Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-39/1997 od 5

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-39/1997 od 5 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-39/1997 od 5 NN 53/1999 (28.5.1999.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-39/1997 od 5 USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Mladen Žuvela, dopredsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Milan Vuković, odlučujući o ustavnoj tužbi I. K. iz J., zastupanog po punomoćniku D. K., odvjetniku iz O., na sjednici održanoj dana

1. svibnja
2. godine, donio je ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja, te se ukidaju: - presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-5457/1994 od
3. listopada
4. godine i - rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju, broj: 567-007/92-77/I od
5. srpnja
6. godine. II. Predmet se vraća Hrvatskom fondu za privatizaciju na ponovni postupak. III. Ova odluka bit će objavljena u »Narodnim novinama«. Obrazloženje Podnositelj je podnio pravodobnu i dopuštenu ustavnu tužbu povodom presude Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-5457/94 od
7. listopada
8. godine, kojom je odbijena njegova tužba podnijeta protiv rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju, broj: 567-007/92-77/I od
9. srpnja
10. godine. Tim rješenjem obnovljen je po službenoj dužnosti postupak davanja suglasnosti na pretvorbu društvenog poduzeća »P.«, O., te je dopunjeno rješenje Agencije za restrukturiranje i razvoj, broj: 567-007/92-77 od
11. studenoga
12. godine, na način da je povećana procijenjena vrijednost društvenog kapitala. Podnositelj smatra kako je navedenim odlukama povrijeđena ustavna odredba članka
13. stavka
14. Ustava jer se, prema mišljenju podnositelja, ne može ni na koji način ispitati ni utvrditi osnovanost navoda u pogledu zemljišta i objekata, nepodmirenog potraživanja Slavonske banke, ni ostalih iznosa koji su ušli u temeljni kapital društva. Povredu ustavnih prava iz članka
15. stavka
16. te članka
17. stavka
18. Ustava podnositelj obrazlaže činjenicom da je zaključenjem ugovora o kupnji dionica dioničkog društva »P.« stekao određen broj dionica, a što čini 13.939% udjela u vlasništvu poduzeća, stoga se izmjenom vrijednosti temeljnog kapitala utječe i na visinu njegovog postotka upravljačkih prava. Iz privitaka ustavne tužbe i pribavljenog spisa Fonda za privatizaciju, razvidno je kako je Agencija za restrukturiranje dana
19. studenoga
20. godine izdala rješenje prema kojem na namjeravanu pretvorbu DP »P.« nema primjedbe te se pretvorba može provesti sukladno dostavljenoj Odluci o pretvorbi i priloženoj dokumentaciji. Procijenjena vrijednost društvenog kapitala iznosi 5.250.200 DEM. Prema točki
21. rješenja temeljem te suglasnosti sklapaju se ugovori s Hrvatskim fondom za razvoj. Podnositelj je dana
22. prosinca
23. godine s Hrvatskim fondom za razvoj sklopio ugovor o kupnji 1884 dionica bez popusta dioničkog društva »P.«. Postupak u predmetu davanja suglasnosti na namjeravanu pretvorbu društvenog poduzeća »P.« obnovljen je po službenoj dužnosti temeljem odredbi članka
24. stavka
25. t.
