta stopa, koju određuje izdavač obveznice, izražena je kao postotak od nominalne vrijednosti obveznice, tj. glavnice obveznice. Ukoliko se kamatna stopa koju ulagači (kupci) zahtijevaju razlikuje od nominalne stope, cijena obveznice po kojoj su ulagači spremni kupovati (sadašnja vrijednost obveznice izračunata prema zahtjevanoj kamatnoj stopi) razlikovat će se od njezine nominalne vrijednosti. Razlika između nominalne i sadašnje vrijednosti je premija ili diskont. Ukoliko se obveznica prodaje ispod (iznad) nominalne vrijednosti, prodaje se uz diskont (premiju). Kupovanjem obveznice za iznos manji (veći) od nominalnog, tj. uz diskont (premiju), usklađuje se stopa prinosa obveznice s tržišnom kamatnom stopom. Kamatna stopa koju je ulagač u obveznice stvarno zaradio naziva se stvarna stopa prinosa ili tržišna stopa. Ukoliko se obveznice kupuju uz diskont, stvarna stopa je viša od nominalne stope. Obratno, ako se obveznice kupuju uz premiju, stvarna stopa prinosa je niža od nominalne. Do dospijeća obveznice njena je cijena pod utjecajem nekoliko varijabli, a najviše kamatne stope. Postoji inverzan odnos između tržišne kamatne stope i cijene obveznice. U nastavku dajemo primjer izračunavanja sadašnje vrijednosti obveznica. Pretpostavimo da poduzeće MBI izdaje obveznice u ukupnom iznosu od 100.000 kuna, s dospijećem od 5 godina i kamatom od 9 posto godišnje, s isplatom na kraju godine. U vrijeme emisije tržišna kamatna stopa takvih obveznica je 11 posto. Sljedeći dijagram prikazuje novčani tijek kamata i glavnice: p 100.000 Glavnica ______________________________ i=11% 9.000 9.000 9.000 9.000 9.000 Kamata 0 1 2 3 4 5 Godine n=5 Stvarni novčani tijekovi glavnice i kamata se diskontiraju po stopi od 11% kako slijedi: Sadašnja vrijednost glavnice: a (pn=5, i=11%) = 100.000 * 0,59345 59.345,00 (iznos 0,59345 je sadašnja vrijednost od 1,0 koja se prima za 5 godina diskontirana po stopi od 11 posto) Sadašnja vrijednost isplata kamata: R (Pn=5, i=11%) = 9.000 * 3,69590 33.263,10 (iznos 3,69590 je sadašnja vrijednost anuiteta od 1,0 koji se prima jednom godišnje u razdoblju od 5 godina primjenom stope diskonta od 11%) Sadašnja vrijednost (prodajna cijena obveznica) 92.608,10 Plaćajući 92.608,10 kuna na dan emisije, ulagači će ostvariti stvarnu stopu prinosa od 11 posto kroz petogodišnji vijek trajanja obveznice. Obveznica će se prodavati uz diskont od 7.391,90 kuna (100.000,00 - 92.608,10). Kada se obveznice prodaju ispod nominalne vrijednosti, to znači da ulagači zahtijevaju stopu prinosa višu od nominalne stope, s obzirom da mogu zaraditi višu stopu na alternativnoj investiciji jednakog rizika. Budući da ne mogu promijeniti nominalnu stopu, odbijaju platiti nominalnu vrijednost obveznice. Tako, plaćajući manje od nominalne vrijednosti, ulagači utječu na promjenu stvarne stope prinosa. Ulagač prima kamatu prema nominalnoj stopi izračunatoj na temelju nominalne vrijednosti, ali ostvaruje kamatu po stvarnoj stopi koja je viša od nominalne, jer je za obveznicu platio manje od njene nominalne vrijednosti. 3.6.1.5 Obveznice kupljene po nominalnoj vrijednosti na datum kamate Kada banka kupuje obveznicu po nominalnoj vrijednosti na datum dospijeća kamate, nema obračunatih kamata (ni dospjelih niti nedospjelih) niti postoji premija ili diskont. Banka će ovu transakciju proknjižiti kao odljev novčanih sredstava i ulaganje u obveznice. Na primjer, ukoliko banka 1. siječnja 1996. kupuje obveznice poduzeća (koje pripada podsektoru 01 - ostala trgovačka društva) u vrijednosti od 100.000 kuna s dospijećem za 10 godina, koje nose kamatu od 10 posto godišnje i isplaćuju se polugodišnje, 1. siječnja i 1. srpnja, knjiženje u bančinim knjigama bilo bi kako slijedi: Primjer

(15)- Knjiženje kupnje obveznice na datum dospijeća kamate Opis (naziv računa) Račun Duguje Potražuje Obveznice - investicijski portfelj 450156 100.000 Žiroračun 1000 100.000 Dana

