← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-785/1998, U-III-786/1998, U-III-787/1998. od 5

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-785/1998, U-III-786/1998, U-III-787/

  1. od 5 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-785/1998, U-III-786/1998, U-III-787/
  2. od 5 NN 50/1999 (21.5.1999.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-785/1998, U-III-786/1998, U-III-787/
  3. od 5 USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Mladen Žuvela, dopredsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Milan Vuković, odlučujući o ustavnim tužbama »Z.« d.d. iz Z., zastupanog po punomoćniku M. B., odvjetniku iz Z., na sjednici održanoj dana
  4. svibnja
  5. godine, donio je ovu ODLUKU I. Ustavne tužbe se odbijaju. II. Ova odluka bit će objavljena u »Narodnim novinama«. Obrazloženje Podnositelj je podnio pravodobne i dopuštene ustavne tužbe povodom presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-6051/1996-5, Us-6052/1996-5 te Us-6055/1996-5, od
  6. ožujka
  7. godine. Razmatranjem ustavnih tužbi i pribavljenih spisa predmeta, utvrđeno je kako je tužbe podnio isti podnositelj, u svezi s odlukama istog suda, odnosno istog upravnog tijela, a temelje se na istom činjeničnom i pravnom osnovu. Stoga je Ustavni sud predmete spojio radi zajedničkog razmatranja i donošenja odluke. Presudom Us-6051/96-5 odbijena je tužba podnositelja podnijeta protiv rješenja Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, Uprave za građansko pravo, klasa: UP/II-943-04/96-01/0138, urbroj: 514-02-03/1-96-2 od
  8. srpnja
  9. godine, kojim je odbijena žalba podnositelja i zainteresiranih osoba izjavljena protiv rješenja Grada Z., Gradskog ureda za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze, klasa: UP/I-943-04/96-01/11, urbroj: 251-05-17-96-3 od
  10. svibnja
  11. godine. Tim rješenjem poništeno je pravomoćno rješenje Odsjeka za imovinsko-pravne poslove, Sekretarijata za prostorno uređenje i komunalne djelatnosti bivše Općine S., broj: UP/I-06/1-1811/1-1979 od
  12. lipnja
  13. godine u odnosu na nekretnine opisane pod točkom I. izreke navedenog rješenja Gradskog ureda za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze. Presudom Us-6052/96-5 odbijena je tužba podnositelja podnijeta protiv rješenja Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, Uprave za građansko pravo, klasa: UP/II-943-04/96-01/0136, urbroj: 514-02-03/1-96-2 od
  14. srpnja
  15. godine, kojim je odbijena žalba podnositelja i zainteresiranih osoba izjavljena protiv rješenja Grada Z., Gradskog ureda za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze, klasa: UP/I-943-04/96-01/13, urbroj: 251-05-17-96-3, od
  16. svibnja
  17. godine. Tim rješenjem poništeno je pravomoćno rješenje Odsjeka za imovinsko-pravne poslove, Sekretarijata za prostorno uređenje i komunalne djelatnosti bivše Općine S., broj UP/I-06/1-1811/1-1979 od
  18. lipnja
  19. godine u odnosu na nekretnine opisane pod točkom I. izreke navedenog rješenja Gradskog ureda za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze. Presudom Us-6055/96 odbijena je tužba podnositelja podnijeta protiv rješenja Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, Uprave za građansko pravo, klasa: UP/II-943-04/96-01/0137, urbroj: 514-02-03/1-96-2 od
  20. srpnja
  21. godine, kojim je odbijena žalba podnositelja i zainteresiranih osoba izjavljena protiv rješenja Grada Z., Gradskog ureda za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze, klasa: UP/I-943-04/96-01/9, urbroj: 251-05-17-96-3 od
  22. svibnja
  23. godine. Tim rješenjem poništeno je pravomoćno rješenje Odsjeka za imovinsko-pravne poslove, Sekretarijata za prostorno uređenje i komunalne djelatnosti bivše Općine S., broj: UP/I-06/1-1811/1-1979 od
