← Hrvatska

Statistički standardi za godišnji izvještaj industrije (IND-21)

Statistički standardi za godišnji izvještaj industrije (IND-21) Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Statistički standardi za godišnji izvještaj industrije (IND-21) NN 60/1999 (14.6.1999.), Statistički standardi za godišnji izvještaj industrije (IND-21) DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU Na temelju članka 12. Zakona o državnoj statistici (»Narodne novine« broj 52/94) Državni zavod za statistiku određuje STATISTIČKE STANDARDE ZA GODIŠNJI IZVJEŠTAJ INDUSTRIJE (IND-21) I. OPĆI DIO (DEFINICIJE) POJAM INDUSTRIJE Pojam "industrija" u statistici različitih zemalja nema isto značenje, a najčešće označava: svaki ljudski rad, djelatnosti materijalne proizvodnje, sve stečevinske djelatnosti ili tvorničku proizvodnju. Do 1995. pojam "industrija" u Republici Hrvatskoj i u ovom statističkom istraživanju označavao je rudarstvo i tvorničku proizvodnju i proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije, a bio je definiran Jedinstvenom klasifikcijom djelatnosti (JKD), područjem 01 - Industrija i rudarstvo. Od 1. siječnja 1995. u Republici Hrvatskoj na snazi je Nacionalna klasifikacija djelatnosti (NKD) 1 i pod pojmom "industrija" podrazumijevamo njezina tri područja, i to: C - Rudarstvo i vađenje, D - Prerađivačka industrija i E - Opskrba električnom energijom, plinom i vodom, odnosno djelatnosti od 10. do 41. odjeljka NKD-a. Iz gore navedenog jasno je da pojam "industrija" nije pokrivao po JKD-u iste djelatnosti kao što ih sad pokriva po NKD-u. Pod pojmom "industrija" EUROSTAT također podrazumijeva područja C, D i E NACE Rev. 12klasifikacije odnosno NKD-a. NKD je izveden iz NACE Rev. 1 i razlikuje se samo po tome što NKD zbog nacionalnih potreba ima podrazrede koje NACE Rev. 1 nema, a na razini razreda i višim razinama potpuno su sukladne. __________ 1 Zakon o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (»Narodne novine«, br. 98/94), Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (»Narodne novine«, br. 6/95, 3/97 i 7/97) 2 Uredba Vijeća Europske ekonomske komisije (EEC) br. 3037/90 o statističkoj klasifikaciji gospodarskih djelatnosti Europske zajednice - NACE Rev.1 (OJ L 293/90, 83/93, 159/95) PODUZEĆE Poduzeće je najmanja kombinacija pravnih jedinica koja čini organizacijsku jedinicu za proizvodnju dobara i usluga, ima određeni stupanj autonomije pri odlučivanju, posebno pri raspoređivanju vlastitih resursa. Poduzeće obavlja jednu ili više djelatnosti na jednoj ili više lokacija. Poduzeće može biti samo jedna pravna jedinica. LOKALNA JEDINICA Lokalna jedinica je poduzeće ili dio poduzeća smješteni na zemljopisno određenom mjestu. Na svakom od tih mjesta obavlja se neka gospodarska djelatnost za koju je zaposlena jedna ili više osoba, za jedno te isto poduzeće. JEDINICA PREMA VRSTI DJELATNOSTI - JVD Jedinicu prema vrsti djelatnosti - JVD čine dijelovi poduzeća koji pridonose izvođenju djelatnosti na razini podrazreda (peteroznamenkasta brojčana oznaka) NKD-a. Ona odgovara jednoj operacijskoj potpodjeli poduzeća. LOKALNA JEDINICA PREMA VRSTI DJELATNOSTI - lokalni JVD Lokalna jedinica prema vrsti djelatnosti - lokalni JVD dio je jedinice koja prema vrsti djelatnosti odgovara lokalnoj jedinici. OUTPUT Output se sastoji od dobara i usluga stvorenih tijekom obračunskog razdoblja. PROIZVOD Proizvod je posljedica neke gospodarske djelatnosti. Ovo je opći naziv koji se koristi za dobro i usluge. BAZIČNA CIJENA Bazična cijena je cijena koju prima proizvođač od kupca za jedinicu dobra ili usluge koju je proizveo kao output umanjena za cjelokupan porez na tu jedinicu koji se obračunava kao posljedica proizvodnje ili prodaje (tj. porez na proizvode), te uvećana za cjelokupni iznos subvencija na tu jedinicu, a koje su rezultat proizvodnje ili prodaje (tj. subvencije na proizvode). Transportna usluga za koju proizvođač izdaje zaseban račun ne ulazi u bazičnu cijenu. Uključuje se transportna usluga koju proizvođač naplaćuje istim računom, čak i ako je iskazana kao zasebna stavka na računu. CILJ I PREDMET ISTRAŽIVANJA Godišnjim statističkim istraživanjem (IND-21) prikupljaju se osnovni pokazatelji o proizvodnji za izračunavanje i ažuriranje ponderacionog sustava za izračunavanje indeksa fizičkog obujma industrijske proizvodnje, za utvrđivanje strukturalnih promjena industrije tijekom vremena, te za izvršenje obveza Državnog zavoda za statistiku prema statističkim službama UN, EU i drugih organizacija. Predmet istraživanja su industrijska proizvodnja, interna potrošnja vlastitih proizvoda i zalihe vlastitih proizvoda namijenjenih prodaji u naturalnim mjernim jedinicama, te realizacija u naturalnim mjernim jedinicama i financijskom izrazu, a sve prema NIP-u koji je sastavni dio ovih standarda; intermedijarna potrošnja, ukupni prihod, porezi na proizvodnju i uvoz i subvencije na razini skupine djelatnosti NKD-a za glavne i sekundarne djelatnosti poduzeća odnosno izvještajne jedinice i za poduzeće ukupno ako je prema glavnoj djelatnosti razvrstano u industrijsku djelatnost. Prema istim pravilima bit će snimljeni broj zaposlenih i potrošena električna energija u MWh. STATISTIČKE JEDINICE GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA INDUSTRIJE (IND-21) Statističke jedinice su poduzeća koja su u Registru poslovnih subjekata (RPS)3 razvrstana u industrijsku djelatnost odnosno podrazrede djelatnosti C, D ili E područja djelatnosti NKD. Statističke jedinice su i lokalne jedinice prema vrsti djelatnosti na razini skupine djelatnosti i županije. __________ 3 Pravilnik o razvrstavanju poslovnih subjekata prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (»Narodne novine«, br. 22/95) IZVJEŠTAJNE JEDINICE Izvještajne jedinice su poduzeća razvrstana u industrijsku djelatnost, i ona koja nisu razvrstana u industrijsku djelatnost, a imaju dijelove koji se bave industrijskom djelatnosti bez obzira na to jesu li ti dijelovi pravno konstituirani ili nisu. Poduzeća su najčešće trgovačka društva, mogu biti i drugi poslovni subjekti. Poduzeća su definirana adresarom Godišnjeg izvještaja industrije, a identifikacijski podaci za izvještajnu jedinicu - poduzeće najčešće su također identifikacijski podaci trgovačkih društava. OBUHVAT Obuhvat trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koji se bave industrijskom djelatnošću nije potpun. Godišnjim izvještajem industrije za svaku skupinu Nacionalne klasifikacije djelatnosti (od 10.1 do 41.0) treba osigurati dovoljan broj izvještajnih jedinica tako da te jedinice sudjeluju s najmanje 90% u bruto dodanoj vrijednosti svake pojedine navedene skupine. Obuhvat određuje DZS adresarom za IND-21. Ukoliko neki županijski ured za statistiku bude smatrao da je neka statistička jedinica s gledišta županije važna, a nije uvrštena u adresar, treba dostaviti temeljne podatke o njoj u DZS i ukoliko DZS utvrdi da je doista važna, naknadno će je uključiti u adresar IND-21. VRIJEME I METODA ISTRAŽIVANJA Godišnji izvještaj industrije izvještajne jedinice dostavljaju nadležnom statističkom tijelu u roku koji im ono odredi, a na temelju Programa