26. i
27. Zakona o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, br. 53/91, nastavno: ZUP), kojima je propisano da će se postupak okončan rješenjem ili zaključkom protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku obnoviti ako se sazna za nove činjenice, ili se nađe ili stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u svezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drugačijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijašnjem postupku; i ako se rješenje tijela koje je vodilo postupak temelji na nekom, prethodnom pitanju, a nadležno tijelo je to pitanje kasnije riješilo u bitnim točkama drugačije. Točkom II. izreke osporenog rješenja navedeno rješenje Agencije za restrukturiranje se dopunjuje na način da u točki
28. procijenjena vrijednost društvenog kapitala iznosi 13.707.000 DEM. U obrazloženju rješenja samo se navode dokazi koji su tijekom revizije prikupljeni te novčani iznosi nove procjene nekretnina i opreme. Upravni sud zauzeo je stajalište kako je rješenje o obnovi postupka valjalo izraditi u obliku potpunog rješenja, međutim, upotrijebljena metoda dopune ne čini taj upravni akt nejasnim ili nepodobnim za ocjenu zakonitosti pa se tako upotrijebljena metoda ne može uzeti bitnom povredom postupka zbog koje bi rješenje trebalo poništiti. Ustavna tužba je osnovana. Prema odredbama Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91, 83/92, 45/92, 16/93, 94/93, 2/94 i 9/95), odluku o pretvorbi donosi organ upravljanja poduzeća te je dostavlja Hrvatskom fondu za privatizaciju. Uz odluku dostavlja program pretvorbe, elaborat o procjeni vrijednosti poduzeća i drugu propisanu dokumentaciju. Ako Fond ocijeni da se predlaže pretvorba poduzeća u skladu s uvjetima i na način propisan zakonom dat će se suglasnost za provođenje namjeravane pretvorbe. Ugovor o prodaji poduzeća kupac sklapa s Fondom u pisanom obliku, a u skladu s datom suglasnosti Fonda na pretvorbu poduzeća. Nakon što je data suglasnost za pretvorbu, u sam proces pretvorbe ulaze i treće osobe koje stječu određena prava, ovisno o tome na koji se način vrši pretvorba poduzeća. Prema odredbi članka
29. stavka
30. citiranog zakona, kupac dionica stječe pravo na upravljanje društvom temeljem svih ugovorenih dionica, a prava na udio u dobiti društva na temelju otplaćenih dionica i dionica stečenih po stavku
31. tog članka (dionice uz popust i na obročnu otplatu). Pravo na upravljanje u funkciji je ostvarenja i zaštite vlasničkih prava dioničara. To je pravo na glasovanje na osnivačkoj i daljnjim skupštinama društva, pravo kontrole, pobijanja odluka i dr. Podnositelj je ugovorom o kupnji dionica stekao određena prava koja ovise o odnosu vrijednosti dionica prema ukupnoj vrijednosti društvenog kapitala. Izmjenom suglasnosti na pretvorbu u dijelu koji se odnosi na vrijednost društvenog kapitala, i to na način da se poveća vrijednost društvenog kapitala, utječe se i na prava podnositelja čiji udio otkupljenih dionica u odnosu na vrijednost društvenog kapitala time postaje manji. Prema odredbi članka
32. ZUP-a stranka je osoba na čiji je zahtjev pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postupak, ili koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku. U upravnim postupcima u kojima se odlučuje o ukidanju ili ograničavanju prava stranaka, zakonodavac je člankom
33. ZUP-a odredio provođenje posebnog ispitnog postupka. Člankom
34. u svezi s člankom
35. ZUP-a propisano je da stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku braneći svoja prava i pri tome davati potrebne podatke i poduzimati druge dopuštene postupovne radnje kojima štiti svoje pravne interese. Pretpostavka za sudjelovanje stranke u postupku je saznanje da se o ograničenju ili oduzimanju nekog njezinog prava vodi odgovarajući postupak. U smislu odredaba Zakona o općem upravnom postupku, u slučaju obnove postupka po službenoj dužnosti, ako upravno tijelo smatra da postoji zakonski razlog za obnovu postupka, dužno je prije nego što pristupi obnovi, upoznati stranku sa zakonskim razlozima obnove te joj omogućiti njegovo pobijanje. Ako upravno tijelo i poslije izjašnjenja stranke ostane pri svom shvaćanju da ima mjesta obnovi postupka po službenoj dužnosti i pristupi obnovi, dužno je stranci omogućiti sudjelovanje u samom postupku obnove u cilju zaštite njenog prava u smislu odredaba članaka
