← Hrvatska

Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja

Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja NN 43/1999 (5.5.1999.), Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE Na osnovi članka 104. Zakona o zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine« broj 75/93, 55/96, 109/97, 13/98, 88/98 i 150/98) i članka 14. Statuta Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (»Narodne novine« broj 1/94), Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, na 11. sjednici, održanoj 26. ožujka 1999. godine, donijelo je PRAVILNIK O PRAVIMA, UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA IZ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim Pravilnikom, sukladno odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju (u daljnjem tekstu: Zakon), uređuju se prava i obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja osiguranih osoba Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod), te uvjeti i način njihovog ostvarivanja. Članak 2. Osiguranom osobom Zavoda (u daljnjem tekstu: osigurana osoba) smatra se osoba kojoj je na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom utvrđen status osiguranika, odnosno osigurane osobe. Članak 3. Osiguranoj osobi osigurava se pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na novčane nadoknade i pomoći u opsegu, pod uvjetima i na način kako je to propisano Zakonom, ovim Pravilnikom i drugim općim aktima Zavoda. II. UTVRÐIVANJE STATUSA OSIGURANE OSOBE Članak 4. Status osigurane osobe utvrđuje Zavod. Danom utvrđivanja statusa osigurane osobe, osigurana osoba stječe prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Osobi kojoj Zavod utvrdi status osigurane osobe izdaje se zdravstvena iskaznica čiji je sadržaj, oblik, način izdavanja i korištenja propisan općim aktom Zavoda. Općim aktom Zavoda propisuje se u kojim slučajevima se osobi kojoj je utvrđen status osigurane osobe ne izdaje zdravstvena iskaznica. Članak 5. Status osigurane osobe utvrđuje Zavod na osnovi prijave koju podnosi pravna ili fizička osoba na način propisan općim aktom Zavoda. Iznimno, ako Zavod u provedbenom postupku utvrdi da pravna ili fizička osoba nije u propisanom roku podnijela prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, utvrdit će osobi po službenoj dužnosti status osigurane osobe. Osobi koja je zaposlena kod dva ili više poslodavca status osigurane osobe utvrđuje se na osnovi prijave na zdravstveno osiguranje pravne ili fizičke osobe - jednog od poslodavca i izdaje mu se samo jedna zdravstvena iskaznica. Ako Zavod prihvati prijavu iz stavke 1. ovog članka, izdaje osiguranoj osobi zdravstvenu iskaznicu, čime je postupak po prijavi okončan. Ako Zavod iznimno po službenoj dužnosti utvrđuje status osigurane osobe o tome donosi pisano rješenje. U vremenu od podnošenja prijave na zdravstveno osiguranje do dana izdavanja zdravstvene iskaznice, kao i u slučajevima kada se ne izdaje zdravstvena iskaznica, osigurana osoba svoj status dokazuje kopijom ovjerene prijave na zdravstveno osiguranje. Ako Zavod ne prihvati podnijetu prijavu ili utvrdi status osigurane osobe prema nekoj drugoj osnovi, o tome donosi pisano rješenje koje dostavlja podnositelju prijave i zainteresiranoj osobi. Protiv rješenja iz stavke 7. ovog članka može se izjaviti žalba Direkciji Zavoda. Članak 6. Pravna, odnosno fizička osoba obvezna je prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje (prijava na osiguranje, prijava o promjeni osiguranja i odjava s osiguranja) dostaviti u roku od 8 dana od dana stjecanja uvjeta za priznavanje statusa osigurane osobe, odnosno od dana nastale promjene u osiguranju. Članak 7. Podnositelj prijave obvezan je uz prijavu na zdravstveno osiguranje iz članka 5. ovog Pravilnika priložiti i odgovarajuće dokaze kojima se dokazuje zakonska osnova osiguranja, kao što je npr. zaposlenje, odnosno obavljanje djelatnosti osiguranika, rodbinska srodnost osigurane osobe, izdržavanje osigurane osobe i dr. Na osnovi prijave i dokaza iz stavke 1. ovog članka status osigurane osobe utvrđuje se danom: - zasnivanja radnog odnosa za zaposlene osobe - početka obavljanja gospodarske djelatnosti, odnosno samostalnog obavljanja profesionalne djelatnosti u sklopu zanimanja za osobe koje obavljaju te djelatnosti - početka obavljanja poljodjelske djelatnosti, za osobe kojima je poljodjelstvo jedino ili glavno zanimanje - umirovljenja, za osobe koje su pravo na mirovinu ostvarile prema propisima Republike Hrvatske - početka školovanja za osobe koje zdravstveno osiguranje stječu na osnovi redovnog školovanja - utvrđivanja statusa njegovatelja za osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata s oštećenjem organizma 100% I. skupine - rođenja, zaključenja braka ili ispunjenja uvjeta za stjecanje prava na zdravstveno osiguranje za osobe koje pravo na zdravstveno osiguranje izvode iz prava druge osobe - podnošenja prijave Zavodu, za osobe koje pravo na zdravstveno osiguranje stječu na osnovi same prijave. Članak 8. Kada je stjecanje statusa osigurane osobe člana obitelji osiguranika uvjetovano izdržavanjem osigurane osobe, smatra se da osiguranik izdržava osiguranu osobu ako ta osoba ispunjava uvjete propisane člankom 9. ovog Pravilnika. Kada je stjecanje statusa osigurane osobe člana obitelji osiguranika uvjetovano nesposobnošću za samostalan život i rad i potrebom izdržavanja od strane osiguranika, osigurane osobe moraju ispunjavati uvjete propisane člankom 9. i 10. ovog Pravilnika. Članak 9. Prema članku 8. ovog Pravilnika smatra se da osoba nema vlastitih prihoda dovoljnih za svoje izdržavanje: 1. ako uopće nema vlastitih sredstava 2. ako joj mjesečni prihod (osim prihoda od poljodjelske djelatnosti) ne premašuje iznos od 595,00 kuna 3. ako joj pripadajući mjesečni prihod od poljodjelske djelatnosti (katastarski prihod) ne premašuje iznos od 42,50 kuna 4. ako joj prihodi iz točke 2. i 3. ove stavke (mješoviti prihod) u mjesecu koji prethodi mjesecu priznavanja statusa osigurane osobe nije veći od 595,00 kuna. Pod prihodom iz stavke 1. točke 2. i 4. ovog članka podrazumijeva se prihod ostvaren trajnim ili povremenim obavljanjem samostalne djelatnosti u svrhu ostvarivanja porezu podložnog dohotka, osim prihoda ostvarenog s naslova socijalno-zaštitnih potreba. Članak 10. Prema članku 8. ovog Pravilnika smatra se, da je osoba nesposobna za samostalan život i rad, ako je: 1. navršila 60 (žena), odnosno 65 (muškarac) godina života 2. sukladno propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju proglašena trajno nesposobnom za rad i privređivanje 3. prema ocjeni liječničkog povjerenstva Zavoda, ocijenjena nesposobnom za samostalan život i rad u trajanju od najmanje godinu dana. Članak 11. Članu obitelji osiguranika, kojem je status osigurane osobe priznat na osnovi izdržavanja, pravo na zdravstveno osiguranje traje sve dok traje i uvjet izdržavanja. Uvjet izdržavanja, utvrđen prema članku 9. ovog Pravilnika prestaje istekom godine dana od dana priznavanja statusa osigurane osobe, te je osigurana osoba obvezna ponovno dostaviti mjerodavnom područnom uredu Zavoda dokumentaciju kojom dokazuje uvjete propisane člankom 9. ovog Pravilnika. Osigurana osoba iz stavke 1. ovog članka obvezna je i prije isteka roka iz stavke 2. ovoga članka prijaviti svaku promjenu koja bi bila od utjecaja na uvjete izdržavanja predviđene stavkom 2. Članak 12. Izvanbračni supružnik smatra se članom obitelji u smislu članka 6. Zakona ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: 1. oboje supružnika dalo je pisanu izjavu, pod materijalnom i kaznenom odgovornošću, ovjerenu kod javnog bilježnika da žive u izvanbračnoj zajednici i da niti jedno od njih nije u braku s trećom osobom 2. prebivaju na istoj adresi najmanje godinu dana, što dokazuju potvrdom policijske uprave. Članak 13. Članovi seljačkog kućanstva su osobe koje se sukladno članku 6. Zakona smatraju članovima obitelji