statističkih istraživanja Republike Hrvatske. U ovom istraživanju koristi se izvještajna metoda. Izvještajne jedinice daju odgovarajuće podatke na obrascu IND-21, i to na temelju knjigovodstvenih podloga, a samo za dio podataka, kao npr. za potrošnju električne energije po skupinama NKD-a, odnosno po statističkim jedinicama po vrsti djelatnosti na temelju stručne procjene. NACIONALNA NOMENKLATURA INDUSTRIJSKIH PROIZVODA - NIP Za ispunjavanje tabele 1 obvezatno je korištenje Nacionalne nomenklature proizvoda (NIP). Drugim riječima maksimalnu i ostvarenu proizvodnju, proizvode koji se koriste za internu repropotrošnju u izvještajnoj jedinici, zalihe i realizaciju (prodaju) vlastitih proizvoda, izvještajne jedinice su dužne iskazati po proizvodima i mjernim jedinicama propisanim NIP-om. NIP je izrađen na temelju liste PRODCOM4 statističkog ureda EU - EUROSTAT-a. PRODCOM je prva nomenklatura prema kojoj se snima industrijska proizvodnja pri proizvođačima, a jednoznačno je usporediva na određenoj razini s vanjskotrgovinskom nomenklaturom odnosno za EU kombinirana nomenklatura - CN5. Budući da je NIP izrađen na tamelju PRODCOM-a, a carinska tarifa RH na temelju CN, osigurana je i jednoznačna veza na određenoj razini pomoću tablice veza između NIP-a i carinske tarife. Šifra proizvoda NIP-a sastoji se od deset brojčanih oznaka, a možemo je iskazati na sljedeći način XX.XX.XX.XXYY., s tim što je osam mjesta potpuno identično PRODCOM-u (oznaka "X") deveta se u PRODCOM-u šifrira abecedom, a deseto mjesto (oznaka "Y") je nacionalna razrada. Prve četiri oznake preuzete su iz NKD-a, a prvih šest oznaka predstavljaju klasifikaciju proizvoda prema djelatnosti - KPD. Petu znamenku NKD odnosno podrazred nije moguće ugraditi ni u jednu razrađeniju klasifikaciju ili nomenklaturu jer se prilikom nacionalne razrade NACE Rev. 1 (klasifikacija djelatnosti EU) nije vodilo računa o toj uporedivosti. Mjerne jedinice su određene za svaki proizvod i kod njih je osigurana uporedivost s Carinskom tarifom (CT)6 s tim što se u NIP-u koriste veće mjerne jedinice, npr. umjesto kg u CT u NIP-u se koristi tona jer proizvedene količine koje su manje od tone nisu zanimljive za praćenje, niti bi to praćenje bilo ekonomski opravdano. Npr. nekoliko kilograma mesa Carina treba zabilježiti pa se iz tog razloga u NIP-u koriste veće mjerne jedinice. U NIP-u su za jedan proizvod određene od jedne do tri mjerne jedinice po kojima izvještajna jedinica treba iskazati svoju proizvodnju. Različite mjerne jedinice su potrebne jer se podaci iz ovog istraživanja koriste u različite svrhe gdje trebaju različite mjerne jedinice. Prva mjerna jedinica služi za izračunavanje pondera za Mjesečni izvještaj industrije (IND-1)7, druga mjerna jedinica je uvedena radi usporedivosti s kombiniranom nomenklaturom - CN ukoliko to nije ostvareno s prvom, a treća mjerna jedinica je uvedena ako s prve dvije ne možemo zadovoljiti zahtjeve statističkog ureda UN. Do sada se ova Nomenklatura zvala Nacionalna nomenklatura proizvoda i usluga - NIPU. Promjena naziva je izvršena radi usuglašavanja pojma "proizvod" s međunarodnim statističkim standardima pa se pod proizvodom podrazumijevaju dobra (do sada smo dobra smatrali proizvodom) i usluge. __________ 4 Uredba Vijeća Europske ekonomske komisije (EEC) br. 3924/91 o utvrđivanju istraživanja o industrijskoj proizvodnji Zajednice (PRODCOM uredba, OJ L 374/91) i obvezi prikazivanja proizvodnje prema PRODCOM Listi 5Uredba Vijeća Europske ekonomske komisije (EEC) br. 2658/87 i 2551/93 o tarifi i statističkoj nomenklaturi i zajedničkoj carinskoj tarifi (OJ L 241/93) 6Zakon o carinskoj tarifi Republike Hrvatske s Carinskom tarifom kao sastavnim dijelom (»Narodne novine«, br. 49/96, 78/98) 7Metodološke osnove za Mjesečni izvještaj industrije (»Narodne novine«, br. 18/97) ORGANIZACIJA PROVEDBE STATISTIČKOG ISTRAŽIVANJA U provođenju istraživanja sudjeluju Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, županijski uredi za statistiku i njihove ispostave. Državni zavod za statistiku izrađuje metodologiju, obrađuje podatke za Republiku Hrvatsku i županije i kontinuirano osigurava stručnu pomoć područnoj statistici, sastavlja adresar statističkih jedinica, tiska i distribuira obrasce i druge materijale potrebne za provedbu istraživanja županijskim statističkim uredima, koncentrira materijal, kontrolira potpunost podataka, unosi podatke na magnetni medij, računski i logički kontrolira podatke, analizira prve rezultate i objavljuje podatke. Državni zavod za statistiku po potrebi održava instruktaže po pojedinim županijskim središtima i zajedno s područnim statističarima neposredno obilazi statističke jedinice, a o važnijim metodološkim poteškoćama razgovara izravno sa statističkom jedinicom. Županijski uredi za statistiku i njihove ispostave distribuiraju materijal statističkim jedinicama prema adresaru, brinu se da u roku dobiju ispunjene izvještaje, kontroliraju potpunost i točnost podataka, kontroliran materijal šalju u Državni zavod za statistiku i tijekom kontrole u Državnom zavodu za statistiku, na njegov zahtjev, provjeravaju iskazane podatke u izvještaju. OBRADBA, ANALIZA I REZULTATI ISTRAŽIVANJA Svi podaci iz Godišnjeg izvještaja industrije obrađuju se do razine skupine Nacionalne klasifikacije djelatnosti za Republiku Hrvatsku. Podaci iz tabele 2. Godišnjeg izvještaja industrije obradit će se do razine skupine NKD za RH, a najvažnije obrade izvršit će se i za županije. Najznačajniji dio obrade Godišnjeg izvještaja industrije Državni zavod za statistiku objavljuje u seriji Statistička izvješća INDUSTRIJA - Godišnji izvještaj industrije, Statističkom ljetopisu i posebnim publikacijama Državnog zavoda za statistiku. Osim navedenih izdanja Državnog zavoda za statistiku, podaci iz ovog istraživanja objavljuju se u Ljetopisu Statističkog ureda UN i drugim publikacijama UN, EU, OECD i drugih organizacija. Primjenom Nacionalne nomenklature industrijskih proizvoda koja je na devet šifarskih mjesta sukladna europskoj nomenklaturi proizvoda stvoreni su uvjeti za pohranjivanje podataka o proizvodnji u banku podataka Statističkog ureda EU, a time i pristup Republike Hrvatske u banku podataka. II. UPUTE ZA ISPUNJAVANJE IZVJEŠTAJA IND-21 I OBRASCI IDENTIFIKACJSKI PODACI STATISTIČKE JEDINICE U zaglavlju izvještaja IND-21 daju se podaci o izvještajnoj jedinici za koju se podnosi izvještaj. Redni broj izvještajne jedinice - poduzeća prepisuje se iz adresara Godišnjeg izvještaja industrije.

  1. a)NAZIV (tvrtka). Upisuje se skraćeni naziv poduzeća, odnosno trgovačkog društva ili drugog poslovnog subjekta, kako je upisan u Registar poslovnih subjekata u Državnom zavodu za statistiku RH.
  2. b)MATIČNI BROJ REGISTRA POSLOVNIH SUBJEKATA. Upisuje se matični broj poduzeća, odnosno trgovačkog društva ili drugog poslovnog subjekta iz Obavijesti o razvrstavanju Državnog zavoda za statistiku ili adresara Godišnjeg izvještaja industrije ovog zavoda za statistiku odnosno iz adresara Godišnjeg izvještaja industrije.
  3. c)ŽUPANIJA, GRAD/OPĆINA, NASELJE, ULICA I KUĆNI BROJ. Upisuju se adresni podaci izvještajne jedinice.
