← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-1289/1997, U-II-293/1998, U-II-467/1998, U-II-530/1998, U-II-899/1998 od 14

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-1289/1997, U-II-293/1998, U-II-467/1998, U-II-530/1998, U-II-899/1998 od 14 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-1289/1997, U-II-293/1998, U-II-467/1998, U-II-530/1998, U-II-899/1998 od 14 NN 79/1999 (27.7.1999.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-1289/1997, U-II-293/1998, U-II-467/1998, U-II-530/1998, U-II-899/1998 od 14 USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, odlučujući o prijedlozima za pokretanje postupka ocjene suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom, na sjednici održanoj dana

  1. srpnja
  2. godine, donio je sljedeće RJEŠENJE I. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Zaključka o utvrđivanju rente za gradnju na zemljištu investitora ("Službeni glasnik Grada Zagreba", br. 4/98, 12/98 i 17/98). II. Obustavlja se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Zaključka o utvrđivanju početne cijene građevinskog zemljišta i rente ("Službeni glasnik Grada Zagreba", br. 3/97), povodom prijedloga Stambene zadruge "Stanograd" iz Zagreba, istodobno se odbacuje prijedlog Ivane Mosner i Miroslava Leke za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom istog Zaključka. III. Ovo rješenje objavit će se u "Narodnim novinama" i "Službenom glasniku Grada Zagreba". Obrazloženje Stambena zadruga "Stanograd" iz Zagreba, te Pero Radman iz Sesveta i Nenad Hojski iz Zagreba, predložili su ovom Sudu da pokrene postupak ocjene suglasnosti s Ustavom i zakonom Zaključka Gradskog poglavarstva Grada Zagreba, navedenog u t. I. izreke. Navedena Stambena zadruga podnijela je isti prijedlog u odnosu na Zaključak istog tijela iz t. II. izreke. Ivana Mosner i Miroslav Leko predložili su pokretanje istog postupka u odnosu na Zaključak iz t. II. izreke ovog rješenja u odnosu na odredbe o renti. U prijedlozima Stambene zadruge "Stanograd" navodi se da su osporeni zaključci u nesuglasju s odredbama članka
  3. Ustava, kojima se jamči pravo vlasništva, s odredbama članka
  4. stavaka
  5. i
  6. Ustava, kojima se jamči poduzetnicima jednaki pravni položaj na tržištu i onemogućava umanjivanje prava stečenih ulaganjem kapitala. Osporenim zaključcima da se ograničava vlasništvo, što je po odredbama članka
  7. Ustava Republike Hrvatske moguće izvršiti samo zakonom, uz to da osporeni zaključci stvaraju nejednakost jer da se Grad Zagreb osporenim Zaključkom iz t. I. izreke oslobađa plaćanja rente iako je investitor gradnje objekata. Uz rečeno u prijedlogu se navodi da su osporeni zaključci u nesuglasju sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96), Zakonom o prostornom uređenju ("Narodne novine", br. 36/94), Zakonom o građenju ("Narodne novine", br. 77/92, 82/92, 33/95 i 91/96) i Zakonom o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", br. 36/95 i 70/97). Pero Radman u svom prijedlogu osporava suglasnost Zaključka iz t. I. izreke sa zakonom, jednako kao i predlagatelj Nenad Hojski, zbog nesuglasja sa Zakonom o prostornom uređenju. Ivana Mosner i Miroslav Leko svojim prijedlozima osporavaju suglasnost s naprijed navedenim zakonima Zaključka iz t. II. izreke rješenja. U provedenom postupku zatražen je odgovor na prijedloge Gradskog poglavarstva Grada Zagreba, te mišljenje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja. U danom odgovoru Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba osporava navode svih prijedloga tvrdnjom da se Zaključak iz t. I. izreke rješenja zasniva na odredbama članka
  8. stavka
  9. Zakona o prostornom uređenju i Programu mjera za unapređenje stanja u gradskom prostoru ("Službeni glasnik Grada Zagreba", br. 3/98) budući da je navedenom odredbom spomenutog Zakona utvrđen način utvrđivanja potreba uređenja zemljišta, razina tog uređenja s rokovima te izvori financiranja uređenja građevinskog zemljišta. Prema ovom odgovoru, Grad Zagreb iako više nije nositelj prava korištenja pretežitog dijela građevinskog zemljišta u gradu Zagrebu, odnosno nije vlasnik istoga, u ranijim vremenima svojim ulaganjem u komunalnu i ostalu infrastrukturu povećao je vrijednost građevinskog zemljišta na svom području, te time sadašnjim vlasnicima omogućio ostvarenje dobiti te, stoga, stekao pravo zahvatiti dio te dobiti. Nasuprot navedenom odgovoru, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja dalo