osiguranika. Osobe koje se bave poljodjelstvom kao jedinim i glavnim zanimanjem ili su svoje poljoprivredno zemljište dale u zakup, te osobe koje su uzele poljoprivredno zemljište u zakup, kao i osobe koje su osigurane na mirovinsko i invalidsko osiguranje na osnovi obavljanja poljodjelske djelatnosti, ne mogu steći status člana obitelji osiguranika. Članak 14. Osigurana osoba kod koje su prestale okolnosti na osnovi kojih je stekla status osigurane osobe, gubi taj status danom prestanka tih okolnosti. III. PRAVA IZ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA 1. Zdravstvena zaštita Članak 15. Osigurane osobe imaju pravo na zdravstvenu zaštitu sukladno Zakonu o općim aktima Zavoda, a koja se ostvaruje putem primarne, specijalističko-konzilijarne i bolničke zdravstvene zaštite s odgovarajućom medicinskom rehabilitacijom. Osim zdravstvene zaštite iz stavke 1. ovoga članka, osigurane osobe imaju pravo i na: - ortopedska i druga pomagala propisana općim aktom Zavoda - stomatološko-protetsku pomoć i stomatološko-protetske nadomjestke, propisane općim aktom Zavoda, - lijekove s liste lijekova koji se primjenjuju u medicinskoj terapiji osiguranih osoba u zdravstvenim ustanovama i koji se mogu propisivati osiguranim osobama na recept Zavoda. Osigurane osobe osim zdravstvene zaštite iz stavke 1. i 2. ovog članka imaju pravo i na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu i to na način i pod uvjetima propisanim međudržavnim ugovorima i općim aktom Zavoda. Članak 16. Osigurana osoba ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu na području Republike Hrvatske prema odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine« br. 1/97 - pročišćeni tekst - u daljnjem tekstu: Zakon o zdravstvenoj zaštiti) i Zakona, ovog Pravilnika, te drugih općih akata Zavoda u zdravstvenim ustanovama ili kod zdravstvenih djelatnika privatne prakse s kojima je Zavod sklopio ugovor o pružanju zdravstvene zaštite (u daljnjem tekstu: ugovorna zdravstvena ustanova, odnosno ugovorni zdravstveni djelatnik). Članak 17. Osigurana osoba ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu na teret Zavoda na osnovi valjane zdravstvene iskaznice, odnosno na osnovi ovjerene kopije prijave na zdravstveno osiguranje. Bez valjane zdravstvene iskaznice, odnosno ovjerene kopije prijave na zdravstveno osiguranje osigurana osoba može na teret Zavoda ostvariti samo pravo na hitnu medicinsku pomoć. Članak 18. Troškovi zdravstvene zaštite terete sredstva Zavoda ako osigurana osoba ostvaruje tu zaštitu, na način i pod uvjetima propisanim ovim Pravilnikom, drugim općim aktima Zavoda i prema sklopljenim ugovorima između Zavoda i ugovorne zdravstvene ustanove, odnosno ugovornog zdravstvenog djelatnika, koji su pružili zdravstvenu zaštitu. Članak 19. Osigurana osoba sudjeluje u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite u slučajevima, na način i prema postupku kako je određeno općim aktima Zavoda. Članak 20. Kada ugovorna zdravstvena ustanova ili ugovorni zdravstveni djelatnik nisu u mogućnosti pružiti osiguranoj osobi potrebnu zdravstvenu zaštitu, obvezni su poduzeti sve što je potrebno u svrhu pružanja hitne medicinske pomoći i upućivanja osigurane osobe u najbližu ugovornu zdravstvenu ustanovu koja je u mogućnosti pružiti traženu zdravstvenu zaštitu. Članak 21. Osigurana osoba obvezna je tijekom ostvarivanja zdravstvene zaštite postupati sukladno savjetima i uputama doktora koji joj pruža zdravstvenu zaštitu. Članak 22. Osiguranik Zavoda koji ima mjesto stanovanja na području druge države, ostvaruje zdravstvenu zaštitu u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno kod ugovornog zdravstvenog djelatnika koji su najbliži njegovom mjestu rada, ako to nije drukčije uređeno međudržavnim ugovorom. 1.1. Primarna zdravstvena zaštita Članak 23. Mjere primarne zdravstvene zaštite utvrđene Zakonom o zdravstvenoj zaštiti provode doktori medicine, specijalisti: opće medicine, školske medicine, pedijatri, ginekolozi, epidemiolozi, te doktori stomatologije i magistri farmacije. Članak 24. Osigurana osoba bira doktora primarne zdravstvene zaštite (u daljnjem tekstu: izabrani doktor), u pravilu, prema mjestu stanovanja kod najbliže ugovorne ustanove ili ugovornog zdravstvenog djelatnika na način kako je to propisano općim aktom Zavoda. Članak 25. Uz poslove iz članka 19. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, izabrani doktor opće medicine primarne zdravstvene zaštite obavlja i sljedeće poslove: 1. utvrđuje kada je bolovanje osiguranika nastupilo i prestalo, sukladno Zakonu i ovom Pravilniku 2. određuje izdvojenje osiguranika ako postoji sumnja da se radi o zaraznoj bolesti, te obavlja druge epidemiološke mjere sukladno vrijedećim zakonskim propisima 3. određuje vrstu prijevoznog sredstva potrebnog za prijevoz bolesnika s obzirom na njegovo zdravstveno stanje i udaljenost prijevoza 4. ocjenjuje stupanj trudnoće osiguranice poradi određivanja porodnog dopusta i porođaja na osnovi nalaza i mišljenja specijalista ginekologa 5. utvrđuje potrebu izostanka osiguranika s posla zbog njege bolesnog člana obitelji, sukladno Zakonu 6. daje mišljenje je li bolovanje osiguranika svjesno prouzročeno, odnosno da li je ozdravljenje namjerno sprečavano 7. utvrđuje potrebu pratnje bolesnika za vrijeme putovanja, te daje mišljenje o potrebi boravka pratioca za vrijeme liječenja u drugom mjestu na području Republike Hrvatske 8. daje prijedlog mjerodavnom liječničkom povjerenstvu u svezi stjecanja prava na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta kojem je potrebna pojačana skrb i njega 9. odobrava promjenu mjesta boravka za vrijeme bolovanja osiguranika, ako bi promjena mjesta boravka povoljno utjecala na brže ozdravljenje i osposobljavanje osiguranika za rad 10. na osnovi prigovora osigurane osobe, upućuje ju s potrebnom dokumentacijom liječničkom povjerenstvu radi davanja ocjene, nalaza i mišljenja 11. obrađuje dokumentaciju i upućuje osiguranika na ocjenu invalidnosti 12. provodi, odnosno obavlja nadzor nad liječenjem u stanu osigurane osobe 13. obavlja i druge poslove u svezi s ostvarivanjem prava na zdravstvenu zaštitu, odnosno prava iz zdravstvenog osiguranja sukladno sklopljenom ugovoru sa Zavodom. 1.1.1. Liječenje u stanu osigurane osobe Članak 26. Osigurana osoba ima pravo na liječenje u stanu. Liječenje u stanu može se provoditi kao: - kućna posjeta izabranog doktora, odnosno medicinske sestre iz tima izabranog doktora - pružanje hitne medicinske pomoći u stanu osigurane osobe. Liječenje u stanu osigurane osobe može se provoditi samo pod nadzorom izabranog doktora kada zdravstveno stanje osigurane osobe zahtijeva takvo liječenje, a ne postoji potreba za bolničkim liječenjem. 1.1.2. Zdravstvena njega u stanu osigurane osobe Članak 27. U svrhu zdravstvene zaštite, u pravilu, kroničnih bolesnika, izabrani doktor može predložiti provođenje zdravstvene njege u stanu osigurane osobe. Suglasnost za provođenje zdravstvene njege u stanu osigurane osobe daje doktor kontrolor Zavoda. Uvjeti i način ostvarivanja prava na zdravstvenu njegu u stanu osigurane osobe utvrđeni su općim aktom Zavoda. 1.1.3. Patronažna zdravstvena skrb Članak 28. U okviru patronažne zdravstvene skrbi pruža se stručna pomoć i njega poradi praćenja stanja poslije porođaja osiguranoj osobi - rodilji i novorođenom djetetu, kao i u svrhu promicanja i očuvanja zdravlja pojedinaca i obitelji i male djece, te skupina i pojedinaca kod kojih postoje povećani rizici za nastanak bolesti. Patronažnu zdravstvenu skrb provode više medicinske sestre koje su u radu samostalne, a u suradnji s doktorima primarne zdravstvene zaštite pri ugovornim zdravstvenim ustanovama, odnosno ugovornim zdravstvenim djelatnicima. 