1. srpnja
2. (na datum kupnje obveznica dospijeva ujedno i prva polugodišnja kamata u iznosu od 5.000 kuna (100.000 * 0.10 * 1/2). Knjiženje ove kamate provelo bi kako slijedi: Primjer

(16)- Knjiženje dospjele kamate Opis (naziv računa) Račun Duguje Potražuje

1. a)Zaduženje za dospjelu kamtu Potraživanja po osnovi kamatnih prihoda 12000 5.000 Kamatni prihod na dužničke VP ostalih trgovačkih društava 66201 5.000
2. b)Naplata kamate Žiroračun 1000 5.000 Potraživanja po osnovi kamatnih prihoda 12000 5.000 Ovdje se, kao i u primjerima u nastavku, pretpostavlja da se kamata knjiži po načelu fakturirane realizacije (dužnici po VP raspoređeni su u rizične skupine "A" ili "B"). Za ulaganja za koja vrijedi načelo priznavanja obračunatih prihoda banka periodično obračunava kamate od obveznica zaduživanjem računa Potraživanja po osnovi kamatnih prihoda (račun 1910 ako obračunata kamata krajem obračunskog razdoblja nije još dospjela ili račun u okviru računa 120 ako je kamata dospjela) uz protustavku na računu Kamatni prihod na obveznice i druge dužničke vrijednosne papire (u okviru računa 662). Istovremeno, banka amortizira diskont ili premiju na dužničke vrijednosne papire u investicijskom portfelju čime korigira iznos kamatnih prihoda. 3.6.1.6 Obveznice kupljene uz diskont ili premiju na datum dospijeća kamate Ako bi se obveznice u iznosu od 100.000 kuna, kao što je gore navedeno, kupile 1. siječnja 1996. po 97 (znači 97 posto od nominalne vrijednosti), kupnja bi se evidentirala kako slijedi (uz pretpostavku da dužnik pripada podsektoru 01): Primjer

(17)- Knjiženje kupnje obveznice uz diskont na datum dospijeća kamate Opis (naziv računa) Račun Duguje Potražuje Obveznice - investicijski portfelj 450156 100.000 Žiroračun 1000 97.000 Diskont na obveznice - investicijski portfelj 450154 3.000 Kao što je ranije rečeno, diskont predstavlja korekciju vrijednosti prinosa na obveznice i knjiži se na način da se periodički amortizira i pripisuje kamatnom prihodu kroz razdoblje do dospijeća obveznice. Koristeći linearnu metodu7, iznos koji se amortizira svaki mjesec je konstantan. Npr., prema gore navedenom diskontu na obveznice od 3.000, iznos koji se pripisuje kamatnim prihodima svake godine kroz 10 godina je 300 godišnje ili 150 ako se amortizacija knjiži polugodišnje. __________ 7 Iako se za amortizaciju diskonta i premije preporučuje metoda stvarne stope prinosa (koja je detaljnije opisana u nastavku), linearna metoda je prihvatljiva ukoliko se dobiveni rezultati značajno ne razlikuju od onih koji bi proizišli korištenjem metode stvarne stope prinosa. Općenito, amortizacija premije ili diskonta i obračun kamata na obveznice trebali bi se obračunavati u jednakim vremenskim razdobljima. Primjer

(18)- Knjiženje amortizacije diskonta Opis (naziv računa) Račun Duguje Potražuje Diskont na obveznice - investicijski portfelj 450154 150 Kamatni prihod na dužničke VP ostalih trgovačkih društava 66201 150 Na kraju prvog polugodišnjeg razdoblja u 1996., kao rezultat gornjeg knjiženja amortizacije, neamortizirani Diskont na obveznice - investicijski portfelj je 2.850 (3.000 - 150). Ukoliko bi obveznice bile izdane i kupljene