je mišljenje da Zaključak iz t. I. izreke rješenja, budući osnov za njegovo donošenje - Zakon o prostornom uređenju, koji ne određuje izvore financiranja, te ne može predstavljati osnov za donošenje osporenog Zaključka. Ubiranje rente da ne propisuju zakoni, posebice ne zakoni koji uređuju odnose u komunalnom gospodarstvu (Zakon o komunalnom gospodarstvu), jer utvrđuju druge izvore financiranja komunalne infrastrukture (porezi, prihod od imovine, boravišne pristojbe i dr.). Uz navedeno, rečeno Ministarstvo dovodi u sumnju i ovlast Gradskog poglavarstva Grada Zagreba za donošenje Zaključka iz t. I. izreke, budući se radi o općem aktu, koje akte po odredbama članka
  10. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine", br. 90/92, 94/93 i 117/93) donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, dok da ih Poglavarstvo samo izvršava, odnosno osigurava njihovo izvršavanje. Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Zaključka iz t. I. izreke rješenja je osnovan jer se ocjenjuje da postoje sumnje u njegovu suglasnost s Ustavom i zakonom. Spomenuti Zaključak donesen je temeljem odredbe članka
  11. stavka
  12. Zakona o prostornom uređenju i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, koji je naprijed naveden. Renta po svojoj pravnoj prirodi je prihod vlasnika neke stvari ili ovlaštenika prava da od osobe koja stvar ili pravo koristi, posebice ako se to ugovori, dobiva određenu novčanu naknadu ili naknadu u naravi. Obzirom na ovo, budući se uređenje građevinskog zemljišta odnosi na uređenje ili izgradnju javnih dobara (ceste, ulice, zelene površine i sl.), ali i na dobra koja su u vlasništvu javnih poduzeća (vodovodne, plinske i sl. instalacije van građevinskih objekata), o čemu svemu i Grad Zagreb treba, barem posredno, voditi brigu, osporeni Zaključak iz t. I. izreke možda ima osnove. No, ta osnova treba biti u propisu jače snage - u zakonu, odnosno Ustavu. Postoji sumnja da li su odredbe članka
  13. stavka
  14. Zakona o prostornom uređenju valjani osnov za donošenje Zaključka iz t. I. izreke rješenja. Ovo, stoga, što odredbe stavaka
  15. i
  16. članka
  17. Zakona o prostornom uređenju utvrđuju nadležnost predstavničkih tijela za donošenje programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, kojim se uz ostalo utvrđuju potrebe uređenja zemljišta, razina uređenja, rokovi uređenja te izvori financiranja. Posljednje (izvori financiranja) je bez naznake koji su to izvori i kako se popunjavaju. Sumnja postoji i u pogledu toga tko i kojim propisom te izvore utvrđuje, da li zakonom ili i drugim propisom. Program iz članka
  18. stavka
  19. Zakona o prostornom uređenju je po Skupštini Grada Zagreba donesen, no sumnja se i na to da li je i taj Program valjani osnov za donošenje zaključka iz t. I. izreke rješenja, koji po svojoj naravi predstavlja opći akt, kao i da li ga je donijelo nadležno tijelo. Program, naime, po svom sadržaju treba predstavljati okvire i smjernice za unapređenje stanja u prostoru određene jedinice lokalne samouprave i uprave. U nastavku postupka po njegovom pokretanju sumnje, na koje se ukazuje, će se ili potvrditi ili otkloniti. Zaključak o utvrđivanju početne cijene građevinskog zemljišta i rente (t. II. izreke) prestao je važiti
  20. prosinca
  21. godine, stupanjem na snagu Odluke o komunalnom doprinosu ("Službeni glasnik Grada Zagreba", br. 16/97). Slijedom toga, postupak po prijedlogu Stambene zadruge "Stanograd" u odnosu na ovaj Zaključak trebalo je obustaviti, temeljem odredbe članka
  22. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 13/91), te prijedloge Ivane Mosner i Miroslava Leke, koji su podneseni
  23. ožujka 1998., odnosno
  24. listopada 1998., odbaciti temeljem odredbe članka
  25. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske jer ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari glede ovog Zaključka. Odluka o objavi zasniva se na odredbama članka
  26. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-II-1289/1997 U-II-293/1998 U-II-467/1998 U-II-530/1998 U-II-899/1998 Zagreb,
  27. srpnja
  28. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Rješenje, NN 79/1999-1421 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 79/1999 Broj dokumenta u izdanju: 1421 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 27.7.
  29. ELI: /eli/sluzbeni/1999/79/1421 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  30. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.