1.1.4. Hitna medicinska pomoć Članak 29. Hitna medicinska pomoć podrazumijeva pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji su nužni u otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje. Osigurana osoba ostvaruje hitnu medicinsku pomoć bez uputnice kod najbližeg doktora primarne zdravstvene zaštite prema mjestu stanovanja, odnosno mjestu gdje se osigurana osoba zatekla u trenutku pružanja hitne medicinske pomoći, te: - u hitnoj službi doma zdravlja - u ustanovi hitne medicinske pomoći - u hitnoj službi bolničke ustanove. U slučaju potrebe, a nakon pružene hitne medicinske pomoći doktor iz stavke 2. ovog članka, koji je pružio hitnu medicinsku pomoć, obvezan je voditi brigu o osiguranju prijevoza osigurane osobe do bolničke zdravstvene ustanove, vodeći pritom računa o vrsti prijevoza ovisno o zdravstvenom stanju osigurane osobe. Članak 30. Osigurana osoba može hitnu medicinsku pomoć koristiti i u stanu kada zbog prirode bolesti nije u mogućnosti ostvariti tu pomoć u zdravstvenoj ustanovi. 1.2. Specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita Članak 31. Specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu osigurana osoba ostvaruje na osnovi uputnice koju izdaje izabrani doktor iz članka 25. ovog Pravilnika u najbližoj ugovornoj zdravstvenoj ustanovi koja može pružiti traženu zdravstvenu uslugu. O potrebi upućivanja na specijalističke preglede i dijagnostičke, odnosno terapijske postupke, odlučuje izabrani doktor i upućuje osiguranu osobu u najbližu ugovornu zdravstvenu ustanovu koja ih može pružiti. Ako osigurana osoba želi specijalistički pregled ili dijagnostičke, odnosno terapijske postupke obaviti na području Republike Hrvatske u drugoj ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, a ne najbližoj koja može pružiti traženu zdravstvenu uslugu, ostvaruje ih na osnovi izdane uputnice, s time da nema pravo na nadoknadu troškova prijevoza. Članak 32. Specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, u dijelu stomatološke specijalistike, osigurana osoba ostvaruje na osnovi uputnice izabranog doktora stomatologije. Specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, u dijelu zdravstvene zaštite žena, osigurana osoba ostvaruje na osnovi uputnice izabranog doktora specijalista ginekologa. Članak 33. Izabrani doktor obvezan je uz uputnicu za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu priložiti povijest bolesti i sve nalaze obavljenih specijalističkih pregleda, dijagnostičkih odnosno terapijskih postupaka. Uputnica ima obilježje narudžbe za izvršenje traženih dijagnostičkih, odnosno terapijskih postupaka. Uputnica za specijalistički pregled vrijedi 30 dana od dana izdavanja uputnice. Članak 34. Doktor specijalist nakon izvršenog dijagnostičkog, odnosno terapijskog postupka obvezan je dostaviti izabranom doktoru nalaz i mišljenje o zdravstvenom stanju osigurane osobe s uputama za daljnje liječenje. Članak 35. Nakon dobivenih nalaza po obavljenom dijagnostičkom, odnosno terapijskom postupku osigurana osoba obvezna je javiti se s nalazom svom izabranom doktoru odmah, odnosno čim je to u mogućnosti učiniti. 1.3. Bolnička zdravstvena zaštita Članak 36. Bolnička zdravstvena zaštita provodi se u ugovornim bolničkim ustanovama na osnovi izdane uputnice za bolničko liječenje koju osiguranoj osobi izdaje izabrani doktor iz članka 25. ovog Pravilnika, odnosno doktor u službi hitne medicinske pomoći. O potrebi upućivanja osigurane osobe na bolničko liječenje, te o zdravstvenoj ustanovi u koju se upućuje odlučuje izabrani doktor, odnosno doktor u službi hitne medicinske pomoći. Bolničko liječenje osigurana osoba ostvaruje u najbližoj ugovornoj bolničkoj ustanovi prema mjestu stanovanja koja može pružiti traženu uslugu, odnosno u drugoj ugovornoj bolničkoj ustanovi u koju je uputi izabrani doktor u slučaju iz članka 40. stavke 2. ovog Pravilnika. Ako se osigurana osoba želi liječiti u drugoj ugovornoj bolničkoj ustanovi na području Republike Hrvatske, a ne u onoj u koju je uputi izabrani doktor, može to ostvariti na osnovi izdane uputnice, s time da nema pravo na nadoknadu troškova prijevoza. Članak 37. Izabrani doktor obvezan je na uputnici za bolničko liječenje naznačiti naziv ustanove, u koju se osigurana osoba upućuje, vrstu djelatnosti i uputnu dijagnozu bolesti, te priložiti cjelokupnu medicinsku dokumentaciju. Uputnica za bolničko liječenje vrijedi 30 dana od dana izdavanja uputnice. Članak 38. Bolničko liječenje osiguranih osoba bolesnih od kroničnih bolesti provodi se u ugovornim specijalnim bolnicama za liječenje duševnih bolesti, liječenje kroničnih bolesti, liječenje bolesti osoba starije dobi, liječenje djece s trajnim psihofizičkim smetnjama, te liječenje medicinskom rehabilitacijom. Članak 39. Pravo na bolničko liječenje medicinskom rehabilitacijom u ugovornoj bolničkoj ustanovi osigurana osoba ostvaruje na osnovi uputnice izabranog doktora ili kao nastavak bolničkog liječenja. Uvjeti i način ostvarivanja prava na bolničko liječenje medicinskom rehabilitacijom utvrđuju se općim aktom Zavoda. Članak 40. Ugovorna bolnička ustanova obvezna je upućenu osiguranu osobu primiti na liječenje ili radi provođenja dijagnostičkih, odnosno terapijskih postupaka u najkraćem mogućem roku, a u slučajevima ugroženosti života, odmah. Kada osiguranoj osobi na osnovi uputnice nije omogućeno bolničko liječenje u roku od 30 dana, doktor u bolničkoj ustanovi obvezan je na uputnici navesti razloge neprihvaćanja i upute izabranom doktoru u svezi daljnjeg postupka. Članak 41. Ugovorna bolnička ustanova obvezna je nakon obavljenog bolničkog liječenja izdati osiguranoj osobi otpusno pismo i osobni račun. Članak 42. Osigurana osoba obvezna je javiti se s otpusnim pismom iz članka 41. ovog Pravilnika osobno ili putem člana obitelji, odnosno treće osobe svom izabranom doktoru odmah, odnosno čim je to u mogućnosti učiniti. Članak 43. Uputnica iz članka 31. stavke 1., članka 32. i članka 36. stavke 1. ovog Pravilnika je propisana tiskanica Zavoda koja mora sadržavati: 1. puni naziv Zavoda 2. broj područnog ureda Zavoda osigurane osobe 3. broj područnog ureda Zavoda obveznika uplate doprinosa 4. broj osigurane osobe 5. oznaku osnove osiguranja 6. oznaku nositelja osiguranja ili člana obitelji 7. rok valjanosti iskaznice 8. JMBG ili MB (matični broj stranca) 9. oznaku države osiguranja (za ino-osigurane osobe) 10. ime i prezime osigurane osobe 11. broj obveze 12. oznaku serije i broja uputnice 13. adresu stanovanja osigurane osobe 14. šifru dijagnoze prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti, ozljeda i uzroka smrti 15. šifru zdravstvene ustanove ili ordinacije privatne prakse 16. šifru doktora 17. oznaku odnosi li se pravo na zdravstvenu zaštitu na odredbe članka 51., 85. ili 90. Zakona 18. oznaku o sudjelovanju osigurane osobe u troškovima zdravstvene zaštite 19. oznaku kategorije osiguranja 20. spol osigurane osobe 21. državu osiguranja 22. naziv: »UPUTNICA ZA« 23. šifru djelatnosti za A specijalistički pregled 24. šifru djelatnosti za B bolničko liječenje 25. šifru djelatnosti za C dijagnostičku pretragu 26. šifru djelatnosti za D ambulantno liječenje 27. naziv zdravstvene ustanove - ordinacije u koju se osiguranu osobu upućuje i mjesto 28. uputnu dijagnozu 29. oznaku vrste zdravstvene zaštite koju se uputnicom traži 30. oznaku da li se uz uputnicu prilaže povijest bolesti 31. oznaku da li se uz uputnicu prilažu dijagnostički nalazi 32. mjesto i datum izdavanja uputnice 33. potpis i faksimil izabranog doktora 34. pečat zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije doktora medicine privatne prakse. Podatke navedene iz stavke 1. točke 2. do 11. ovog članka na tiskanicu uputnice unosi se preslikom sa zdravstvene iskaznice osigurane osobe, odnosno upisom podatka iz dokumenta koji zamjenjuje zdravstvenu iskaznicu, a ostale podatke čitljivo tintom ili kemijskom olovkom plave ili crne boje, odnosno kompjuterskim upisom, osim točke 33. i 34. Članak 44. Tiskanica uputnice je formata A-5 (21 cm ¤ 14,5

