Rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja klasa UP/I 030-02/99-01/22 od 26

Rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja klasa UP/I 030-02/99-01/22 od 26 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja klasa UP/I 030-02/99-01/22 od 26 NN 64/1999 (23.6.1999.), Rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja klasa UP/I 030-02/99-01/22 od 26 AGENCIJA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA Na temelju članka

1. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, broj 48/95., 52/
2. i 87/98.), i članka
3. stavka
4. Zakona o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91.), u postupku povodom zahtjeva poduzetnice Željke Kušt iz Zagreba, Makančeva 8, protiv poduzetnika Hrvatske telekomunikacije, d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Jurišićeva 13, na temelju odluke Savjeta za zaštitu tržišnog natjecanja donijete na
5. sjednici, održanoj
6. travnja 1999., ravnateljica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, donosi sljedeće RJEŠENJE Odbija se zahtjev za utvrđivanje narušavanja slobodnog tržišnog natjecanja koji je podnijela poduzetnica Željka Kušt iz Zagreba, Makančeva 8, protiv poduzetnika Hrvatske telekomunikacije d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Jurišićeva 13, kao na zakonu neosnovan. Obrazloženje Dana
7. ožujka
8. poduzetnica Željka Kušt iz Zagreba, Makančeva 8, uputila je Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja zahtjev za pokretanjem postupka za zaštitu slobodnog tržišnog natjecanja protiv poduzetnika Hrvatske telekomunikacije d.d., Zagreb, sa sjedištem u Zagrebu, Jurišićeva 13, radi povrede odredbe čl.
9. Zakona za zaštitu tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, broj 48/95., 52/
10. i 89/98., dalje: ZZTN), koji se odnosi na zlouporabu monopolističkog položaja. Povod ulaganju zahtjeva podnositeljice je navodno blokiranje telefonskih brojeva za tzv. »audiotex« usluge, koji se odnose na govorne usluge različitih sadržaja u Kamerunu. U postupku koje je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja provela po navedenom zahtjevu utvrđeno je:
11. Podnositeljica je sklopila Sporazum s izraelskom tvrtkom »Kol Haolam« Ltd., Tel Aviv, koja kao dobavljač usluge u Kamerunu nudi podnositeljici mogućnost operativnog korištenja »audiotex« usluga putem korištenja nekih brojeva Kol Haolama (čl. I. Sporazuma).
12. Ostvarivanje prihoda. Utvrđena stopa prihoda po zemlji na način kako je to postavio Kol Haolam, a koja se nalazi u Aneksu
13. Sporazuma (podnositeljica ga je odbila dostaviti na uvid Agenciji), množi se s brojem minuta poziva koji se navode u mjesečnom izvješću pozivnog prometa nositelja telekomunikacija. Dakle, podnositeljica je dobila na uporabu telefonsku liniju od strane tvrtke Kol Haolam (točan broj linija i točni pozivni brojevi linija u Kamerunu su nepoznati, jer su najvjerojatnije sadržani u aneksima Sporazuma, koje predlagateljica nije dostavila na uvid Agenciji, međutim isti se prema tvrdnjama predlagateljice nalaze u Kamerunu.
14. Iz priložene dokumentacije od strane podnositeljice zahtjeva, tj. Sporazuma koji je dostavljen Agenciji, Agencija je u provedenom postupku utvrđivala da li promet roba i usluga proizvodi učinak na domaćem tržištu u smislu čl.
15. st.
16. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja. Predlagateljica nije dostavila odgovarajući aneks Sporazuma iz kojega bi isto bilo vidljivo, tako da je ostalo nejasno plaća li joj Kol Haolam za njezine usluge u zemlji ili na račun u inozemstvu.
17. Predmet tzv. »audiotex« usluga: podnositeljica zahtjeva u svojemu zahtjevu navodi da se »audiotex« usluge odnose na različite edukativne i zabavne sadržaje. Pod zabavnim sadržajima naročito se razumijeva tzv. »linija za odrasle«, sukladno usmeno danim pojašnjenjima podnositeljice. U Zakonu o telekomunikacijama (»Narodne novine«, broj 53/94.), odredbom članka 16, pod naslovom: »Pravilnik o telekomunikacijskim uslugama«, utvrđeno je da vlasnik javnih telekomunikacija i drugi davatelj usluga mora usluge obavljati na način, u rokovima i po postupku određenim istim Zakonom, Pravilnikom o općim uvjetima za obavljanje telekomunikacijskih usluga i tehnološkim propisima (stavak 1.). Pravilnikom se utvrđuju uvjeti, rokovi, način i postupak obavljanja usluga (stavak 2.). Pravilnik o uslugama donosi ministar pomorstva, prometa i veza, a prijedlog priprema HPT (stavak 3.). Tehnološkim propisima utvrđuje se tehnološki postupak u svezi s obavljanjem usluga, a donosi ih vlasnik javnih telekomunikacija, uz suglasnost ministra (stavci
18. i 5.). U svezi s naprijed citiranim pravnim temeljem, u odredbi članka
19. Pravilnika o općim uvjetima za obavljanje telekomunikacijskih usluga, određuje se da se istim Pravilnikom utvrđuju uvjeti, rokovi, način i postupak za obavljanje telekomunikacijskih usluga (stavak 1.). U stavku
20. citiranog članka
21. Pravilnika, telekomunikacijske usluge se dijele na tri skupine i to:
22. osnovne usluge koje obavlja jedino Hrvatska pošta i telekomunikacije,
23. posebne usluge koje su obvezne za HPT, a mogu ih obavljati i drugi davatelji usluga, koncesionari - obvezne usluge otvorene za konkurenciju, te
24. ostale usluge u uvjetima slobodnog tržišta (ostale usluge otvorene za konkurenciju). Međutim, odredbom čl.