  4. d)DJELATNOST. Upisuje se brojčana oznaka djelatnosti za izvještajnu jedinicu iz Obavijesti o razvrstavanju Državnog zavoda za statistiku ili adresara Godišnjeg izvještaja industrije. Ovdje se upisuje glavna djelatnost izvještajne jedinice pa i ako je ona neindustrijska. Ostala identifikacijska obilježja ne snimamo izvještajem jer ih preuzimamo iz Registra poslovnih subjekata, kao npr. vrstu trgovačkog društva, vrstu kapitala, porijeklo kapitala itd., kao i šifre za županiju, grad, općinu i naselje. Za ovo istraživanje traži se minimum identifikacijskih podataka da bi se jednoznačno odredila statistička jedinica. OPĆENITO O TABELAMA Godišnji izvještaj industrije sadrži tri tablice, i to: tabelu 1. Moguća i ostvarena proizvodnja, interna potrošnja vlastitih proizvoda, zalihe i prodaja, tabelu 2. Elementi računa proizvodnje, zaposleni i potrošnja električne energije i tabelu 3. Intermedijarna potrošnja i realizacija unutar poduzeća. Tabelu 1. ispunjava izvještajna jedinica za sve dijelove odnosno za sve svoje lokalne statističke jedinice prema vrsti djelatnosti, prema uputama za ispunjavanje tabele. U tabeli 2. izvještajna jedinica odnosno poduzeće u prvi stupac tabele upisuje pokazatelje koji se traže za poduzeće "ukupno" ako je poduzeće registrirano u industrijskoj djelatnosti (područja C, D i E po NKD-u). Izvještajna jedinica treba još ispuniti onoliko stupaca koliko obavlja različitih industrijskih djelatnosti na razini skupina NKD-a i podijeljenih po županijama, ili onoliko stupaca koliko je u adresaru Godišnjeg izvještaja industrije navedeno statističkih jedinica po vrsti djelatnosti ukupno. Ako poduzeće obavlja samo jednu industrijsku djelatnostna razini skupine NKD-a i na području samo jedne županije, i tada će poduzeće iskazati podatke za poduzeće "ukupno" i u sljedećem stupcu te iste podatke za lokalnu statističku jedinicu prema vrsti djelatnosti jer su to dvije različite statističke jedinice i služe za različite obrade, što ćemo kasnije objasniti. U slučajevima kada je izvještajna jedinica poduzeće koje nije registrirano u industrijskoj djelatnosti tada će takvo poduzeće odnosno takva izvještajna jedinica iskazati podatke samo za industrijske lokalne statističke jedinice prema vrsti djelatnosti, a za prvi stupac poduzeće "ukupno" dobit će se podaci zbrajanjem podataka lokalnih jedinica prema vrsti djelatnosti. Kod takvih poduzeća ne smiju biti popunjeni pokazatelji za neindustrijsku djelatnost. Opće je pravilo da proizvodni proces nije moguć bez pomoćnih djelatnosti, a prema međunarodnim općeprihvaćenim standardima pomoćne djelatnosti ne smiju biti posebno izdvojene kao entitet odnosno kao lokalna statistička jedinica prema vrsti djelatnosti. Pomoćne djelatnosti su veleprodaja vlastitih proizvoda, nabava reprodukcijskih materijala, računovodstveni poslovi, opći i kadrovski poslovi, elektronička obrada podataka, čuvari i sl. Ako pomoćne djelatnosti obavljaju pomoćne poslove za dvije i više statističkih jedinica prema vrsti djelatnosti, troškovi tih pomoćnih djelatnosti moraju se rasporediti na sve jedinice prema vrsti djelatnosti. Kada su podaci o razmjeru troškova za svaku posebnu djelatnost raspoloživi, troškovi se moraju rasporediti prema tom razmjeru. Međutim, ako nema tih podataka, troškovi pomoćne djelatnosti jednostavno se mogu rasporediti proporcionalno vrijednosti outputa. Često pomoćne službe industrijskih poduzeća ne obavljaju pomoćne poslove samo za industrijske djelatnosti, npr. elektronička obrada podataka ili računovodstveni poslovi i sl., već i za neindustrijske djelatnosti ili po ugovoru uz naplatu za treće osobe. U navedenim i sličnim slučajevima dio troškova pomoćnih službi treba iskazati pod neindustrijskom djelatnosti u razmjeru prema troškovima ili outputu u posljednjem stupcu tabele 2. Na industrijskim jedinicama prema vrsti djelatnosti neindustrijska poduzeća trebaju iskazati pripadajući dio intermedijarne potrošnje i zaposlenika pomoćnih djelatnosti. Dio jedinica iz sekundarnih djelatnosti čiji se proizvodi pretežno troše kao reprodukcijski proizvodi unutar izvještajne jedinice i koji ne utječu na ukupni rezultat obrade, a značajno bi opteretile istraživanje, nisu izdvojene kao jedinice prema vrsti djelatnosti pa pri iskazivanju takvih sekundarnih djelatnosti treba postupiti kao s pomoćnim djelatnostima. Skupina NKD 40.3. Opskrba parom i toplom vodom po međunarodnim standardima i standardima hrvatske službene statistike ni u kojem slučaju ne može biti pomoćna djelatnost. Dio spomenute djelatnosti, kad je sekundarna zbog njezine neznatne važnosti, nismo izdvojili kao statističku jedinicu prema vrsti djelatnosti, a kada je izdvojena kao zasebna statistička jedinica prema vrsti djelatnosti, obvezatno treba ispuniti podatke za nju. Za drugi dio sekundarnih djelatnosti kada se njihova proizvodnja pretežno ne koristi za reprodukcijsku potrošnju unutar izvještajne jedinice, već se prodaje, a zbog svoje male važnosti nisu izdvojene u zasebnu jedinicu prema vrsti djelatnosti tada takve sekundarne djelatnosti treba iskazati zajedno s glavnom. Podaci iz tabele 2 poslužit će za izradu računa proizvodnje za područja C, D i E prema institucionalnom obliku što znači po glavnoj registriranoj djelatnosti poduzeća i prema čistim djelatnostima na razini skupine djelatnosti NKD i sve to za svaku županiju posebno. Zbog spomenuta dva načina izrade računa industrijske proizvodnje, što je općeprihvaćeni međunarodni standard, podaci se grupiraju po poduzećima "ukupno", a drugi put po lokalnim statističkim jedinicama prema vrsti djelatnosti. Potrošenu električnu energiju neće biti teško iskazati za poduzeće jer se potrošena električna struja očita s jednog ili više električnih brojila, zbroji i upiše u MWh, međutim, ukoliko više jedinica prema vrsti djelatnosti koristi električnu energiju s jednog električnog brojila, treba izvršiti stručnu procjenu potrošnje električne energije po lokalnim jedinicama prema vrsti djelatnosti. U tabeli 3. treba iskazati ukupnu intermedijarnu potrošnju proizvoda između lokalnih jedinica prema vrsti djelatnosti unutar istog poduzeća. Tabela 3. je uvedena isključivo radi iskazivanja interne intermedijarne potrošnje i interne realizacije unutar poduzeća. Razlika između iskazanog podatka u tabeli 2 redak 3 (intermedijarna potrošnja, ukupno) po lokalnim jedinicama prema vrsti djelatnosti i podataka za poduzeće sveukupno treba iznositi točno koliko i prvi redak u tabeli 3, a razlika u retku 6 (realizacija i prodaja proizvoda, ukupno) tabele 2 po gore opisanim pravilima treba odgovarati retku 2 u tabeli 3. TABELA 1. MOGUĆA I OSTVARENA PROIZVODNJA, INTERNA POTROŠNJA VLASTITIH PROIZVODA, ZALIHE I PRODAJA Svaki poslovni subjekt koji se bavi industrijskom proizvodnjom i uvršten je kao statistička jedinica u adresar Godišnjeg izvještaja industrije u ovoj tabeli treba iskazati svoju cjelokupnu industrijsku proizvodnju. Pritom se mora pridržavati Nacionalne nomenklature industrijskih proizvoda koja je sastavni dio ovih metodoloških materijala. Poslovni subjekti koji su dužni ispuniti Godišnji izvještaj industrije, trebaju prije ispunjavanja proučiti cjelokupnu Nomenklaturu industrijskih proizvoda - NIP i u njoj pronaći sve svoje proizvode, odnosno navedena je nomenklatura u cjelini obvezatna za sve poslovne subjekte. Poslovni subjekt će po njoj iskazati proizvode glavne industrijske djelatnosti, proizvode svojih sporednih industrijskih djelatnosti kao i prateće proizvode (nusproizvode) određene Nomenklaturom. Budući da je Nacionalna nomenklatura proizvoda ujedno i klasifikacija industrijskih