  1. cm)i sastavni je dio ovog Pravilnika. 1.4. Ortopedska i druga pomagala Članak 45. Osigurana osoba ostvaruje pravo na ortopedska i druga pomagala pod uvjetima i na način propisan općim aktom Zavoda. 1.5. Stomatološko-protetska pomoć i stomatološko-protetski nadomjesci Članak 46. Osigurana osoba ostvaruje pravo na stomatološko-protetske nadomjestke i ortodontska pomagala pod uvjetima i na način propisan općim aktom Zavoda. 1.6. Pravo na lijekove Članak 47. Osigurane osobe imaju pravo na korištenje lijekova koji su utvrđeni listom lijekova i to na lijekove koji se primjenjuju u medicinskoj terapiji u zdravstvenim ustanovama i na lijekove koji se mogu propisivati na recept Zavoda. Iznimno od stavke I. ovog članka, na teret sredstava Zavoda osigurava se samo 50% iznosa nabavne cijene lijeka za koji je u Listi lijekova, uz generički naziv lijeka, upisana oznaka »50%«, s tim da preostalih 50% iznosa snosi osigurana osoba. Općim aktom Zavoda utvrđuje se pobliže pravo na korištenje lijekova te način i postupak ostvarivanja tog prava na lijekove. 2. Novčane nadoknade i pomoći 2.1. Nadoknada plaće za vrijeme bolovanja Članak 48. Osiguranicima za vrijeme bolovanja pripada nadoknada plaće u slučajevima, pod uvjetima i na način propisan Zakonom ili ovim Pravilnikom. Pod bolovanjem u smislu Zakona i ovog Pravilnika smatra se odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti. Članak 49. Nadoknada plaće za vrijeme bolovanja (u daljnjem tekstu: nadoknada plaće) pripada osiguraniku - zaposleniku od prvog dana bolovanja, a osiguraniku koji obavlja gospodarsku djelatnost, odnosno samostalno obavlja profesionalnu djelatnost u sklopu zanimanja od 43. dana bolovanja i traje do posljednjeg dana bolovanja, odnosno do donošenja pravomoćne odluke o utvrđenoj invalidnosti osiguranika. Iznimno od stavke 1. ovog članka kada se nadoknada plaće prema odredbama Zakona isplaćuje od prvog dana bolovanja na teret sredstava Zavoda, osiguraniku koji obavlja gospodarsku djelatnost, odnosno samostalno obavlja profesionalnu djelatnost u sklopu zanimanja, ona pripada od prvog dana bolovanja. Članak 50. Nadoknadu plaće iz članka 21. točke 1. i 2. Zakona obračunava i isplaćuje osiguraniku iz svojih sredstava pravna, odnosno fizička osoba - poslodavac, sukladno članku 22. odnosno 23. Zakona i to: 1. za prvih 7 odnosno 42 dana bolovanja, a u slučaju rada osiguranika u inozemstvu za sve vrijeme dok se nalazi u inozemstvu - na teret poslodavca ako Zakonom nije drukčije propisano 2. od 8. odnosno 43, dana bolovanja nadalje - na teret sredstava Zavoda ako Zakonom nije drukčije propisano. Članak 51. Osiguraniku kojemu je za vrijeme trajanja bolovanja prestao radni odnos, odnosno obavljanje djelatnosti osobnim radom pripada nadoknada plaće sukladno Zakonu. Članak 52. Nadoknadu plaće sukladno odredbama Zakona i ovog Pravilnika obračunava i isplaćuje pravna, odnosno fizička osoba - poslodavac osim slučajeva iz članka 21. točke 3., 6., 7., 8. i 9. Zakona, kada nadoknadu plaće obračunava i isplaćuje Zavod. Sredstva koja je poslodavac isplatio sukladno stavci 1. ovog članka, a koja prema odredbama Zakona terete sredstva Zavoda, Zavod je obvezan vratiti poslodavcu u roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva za povrat, bez obveze plaćanja zateznih kamata za sve vrijeme nepodmirenja dužnog iznosa. Uz zahtjev poslodavac je obvezan priložiti tiskanicu »Potvrda o plaći« i »Izvješće o bolovanju«, te dokumentaciju o izvršenim isplatama nadoknada plaće, te uplaćenim doprinosima za obvezno zdravstveno osiguranje za odnosne mjesece. Članak 53. Osiguraniku, koji je upućen na rad u inozemstvo, nadoknada plaće pripada sukladno odredbama Zakona i ovog Pravilnika s time da se isplaćuje na teret sredstava Zavoda samo za vrijeme njegovog boravka u Republici Hrvatskoj, osim u slučajevima: korištenja obveznog porodnog dopusta, porodnog dopusta do jedne, odnosno tri godine života djeteta, posvojiteljskog dopusta, prava na rad u skraćenom radnom vremenu do jedne, odnosno tri godine života djeteta iz članka 21. stavke 1. točke 7. Zakona, dopusta iz članka 21. stavke 1. točke 8. Zakona, te stanke za dojenje djeteta iz članka 21. stavke 1. točke 9. Zakona. Članak 54. Osiguraniku koji je u vrijeme bolovanja stavljen u pritvor ili istražni zatvor pripada sukladno odredbama Zakona i ovog Pravilnika nadoknada plaće u visini jedne trećine nadoknade, a ako izdržava obitelj u visini jedne polovice pripadajuće nadoknade. Tako umanjena nadoknada pripada osiguraniku dok traje bolovanje, pritvor ili istražni zatvor. Osiguraniku iz stavke 1. ovog članka, nakon otpuštanja iz pritvora ili istražnog zatvora jer je postupak protiv njega pravomoćnom presudom obustavljen, ili je pravomoćnom presudom oslobođen optužbe, ili je optužba odbijena, ali ne zbog nenadležnosti suda, ostvaruje pravo na obustavljeni dio nadoknade plaće. Bolovanje za vrijeme trajanja pritvora ili istražnog zatvora, u smislu stavke 1. ovog članka utvrđuje izabrani doktor opće medicine, na prijedlog doktora medicine ustanove u kojoj se osiguranik nalazi. Članak 55. Osiguraniku koji se nalazi na izdržavanju kazne zatvora ili u ustanovi zbog provođenja mjera obveznog čuvanja i liječenja ne pripada nadoknada plaće. Osiguraniku koji je privremeno sukladno članku 145. stavci 10. Zakona o radu udaljen s rada, ne pripada nadoknada plaće ako za vrijeme dok je udaljen s rada stupi na bolovanje. 2.2. Nadoknada plaće zbog njege člana obitelji Članak 56. Osiguranik ima pravo na nadoknadu plaće zbog njege djeteta i supružnika (bračnog i izvanbračnog), s kojim živi u zajedničkom kućanstvu i to za svaku utvrđenu bolest u trajanju propisanom člankom 24. Zakona. Pravo na nadoknadu plaće iz stavke 1. ovog članka ne pripada osiguraniku za vrijeme dok se nalazi na godišnjem odmoru, odnosno plaćenom dopustu. 2.3. Nadoknada plaće zbog trudnoće i porođaja Članak 57. Pravo na nadoknadu plaće za vrijeme korištenje obveznog porodnog dopusta, porodnog dopusta do jedne, odnosno tri godine života djeteta, posvojiteljskog dopusta, prava na rad u skraćenom radnom vremenu do jedne, odnosno tri godine života djeteta iz članka 21. stavke 1. točke 7. Zakona, dopusta iz članka 21. stavke 1. točke 8. Zakona, stanke za dojenje djeteta iz članka 21. stavke 1. točke 9. Zakona, pripada osiguraniku u visini, na način i u trajanju kako je to propisano Zakonom, Zakonom o radu i Zakonom o porodnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki, te ovim Pravilnikom. Članak 58. Nezaposlenoj majci pripada pravo na novčanu nadoknadu za vrijeme korištenja porodnog dopusta za blizance, treće i svako sljedeće dijete do navršene treće godine života djeteta u visini, na način i u trajanju kako je to propisano Zakonom, Zakonom o porodnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki, te ovim Pravilnikom. 2.4. Pomoć za opremu novorođenog djeteta Članak 59. Osigurane osobe imaju pravo na pomoć za opremu novorođenog djeteta u visini propisanoj Zakonom, a pod uvjetima i na način koji je propisao ministar zdravstva. 2.5. Nadoknada za pogrebne troškove Članak 60. Pravo na nadoknadu za pogrebne troškove osiguranika pripada pravnoj ili fizičkoj osobi sukladno odredbama Zakona i ovog Pravilnika koja je snosila troškove pokopa osiguranika. Nadoknada iz stavke 1. ovog članka pripada i ako je smrt osiguranika nastupila u roku od 30 dana nakon prestanka statusa osiguranika. Članak 61. Nadoknada za pogrebne troškove pripada u visini najnižeg iznosa nadoknade plaće utvrđenog sukladno članku 87. ovog Pravilnika vrijedećeg za mjesec u kojem je osiguranik umro. Iznimno od odredbe stavke 1. ovog članka nadoknada za pogrebne troškove umrlog osiguranika-donatora radi eksplantacije organa pripada u visini iznosa standardne opreme za pogreb u mjestu pokopa, te troškovi prijevoza. Članak 62. Nadoknada za pogrebne troškove osiguranika umrlog u inozemstvu za vrijeme korištenja zdravstvene zaštite na osnovi rješenja Zavoda, sukladno odredbama općeg akta Zavoda, pripada u visini stvarnih troškova pokopa u mjestu u kojem je osiguranik umro, ali ne više od iznosa troškova prijevoza njegovih posmrtnih ostataka od mjesta smrti do mjesta pokopa u Republici Hrvatskoj prema cjeniku domaćeg prijevoznika. 