← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske U-III-351 od 16

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske U-III-351 od 16 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske U-III-351 od 16 NN 68/1999 (2.7.1999.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske U-III-351 od 16 USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jurica Malčić, dopredsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, odlučujući u povodu ustavne tužbe D.B. iz R., zastupanog po zajedničkom odvjetničkom uredu V., J. i Š. iz R., na sjednici održanoj dana

  1. lipnja
  2. godine, donio je ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka će se objaviti u »Narodnim novinama«. Obrazloženje D.B. iz R. podnio je ustavnu tužbu u povodu presude Županijskog suda u R., broj: Kž-49/99-3 od
  3. ožujka
  4. godine i presude Općinskog suda u O., broj: K-75/98-23 od
  5. prosinca
  6. godine. Presudom Općinskog suda u O. podnositelj je oglašen krivim zbog počinjenog kaznenog djela protiv sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa, izazivanjem prometne nesreće, označenog i kažnjivog po članku
  7. stavcima 1.,
  8. i
  9. važećeg Kaznenog zakona (»Narodne novine«, broj 110/97 i 27/98, dalje: KZ). Postupajući sud je utvrdio podnositelja odgovornim za kršenje navedenih propisa o sigurnosti prometa jer je podnositelj tako ugrozio promet da je izazvao nesreću u kojoj je prouzročena smrt jedne osobe. Podnositelj je upravljao svojim osobnim vozilom na način da je nailaskom na obilježeni pješački prijelaz propustio prilagoditi brzinu vožnje u skladu s prometnim znakom, koji je ograničio brzinu kretanja na 30 km/h. Krećući se tako vozilom, podnositelj je oborio pješaka A.R., koji je prelazio navedeni pješački prijelaz te je tom prilikom pješak zadobio povrede od kojih je preminuo. Podnositelj je temeljem članka
  10. stavka
  11. KZ-a, uz primjenu članka
  12. stavaka
  13. i
  14. točke b. KZ-a, osuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca. Županijski sud u R. odbio je žalbu okrivljenika kao neosnovanu i preinačio po službenoj dužnosti prvostupanjsku presudu u pravnoj oznaci djela te izrekao da je okrivljenik djelom, zbog kojeg je tom presudom oglašen krivim, počinio kazneno djelo iz članka
  15. stavka 4, u svezi s člankom
  16. stavcima
  17. i
  18. tada važećeg Krivičnog zakona Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 32/93 - pročišćeni tekst, dalje: KZRH), kažnjivo po članku
  19. stavku
  20. KZRH. Podnositelj ponavlja navode i razloge iznijete tijekom prethodnih sudskih postupaka, smatrajući da su sudovi, donošenjem osporavanih presuda, uslijed pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i povreda postupovnih odredaba, povrijedili ustavno načelo određeno člankom
  21. Ustava. Iz navoda ustavne tužbe je razvidno kako podnositelj smatra povrijeđenim i ustavno pravo određeno člankom
  22. Ustava. Smatrajući kako bi izvršenjem osporavanih presuda za njega nastala teško popravljiva šteta, te cijeneći da odgoda izvršenja nije protivna javnom interesu niti bi se njome nekom drugom nanijela šteta, podnositelj je na temelju članka
  23. stavka
  24. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 29/94, dalje: Poslovnik Suda) podnio prijedlog za odgodu izvršenja osporavanih presuda do donošenja meritorne odluke Ustavnog suda. Za potrebe ovosudnog postupka pribavljen je spis Općinskog suda u O., broj: K-75/