proizvoda, predviđamo da vrlo rijetko statistička jedinica neće moći iskazati svu svoju proizvodnju prema traženoj nomenklaturi. Kad sastavljač Godišnjeg izvještaja industrije naiđe na navedeni problem, prije bilo kakvog upisivanja podataka treba potražiti pomoć nadležne statističke službe (statistička služba koja je poslovnom subjektu poslala Godišnji izvještaj industrije) i tek ako ni od nje ne dobije šifru proizvoda, može podatke iskazati pod stavkom koja se nalazi pri dnu tabele "vrijednost dobara nespomenutih nomenklaturom" ili "vrijednost usluga nespomenutih nomenklaturom". Za svaki proizvod izvještajna jedinica treba upisati šifru proizvoda i naziv proizvoda iz Nacionalne nomenklature industrijskih proizvoda, šifra se ponavlja onoliko puta koliko ima mjernih jedinica u nomenklaturi. Osnovni razlog uvođenja više mjernih jedinica su obveze Državnog zavoda za statistiku prema Statističkim uredima EU i UN, a manjim dijelom zbog izračunavanja indeksa fizičkog obujma industrijske proizvodnje i zahtjeva tuzemnih korisnika podataka. Za prvu mjernu jedinicu obvezatno je ispuniti sva polja iz tabele do stupca "količine utrošene u daljnjoj proizvodnji". Navedeni stupci i ostali stupci do kraja tabele ispunjavaju se ukoliko je bilo pojave u promatranoj godini . Za ostale mjerne jedinice ne ispunjavaju se podaci o maksimalno mogućoj proizvodnji (stupac "e") i prodaji u vrijednosnom izrazu (stupac "j") jer je isti za sve mjerne jedinice. Mjerne jedinice i šifre upisuju se u stupac "d" za prvu navedenu mjernu jedinicu "1", drugu "2", treću "3". U stupcu "c" za redovnu proizvodnju, tj. proizvodnju iz kupljenih ili vlastitih sirovina upisuje se šifra "0", a za uslužnu proizvodnju šifra "1". U stupcu "f" iskazuje se ostvarena proizvodnja odnosno sve proizvedene količine određenog proizvoda u promatranoj godini bez obzira na to je li proizvod namijenjen prodaji ili daljnjoj preradi u izvještajnoj jedinici ili kombinirano u propisanim mjernim jedinicama. Iskazuju se samo gotovi proizvodi. Gotovim proizvodom smatra se svaki proizvod koji je u procesu proizvodnje dostigao odgovarajući stupanj prerade ili dorade tako da je u Nomenklaturi naveden pod posebnom šifrom i nazivom. Pojam tako definiranog gotovog proizvoda obuhvaća i sve radove dovršavanja proizvoda u koje spadaju čišćenje, pakiranje, ispitivanje kvalitete, klasiranje i sl. Količine neispravnih proizvoda ("škart") ne uračunavaju se u gotovu proizvodnju. Podaci o proizvedenim količinama pojedinih proizvoda uzimaju se iz knjiga koje vode skladišta gotove robe i poluproizvoda odnosno knjigovodstva. Iznimno ako se radi o poluproizvodima s gledišta izvještajne jedinice, a proizvodima po Nomenklaturi i ako oni ne "prolaze" ni kroz kakvo skladište, podatke treba uzeti iz evidencija odjela ili pogona koji taj poluproizvod proizvode. Kad poslovni subjekti ne evidentiraju svoju proizvodnju u nekoj propisanoj mjernoj jedinici, dužne su izvršiti potrebno preračunavanje. Koeficijente za preračunavanje treba utvrditi uz pomoć tehničkih ili tehnoloških stručnjaka u poslovnom subjektu. Te koeficijente treba sačuvati i stalno koristiti prilikom sastavljanja statističkih izvještaja. Kad nastupi promjena asortimana artikala unutar proizvoda definiranog Nomenklaturom, treba izračunati novi koeficijent i naznačiti do kada je stari koeficijent vrijedio, odnosno otkada vrijedi novi koeficijent. Ukoliko jedan proizvod iz Nomenklature sadrži više artikala koje proizvodi poslovni subjekt ili ako su velike promjene u količini i asortimanu tih proizvoda ili su im različiti koeficijenti pretvorbe, treba odrediti koeficijente pretvorbe za svaki artikl i svaki artikl zasebno preračunati, pa preračunati zbroj upisati pod traženom mjernom jedinicom. U stupcu "g" iskazuju se količine trošene za daljnju industrijsku proizvodnju izvještajne jedinice. To su proizvodi koji su se dalje prerađivali ili obrađivali i tim postupcima pretvorili u novi proizvod iz Nomenklature i iskazali se još jednom u potpunosti u tom novom proizvodu u izvještajima te izvještajne jedinice. U stupcu "h" iskazuju se količine zaliha, stanje 31. prosinca izvještajne godine prema izvršenoj inventuri. Ovdje se iskazuju samo zalihe gotovih industrijskih proizvoda definiranih Nomenklaturom. Nedovršena proizvodnja, odnosno proizvodi koji nisu dosegli određeni stupanj prerade ili dorade, definiran Nomenklaturom, ne smije se iskazati kao ni zalihe proizvoda ili dijela proizvoda namijenjene trošenju za daljnju proizvodnju u izvještajnoj jedinici. Ovdje će se iskazati samo zalihe vlastitih proizvoda izvještajne jedinice namijenjene tržištu. Prodaja (realizacija) industrijskih proizvoda iskazuje se u stupcima "i" i "j". U stupcu "i" treba iskazati količine prodaje u naturalnim mjernim jedinicama, i to u svim mjernim jedinicama definiranim Nomenklaturom. U stupcu "j" treba iskazati prodaju u vrijednosnom izrazu, i to samo kod prve mjerne jedinice u tisućama kuna, odnosno kako se traži u izvještaju IND-21. U ovim stupcima iskazat će se sve količine (u stupcu "i") i sve vrijednosti (u stupcu "j") isporučene drugim poslovnim subjektima ili prodane u prodavaonicama vlastite prodaje, tj. količine za koje je izdana faktura. U stupac "j" upisuje se vrijednost proizvoda na temelju prodajnih cijena iz faktura za količine iskazane u stupcu "i" s tim što te cijene obvezatno moraju sadržavati troškove pakiranja, čak i ako se oni naplaćuju odvojeno. U cijene (vrijednost) proizvoda ne smiju biti uključene sljedeće stavke: naplaćeni porez na promet i potrošnju (PDV i trošarine), troškovi prijevoza osim do prvog željezničkog kolodvora odnosno otpremnog terminala, ako troškovi otpreme nisu odvojeno naplaćeni, i popusti potrošačima. Drugim riječima, vrijednost prodanih količina dobiva se na temelju cijena proizvođača - franko utovarna stanica. Pod prodanim količinama proizvoda treba iskazati i iznajmljene proizvode ili proizvode dane u zakup (npr. računalnu opremu, telefonske instalacije, strojeve za pranje rublja i sl.), proizvedene strojeve, opremu ili hale za vlastite potrebe odnosno proizvode za vlastitu investicijsku izgradnju, davanja djelatnicima u naturi i proizvode koji služe repropotrošnji u izvještajnoj jedinici, ali ne za industrijsku proizvodnju (npr. stočna hrana, svježi beton koji se troši na gradilištu, odnosno izravno se ugrađuje u građevinske objekte i sl.). Vrijednost svih navedenih proizvoda treba obračunati po bazičnim cijenama. Iz navedenog proizlazi da se u tabeli 1. iskazuju podaci o ostvarenoj proizvodnji, internoj potrošnji, zalihama i prodaji industrijskih proizvoda. Time su obuhvaćeni za konkretan proizvod: proizvodnja kao izvor raspoloživih količina, potrošnja u izvještajnoj jedinici, prodaja i završne zalihe kao rashodovana strana bilance raspoloživih količina. Prema tome, zbroj zaliha na početku godine (iz izvještaja IND-21 za prethodnu godinu) i proizvedenih količina izvještajne godine treba biti jednak zbroju količina utrošenih za daljnju industrijsku proizvodnju izvještajne jedinice, prodanih (realiziranih) količina i zaliha na kraju izvještajne godine. Nesklad može nastupiti zbog kvara na robi ili naknadno otkrivenim neispravnim proizvodima ("škartu") ako postoje zalihe proizvoda namijenjene daljnjoj proizvodnji u izvještajnoj jedinici jer se one ne iskazuju u ovom istraživanju, zatim zbog požara, poplave, krađe, neke druge nesreće ili sličnih razloga zbog kojih se obavlja i knjigovodstveni otpis robe (proizvoda). Za svako veće odstupanje treba dati tekstualno objašnjenje u izvještaju ili u zasebnom dopisu koji treba priložiti izvještaju IND-21. Poslovni