2.6. Nadoknada putnih troškova u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite Članak 63. Osiguranim osobama, sukladno odredbama Zakona i ovog Pravilnika, pripada pravo na nadoknadu putnih troškova nastalih u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite. Pod putnim troškovima iz stavke 1. ovog članka podrazumijevaju se troškovi korištenja javnog prijevoznog sredstva ako ovim Pravilnikom nije drukčije propisano. Članak 64. Osiguranim osobama koje su od izabranog doktora, zdravstvene ustanove ili Zavoda upućene ili pozvane u drugo mjesto u svezi s ostvarivanjem prava na zdravstvenu zaštitu iz ovog Pravilnika, pripada nadoknada troškova prijevoza prema najkraćoj relaciji i po najnižoj cijeni za redovna prijevozna sredstva javnog prometa. Vrstu javnog prijevoznog sredstva određuju izabrani doktor medicine prema zdravstvenom stanju korisnika prijevoza i dužini puta. Članak 65. Nadoknada troškova prijevoza pripada osiguranim osobama kada je prijevoz osigurane osobe potreban zbog primitka u ugovornu zdravstvenu ustanovu, otpremanja iz ugovorne zdravstvene ustanove ili premještaja iz jedne u drugu ugovornu zdravstvenu ustanovu, iz mjesta stanovanja ili privremenog boravka osigurane osobe. Odredba stavke 1. ovog članka primjenjuje se i kada se osigurana osoba, kojoj je zdravstvena zaštita pružena u inozemstvu sukladno općem aktu Zavoda, prevozi iz inozemstva i ako je potrebu prijevoza utvrdilo liječničko povjerenstvo Zavoda sukladno općem aktu Zavoda. Osigurana osoba ima pravo na nadoknadu troškova prijevoza u slučaju upućivanja na liječenje u inozemstvo sukladno općem aktu Zakona. Članak 66. Nadoknada troškova prijevoza pripada i za prijevoz posmrtnih ostataka osigurane osobe koja je u svezi s ostvarivanjem prava iz članka 64. odnosno 65. ovog Pravilnika bila upućena ili pozvana u drugo mjesto, kao i u slučaju iz stavke 2. članka 61. ovog Pravilnika. Pravo na nadoknadu troškova prijevoza iz stavke 1. ovog članka pripada pravnoj ili fizičkoj osobi koja je o svom trošku izvršila prijevoz i to u visini stvarnih troškova tog prijevoza. Članak 67. Osiguranoj osobi, koja je morala putovati zbog ostvarivanja prava u smislu odredbi članka 64. odnosno 65. ovog Pravilnika, pripada nadoknada troškova prijevoza pod uvjetom: - da je udaljenost od mjesta polaska do mjesta najbližeg doktora medicine, odnosno zdravstvene ustanove u drugom mjestu veća od 50 km, odnosno veća od 15 morskih milja od mjesta polaska na otoku do mjesta dolaska na kopnu, prema službenom daljinomjeru prijevoznika - da je doktor medicine potvrdio na tiskanici putnog naloga da je izvršio traženi pregled, odnosno dijagnostičku pretragu ili postupak. Iznimno, osiguranoj osobi koja je zbog liječenja morala više od 5 puta u razdoblju od 30 dana putovati iz mjesta boravka do najbližeg doktora medicine, odnosno zdravstvene ustanove u drugom mjestu, pripada nadoknada za troškove prijevoza u slučaju kada je udaljenost između tih mjesta veća od 15 km, odnosno od 5 morskih milja. Kada zbog liječenja osigurana osoba mora tijekom kalendarskog mjeseca putovati više od 20 puta ili kada bi troškovi prijevoza toga putovanja bili veći od cijene mjesečne karte prijevoznika (pokaz, karnet ili sl.), osiguranoj osobi pripada pravo na novčanu nadoknadu u visini cijene mjesečne karte, ako mogućnost korištenja takve karte postoji i ako je udaljenost između mjesta boravka osiguranika do najbližeg ugovornog doktora, odnosno ugovorne zdravstvene ustanove veća od 15 km, odnosno od 5 morskih milja. Osigurana osoba koja hemodijalizu koristi kao kronični bubrežni bolesnik, a ne koristi sanitetski prijevoz ima uime troškova prijevoza pravo na nadoknadu u visini od 20% cijene litre benzina 98 oktana po prijeđenom kilometru. Iznimno od odredbe stavke 4. ovog članka, osigurana osoba koja se zbog hemodijalize morala koristiti prijevozom na području grada ili mjesta stanovanja gdje postoji organizirani javni prijevoz, ima pravo na mjesečnu paušalnu nadoknadu u visini dvostrukog iznosa cijene mjesečne pokazne karte. Članak 68. Iznimno od odredbe članka 64. ovog Pravilnika, ako od mjesta polaska do najbližeg ugovornog doktora, odnosno ugovorne zdravstvene ustanove u drugom mjestu ne prometuje javno prijevozno sredstvo ili prometuje samo djelomice, osiguranoj osobi koja je koristila neko drugo prijevozno sredstvo nadoknađuju se troškovi prijevoza u visini 20% cijene jedne litre benzina 98 oktana po prijeđenom kilometru. Članak 69. Osiguranoj osobi koja je umjesto javnog prijevoznog sredstva sukladno odredbama ovog Pravilnika koristila osobno vozilo, nadoknađuju se troškovi prijevoza u visini troškova prijevoza javnim prijevoznim sredstvom, a sukladno članku 64. ovog Pravilnika, pod uvjetom da su troškovi prijevoza javnim prijevoznim sredstvom niži od troškova prijevoza osobnim automobilom. Članak 70. Osigurana osoba koju je kao hitan slučaj potrebno prevesti u ugovornu zdravstvenu ustanovu ili kod ugovornog zdravstvenog djelatnika zbog bolesti ili ozljede, odnosno porođajnih trudova, a koja je zbog nemogućnosti korištenja sanitetskog prijevoza morala koristiti prijevoz osobnim vozilom ili auto-taksi službom, ima pravo na nadoknadu troškova prijevoza ako doktor medicine koji je pružio zdravstvenu zaštitu potvrdi da je takav prijevoz bio nužan. Nadoknada troškova prijevoza iz stavke 1. ovog članka priznaje se osiguranoj osobi u visini cijene prijevoza auto-taksi službom, odnosno kada je prijevoz izvršen osobnim vozilom u visini cijene iz članka 68. ovog Pravilnika. Članak 71. Pravo na nadoknadu troškova prijevoza sukladno odredbama ovog Pravilnika ima i osoba koju je izabrani doktor medicine odredio za pratioca osigurane osobe. Pravo na potrebu pratioca utvrđuje, prema stavci 1. ovog članka, izabrani doktor medicine ovisno o zdravstvenom stanju osigurane osobe, osim u slučajevima djece do 18. godine života, odnosno djece koja su potpuno i trajno nesposobna za rad, sukladno posebnim propisima, za koje se smatra da im je potrebna pratnja. Iznimno, izabrani doktor medicine može u opravdanim slučajevima uz prethodnu suglasnost doktora kontrolora Zavoda odrediti za pratioca dvije osobe. Članak 72. Osiguraniku ne pripada pravo na nadoknadu troškova prijevoza kada zbog korištenja zdravstvene zaštite putuje iz mjesta stanovanja, odnosno boravka u mjesto svog rada, ako mu za vrijeme trajanja liječenja poslodavac isplaćuje nadoknadu za troškove putovanja od mjesta stanovanja, odnosno boravka do mjesta rada i obratno. 3. Način utvrđivanja osnovice za određivanje nadoknade plaće i utvrđivanja valorizacije (povećanja) osnovice za nadoknadu plaće 3.1. Osnovica za utvrđivanje nadoknade plaće Članak 73. Osnovica za obračun nadoknade plaće utvrđuje se kao satna ili dnevna osnovica, ovisno o izvršenoj preraspodjeli radnog vremena osiguranika - korisnika nadoknade. Članak 74. Osiguranicima koji obavljaju gospodarsku djelatnost, odnosno samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost u sklopu zanimanja, nadoknada plaće pripada za radne dane u tjednu, a obračunava se kao prosječna dnevna nadoknada. Tjedan u smislu odredbe ovog članka im 6 radnih dana. Članak 75. Osnovicu za utvrđivanje nadoknade plaće čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena sukladno propisima o platnom prometu u Republici Hrvatskoj, odnosno općim aktima Zavoda u posljednjh 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na nadoknadu. Prosječni iznos plaće iz stavke 1. ovog članka izračunava se na način da se isplaćeni iznosi plaće stave sukladno odredbi članka 73. ovog Pravilnika, u odnos sa brojem sati odnosno dana u posljednjih 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na nadoknadu. Pod isplaćenom plaćom iz stavke 1. ovog članka smatra se: 1. plaća isplaćena sukladno ugovoru o radu po svim osnovama i mjerilima općeg akta kojim je utvrđen obračun i isplata plaća. 