36. i
37. ZUP-a. U konkuretnom slučaju podnositelju nije dana mogućnost izjašnjenja u svezi sa zakonskim razlozima obnove niti mu je omogućeno sudjelovanje u samom postupku obnove. Podnositelj dovodi u pitanje vrijednost zemljišta i opreme uvrštenih u vrijednost kapitala, kao i potraživanje Slavonske banke u svezi s čim je pokrenuo i parnični postupak radi poništenja ugovora o pretvaranju potraživanja u dionice. U svezi s obrazloženjem osporenog rješenja, potrebno je navesti kako iz njega nije razvidno o kojim se novim činjenicama i dokazima radi, te iz kojeg razloga nisu upotrijebljeni u prijašnjem postupku procjene vrijednosti društvenog poduzeća. Također nije razvidno koje je prethodno pitanje nadležno tijelo riješilo drugačije, niti iz kojih je razloga vršena dodatna procjena nekretnina i opreme. Nema obrazloženja niti u svezi s potraživanjem Slavonske banke i pretvaranjem tog potraživanja u dionice poduzeća »P«. Upravni sud u presudi detaljnije obrazlaže ispunjenje uvjeta za ponavljanje postupka, pri čemu navodi kako je korekcija vrijednosti društvenog kapitala izvršena temeljem utvrđenja činjenica o imovini koje su postojale u vrijeme vođenja ranijeg postupka, ali tuženo tijelo za njih nije znalo. Nadalje navodi kako je Agencija prihvatila procjenu ratnih šteta i podatke o nekretninama na temelju prezentirane dokumentacije bez mogućnosti provjere zbog agresije na Republiku Hrvatsku i opće poznatih okolnosti na području grada O. U konkretnom predmetu, osporeno rješenje upravnog tijela ne sadrži obrazloženje u skladu s odredbom stavka
38. članka
39. ZUP-a, a prema kojoj obrazloženje rješenja treba, između ostalog, sadržavati i utvrđeno činjenično stanje i razloge koji s obzirom na utvrđeno činjenično stanje upućuju na onakvo rješenje kakvo je dano u dispozitivu. Obrazloženje upravnog akta učvršćuje načelo zakonitosti (članak
40. ZUP-a) i uklanja eventualnu samovolju. Ono je važno radi kontrole upravnog akta, jer se preko obrazloženja najlakše može utvrditi je li se upravno tijelo rukovodilo načelom ustavnosti i zakonitosti. Obveza obrazlaganja ne postoji samo u interesu stranke radi zaštite njenih zakonitih prava, odnosno interesa, već i u interesu društva, odnosno države, radi zaštite zakonitosti (članak
41. stavak
42. Ustava). Slijedom navedenog, Ustavni sud Republike Hrvatske je utvrdio kako je podnositelju povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje koje se jamči odredbom članka
43. Ustava, a koju odredbu valja protumačiti kao ustavno pravo građanina na pravični postupak u svakoj vrsti postupka pred upravnim tijelima i svim sudovima, a ne samo u kaznenim postupcima. Nadalje, Ustavni sud je utvrdio kako je rješenjem Fonda povrijeđeno ustavno pravo podnositelja iz članka
44. stavka
45. Ustava prema kojem pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. Utvrdivši kako ovakvim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu podnositelja, Upravni sud je osporenom presudom povrijedio ustavno načelo iz članka
46. stavka
47. Ustava prema kojem sudovi sude na temelju Ustava i zakona. S obzirom na gore navedeno, Ustavni sud je utvrdio kako je podnositelj osporenim odlukama bio ograničen u svojim pravima koja proistječu iz članka
48. Ustava, kojim se jamči pravo vlasništva i članka
49. stavka
50. Ustava, kojim je propisano da se prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom. Iz tih razloga je, temeljem odredaba članaka
51. i
52. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 29/94), odlučeno kao u t. I. i II. izreke. Odluka iz točke III. izreke temelji se na odredbi članka
53. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 13/91). Prijedlog podnositelja za donošenje rješenja o privremenoj odgodi izvršenja presude Upravnog suda nije razmatran budući je Ustavni sud donio meritornu odluku. Broj: U-III-39/1997 Zagreb,
54. svibnja
55. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Dopredsjednik Mladen Žuvela, v. r. Odluka, NN 53/1999-999 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 53/1999 Broj dokumenta u izdanju: 999 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 28.5.
56. ELI: /eli/sluzbeni/1999/53/999 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
57. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.