  24. lipnja
  25. godine u odnosu na nekretnine opisane pod točkom I. izreke navedenog rješenja Gradskog ureda za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze. Iz pribavljenih spisa Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove, Odjela za upravno-pravne poslove, Sedmog odsjeka, razvidno je kako je pravomoćnim rješenjem tadašnjeg Sekretarijata za prostorno uređenje i komunalne djelatnosti od
  26. lipnja
  27. godine usvojen prijedlog prednika podnositelja ustavnih tužbi te je radi izgradnje skladišta, štamparije i parkirališta određena potpuna eksproprijacija i prijenos u društveno vlasništvo uz istovremenu uknjižbu korisnika eksproprijacije Nakladnog zavoda »Z.«, kao nosioca prava korištenja, u izreci navedenih nekretnina. Povodom zahtjeva prijašnjih vlasnika predmetnih nekretnina prvostupanjsko upravno tijelo je poništilo pravomoćno rješenje o eksproprijaciji, budući je očevidom na licu mjesta utvrdilo kako podnositelj nije ni započeo s građenjem objekata radi kojih su predmetne nekretnine eksproprirane. Drugostupanjsko upravno tijelo i Upravni sud prihvatili su utvrđenja i stajališta tog upravnog tijela, pri čemu su zauzeli stajalište kako okolnost da je u međuvremenu provedena pretvorba prednika podnositelja i da su predmetne nekretnine prešle u režim vlasničkih odnosa nije od utjecaja za donošenje odluke primjenom odredbe članka
  28. stavak
  29. u svezi sa člankom
  30. Zakona o izvlaštenju (»Narodne novine«, broj 9/94). Podnositelj smatra kako su mu osporenim odlukama povrijeđena ustavna prava iz članaka 26., 29., 48.,
  31. i
  32. Ustava Republike Hrvatske. Povredu obrazlaže činjenicom da su predmetne nekretnine prilikom pretvorbe podnositelja u dioničko društvo uračunate u temeljni kapital tog društva, te da je stoga podnositelj postao vlasnikom tih nekretnina. Nadalje, smatra kako nije točno utvrđenje upravnih tijela i Upravnog suda da nije započeo s izgradnjom objekata radi kojih su predmetne nekretnine izvlaštene. Ustavne tužbe nisu osnovane. Nepovredivost vlasništva jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske (članak
  33. Ustava Republike Hrvatske). Pravo vlasništva zajamčeno je i člankom
  34. stavak
  35. Ustava. Međutim, ta Ustavom utvrđena nepovredivost vlasništva odnosno jamstvo prava vlasništva nisu apsolutni. Iznimku, koja je temelj donošenja Zakona o izvlaštenju, utvrđuje sam Ustav u članku
  36. stavku
  37. kojim je propisano da je zakonom moguće u interesu Republike ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti. Prema tome, nepovredivost vlasništva te ustavno jamstvo prava vlasništva su pravila, a izvlaštenje je iznimka podvrgnuta vrlo strogim uvjetima pod kojima se vlasništvo može oduzeti ili ograničiti. Prema odredbi članka
  38. Zakona o izvlaštenju izvlaštenjem nekretnina postaje vlasništvo korisnika izvlaštenja, te će se prema odredbi članka
  39. potpuno izvlaštena nekretnina uvijek uknjižiti u zemljišnim knjigama kao vlasništvo korisnika izvlaštenja. Međutim, činjenica da je korisnik izvlaštenja upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik ne znači da se rješenje o izvlaštenju ne može poništiti. Prema odredbama članka
  40. stavka
  41. na zahtjev prijašnjeg vlasnika izvlaštene nekretnine pravomoćno rješenje o izvlaštenju poništit će se ako korisnik izvlaštenja u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti rješenja odnosno od dana stupanja u posjed nije započeo građenjem objekta ili izvođenjem radova radi kojih je nekretnina izvlaštena, ili ako izvlaštenu nekretninu ne koristi u svrhu radi koje je izvlaštenje izvršeno. Budući je u konkretnom slučaju eksproprijacija izvršena temeljem propisa o eksproprijaciji koji su stupili na snagu poslije