2. plaća isplaćena na osnovi periodičnog obračuna ili na osnovi obračunatih razlika plaće (retroaktivna promjena vrijednosti poslova radnog mjesta), u dijelu koji se odnosi na mjesece na osnovi kojih se utvrđuje osnovica za nadoknadu ako je isplaćena u roku dospijeća plaće, sukladno članku 76. stavci 3. ovog Pravilnika. 3. nadoknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada u smislu propisa o radu (godišnji odmor, plaćeni dopust i sl.). 4. nadoknada plaće zbog bolovanja koja se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe. Osiguranicima koji obavljaju gospodarsku djelatnost, odnosno samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost u sklopu zanimanja, kao plaća za utvrđivanje osnovice za nadoknadu plaće uzima se osnovica na osnovi koje se obračunavaju i plaćaju doprinosi za zdravstveno osiguranje tih osiguranika, umanjena za zakonom propisane obvezne doprinose, poreze i prireze, pod uvjetom da su u razdoblju iz stavke 1. ovog članka na navedenu osnovicu obračunati i plaćeni propisani doprinosi. Članak 76. Osnovica za nadoknadu utvrđena prema članku 75. i 78. ovog Pravilnika od koje je izvršen obračun i isplata nadoknada plaće konačna je i ne može se mijenjati. Iznimno od stavke 1. ovog članka, kada je osnovica za nadoknadu utvrđena na osnovi pogrešnih ili nepotpunih podataka, odnosno kada u času njezinog utvrđivanja nisu uzeti svi podaci o primanjima navedeni u članku 75. ovog Pravilnika, koja su korisniku nadoknade isplaćena do dospijeća isplate tako obračunate nadoknade plaće, osiguranik - korisnik nadoknade plaće može tražiti ponovno utvrđivanje osnovice za nadoknadu i pripadajući iznos nadoknade od tako utvrđene osnovice za nadoknadu. Pod dospijećem isplate prema stavci 2. ovog članka podrazumijeva se dan isplate plaće kod poslodavca korisnika nadoknade plaće za odnosni mjesec, a koji ne može biti prije posljednjeg dana u mjesecu za koji se obračunava nadoknada plaće. Članak 77. U osnovicu za nadoknadu ne uzimaju se: 1. primanja koja je osiguranik ostvario na osnovi ugovora o djelu 2. primanja koja je osiguranik primio prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju, te o zdravstvenom osiguranju osim nadoknade plaće zbog bolovanja koja se isplaćuju na teret pravne ili fizičke osobe. 3. posebne nagrade u znak priznanja i novčane nagrade zaposlenicima (godišnje ili prigodne, menadžerske nagrade), bez obzira na to jesu li u općem aktu poslodavca određene kao osnove za raspodjelu plaća. 4. primanja uime nadoknada troškova (terenski dodatak, nadoknada za odvojeni život i sl.) 5. nadoknade isplaćene za izume i tehnička unapređenja ostvarena na radu ili u svezi s radom 6. premije osiguranja koje poslodavac plaća za zaposlenike po osnovi osiguranja života i dodatne mirovine. Članak 78. Iznimno od odredbe članka 75. stavke 1. ovog Pravilnika, ako osiguraniku nije isplaćena niti jedna plaća, odnosno ako je isplaćena samo jedna plaća u posljednjih 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na nadoknadu, ne utvrđuje se osnovica za nadoknadu plaće, već mu pripada najniža nadoknada plaće utvrđena sukladno članku 87. ovog Pravilnika, vrijedećeg za mjesec koji prethodi mjesecu nastanka osiguranog slučaja. Iznimno od odredbe članka 75. stavke 1. ovog Pravilnika, ako osiguraniku nije isplaćena niti jedna plaća u razdoblju iz stavke 1. ovog članka jer se sve vrijeme nalazio na bolovanju i ostvarivao pravo na nadoknadu plaće koju isplaćuje Zavod ili se isplaćuje na teret sredstava Zavoda, kao osnovica za nadoknadu uzima se osnovica utvrđena za nadoknadu plaće za bolovanje za prethodni osigurani slučaj. Članak 79. Osiguranicima koji obavljaju gospodarsku djelatnost, odnosno samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost u sklopu zanimanja, osnovica za nadoknadu plaće utvrđuje se sukladno odredbama ovog Pravilnika. Članak 80. Osnovica za nadoknadu utvrđena prema odredbama ovog Pravilnika služi za obračun nadoknade plaće za sve vrijeme trajanja neprekidnog bolovanja. Pod neprekidnim bolovanjem prema stavci 1. ovog članka smatra se neprekidno trajanje bolovanja zbog istog uzroka bolovanja, bez ijednog radnog dana prekida, odnosno s prekidom jednog ili najviše 30 dana kada je do ponovnog bolovanja došlo zbog iste bolesti, ozljede ili stanja prema šifri međunarodne klasifikacije bolesti (nastavno bolovanje). Pod uzrokom bolovanja u smislu stavke 2. ovog članka podrazumijeva se bolest neovisno o njezinoj šifri prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti, te svaki drugi pojedinačni razlog odsutnosti s rada za koji prema Zakonu osiguraniku pripada pravo na nadoknadu plaće (porodni dopust, njega člana obitelji, pratnja i sl.). U slučaju iz stavke 2. ovog članka nadoknada plaće obračunava se i isplaćuje od iste osnovice za nadoknadu i na teret obveznika isplate te nadoknade u visini i trajanju propisanom Zakonom, općim aktom pravne, odnosno fizičke osobe - poslodavca, te ovim Pravilnikom. Članak 81. Podaci o isplaćenim plaćama koje služe za utvrđivanje osnovice za nadoknadu iskazuju se na tiskanici »Potvrda o plaći«, koja je sastavni dio ovog Pravilnika. Podatke u tiskanici iz stavke 1. ovog članka unosi ovlaštena osoba pravne, odnosno fizičke osobe i dostavlja je Zavodu. 3.2. Način valorizacije (povećanja) osnovice za nadoknadu plaće Članak 82. Osiguraniku kojem se nadoknada plaće obračunava i isplaćuje od iste osnovice za nadoknadu neprekidno u trajanju propisanom Zakonom, osnovica za nadoknadu preračunat će se na odgovarajući viši iznos i od tako povećane osnovice ponovno odrediti pripadajuća nadoknada plaće, ako je ispunjen Zakonom propisan uvjet za valorizaciju (povećanje) osnovice. U slučaju iz stavke 1. ovog članka, osnovica za nadoknadu valorizirat će se osiguraniku - korisniku nadoknade plaće za onoliko postotaka za koliko je porastao prosjek plaće kod poslodavca u vremenu trajanja bolovanja, prema prosjeku plaće utvrđenom za prethodno obračunsko razdoblje. Pod obračunskim razdobljem prema stavci 2. ovog članka smatra se razdoblje neprekidnog bolovanja osiguranika - korisnika nadoknade plaće, odnosno razdoblje za koje je utvrđena osnovica za nadoknadu prema članku 75. i 78. ovog Pravilnika, usporedbom kojih se utvrđuje postotak za valorizaciju osnovice za nadoknadu (valorizacijski koeficijent). Članak 83. Pri izračunavanju prosječne plaće zbog utvrđivanja valorizacijskog koeficijenta prema članku 82. ovog Pravilnika, iznosi plaće isplaćeni na osnovi periodičnih obračuna, odnosno završnog računa ili na osnovi obračunatih razlika plaće (retroaktivna promjena vrijednosti poslova radnog mjesta) uzimaju se u svojoj alikvotnoj vrijednosti ovisno o broju mjeseci obračunskog razdoblja za koje je ta isplata izvršena, pod uvjetom da je njihova isplata izvršena u roku propisanom člankom 76. stavkom 3. ovoga Pravilnika. Članak 84. Osiguraniku kojem se valorizacija osnovice ne može izvršiti sukladno odredbi članka 82. ovog Pravilnika, osnovica za nadoknadu valorizirat će se za onoliko postotaka za koliko je porasla najniža plaća utvrđena sukladno Zakonu o radu u vremenu trajanja bolovanja korisnika nadoknade plaće, prema istoj najnižoj plaći utvrđenoj za prethodno obračunsko razdoblje. Članak 85. Ako valorizacija osnovice za nadoknadu nije izvršena prema članku 82. i 84. ovog Pravilnika jer je porast plaća bio manji od Zakonom propisanog postotka, valorizacija osnovice za nadoknadu, izvršit će se nakon ispunjenja uvjeta za valorizaciju, nakon proteka sljedeća tri mjeseca neprekidnog primanja nadoknade plaće od iste osnovice za nadoknadu, s tim da tako povećana nadoknada plaće pripada od prvog idućeg dana od dana ispunjenja uvjeta za valorizaciju. U slučaju iz stavke 1. ovog članka, osnovica za nadoknadu povećava se za onoliko postotaka za koliko je porastao prosjek plaće sukladno odredbi članka 82. ovog Pravilnika, u vremenu neprekidnog bolovanja osiguranika - korisnika nadoknade plaće, prema istom prosjeku utvrđenom za prethodno obračunsko razdoblje. Članak 86. Povećanje nadoknade plaće prema članku 82. do 85. ovog Pravilnika, izvršit će po službenoj dužnosti Zavod, odnosno poslodavac koji prema odredbi Zakona obavlja obračun i isplatu nadoknade plaće na teret sredstava Zavoda, a na osnovi podataka o kretanju prosjeka plaća kod poslodavca u odnosnim obračunskim razdobljima prikazanim u tiskanici »Potvrda o porastu prosječne plaće« koja je sastavni dio ovog Pravilnika. Kada valorizaciju osnovice za nadoknadu obavlja Zavod, podatke o kretanju prosjeka plaća poslodavac je obvezan Zavodu dostaviti na tiskanici iz stavke 1. ovog članka, neposredno ili putem osiguranika - korisnika nadoknade plaće, ili ih pribavlja Zavod. 