subjekti koji grade brodove dužni su ispuniti izvještaj IND-21/35.11. Navedeni izvještaj odnosi se na tabelu 1. ovog istraživanja, a upute su dane na tom izvještaju. Uslužna proizvodnja Prilikom ispunjavanja ovog izvještaja treba voditi računa da postoje dvije vrste uslužne proizvodnje. Prva je vrsta uslužne proizvodnje kad poslovni subjekt na temelju ugovora od sirovina kojima je vlasnik naručitelj, izrađuje određeni proizvod definiran Nomenklaturom; te usluge zvat ćemo uslužna proizvodnja industrijskih proizvoda. Uslužnu proizvodnju industrijskih proizvoda treba iskazati kod proizvođača kao i redovnu samo što u stupac "c" treba upisati šifru "1", a za prodaju u vrijednosnom iznosu u stupcu "j" treba iskazati samo vrijednost učinjene usluge. Naručitelj proizvodnje nije predmet promatranja ovog istraživanja. Bilo u kojem slučaju prerade na temelju ugovora naručitelj i prerađivač ne mogu pripadati istoj tvrtki. Općim industrijskim uslugama zvat ćemo doradu industrijskih proizvoda (bojenje, finiširanje, tiskanje tekstila, pozlaćivanje, radiranje, lakiranje i sl.), popravke, održavanje i instaliranje strojeva i opreme te montažu građevinskih konstrukcija samo ako ju je i proizvela izvještajna jedinica. Opće industrijske usluge neće se iskazivati ukoliko se radi o dovršavanju vlastitih proizvoda, osim dorade u tekstilnoj industriji (odjeljak 17 NKD-
  5. a)koji treba iskazati kao što se iskazuje i vlastita proizvodnja, a doradu na temelju ugovora treba iskazati kao uslužnu proizvodnju industrijskih proizvoda. Ostale dorade na temelju ugovora, popravke, održavanje i montažu treba iskazati prema Nomenklaturi u efektivnim satima (tisućama efektivnih sati), a u vrijednosnom izrazu samo vrijednost izvršene usluge. Ne iskazuju se tekući popravci i održavanje koje poslovni subjekt vrši na svojim strojevima i opremi. Maksimalno moguća proizvodnja (kapacitet) U stupcu "e" iskazuju se podaci o maksimalno mogućoj proizvodnji (kapacitetu) poslovnog subjekta iskazujući maksimalno moguću proizvodnju svakog proizvoda koji je statistička jedinica proizvodila u tijeku promatrane godine. Kapacitet se iskazuje samo za prvu mjernu jedinicu. U ovom stupcu ne smije se iskazati kapaciteti proizvoda ni za prvu jedinicu mjere ukoliko je ona u satima ili tisućama efektivnih sati. Objašnjenje ovog stupca nije dano redoslijedom iz izvještaja jer predstavlja zasebnu cjelinu, a pojam "proizvod" definiran je opisima drugih stupaca. Maksimalno moguću proizvodnju (kapacitet) nekog proizvoda iz Nomenklature predstavlja maksimalno moguća količina tog proizvoda koju je bilo moguće proizvesti pri punom korištenju instaliranih strojeva i uređaja i punom zaposlenju (pokrivenošću svih radnih mjesta adekvatnim djelatnicima), s maksimalnim mogućim tehničkim i radnim učincima i normalnim intenzitetom rada, i to u okviru mogućeg vremena u tijeku godine definiranog maksimalnim prinosom poslovnog subjekta, a ne maksimalnim prinosom po jedinici proizvodnje određenog proizvoda. Moguće vrijeme za rad kapaciteta (elemenata proizvodnje) u godini određeno je u okviru mogućeg broja smjena i mogućeg broja dana rada kapaciteta u tijeku promatrane godine. Mogući broj smjena i dana rada kapaciteta određen je projektom za dani kapacitet, a iz projekta treba uzeti te podatke kad se kapacitet koristi tako da ostvari maksimalni prinos kapaciteta. Iznimno, ukoliko po projektu nije poznat mogući broj smjena i dana rada ili se u dužem razdoblju ostvaruje veći broj smjena (dana) rada, treba uzeti kao mogući broj smjena (dana) rada broj koji je karakterističan (uobičajen) za rad kapaciteta u dužem razdoblju za taj kapacitet u Republici Hrvatskoj (ako taj podatak poslovni subjekt ne dozna preko svog udruženja u Gospodarskoj komori RH, treba se konzultirati s područnom statističkom službom). U moguće vrijeme rada ne obuhvaća se vrijeme u kojem je kapacitet stajao, u tijeku promatrane godine, zbog državnih blagdana i neradnih dana, remonta strojeva i uređaja, i to samo minimalno potrebno vrijeme za obavljanje remonta. Priznaju se prekidi rada zbog dnevnih stanki za odmor i pripremno i završno radno vrijeme, samo ako je projektom predviđeno. Mogućim vremenom rada kapaciteta ne smatra se ni vrijeme u kojem kapacitet nije radio u godini zbog toga što još nisu bili instalirani strojevi i uređaji ili su bili izbačeni iz dalje upotrebe. Za kapacitete koji prerađuju sirovine (npr. prehrambena industrija) ili izrađuju proizvode (npr. prehrambena industrija ili proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda i sl.) čiji je obujam prerade, odnosno proizvodnje uvjetovan sezonom, mogući fond vremena i time i moguća proizvodnja ograničeni su trajanjem uobičajene sezone prerade, odnosno proizvodnje. Da bi se dobio kapacitet nekog proizvoda, osim maksimalno mogućeg vremena treba odrediti maksimalno moguće učinke odnosno maksimalnu količinu proizvoda za vremensku jedinicu. Smatramo da je za vremensku jedinicu najpraktičnije uzeti sat vremena. Kod određivanja maksimalno mogućeg učinka naročito treba paziti na sljedeće: tehničku i ekonomsku zastarjelost strojeva, vrstu i kakvoću materijala iz kojeg se izrađuju proizvodi, organizaciju procesa proizvodnje (uzima se pretpostavka dobre organizacije) i specifičnost tehničkog procesa. Budući da su objašnjeni elementi, dajemo formulu za izračunavanje maksimalno moguće proizvodnje proizvoda (kapaciteta): Maksimalno moguća proizvodnja = maksimalno mogući fond radnog vremena (izražen u satima) X maksimalno mogući učinak u jednom satu: Osim o navedenom treba voditi računa i o sljedećim uvjetima i okolnostima prilikom određivanja kapaciteta za pojedine industrijske proizvode. Za kapacitete koji mogu proizvoditi više vrsta proizvoda definiranih Nomenklaturom, maksimalnu moguću proizvodnju treba iskazati u količinama koje bi bilo moguće ostvariti kombinacijom proizvoda u promatranoj godini. To znači da se maksimalno moguća proizvodnja takvih kapaciteta ne izražava jednim proizvodom, već na temelju više proizvoda, tj. svi proizvodi terete maksimalno mogući kapacitet u promatranom razdoblju pa ukupni maksimalno mogući fond radnog vremena treba podijeliti prema strukturi ostvarene proizvodnje na tom kapacitetu, odnosno mora se stalno imati u vidu odnos ostvarene i moguće proizvodnje svih proizvoda koji se proizvode s danim kapacitetom da ne bi došlo do dvostrukog ili višestrukog istraživanja kapaciteta. Isto tako, kapacitet ovisi o kvaliteti materijala i vrsti materijala koji se upotrebljava za proizvodnju, npr. vunena ili pamučna pređa ili pređa dobivena od mješavine. Za svaku od navedenih pređa u pravilu će biti različiti kapacitet proizvodnje platna iako će se proizvodnja obavljati na istim strojevima. Kapacitet proizvodnje platna može biti različit i kad se koristi samo jedna vrsta pređe, npr. samo vunena pređa iste numeracije, ali različite kvalitete. Kapacitet će biti manji za nekvalitetnu pređu (često se prekida) nego za kvalitetnu pređu (radi primjera, koja ne puca). Ovaj problem ne javlja se samo u proizvodnji alata, već i u cjelokupnoj industrijskoj proizvodnji. Po pravilu kapacitet nekog proizvoda određuju samo oni elementi koji sudjeluju u procesu njegove proizvodnje, bilo da proces predstavlja linija, pogon ili tvornica. U poslovnim subjektima koji, prema Nomeklaturi proizvoda, imaju proizvode s različitim stupnjevima obrade (npr. proizvodnja furnira, šperploča i namještaja, zatim celuloze i papira ili proizvodnja čelika i valjanih proizvoda), kapacitet odnosno maksimalno moguća proizvodnja svakog od navedenih proizvoda određuje se na temelju čimbenika koji