25. st.
26. Pravilnika dano je pojašnjenje koje su to ostale usluge u uvjetima slobodnog tržišta, otvorene za konkurenciju, a za koje nije potrebno pribavljanje koncesije i to: iznajmljivanje telekomunikacijske opreme, prodaja telekomunikacijske opreme, održavanje telekomunikacijske opreme. Za telekomunikacijske usluge koje pruža podnositeljica zahtjeva, slijedom iznijetoga, evidentno je da spadaju u skupinu telekomunikacijskih usluga utvrđenih u točki
27. stavka
28. članka
29. Pravilnika. Dakle, podnositeljica je za njih bila dužna ishoditi koncesiju.
30. U postupku koji je proveden pred Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja, zatraženo je očitovanje Hrvatskih telekomunikacija d.d. glede predmetnog slučaja. Predstavnici Hrvatskih telekomunikacija izjavili su da su Hrvatske telekomunikacije neko vrijeme koristile automatski telekomunikacijski promet s Kamerunom, međutim, početkom 1999., radi neplaćanja međunarodnih telekomunikacijskih računa od strane Kameruna, odustali su od automatskog telekomunikacijskog sustava i za Kamerun, uveli poluautomatski telekomunikacijski sustav. To znači da je do kraja
31. bilo moguće s telefona u Hrvatskoj direktno, koristeći se međunarodnim pozivnim brojem Kameruna, nazvati bilo koji telefonski broj u Kamerunu, a od početka 1999., može se uspostaviti samo tzv. poluautomatski telekomunikacijski promet s Kamerunom na način da se nazove broj Hrvatskih telekomunikacija i najavi namjera razgovora s točno određenim brojem u Kamerunu. Isto je učinjeno kako bi se moglo komunicirati s Kamerunom, te tada Hrvatske telekomunikacije moraju zakupiti telekomunikacijsku liniju u Parizu, te preko nje usmjeravati promet za Kamerun. Kada je primjerice riječ o državi za koju Hrvatska ima interesa obavljati takav telekomunikacijski promet, onda se uspostavlja sustav automatskog biranja. Interes se utvrđuje na način da se bilježi broj poziva u zemlji i iz zemlje. Kada je taj omjer u ravnoteži, npr. 50% naspram 50% ili slično, onda se to, ovisno o gustoći prometa rješava na način da se iznajme odgovarajuće međunarodne linije u europskim telekomunikacijskim koridorima. Međutim, situacija s Kamerunom je bila takva da iz Kameruna nije pristizao niti 1% poziva za Hrvatsku, dok je više od 99% poziva bilo iz Hrvatske u Kamerun i to zahvaljujući isključivo linijama za razonodu. Korištenje takvih linija Hrvatske telekomunikacije plaćaju kamerunskom pružatelju usluga razonode, a istodobno plaćaju i iznajmljivanje telekomunikacijskih koridora, koji se, pak, koriste isključivo radi telekomunikacijskog prometa u korist kamerunske tvrtke. Na način da je otkazana pretplata na telekomunikacijski koridor, te da je uspostavljena samo mogućnost korištenja poluautomatske veze s Kamerunom nije zapriječen pristup linijama u Kamerunu, već se broj u Kamerunu može dobiti preko operatera Hrvatskih telekomunikacija. S aspekta utvrđivanja narušavanja slobodnog tržišnog natjecanja u predmetu koji se vodi pred Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja, u postupku je ispitano da li Hrvatske telekomunikacije isključivanjem automatskih telekomunikacijskih veza istiskuje s tržišta osobe koje se bave telekomunikacijskim uslugama preko drugih telekomunikacijskih mreža osim one od Hrvatskih telekomunikacija. Predstavnici Hrvatskih telekomunikacija dali su odgovor da se iz Hrvatske može nazvati bilo koji broj, uključujući i tzv. »zabavne linije« ili bilo koju drugu govornu uslugu inozemnih telekomunikacijskih kompanija, međutim, opet pod pretpostavkom da s tom zemljom Hrvatske telekomunikacije imaju uspostavljen automatski telekomunikacijski promet.
32. S obzirom na iznijeto pod točkama
33. do
34. ovoga Obrazloženja, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja zauzela je stanovište da se predmetni slučaj okonča u skraćenom postupku primjenom odredbe članka 141., stavka
35. i
36. Zakona o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91.). S obzirom na iznijeto kao nesporno je utvrđeno da nije ostvareno narušavanje slobodnog tržišnog natjecanja iz članka
37. stavka
38. točke
39. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja na štetu podnositeljice zahtjeva. Stoga je odlučeno kao u izreci ovog rješenja. Pouka o pravnom lijeku Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor kod Upravnog suda Hrvatske u roku od trideset