3.3. Visina nadoknade plaće Članak 87. Mjesečna nadoknada plaće za puno radno vrijeme kada se isplaćuje na teret sredstava Zavoda, utvrđena sukladno odredbama Zakona i ovog Pravilnika, ne može iznositi manje od najnižeg iznosa nadoknade plaće niti više od peterostrukog najnižeg iznosa nadoknade plaće, koju utvrđuje Zavod općim aktom sukladno članku 34. stavci 1. Zakona, vrijedećeg za mjesec za koji pripada nadoknada plaće. Članak 88. Nadoknada plaće koja se isplaćuje na teret sredstava Zavoda, ako Zakonom nije drukčije propisano, iznosi: - 80% od osnovice za nadoknadu za prvih šest kalendarskih mjeseci bolovanja - 90% od osnovice za nadoknadu od prvog sljedećeg dana nakon isteka roka trajanja bolovanja iz podstavke 1. ove stavke - 100% od osnovice za nadoknadu, u slučajevima propisanim člankom 34. Zakona. Iznimno od stavke 1. ovog članka, kada osiguranik njeguje člana obitelji ili je pratilac osigurane osobe, sukladno odredbi članka 21. točke 4. i 5. Zakona nadoknada plaće iznosi 90% od osnovice za nadoknadu za sve vrijeme trajanja njegove spriječenosti za rad. IV. OSTVARIVANJE PRAVA IZ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA 1. Ostvarivanje zdravstvene zaštite Članak 89. Osigurana osoba koja je zdravstvenu zaštitu ostvarila mimo uvjeta i načina propisanih ovim Pravilnikom i općim aktima Zavoda, kao i u slučaju da je zdravstvenu zaštitu koristila na području Republike Hrvatske u zdravstvenoj ustanovi ili ordinaciji doktora privatne prakse s kojima Zavod nije sklopio ugovor o pružanju zdravstvene zaštite, obvezna je u cijelosti snositi nastale troškove zdravstvene zaštite. Osigurana osoba kojoj je pružena zdravstvena zaštita u hitnim slučajevima u zdravstvenoj ustanovi ili ordinaciji privatne prakse koje imaju ugovor sa Zavodom može tražiti povrat troškova u postupku propisanom općim aktima Zavoda. Članak 90. Osigurana osoba kojoj je ugovorna zdravstvena ustanova, odnosno ugovorni zdravstveni djelatnik neopravdano naplatio zdravstvenu uslugu, odnosno odbio propisati na recept lijek s liste lijekova koji je za osiguranu osobu medicinski indiciran, ima pravo na povrat tih troškova ako u postupku pri mjerodavnom područnom uredu Zavoda, pokrenutom na njezin zahtjev utvrdi da se radi o korištenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja i ako predoči račun za plaćenu zdravstvenu uslugu, odnosno plaćeni lijek i medicinsku dokumentaciju u svezi s tim. 2. Ostvarivanje novčanih nadoknada i pomoći 2.1. Ostvarivanje nadoknade plaće za vrijeme bolovanja Članak 91. Nadoknadu plaće osiguranik ostvaruje kod pravne, odnosno fizičke osobe - poslodavca, sukladno odredbama članka 22. i 23. Zakona i ovog Pravilnika. Članak 92. O pravu na nadoknadu plaće odlučuje se, u pravilu, bez donošenja pisanog rješenja, na osnovi izvješća o bolovanju koje izdaje izabrani doktor opće medicine. Iznimno od stavke 1. ovog članka kada se bolovanje koristi zbog porodnog dopusta do jedne, odnosno tri godine života djeteta, posvojiteljskog dopusta, prava na rad u skraćenom radnom vremenu do jedne, odnosno tri godine života djeteta iz članka 21. stavke 1. točke 7. Zakona, dopusta iz članka 21. stavke 1. točke 8. Zakona, te stanke za dojenje djeteta iz članka 21. stavke 1. točke 9. Zakona, o pravu na nadoknadu plaće odlučuje se pisanim rješenjem, a na osnovi zahtjeva osiguranika, te na osnovi zahtjeva nezaposlene majke o pravu na novčanu nadoknadu za vrijeme korištenja porodnog dopusta za blizance, treće i svako sljedeće dijete do navršene treće godine života djeteta. Članak 93. Izabrani doktor opće medicine koji je utvrdio početak i prestanak bolovanja osiguranika sukladno odredbama općih akata Zavoda, ispunjava i izdaje osiguraniku tiskanicu »Izvješće o bolovanju«. Tiskanica iz stavke 1. ovog članka sastavni je dio ovog Pravilnika. Kada izabrani doktor medicine iz stavke 1. ovog članka utvrdi da je osiguraniku prestalo bolovanje, u izvješće o bolovanju upisuje datum prestanka bolovanja i šifru završne dijagnoze. Šifre početne i završne dijagnoze bolesti upisuju se u izvješće o bolovanju prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti, ozljeda i uzroka smrti. Članak 94. Izvješće o bolovanju izdaje se: 1. kada bolovanje tereti sredstva pravne, odnosno fizičke osobe - poslodavca:
  2. a)posljednjeg dana bolovanja, ako je bolovanje trajalo kraće od 7 odnosno 42 dana (članak 22. Zakona)
  3. b)7., odnosno 42. dana bolovanja ako je bolovanje trajalo duže od 7, odnosno 42 dana 2. kada bolovanje tereti sredstva Zavoda:
  4. a)posljednjeg dana bolovanja ako je bolovanje prestalo prije posljednjeg dana u mjesecu
  5. b)posljednjeg dana u mjesecu ako bolovanje prelazi iz jednog mjeseca u drugi. Za vrijeme trajanja bolovanja unutar rokova iz stavke 1. ovog članka, izabrani doktor opće medicine obvezan je na zahtjev osiguranika poradi obračuna nadoknade plaće izdati pisanu obavijest o trajanju bolovanja. Članak 95. Osiguraniku, koji je tijekom radnog vremena izbivao s rada zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja, sukladno odredbi članka 21. točke 2. Zakona izabrani doktor opće medicine izdat će izvješće o bolovanju za onoliko sati za koliko je osiguranik izostao s rada tijekom radnog vremena. Članka 96. Nadoknada plaće koja na osnovi propisa o radu osiguranici pripada nakon prekida porodnog dopusta zbog mrtvorođenog djeteta ili smrti novorođenog djeteta, obračunava se i isplaćuje kao pravo s osnove korištenja porodnog dopusta za sve vrijeme trajanja bolovanja, koje je prema izvješću o bolovanju izabranog doktora opće medicine potrebno osiguranici zbog oporavka od porođaja i psihičkog stanja uzrokovanog gubitkom djeteta, s tim da osiguranici to bolovanje ne može biti kraće od 45 dana. Ako bolovanje u smislu stavke 1. ovog članka potraje duže od Zakonom propisanog za korištenje porodnog dopusta nadoknada plaće obračunava se i isplaćuje sukladno odredbi članka 22. Zakona. Članak 97. Osiguranik nema pravo na nadoknadu plaće u slučajevima iz članka 32. Zakona i to od dana nastanka tih slučajeva do dana njihovog prestanka, odnosno prestanka posljedica uzrokovanim tim slučajevima. Činjenicu prestanka postojanja slučaja, odnosno njegove posljedice u smislu stavke 1. ovog članka, utvrđuje izabrani doktor opće medicine u suglasnosti s kontrolorom Zavoda, odnosno mjerodavni područni ured Zavoda. Osiguranik koji obavlja gospodarsku djelatnost ili samostalno u obliku zanimanja obavlja profesionalnu djelatnost, nema pravo na nadoknadu plaće za vrijeme bolovanja ako je navršio 65 godina života i 20 godina staža osiguranja. O nepriznavanju nadoknade plaća u smislu stavke 1. i 3. ovog članka, na zahtjev osiguranika, mjerodavni područni ured Zavoda izdaje pisano rješenje protiv kojeg osiguranik ima pravo žalbe Direkciji Zavoda. 