pripadaju ciklusu proizvodnje samo tog proizvoda. Tako se npr. maksimalno moguća proizvodnja furnira određuje na temelju čimbenika pogona furnira, a maksimalno moguća proizvodnja šperploča određuje na temelju čimbenika u pogonu za proizvodnju šperploča, tj. nezavisno od veličine kapaciteta furnira koji je poluproizvod u poslovnom subjektu i služi za proizvodnju šperploča. I furnir i šperploče posebni su proizvod u propisanoj nomenklaturi, pa se zato za svaki od njih posebno određuje kapacitet. U slučajevima postojanja uskih grla u nekoj od faza procesa proizvodnje proizvoda, maksimalno moguću proizvodnju toga proizvoda treba odrediti na temelju kapaciteta uskog grla samo onda ako su grla dijelovi kapaciteta koji vrše najsloženije funkcije u pogledu veličine operacije i u pogledu teškoće izvršenja i koji po svojoj vrijednosti predstavljaju najvrednije dijelove kapaciteta. Pričuve kapaciteta (postrojenja, zaposlenici) namijenjene da se u određenom trenutku uključe u proces proizvodnje, u slučaju kada ispadne iz procesa proizvodnje neki važan dio kapaciteta ili kada je projektom predviđena zamjena određenog dijela kapaciteta, ne uzimaju se u obzir prilikom izračunavanja maksimalno moguće proizvodnje. Čimbenici kao što su nestašica električne energije, sirovina i reprodukcijskog materijala i sl. ili slaba prodaja proizvoda bilo da djeluju na obujam prozvodnje u duljem ili kraćem razdoblju, ne smatraju se čimbenicima koji određuju kapacitet. To su čimbenici koji utječu na stupanj korištenja kapaciteta, tj. utječu na obujam ostvarene proizvodnje pa time i na njen odnos prema maksimalno mogućoj proizvodnji (kapacitetu). Maksimalno moguća proizvodnja u pravilu mora biti veća od ostvarene proizvodnje, jer u slučaju povećanja proizvodnje preko maksimalno moguće ide na štetu poslovnog subjekta. Ako se ipak dogodi navedeni slučaj, treba ga u popratnom dopisu obrazložiti. TABELA 2. ELEMENTI RAČUNA PROIZVODNJE, ZAPOSLENI I POTROŠENA ELEKTRIČNA ENERGIJA Tabela 2. je obrnuta statistička tabela jer se nosioci podataka nalaze u zaglavlju tabela, a to su statističke jedinice, a u predstupcu su zadana obilježja i modaliteti o tim jedinicama. Ovakav način tabele izrađen je iz tehničkih razloga jer se na format B-4 nije moglo pregledno ucrtati šesnaest stupaca. STATISTIČKA JEDINICA U prvi redak upisuju se nazivi industrijskih statističkih jedinica iz adresara istraživanja IND-21. Poduzeće - sveukupno već je upisano, i identifikacijski podaci za Poduzeće - sveukupno nalaze se na prvoj stranici pa ih nije ponovo potrebno upisivati. U prvom retku posljednjeg stupca već je upisana statistička jedinica "Neindustrijske djelatnosti", a što statistika smatra neindustrijskim, definirano je na početku ovih uputa. Bez obzira na to jesu li svi stupci ispred ispunjeni, neindustrijske djelatnosti treba iskazati u posljednjem stupcu. Naziv lokalnih jedinica prema vrsti djelatnosti dan je u adresaru za IND-21 kao i redni broj lokalne jedinice prema vrsti djelatnosti koji treba prepisati, naziv u prvi redak, a redni broj lokalne jedinice prema vrsti djelatnosti u drugi redak. Šifre Poduzeća - sveukupno i Neindustrijske statističke jedinice već su upisane u drugi redak. Poduzeće, odnosno izvještajna jedinica kad u svom sastavu ima više od sedam lokalnih jedinica prema vrsti djelatnosti, treba ispuniti dvije tabele 2, a ako nisu ni dvije dovoljno, treba ispuniti treću itd. U navedenim slučajevima podatke o Poduzeću - sveukupno i Neindustrijskoj djelatnosti treba dati na obrazcu na kojem su ispunjene tabele 1 i 3, a taj obrazac zvat ćemo prvi obrazac tog poduzeća. INTERMEDIJARNA POTROŠNJA Intermedijarna potrošnja u ovom istraživanju definirana je Europskim sustavom nacionalnih računa - ESA 1995.8, a definicija glasi: intermedijarna potrošnja sastoji se od vrijednosti dobara i usluga potrošenih kao input u procesu proizvodnje, isključujući fiksnu aktivu čija se potrošnja bilježi kao potrošnja fiksnog kapitala. Dobra i usluge mogu se transformirati ili potpuno utrošiti u procesu proizvodnje. U intermedijarnu potrošnju spadaju i dobra i usluge upotrebljene kao input u pomoćne djelatnosti, a raspoređuju se po lokalnim jedinicama prema vrsti djelatnosti kako je već objašnjeno pod nazivom "OPĆENITO O TABELAMA". Vrijednost dobara i usluga nabavljenih od drugih lokalnih jedinica prema vrsti djelatnosti iste izvještajne jedinice odnosno poduzeća iskazati će se u intermedijarnoj potrošnji po lokalnim jedinicama prema vrsti djelatnosti, ali se ta potrošnja neće iskazati u intermedijarnoj potrošnji za poduzeće. U ovom istraživanju intermedijarnu potrošnju podijelili smo na reprodukcijski materijal i ostala intermedijarna potrošnja. Reprodukcijski materijal U retku 3 iskazuju se ukupni troškovi dobara koja se koriste kao reprodukcijski materijal u procesu proizvodnje: - vrijednost utrošenih sirovina i materijala - vrijednost potrošene energije - vrijednost potrošenih rezervnih dijelova i - vrijednost troškova sitnog inventara, ambalaže i autoguma. U retku 4 iskazuje se samo uvozni dio ukupnih troškova reprodukcijskog materijala. Pod vrijednošću nabavljenog reprodukcijskog materijala iz uvoza iskazuju se izravne kupovine u inozemstvu i nabavke preko vanjskotrgovačkih organizacija. Vrijednost uvoza u kunama preračunava se na temelju tekućih valutnih tečajeva. U obračun su uključeni i troškovi carine i carinskih pristojbi, a bez troškova dopreme reprodukcijskog materijala u skladište statističke jedinice koji će se iskazati pod ostalom intermedijarnom potrošnjom bez odbitnog PDV-a, subvencija i popusta. Ostala intermedijarna potrošnja U retku 5 iskazuju se ostala intermedijarna potrošnja, koja obuhvaća ostale vanjske troškove (troškovi usluga), te dio ostalih troškova poslovanja i troškove prodane robe, materijala i otpadaka. Ostali vanjski troškovi (troškovi usluga) obuhvaćaju: - vrijednost prijevoznih usluga - vrijednost vanjskih usluga na izradi i prodaji dobara i usluga - vrijednost usluga tekućeg održavanja i zaštite (bez investicijskog održavanja i popravaka) - vrijednost usluga registracije vozila - vrijednost usluga zakupa - vrijednost usluga promidžbe, sponzorstva i troškova sajmova - vrijednost intelektualnih i osobnih usluga - vrijednost komunalnih usluga - vrijednost usluga reprezentacije i - vrijednost ostalih vanjskih troškova (usluga) Dio ostalih troškova poslovanja obuhvaća: - dnevnice za službena putovanja i putne troškove - naknade za uporabu osobnog automobila u službene svrhe za lokalne potrebe - troškove uporabe vlastitih proizvoda, robe i usluga za interne tekuće potrebe (promidžba, reprezentacija i sponzorstva) - premije osiguranja (dio bruto premija, tj. za usluge osiguranja) - bankovne usluge i troškove platnog prometa - članarine, doprinose i druga davanja domaćim i inozemnim organizacijama, udrugama idruštvima i - ostale troškove poslovanja, kao što su troškovi stručnog obrazovanja, troškoviza časopise, stipendije i sl. Troškovi prodane robe, materijala i otpadaka: - troškovi prodane robe, materijala i otpadaka obuhvaćaju i nabavnu vrijednost prodane robe, materijala i otpadaka, a u ovom istraživanju mogu se iskazati samo za poduzeće i neindustrijske djelatnosti. U intermedijarnu potrošnju ne spadaju: - troškovi prijevoza na posao i s posla - terenski dodatak - naknade za odvojeni život - nagrade učenicima i studentima za vrijeme prakse - otpremnine zbog odlaska u mirovinu, jubilarne nagrade za stalnost u radu, darovi djeci i slično - otpremnine radnicima zbog ekonomskog ili tehnološkog viška i dokup staža, pomoć u slučaju smrti radnika ili člana uže