  42. ožujka
  43. godine to je u smislu prijelaznih i završnih odredbi Zakona o izvlaštenju na konkretan slučaj primijenjena odredba stavka
  44. članka
  45. Zakona o izvlaštenju prema kojoj će se na zahtjev prijašnjeg vlasnika poništiti i pravomoćno rješenje o eksproprijaciji i zahtjev riješiti prema odredbama ovog Zakona (članak 31.) ako je eksproprijacija izvršena na temelju propisa o eksproprijaciji koji su stupili na snagu poslije
  46. ožujka
  47. godine, te ako korisnik eksproprijacije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona ne dovrši gradnju objekta ili izvede radove radi kojih je nekretnina eksproprirana. U smislu odredbi Zakona o izvlaštenju, svrha izvlaštenja je izvođenje radova ili izgradnja određenog objekta u interesu Republike Hrvatske, odnosno u općem interesu prema Zakonu o eksproprijaciji (»Narodne novine«, broj 10/78, 5/80, 30/82, 46/82 - pročišćeni tekst, 28/87, 39/88 i 73/91) u koju svrhu su i izvlaštene nekretnine u konkretnom slučaju. Podnositelj je pravo korištenja, a kasnije vlasništva predmetnih nekretnina stekao u točno određenu svrhu, a do stupanja na snagu Zakona o izvlaštenju, dana
  48. veljače
  49. godine, odnosno u roku od dvije godine nakon stupanja na snagu Zakona, nije izgradio objekte radi čije izgradnje su predmetne nekretnine izvlaštene. Stoga su prijašnji vlasnici iskoristili mogućnost podnošenja zahtjeva za poništenje pravomoćnog rješenja o eksproprijaciji, u skladu s odredbama Zakona o izvlaštenju. Činjenica da su predmetne nekretnine prilikom pretvorbe podnositelja uračunate u društveni kapital podnositelja nije od utjecaja za vođenje postupka deeksproprijacije. Slijedom navedenog, polazeći od ustavnog načela nepovredivosti vlasništva te ustavnog jamstva prava vlasništva kao pravila, a izvlaštenja kao iznimke podvrgnute strogim uvjetima, Ustavni sud je utvrdio kako podnositelju ustavne tužbe unatoč činjenici da su predmetne nekretnine uračunate u temeljni kapital društva, nisu povrijeđena ustavna prava na koja ukazuje u ustavnoj tužbi. U svezi s navodima podnositelja o tome što je sve poduzeo radi pripreme za građenje objekata potrebno je navesti kako Ustavni sud, pružajući zaštitu ustavnih prava temeljem odredbi članka
  50. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 13/91, nastavno: Ustavni zakon), eventualno postojanje povrede ustavnih prava, u pravilu, cijeni na podlozi činjenica koje su utvrđene u pravomoćno okončanom postupku. Iznimno, u slučaju kada bi postojala sumnja kako je zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja došlo do povrede ustavnih prava, Ustavni sud bi bio ovlašten utvrđivati i odlučne činjenice i zatim postupiti u skladu s odredbama Ustavnog zakona. Međutim, u konkretnom slučaju Sud je, analizom predmeta, utvrdio kako upravna tijela i Upravni sud, u svezi s utvrđenim činjeničnim stanjem, osporenim odlukama nisu povrijedili ustavna prava podnositelja naznačena u ustavnoj tužbi. Iz tih razloga je, temeljem odredbe članka
  51. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 29/94), odlučeno kao u točki I. izreke. Odluka iz točke II. izreke temelji se na odredbi članka
  52. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-III-785/
  53. U-III-786/
  54. U-III-787/
  55. Zagreb,
  56. svibnja
  57. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Dopredsjednik Mladen Žuvela, v. r. Odluka, NN 50/1999-949 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 50/1999 Broj dokumenta u izdanju: 949 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 21.5.
  58. ELI: /eli/sluzbeni/1999/50/949 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  59. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.