← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-733/1998 od 5

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-733/1998 od 5 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-733/1998 od 5 NN 59/1999 (11.6.1999.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-733/1998 od 5 USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Mladen Žuvela, dopredsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Milan Vuković, u povodu prijedloga Zlate Bogović iz Oroslavja, Oro trg 2, na sjednici održanoj dana

  1. svibnja
  2. godine, donio je RJEŠENJE
  3. Obustavlja se postupak povodom prijedloga za ocjenu ustavnosti članka
  4. stavka
  5. t.
  6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine«, br. 47/95, 106/96 i 164/98).
  7. Odbacuje se prijedlog za donošenje odluke o otklanjanju posljedica nastalih primjenom neustavnog propisa (članak
  8. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske - »Narodne novine«, br. 13/91).
  9. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  10. Prijedlog za pokretanje postupka ocjene suglasnosti s Ustavom odredbe navedene u t.
  11. izreke podnijela je Zlata Bogović iz Oroslavja jer smatra da je ta odredba u nesuglasju s odredbama članaka
  12. stavka
  13. (država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu) i
  14. stavka
  15. Ustava Republike Hrvatske (porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti). Osporenom odredbom je utvrđeno da su plaćanja poreza na dodanu vrijednost oslobođeni doktori medicine i stomatologije, te medicinske sestre i fizioterapeutski tehničari za usluge koje pružaju u privatnoj praksi. Neustavnost prema navodima predlagateljice postoji stoga što tom odredbom nisu obuhvaćeni i medicinsko-biokemijski laboratoriji u privatnoj praksi koji kao i navedeni zdravstveni djelatnici sredstva za rad ostvaruju putem ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Stoga, porezno oslobođenje propisano osporenom odredbom dovodi navedene laboratorije u nejednak pravni položaj, što je protivno citiranim ustavnim odredbama. Predlagateljica je ujedno predložila Sudu da do donošenja konačne odluke privremeno obustavi izvršenje pojedinačnih akata donesenih na temelju propisa čija se ustavnost ocjenjuje (članak
  16. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske). Ustavni sud Republike Hrvatske je postupak za ocjenu ustavnosti obustavio suglasno članku
  17. stavku
  18. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 13/91), prema kojem se postupak obustavlja ako tijekom postupka osporeni akti prestanu važiti ili budu usklađeni s Ustavom i zakonom. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine«, br. 164/98) izmijenjena je osporena odredba točke
  19. stavka
  20. članka
  21. Zakona o porezu na dodanu vrijednost na način da su sada tom odredbom obuhvaćeni i biokemijski laboratoriji koji pružaju usluge u privatnoj praksi (članak
  22. stavak
  23. Zakona). Donošenjem odluke kako je izloženo prestale su postojati pretpostavke za primjenu članka
  24. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. O prijedlogu za ocjenu ustavnosti t.
  25. istog članka Zakona Sud nije raspravljao budući da se ta odredba ne odnosi na usluge predlagateljice već na usluge liječenja u zdravstvenim ustanovama.
  26. Tijekom postupka predlagateljica je u skladu s odredbom članka
  27. stavka
  28. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske predložila donošenje odluke radi otklanjanja posljedica nastalih primjenom neustavnog propisa. Prijedlog nije dopušten. Člankom
  29. navedenog Ustavnog zakona je propisano da svatko kome je povrijeđeno pravo pravomoćnim pojedinačnim aktom donijetim na osnovi ukinutog zakona ili drugog ukinutog ili poništenog propisa ima pravo tražiti od nadležnog tijela izmjenu tog pojedinačnog akta odgovarajućom primjenom odredaba o ponavljanju postupka (stavak 2.); prijedlog za izmjenu pojedinačnog akta iz stavka
  30. može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana objave odluke Ustavnog suda u službenom glasilu Republike Hrvatske. Taj se prijedlog može podnijeti ako od dostave pojedinačnog akta, kojim je postupak pravomoćno okončan, do podnošenja zahtjeva, odnosno prijedloga, u povodu kojeg je ukinut zakon ili drugi propis, nije proteklo više od godine dana. Ako je odlukom Ustavnog suda propis poništen, prijedlog se može podnijeti ako od dostave pojedinačnog akta, kojim je postupak pravomoćno okončan, do podnošenja zahtjeva, odnosno prijedloga Ustavnom sudu, nije proteklo više od dvije godine (stavak 3.); ako se utvrdi da se izmjenom pojedinačnog akta ne mogu otkloniti posljedice nastale primjenom propisa koji je neustavan, odnosno nezakonit, Ustavni sud može odrediti da se te posljedice uklone povratom u prijašnje stanje, naknadom štete ili na drugi način (stavak 5.); Ustavni sud će odluku iz prethodnog stavka donijeti na prijedlog osobe koja za to ima pravni interes. Prijedlog se podnosi u roku od 30 dana po pravomoćnom okončanju postupka za izmjenu pojedinačnog akta (stavak 6.). Prema navedenim odredbama prijedlog za izmjenu pojedinačnog akta može se podnijeti Ustavnom sudu samo ako je Ustavni sud povodom prijedloga za ocjenu ustavnosti ili zakonitosti donio odluku o ukidanju, odnosno poništenju, osporenog propisa. Kako je u konkretnom slučaju osporena zakonska odredba izmijenjena odlukom zakonodavca, a ne odlukom Ustavnog suda, prijedlog nije dopušten. Ustavni sud, naime, nije ovlašten donositi odluke u smislu članka
  31. Ustavnog zakona ukoliko propis, na temelju kojega je donesen sporni pojedinačni akt, nije ukinut, odnosno poništen, u postupku ocjene njegove ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom. Kako je člankom
  32. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske propisano da će Sud rješenjem odbaciti zahtjev, prijedlog i ustavnu tužbu ako nije nadležan za odlučivanje, ako su nepravodobni i u drugim slučajevima kad ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari, suglasno izloženom riješeno je kao u točki
  33. izreke. Odluka o objavi (točka
  34. izreke) temelji se na odredbi članka
  35. stavka
  36. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-I-733/1998 Zagreb,
  37. svibnja
  38. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Dopredsjednik Mladen Žuvela, v. r. Rješenje, NN 59/1999-1099 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 59/1999 Broj dokumenta u izdanju: 1099 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 11.6.
  39. ELI: /eli/sluzbeni/1999/59/1099 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  40. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.