obitelji, pomoć u slučaju teže invalidnosti, dužeg bolovanja i druge pomoći - ostale naknade troškova zaposlenima prema kolektivnom ugovoru i - naknade članovima uprave poduzeća. Ovi troškovi se prema pozitivnim računovodstvenim propisima smatraju intermedijarnom potrošnjom, a po međunarodnim statističkim standardima tretiraju se kao dio sredstava zaposlenih i zato se ovdje ne smiju prikazati. Ne obuhvaćaju se ni izdaci za prehranu u tijeku rada i regres za godišnji odmor budući da ovi izdaci trebaju biti uključeni u plaće. ___________ 8 Sustav nacionalnih računa Ujedinjenih naroda - SNA 93 (ISBN 92-1-161352-3) i Europski sustav nacionalnih računa - ESA 95 (Uredba Vijeća Europske komisije (EC) br. 2223/96, OJ L 310/96) PRIHODI OD PRODAJE PROIZVODA U retku 6 na razini poduzeća sveukupno i na razini lokalnih jedinica prema vrsti djelatnosti iskazuju se sljedeći fakturirani prihodi: - Prihodi od prodaje drugim poduzetnicima, koji obuhvaćaju prihode od prodaje proizvoda, robe, usluga, materijala, otpadaka i sl. na domaćem i inozemnom tržištu, uključujući i prihode od prodaje na kredit i otplatu. Prihodi ne obuhvaćaju carine i carinske pristojbe, porez na dodanu vrijednost i trošarine, a uključuju subvencije na proizvode. - Prihodi na temelju uporabe vlastitih proizvoda, roba i usluga (unutar poduzeća ili lokalne jedinice prema vrsti djelatnosti) za investicije, za sitan inventar, ambalažu i autogume, vlastitih proizvodnih usluga, vlastitog sjemena, prirasta osnovnog stada i slični prihodi odnosno finalna potrošnja unutar izvještajne jedinice ili bruto investicije u fiksni kapital. - Vrijednost proizvoda korištenih za plaćanja u naturi (uključujući naknade zaposlenima u naturi i mješoviti dohodak u naturi) - Prihodi od dobara i usluga koji su isporučeni drugim lokalnim jedinicama prema vrsti djelatnosti, koje su u sastavu istog poduzeća, ne obuhvaćaju se na razini poduzeća sveukupno već se obuhvaćaju samo preko lokalnih jedinica prema vrsti djelatnosti. Prihodi od prodaje dobara i usluga na razini poduzeća sveukupno trebaju biti manji od zbroja prihoda od prodaje dobara i usluga raščlanjenih po lokalnim jedinicama prema vrsti djelatnosti za taj iznos. Vrednovanje proizvodnje: - Vrijednost ovih proizvoda iz stavka 1, 2 i 3 treba se obračunati prema bazičnim cijena. - Vrijednost proizvoda iz stavka 4 treba se obračunati prema ukupnim troškovima proizvodnje, koja se sastoji od intermedijarne potrošnje, naknade zaposlenicima, potrošnje fiksnog kapitala, ostalih poreza na proizvodnju, a umanjena je za ostale subvencije na proizvodnju. U retku 7 iskazuje se samo dio ukupnih prihoda od prodaje koji je ostvaren prodajom na inozemnom tržištu. Kao izvoz treba iskazati vrijednost izvezenih dobara i usluga u kunama preračunatu na temelju tekućeg valutnog tečaja, bilo da je izvezena izravno bilo preko vanjskotrgovačkih organizacija. Vrijednosni izraz izvezenih dobara i usluga u kunama predstavlja dio ukupne fakturirane prodaje što ga je izvozom ostvarila jedinica za koju se podnosi izvještaj. OSTALI PRIHODI U retku 8 iskazuju se samo prihodi od poslovnog najma nekretnina, postrojenja i opreme osim financijskog najma. Pod ostalim prihodima ne iskazuju se ostali nenavedeni prihodi, financijski i izvanredni prihodi. POREZI NA PROIZVODNJU I UVOZ Porezi na proizvodnju i uvoz obvezna su, nepovratna plaćanja, u novcu ili naturi, nametnuta od strane države ili institucija Europske unije, na proizvodnju i uvoz dobara i usluga, zapošljavanje radnika, vlasništva ili uporabe zemljišne površine, zgrada ili ostalih sredstava koja se koriste u proizvodnji. Ovi se porezi plaćaju neovisno o dobitku. Porezi na proizvodnju i uvoz dijele se: 1) na poreze na proizvode - to su porezi koji se plaćaju po proizvedenom ili trasiranom dobru ili usluzi. Porez može biti određeni novčani iznos po jedinici mjere dobra ili usluge, ili se može izračunati ad valorem na temelju određenog postotka jedinične cijene ili vrijednosti proizvedenih ili trasiranih dobara i usluga. Općenito, porezi koji stvarno terete proizvode, neovisno o tome koja ih institucionalna jedinica plaća, moraju se uključiti u poreze na proizvode, osim ako su specifično uključeni u drugi naslov. Ti porezi sastoje se:
  6. a)od poreza na dodanu vrijednost (PDV),
  7. b)od poreza i pristojbi na uvoz isključujući PDV i
  8. c)od poreza na proizvode, isključujući PDV i uvozne poreze.
  9. a)porezi na dodanu vrijednost jesu porezi na dobra i usluge koje poduzeća prikupljaju u etapama i koji se na kraju u potpunosti prevaljuju na finalne kupce.
  10. b)porezi i pristojbe na uvoz, isključujući PDV obuhvaćaju prisilna plaćanja, nametnuta od strane države ili institucija Europske unije, na uvoz dobara, isključujući PDV, da bi se odobrilo njihovo slobodno kretanje na ekonomskom teritoriju, i na usluge pružene rezidentnim jedinicama od strane nerezidentnih jedinica.
  11. c)porezi na proizvode, isključujući PDV i uvozne poreze uključuju poreze na dobra i usluge čija obveza proizlazi iz proizvodnje, izvoza, prodaje, transfera, leasinga ili isporuke tih dobara ili usluga, ili proizlazi iz njihove uporabe za vlastitu potrošnju ili vlastite investicije. 2) na ostale poreze na proizvodnju - uključuju sve poreze koji mogu teretiti poduzeća zbog angažiranja u proizvodnji, neovisno o količini ili vrijednosti proizvedenih ili prodanih dobara i usluga. U retku 9 i 10 iskazuju se porezi na proizvodnju i uvoz koji se plaćaju državi kao obvezna i nepovratna plaćanja neovisna o dobitku ili dohotku u obračunskom razdoblju. U retku 9 upisuju se: - ukupno obračunati porez na dodanu vrijednost umanjen za ukupno obračunati pretporez - ukupno obračunate trošarine umanjene za ukupno obračunata potraživanja za posebne poreze (trošarine) - carine i carinske pristojbe - ostali porezi koji ne ovise o dobitku i pristojbe (porez na tvrtku/naziv, imovinski porez na motorna vozila i plovne objekte, porez na reklame, na kuće za odmor, pristojbe za registraciju vozila i plovila, administrativne i ostale pristojbe). Porezi na dobit ili dohodak, porez iz plaća, prirez i doprinosi ne obuhvaćaju se. U retku 10 upisuju se vrijednost carine i carinske pristojbe. SUBVENCIJE Subvencije su tekuća nepovratna plaćanja koja države ili institucije Europske unije isplaćuju rezidentnim proizvođačima, s ciljem utjecaja na njihovu razinu proizvodnje, njihove cijene ili naknade faktorima proizvodnje, a iskazuju se u retku 11. Subvencije se klasificiraju: 1) na subvencije na proizvode - to su subvencije koje se isplaćuju po jedinici proizvedenog ili uvezenog dobra ili usluge. Subvencija može biti određeni novčani iznos po jedinici mjere dobra ili usluge, ili može biti izračunata ad valorem na temelju određenog postotka jedinične cijene. Subvencija se također može izračunati kao razlika između određene ciljane cijene i tržišne cijene koju kupci stvarno plaćaju. Obično se stječe pravo na subvenciju na proizvod u trenutku proizvodnje, prodaje ili uvoza dobra. Po konvenciji, subvencije na proizvode mogu se odnositi na tržišnu proizvodnju ili proizvodnju za vlastitu finalnu uporabu. Subvencije na proizvode dijele se:
  12. a)na uvozne subvencije - sastoje se od subvencija na dobra i usluge koje postaju obveza u trenutku prijelaza granice, radi uporabe dobra na ekonomskom teritoriju ili u trenutku pružanja usluge rezidentnim institucionalnim jedinicama. One mogu uključivati gubitke, koji su nastali zbog vođenja namjerne državne politike putem državnih trgovinskih organizacija, koje kupuju proizvode od nerezidenata, a nakon toga prodaju te iste proizvode rezidentima po nižim cijenama.