  25. Ustavna tužba nije osnovana. U odnosu na navode podnositelja da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, valja reći, a što potvrđuje i podnositelj, da je on iste navode već istaknuo u žalbi podnijetoj u povodu presude Općinskog suda u O. te da su ti navodi bili ocjenjivani po nadležnom drugostupanjskom sudu, Županijskom sudu u R. Županijski sud u R. nije našao da je u spomenutom smislu žalba podnositelja osnovana. Međutim, ocjenjujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti, taj sud je našao da je na štetu okrivljenika povrijeđen kazneni zakon jer je primijenjen zakon koji se ne može primijeniti (odredba članka
  26. tada važećeg Zakona o krivičnom postupku, »Narodne novine«, broj 32/93 - pročišćeni tekst). Ovo zbog toga što važeći KZ nije blaži za okrivljenika, odnosno podnositelja, bez obzira na to što propisuje manji gornji maksimum kazne, u odnosu na odredbu članka
  27. stavka
  28. tada važećeg KZRH (riječ je o primjeni odredaba o ublažavanju kazne, odnosno odredbe o propisivanju donjeg minimuma zaprijećene kazne). Prema odredbama članka
  29. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 13/91), u postupku pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske, a u povodu ustavne tužbe, predmetom razmatranja su povrede Ustavom utvrđenih sloboda i prava čovjeka i građanina, počinjene odlukama sudbene i upravne vlasti ili drugih tijela koja imaju javne ovlasti. O navodima ustavne tužbe Ustavni sud odlučuje na temelju činjenica i činjeničnog stanja utvrđenog tijekom postupka provedenog pred nadležnim sudom, upravnim tijelom ili drugim tijelom javnih ovlasti, kao i na temelju materijalnog prava primijenjenog u tom postupku. Iz pribavljenog predmeta spisa Općinskog suda u O. slijedi da je podnositelju tijekom postupka bilo omogućeno da taj postupak prati i da sudjeluje u njemu te da je mogao poduzimati sve procesne radnje dopuštene važećim Zakonom o kaznenom postupku (»Narodne novine«, broj 110/97 i 27/98) i ulagati pravne lijekove. Time je Ustavni sud utvrdio da podnositelju nije povrijeđeno ustavno pravo određeno člankom
  30. Ustava, kojim se jamči jednakost pred sudovima. Podnositelj se poziva i na povredu ustavnog načela određenog člankom
  31. Ustava, kojim se utvrđuju najviše vrednote vladavine prava. Ocjenjujući navode ustavne tužbe sa stajališta te ustavne odredbe, Ustavni sud je utvrdio da su osporavane presude donijete u postupcima provedenim po mjesno i stvarno nadležnom prvostupanjskom i drugostupanjskom sudu te da je drugostupanjska presuda donijeta na temelju i u skladu s odredbama Zakona o krivičnom postupku koji je važio u vrijeme počinjenja predmetnog kaznenog djela, a u svezi s odredbama važećeg Zakona o kaznenom postupku. Također je utvrđeno da su primijenjene odgovarajuće odredbe tada važećeg KZRH, koji je blaži za podnositelja. Na temelju iznijetog, utvrđeno je da nije povrijeđeno niti navedeno ustavno načelo. Slijedom navedenog, utvrdivši kako osporavanim presudama Općinskog suda u O. i Županijskog suda u R. nije povrijeđeno ustavno pravo određeno člankom
  32. Ustava, niti je povrijeđeno ustavno načelo određeno člankom
  33. Ustava, odlučeno je kao u izreci. O prijedlogu podnositelja ustavne tužbe za odgodu izvršenja osporavanih presuda iz članka
  34. stavka
  35. Poslovnika Suda nije odlučivano budući je donesena odluka o ustavnoj tužbi. Ova odluka se temelji na odredbama članka
  36. i članka
  37. Poslovnika Suda. Odluka o objavi temelji se na odredbi članka
  38. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-III-351/1999 Zagreb,
  39. lipnja
  40. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Dopredsjednik Jurica Malčić, v. r. Odluka, NN 68/1999-1281 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 68/1999 Broj dokumenta u izdanju: 1281 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 2.7.
  41. ELI: /eli/sluzbeni/1999/68/1281 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  42. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.