2.2. Ostvarivanje drugih novčanih nadoknada i pomoći Članak 98. Nadoknada prijevoznih troškova, pogrebnih troškova te pomoć za opremu novorođenog djeteta isplaćuje se na osnovi dokaza propisanih ovim Pravilnikom i propisima koje je donio ministar zdravstva, bez donošenja pisanog rješenja. Na zahtjev osigurane osobe, koja nije zadovoljna izvršenom isplatom, prema stavci 1. ovog članka izdaje se pisano rješenje protiv kojeg osigurana osoba ima pravo žalbe Direkciji Zavoda. 2.2.1. Ostvarivanje nadoknade troškova prijevoza Članak 99. Pravo na nadoknadu troškova prijevoza u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite i ostvarivanje drugih prava iz zdravstvenog osiguranja, osigurane osobe ostvaruju na osnovi putnog naloga i putne karte. U slučaju da osigurana osoba nije priložila putnu kartu priznat će joj se troškovi prijevoza prema najkraćoj relaciji i po najnižoj cijeni za redovna prijevozna sredstva javnog prometa. Putni nalog predstavlja valjanu pravnu osnovu za isplatu troškova prijevoza samo ako sadrži sve tražene podatke. Tiskanica putnog naloga sastavni je dio ovog Pravilnika. Članak 100. Iznimno od odredbe članka 99. ovog Pravilnika, a u slučajevima iz članka 70. ovog Pravilnika, osigurane osobe imaju pravo na troškove prijevoza i bez posjedovanja putnog naloga s time da su obvezne priložiti medicinsku dokumentaciju koja potvrđuje nužnost prijevoza u hitnim slučajevima. Članak 101. Pravo na nadoknadu troškova prijevoza osigurana osoba koja hemodijalizu koristi kao kronični bubrežni bolesnik ostvaruje na osnovi potvrde ugovorne zdravstvene ustanove, a u slučaju iz članka 67. stavke 4. ovog Pravilnika i na osnovi pisane izjave o udaljenosti od stana do ugovorne zdravstvene ustanove u kojoj se dijaliza provodi. Isplata nadoknade iz ovog članka dospijeva 15. i 30. u mjesecu za tekući mjesec. 2.2.2 Ostvarivanje nadoknade pogrebnih troškova Članak 102. Pravna ili fizička osoba koja je izvršila pokop umrlog osiguranika ostvaruje pravo na nadoknadu pogrebnih troškova u visini propisanoj člankom 61. i 62. ovog Pravilnika, na osnovi dokaza o smrti osiguranika (smrtni list) i dokaza o izvršenom pokopu osiguranika (račun o izvršenom pokopu ili kremiranju), odnosno potvrde zdravstvene ustanove o eksplantaciji organa. 3. Zaštita prava iz zdravstvenog osiguranja Članak 103. Pravo na novčane nadoknade i pomoći osigurane osobe, u pravilu, ostvaruju kod mjerodavnog područnog ureda odnosno ispostave područnog ureda Zavoda prema mjestu prebivališta osigurane osobe, ako Zakonom nije drukčije propisano, dok se povrat nadoknade plaće obavlja pri područnom uredu Zavoda prema sjedištu isplatitelja plaće. Članak 104. O pravu na nadoknadu plaće odlučuje se, u pravilu, bez donošenja pisanog rješenja na osnovi izvješća o bolovanju osiguranika. Kada se isplata nadoknade plaće i ostalih nadoknada i pomoći obavlja na osnovi podnijetih dokaza, bez donošenja pisanog rješenja, područni ured Zavoda obvezan je na zahtjev osigurane osobe izdati pisano rješenje. Članak 105. Poradi zaštite prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, osiguranim osobama osigurava se dvostupnost rješavanja u postupku pokrenutom na njihov zahtjev. O pravima iz stavke 1. ovog članka u prvom stupnju rješava mjerodavni područni ured Zavoda, ako nije drukčije propisano. Protiv rješenja područnog ureda Zavoda osigurana osoba ima pravo žalbe Direkciji Zavoda. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Rješenje Direkcije Zavoda donijeto po žalbi osigurane osobe je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Hrvatske. Članak 106. U postupku rješavanja o pravima iz zdravstvenog osiguranja primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako Zakonom nije drukčije propisano. 4. Dospijeće prava i rokovi Članak 107. Osiguraniku zaposlenom pri pravnoj, odnosno fizičkoj osobi - poslodavcu, zahtjev za isplatu nadoknade plaće dospijeva danom kojim dospijeva isplata plaće kod poslodavca, za odnosni mjesec. Osiguraniku koji obavlja gospodarsku djelatnost, odnosno samostalno obavlja profesionalnu djelatnost u sklopu zanimanja, zahtjev za isplatu nadoknade plaće dospijeva posljednjeg dana bolovanja, odnosno posljednjeg dana u mjesecu za taj mjesec. Članak 108. Zahtjev za isplatu nadoknade dospijeva: 1. za pogrebne troškove, na dan smrti osiguranika 2. za prijevozne troškove, na dan kad su prijevozni troškovi učinjeni 3. za troškove nastale u svezi s ostvarivanjem pojedinih oblika ili mjera zdravstvene zaštite, na dan kad je učinjen trošak. Zahtjev za isplatu pomoći za opremu novorođenog djeteta, dospijeva danom rođenja ili usvojenja djeteta. Članak 109. Zahtjev za ostvarivanje prava na novčane nadoknade i pomoći zastarijeva nakon isteka roka od tri godine od dana dospjelosti prava. IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 110. Danom primjene ovog Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (»Narodne novine« broj 4/94, 81/94, 31/95, 57/96, 71/96, 108/96 i 79/97) i Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu (»Narodne novine« broj 2/96, 26/96, 140/97 i 22/98), osim članka 11., 12., 13. i 14. koji se primjenjuju do donošenja općeg akta kojim se uređuju uvjeti, postupak i način izbora doktora primarne zdravstvene zaštite. Članak 111. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. lipnja 1999. godine. Klasa: 025-04/99-01/6 Urbroj: 338-01-01-99-1 Zagreb, 26. ožujka 1999. Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje doc. dr. sc. Mate Ljubičić, v. r. NAPUTAK O NAČINU POPUNJAVANJA - Potvrda se popunjava u dva primjerka od kojih jedan zadržava poslodavac. Uz navedeni primjerak, poslodavac je dužan čuvati izvorne podatke na osnovi kojih je izradio ovu potvrdu, kako bi se mogla obaviti kontrola podataka. (1.) Upisuje se iznos plaće koja je na osnovi Ugovora o radu, a po osnovama i mjerilima koji su utvrđeni općim aktom poslodavca o raspodjeli plaće, obračunata zaposleniku za rad u punom, skraćenom i produženom radnom vremenu, nadoknade plaće isplaćene po odredbama Zakona o radu, nadoknade plaće isplaćene na teret poslodavca te alikvotni dio plaće po osnovi razlika koje se odnose na odnosni mjesec (članak 75. Pravilnika). (2.) Upisuje se iznos obračunske plaće umanjene za zakonom propisane poreze, prireze i doprinose, s tim da se
  6. a)u koliko je u odnosnom mjesecu isplaćeno više plaća upisuje zbroj isplaćenih plaća,
  7. b)u koliko u odnosnom mjesecu nije bila isplaćena niti jedna plaća upisuje iznos 0 (nula). (3.) Upisuje se iznos koji se dobije kada se zbroj ukupno isplaćenih plaća podijeli sa šest, a u slučaju isplaćenih nadoknada plaća na teret HZZO, odnosni mjeseci se isključuju. Satna osnovica za obračun nadoknade plaće utvrđuje se na način da se prosječni iznos plaće podijeli s brojem sati rada za mjesec za koji se obračunava nadoknada plaće. NAPUTAK O NAČINU POPUNJAVANJA - Potvrda se popunjava u dva primjerka od kojih jedan zadržava poslodavac. Uz navedeni primjerak, poslodavac je dužan čuvati izvorne podatke na osnovi kojih je izradio ovu potvrdu, kako bi se mogla obaviti kontrola podataka. (1.) Upisuje se obračunsko razdoblje za koje je bila utvrđena osnovica za nadoknadu plaće, odnosno kada se valorizacijski koeficijent utvrđuje drugi ili više puta upisuje se obračunsko razdoblje korištenja povećane nadoknade. (2.) Upisuje se uporedno razdoblje od nastavna tri mjeseca neprekidnog bolovanja (članak 33. stavak 2. Zakona) (3.) Upisuje se iznos plaće koja je na osnovi Ugovora o radu, a po osnovama i mjerilima koji su utvrđeni općim aktom poslodavca o raspodjeli plaće, obračunata zaposlenicima za rad u punom, skraćenom i produženom radnom vremenu, nadoknade plaće isplaćene po odredbama Zakona o radu, nadoknade plaće isplaćene na teret poslodavca te alikvotni dio plaće po osnovi razlika koje se odnose na odnosni mjesec. Pravilnik, NN 43/1999-860 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pravilnik Izdanje: NN 43/1999 Broj dokumenta u izdanju: 860 Donositelj:Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Datum tiskanog izdanja: 5.5.1999. ELI: /eli/sluzbeni/1999/43/860 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.