  13. b)na ostale subvencije na proizvode koje uključuju subvencije na proizvode domaće uporabe, gubitke koji su nastali zbog vođenja namjerne državne ekonomske ili socijalne politike putem državnih trgovinskih organizacija (koje kupuju proizvode rezidentnih proizvođača te ih nakon toga prodaju rezidentima ili nerezidentima po nižim cijenama), subvencije javnim poduzećima i kvazipoduzećima radi pokrića stalnih gubitaka a koji su posljedica ciljane ekonomske ili socijalne politike koju provode države ili Europska unija, neposredne subvencije na izvoz koje se neposredno isplaćuju rezidentnim proizvođačima uz trenutku kada dobra napuštaju ekonomski teritorij ili kad se pružaju usluge nerezidentima - isključujući povrat prethodno plaćenih poreza na carinskoj granici na proizvode, i odricanje poreza koji bi trebalo platiti da su dobra prodana ili uporabljena unutar ekonomskog teritorija. 2) na ostale subvencije na proizvodnju - sastoje se od subvencija, osim subvencija na proizvode, koje rezidentne proizvođačke jedinice mogu dobiti na temelju angažiranja u proizvodnji. Ostali netržišni proizvođači, za njihovu ostalu netržišnu proizvodnju, mogu dobiti ostale subvencije na proizvodnju samo ako takve državne isplate podliježu općem propisu koji se primjenjuje na tržišne i netržišne proizvođače. Ove subvencije osobito uključuju subvencije na plaće ili radnu snagu, subvencije za smanjivanje zagađenja, potpore radi kamatnih olakšica proizvodnim jedinicama i rezidentima, te prekonaknade PDV zbog primjene sustava jedinstvene porezne stope, koji se često koristi u poljoprivredi. Vrijeme bilježenja: subvencije se bilježe u trenutku pojavljivanja transakcije ili događaja (proizvodnja, prodaja, uvoz, itd.) koji daje pravo na subvenciju Po konvenciji, subvencije na proizvode ne bilježe se u ostalu netržišnu proizvodnju. Iskazuje se dio ostalih poslovnih prihoda primljenih iz proračuna u vidu dotacija, državnih potpora i subvencija, kao transferni prihod što ga država daje iz proračuna (državnog i lokalnih, izravno ili preko nadležnih tijela) poduzećima za proizvodnju, na proizvode, izvoz i druge naknade države s ciljem utjecaja na razinu proizvodnje, prodajnih cijena i na naknade zaposlenima. STANJA ZALIHA GOTOVIH PROIZVODA I NEDOVRŠENE PROIZVODNJE U retku 12 i 13 iskazuju se podaci o neto stanjima zaliha gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje u tijeku (nedovršene proizvodnje i poluproizvoda), na dan 1. 1. i 31. 12. izvještajne godine. Zalihe gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje jesu proizvedena imovina koja se sastoji od dobara i usluga koji su nastali u tekućem razdoblju ili u ranijim razdobljima, a drže se za prodaju ili za druge svrhe u budućem razdoblju. Vrednovanje zaliha gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje: - vrijednost zaliha gotovih proizvoda obračunava se po bazičnim cijenama, a vrijednost nedovršene proizvodnje obračunava se po procijenjenim tekućim bazičnim cijenama tih gotovih proizvoda. ZAPOSLENI U retku 14 i 15 iskazuje se godišnji prosječni broj zaposlenih u svim djelatnostima izvještajne jedinice za koju se podnosi izvještaj uključujući i zaposlene u upravi kao i zaposlene u neindustrijskim djelatnostima. Godišnji prosječan broj zaposlenih dobiva se zbrajanjem odrađenih efektivnih sati rada svih zaposlenih unutar poduzeća za određeno razdoblje, i dijeljenjem s ostvarenim godišnjim odrađenim efektivnim satima po jednom zaposlenom koji je radio cijele godine. Ukupno odrađeni efektivni sati ne obuhvaćaju plaćene godišnje odmore, državne praznike ili bolovanja, stanke za odmor, te vrijeme provedeno na putu između stana i posla, čak i kada je plaćeno. Zaposleni su osobe koje obavljaju bilo kakav posao za novac ili plaćanje u naturi. To su svi zaposlenici, samozaposlene osobe i članovi obitelji koji pomažu u poslovnom subjektu u vlasništvu člana obitelji. Zaposlenici su osobe koje rade za poslodavca u državnom ili privatnom sektoru i za svoj rad primaju naknadu u novcu ili naturi. Uključuju se sve osobe koje su zasnovale radni odnos s poslodavcem, na određeno ili neodređeno vrijeme, neovisno o duljini radnog vremena i vlasništvu poslovnog subjekta, te također vježbenici, osobe na porodnom dopustu, bolovanju i osobe koje su iz bilo kojeg razloga odsutne s posla, do prekida radnog odnosa. U zaposlenike se također uključuju osobe koje trenutačno ili povremeno obavljaju posao po ugovoru o djelu, autorskom ugovoru i za plaćanje u gotovini ili naturi kao i osobe koje su po formalnom statusu umirovljenici, nezaposleni ili redoviti studenti. U zaposlenike spadaju i osobe koje rade u vlastitom trgovačkom društvu, poduzeću ili obrtu. Ostali zaposleni: 1) Samozaposleni su poslodavci koji upravljaju poslovnim subjektom i zapošljavaju jednog ili više zaposlenika, kao i osobe koje rade za vlastiti račun i ne upošljavaju zaposlenike. 2) Pomažući obiteljski članovi su osobe koje nisu zaposlenici ili samozaposleni, a rade u poslovnom subjektu koji je u vlasništvu člana obitelji i za svoj rad ne primaju naknadu. POTROŠENA ELEKTRIČNA ENERGIJA, U MWh U retku 16 iskazuje se ukupno potrošena električna energija vlastita i nabavljena u MWh. Potrošnja ostalih energenata ne obuhvaća se. TABELA 3. INTERMEDIJARNA POTROŠNJA I REALIZACIJA PROIZVODA UNUTAR PODUZEĆA U prvom retku pod vrijednošću dobara i usluga koje su nabavljene od drugih lokalnih jedinica prema vrsti djelatnosti iste izvještajne jedinice odnosno poduzeća podrazumijeva se i sitan alat koji nije skup a koristi se za relativno jednostavne operacije, kao što su pile, čekići, odvijači i ostali ručni alat, mali uređaji poput džepnih kalkulatora. Prema ESA-i uključuju se svi izdaci za trajna dobra čija vrijednost ne prelazi 500 ECU-a (cijene 1995.) po komadu. Navedenim stavkama treba pribrojati još i tekuće održavanje strojeva i uređaja. U drugom retku vrijednost dobara i usluga koji su isporučeni lokalnim jedinicama prema vrsti djelatnosti iste izvještajne jedinice odnosno poduzeća obuhvaća isti sadržaj kao i redak prvi samo što se radi o isporuci odnosno internoj realizaciji reprodukcijskih dobara i usluga. III. UPUTE ZA ISPUNJAVANJE OBRASCA IND-21/35.11 Svi poslovni subjekti koji obavljaju djelatnost brodogradnje (u NKD-u podrazredi: 35.11.1 i 35.11.2), ispunjavaju obrazac IND-21 prema uputama za Godišnji izvještaj industrije IND-21 i upisuju u obrazac IND-21 još i podatke o ostvarenoj mogućoj proizvodnji u uvjetno - naturalnom izrazu iz pomoćnog obrasca IND-21/35.11. Naime u obrascu IND-21 prikazuju se podaci u naturalnom izrazu o završenim objektima brodogradnje u 1998., bez obzira na to je li njihova izrada započela u tijeku 1996. ili u nekoj ranijoj godini. Međutim, za obračune stupnja korištenja kapaciteta na temelju ostvarene i moguće prozvodnje potrebno je da se rapolaže podacima o rezultatima i mogućnostima proizvodnje samo u tijeku 1998. godine. U tu svrhu sastavljen je ovaj pomoćni obrazac (kao i za ostvarenu proizvodnju Mjesečnog izvještaja industrije IND-1), u kojem treba prikazati samo onaj obujam ostavarene i moguće proizvodnje koji je rezultat (mogućnost) postojećih čimbenika proizvodnje (zaposlenika i strojeva) tijekom 1998. Podatke o ostvarenoj i mogućoj proizvodnji brodogradnje, koja se u obrascu IND-21 prikazuje u naturalnom izrazu, treba u pomoćnom obrascu prikazati prema Nacionalnoj nomenklaturi proizvoda - NIP, po kojoj se daju i podaci u tabeli 6. temeljnog obrasca IND-21. Ostvarena proizvodnja preračunava se na uvjetno-naturalno mjerilo prema postupku danom u objašnjenju za ispunjavanje podataka Mjesečnog izvještaja industrije IND-1/35.11 (Narodne novine broj 18/97, str. 910). Maksimalno moguća proizvodnja (kapacitet) utvrđuje se prema uputama danima za temeljni obrazac IND-21. S obzirom na to da se za obračun korištenja kapaciteta koriste samo podaci o ostvarenoj i mogućoj proizvodnji u uvjetno-naturalnom izrazu koji su dobiveni na osnovi obrasca, nije ni potrebno da se u temeljnom obrascu IND-21 za gotovu proizvodnju u naturalnom izrazu daje podatak o mogućoj proizvodnji. Statistički standardi za godišnji izvještaj industrije (podijeljen na 6 dijelova radi lakšeg učitavanja) I. dio II. dio III. dio IV. dio V. dio VI. dio V. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 1. Ovim Statističkim standardima za Godišnji izvještaj industrije (IND-21), prestaje važiti Nomenklatura industrij-skih proizvoda i usluga - NIPU 97 s metodološkim uputama za Godišnji izvještaj industrije (IND-21), objavljena u "Narodnim novinama" br. 82/97 od 13. kolovoza 1997. 2. Ovi Statistički standardi za Godišnji izvještaj industrije (IND-21), primjenjuju se osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama". Klasa: 950-01/99-01/64 Urbroj: 555-01-01-99-64 Zagreb, 31. svibnja 1999. Ravnatelj mr. sc. Ivan Rusan, v. r. Ostalo, NN 60/1999-1100 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Ostalo Izdanje: NN 60/1999 Broj dokumenta u izdanju: 1100 Donositelj:Državni zavod za statistiku Datum tiskanog izdanja: 14.6.1999. ELI: /eli/sluzbeni/1999/60/1100 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.