1. listopada 1995., i ako bi fiskalna godina banke kupca završavala
2. prosinca, diskont amortiziran u
3. bio bi samo 3/12 (3 mjeseca u godini) od 1/10 (jedna od deset godina vijeka obveznica) od 3.000 ili
4. U tom slučaju se također
5. prosinca moraju evidentirati pripadajuće kamate za tri mjeseca. Sljedeći pregled ilustrira polugodišnja knjiženja koja bi banka provela ako bi kupila obveznicu uz diskont i ako koristi metodu linearne amortizacije. Linearna amortizacija Obveznice kupljene uz diskont Pretpostavimo da ABC banka kupuje 100.000 kuna 8%-tnih kuponskih obveznica od poduzeća XYZ na dan
7. 97., plaćajući za njih 92.278.- Obveznice dospijevaju
8. 1.2002., a kamate se isplaćuju polugodišnje. Sljedeća knjiženja prikazuju učinak amortizacije diskonta na stopu prinosa izračunatu za svako razdoblje koristeći linearnu metodu amortizacije ako se obveznica drži do dospijeća. Linearna amortizacija Obveznice kupljene uz diskont Pretpostavimo da ABC banka kupuje 100.000 kuna 8%-tnih kuponskih obveznica od poduzeća XYZ na dan
10. 97., plaćajući za njih 92.278.- Obveznice dospijevaju
12. 2002., a kamate se isplaćuju polugodišnje. Sljedeća knjiženja prikazuju učinak amortizacije diskonta na stopu prinosa izračunatu za svako razdoblje koristeći linearnu metodu amortizacije ako se obveznica drži do dospijeća. Duguje Potražuje Duguje Stvarna Polugod. žiro kamatni diskont na vrijednost stopa Datum račun prihod obveznice obveznice prinosa 1.1.
13. 92.278 1.7.
14. 4.000a 4.772b 772c 93.050d 5,17e 1.1.
15. 4.000 4.772 772 93.882 5,13 1.7.
16. 4.000 4.772 772 94.549 5,08 1.1.
17. 4.000 4.772 772 95.366 5,05 1.7.
18. 4.000 4.772 772 96.138 5,00 1.1.
19. 4.000 4.772 772 96.910 4,96 1.7.
20. 4.000 4.772 772 97.682 4,92 1.1.
21. 4.000 4.772 772 98.454 4,89 1.7.
22. 4.000 4.772 772 99.226 4,85 1.1.
23. 4.000 4.772 772 100.000 40.000 47.722 7.722 a) 4.000 = 100.000 * 0,08 * 6/12 b) 4.772 = 4.000 + (7.722/10) c) 772 = 4.772 - 4.000 ili 7.722/10 d) 93.050 = 92.278 + 772 e) 4.772/92.278 Premija na obveznice obračunava se na sličan način kao i diskont. Ukoliko su istovrsne obveznice iz ranijeg primjera s nominalnom vrijednošću od 100.000 izdane i kupljene
24. siječnja 1996., za 103.000 kuna, provodi se sljedeće knjiženje kako bi se evidentirala kupnja. Primjer

(19)- Knjiženje kupnje obveznice s premijom Opis (naziv računa) Račun Duguje Potražuje Obveznice - investicijski portfelj 450156 100.000 Premija na obveznice - investicijski portfelj 450153 3.000 Žiroračun 1000 103.000 Na kraju prvog polugodišnjeg razdoblja u 1996. i za svako polugodišnje razdoblje do dospijeća obveznice, knjiženje amortizacije premije po linearnoj metodi provodi se: Primjer

(20)- Knjiženje amortizacije premije na obveznicu Opis (naziv računa) Račun Duguje Potražuje Kamatni prihod na dužničke VP ostalih trgovačkih društava 66201 150 Premija na obveznice - investicijski portfelj 450153 150 Sljedeći pregled ilustrira polugodišnja knjiženja koja bi banka provela ako bi kupila obveznicu uz premiju i ako koristi metodu linearne amortizacije. Linearna amortizacija Obveznice kupljene uz premiju Pretpostavimo da ABC banka kupuje 100.000 kuna 8%-tnih kuponskih obveznica od poduzeća XYZ na dan

3. plaćajući za njih 108.
4. Obveznice dospijevaju
6. 2002., a kamata se plaća polugodišnje. Stvarna godišnja stopa prinosa na ovu obveznicu tijekom njenog životnog vijeka je 6%. Sljedeća knjiženja prikazuju učinak amortizacije premije na stopu prinosa izra- čunatu za svako razdoblje koristeći linearnu metodu amortizacije ako se obveznica drži do dospijeća. Duguje Potražuje Potražuje Stvarna Polugod. žiro kamatni premija na vrijednost stopa Datum račun prihod obveznice obveznice prinosa 1.1.97 108.530 1.7.
7. 4.000a 3.147b 853c 107.677d 2,90e 1.1.
8. 4.000 3.147 853 106.824 2,92 1.7.
9. 4.000 3.147 853 105.971 2,95 1.1.
10. 4.000 3.147 853 105.118 2,97 1.7.
11. 4.000 3.147 853 104.265 2,99 1.1.
12. 4.000 3.147 853 103.412 3,02 1.7.
13. 4.000 3.147 853 102.559 3,04 1.1.
14. 4.000 3.147 853 101.706 3,07 1.7.
15. 4.000 3.147 853 100.853 3,09 1.1.
16. 4.000 3.147 853 100.000 3,12 _____________________________________________________________________________ 40.000 31.470 8.530 a) 4.000 = 100.000 * 0.08 * 6