Strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti Republi

Strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske NN 81/1999 (3.8.1999.), Strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA Na temelju članka

Ustava Republike Hrvatske i članka
Zakona o potvrđivanju Konvencije o biološkoj raznolikosti (»Narodne novine« - dodatak Međunarodni ugovori, br. 1/6-96.), Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora, na sjednici
lipnja
donio je STRATEGIJU I AKCIJSKI PLAN ZAŠTITE BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI REPUBLIKE HRVATSKE I. PREGLED STANJA I ZAŠTITE BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI HRVATSKE U odnosu na većinu europskih zemalja, Hrvatska se ističe raznolikošću ekoloških sustava i staništa, koja se odražava i u velikom bogatstvu i raznolikosti biljaka, gljiva i životinja. Ovakvo bogatstvo uvjetovano je položajem Hrvatske na razmeđi nekoliko biogeografskih regija, razvedenošću reljefa, geološkim, pedološkim, hidrološkim i klimatskim prilikama, te djelomično ljudskim utjecajem. Navedeni razlozi, u kombinaciji s različitim lokalnim tradicijama korištenja prostora koje su se razvile s obzirom na gospodarske i povijesne okolnosti, doprinijeli su također izuzetnom bogatstvu krajobrazne raznolikosti. U usporedbi sa stanjem ekoloških sustava većine drugih zemalja srednje i zapadne Europe, Hrvatska se odlikuje visokim stupnjem očuvanosti prirode. Uz relativno mala područja prirodnih staništa ili zajednica (vodeni izvori, litice, cretovi, neke šume, planinske rudine), ovdje su u velikoj mjeri izražena poluprirodna staništa (neke šume, ekstenzivni travnjaci), na koje je utjecao čovjek, ali su se u njima zadržale pretežito zavičajne životne zajednice tipične za takva staništa. Antropogena staništa, koja su se razvila djelovanjem čovjeka i čija se struktura i sastav vrsta znatno razlikuju od prirodnih, nisu dominantna, kao što je slučaj u velikome dijelu Europe. EKOLOŠKI SUSTAVI Tijekom izrade NSAP-a, pojedine radne skupine obrađivale su problematiku ugroženosti i zaštite različitih ekoloških sustava. Radi specifičnosti problematike, jedna radna skupina obrađivala je zasebno obalu i otoke, iako se ne radi o jedinstvenom ekološkom sustavu. U svezi sa postojećim stanjem pojedinih ekoloških sustava, utvrđeno je sljedeće: Šume U europskim razmjerima stanje šuma u Hrvatskoj je dobro. Znatno je bolje nego u većini zemalja zapadne i srednje Europe, zahvaljujući prvenstveno načinu gospodarenja koji daje prednost prirodnome sastavu šuma. Čak 95% šumskih sastojina ima prirodni sastav, a šumske površine nisu se smanjile zadnjih stotinjak godina. Krš S obzirom na svoje prirodne značajke (krajobrazne, hidrogeološke, geomorfološke, vegetacijske, florističke i faunističke), područje krša objedinjuje najveći broj posebnosti Hrvatske. U odnosu na sveukupnu jedinstvenost, bogatstvo endemičnim svojtama i životnim zajednicama, te visoki stupanj očuvanosti, ovo područje predstavlja izuzetnu vrijednost ne samo u europskim, nego i u svjetskim razmjerima. Močvare i vode Na području Hrvatske očuvana su prostrana prirodna močvarna područja u riječnim dolinama, što predstavlja jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti, posebice na razini zapadne i srednje Europe. Međutim, to su ujedno i najugroženiji ekološki sustavi u Hrvatskoj. Stoga im je potrebno dati prioritet u zaštiti prirode, te načiniti nacionalni program njihova očuvanja i upravljanja. Vode daju poseban značaj biološkoj i krajobraznoj raznolikosti Hrvatske. Močvarni i vodeni ekološki sustavi u mnogome ovise o vodnome režimu, uređivanju i upravljanju vodama. Vodama se upravlja na načelima Zakona o vodama i održivog razvitka. More Biološka raznolikost Jadranskoga mora sve je ugroženija, kako radi onečišćenja mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama, onečišćenja mora s brodova, tako i radi neracionalnog iskorištavanja bioloških dobara i nepridržavanja zakonskih propisa. Travnjaci i oranice Iako su većinom nastali djelovanjem čovjeka, travnjaci u Hrvatskoj su poluprirodna staništa koja uvelike obogaćuju biološku i krajobraznu raznolikost. Budući da se pretežito koriste na ekstenzivan način - bez umjetnih gnojiva i kemijskih preparata - odlikuju se velikom biološkom raznolikošću. Na europskoj razini, značajne su naročito prostrane poplavne livade i pašnjaci u nizinskome dijelu Hrvatske. Oranice su umjetno nastali ekološki sustavi, namijenjeni isključivo poljoprivrednoj proizvodnji, a obrađuju se na način koji vrlo nedostatno uvažava potrebu zaštite biološke raznolikosti. Ona je ovdje posebno osiromašena. Obala i otoci Hrvatska obala među najrazvedenijima je na Sredozemlju. Priobalne planine i otoci se ističu biljnim i životinjskim endemima. Otoci su vrlo osjetljive ekološke cjeline. Za sada su relativno dobro očuvani, ali su ugroženi planiranim aktivnostima, te porastom nautičkog turizma. Kako bi se očuvale njihove prirodne vrijednosti, ključno je ugraditi i kasnije poštivati mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti tijekom planiranja i provođenja svih razvojnih programa. VRSTE I PODVRSTE Izrazita raznolikost ekoloških sustava i staništa Hrvatske uvjetuje i veliku raznolikost biljnih, gljivljih i životinjskih vrsta i podvrsta. Vrijednost ove raznolikosti u europskim razmjerima vidljiva je, između ostalog, usporedimo li odnos broja poznatih vrsta unutar dobro istraženih skupina i površine teritorija Hrvatske, s istim podacima u drugim europskim zemljama. Ovakvom usporedbom Hrvatska se svrstava među prvih nekoliko zemalja Europe s obzirom na bogatstvo biološke raznolikosti. Bogatstvo endemičnim svojtama, te brojnim rijetkim i ugroženim reliktima (preostacima) iz tercijara ili razdoblja oledbi, također je vrlo izraženo, posebice u području krškoga podzemlja, te priobalnih planina i otoka. Raznolikost vrsta ___________________________________________________________________ Hrvatska Svijet Skupina poznato pretpost. poznato ___________________________________________________________________ Biljke 7517 8708 302330 Gljive 3235 20000 80000 Lišaji 925 1069 18000 Životinje 21869 56000 1770000 ___________________________________________________________________ UKUPNO 33546 85777 2170330 ___________________________________________________________________ Endemi Hrvatska je izuzetno bogata endemičnom florom. Sa svojih 9.8% enedemičnih vrsta, ona predstavlja središte endemizma ovoga dijela Europe. Najvažnija endemska čvorišta za floru su planine Velebit i Biokovo. Najpoznatiji i jedan od najugroženijih hrvatskih biljnih endema (endemični su i rod i vrsta) je velebitska degenija, reliktna vrsta preostala iz razdoblja tercijara. Općenito, vrlo veliki broj endema i tercijarnih relikata zadržao se na ovim prostorima zahvaljujući činjenici da ih tijekom tercijara nije zahvatila oledba. Endemi hrvatske faune vezani su pretežito za podzemna staništa krša, jadranske vodotoke te za jadranske, naročito udaljenije pučinske otoke. Fauna krškoga podzemlja vrlo je slabo istražena, pa se narednih godina mogu očekivati brojna otkrića novih vrsta i podvrsta. Nedavno otkriće za znanost nepoznate pijavice u Lukinoj jami na Velebitu, jedna je od hrvatskih posebnosti u međunarodnim razmjerima, kakvima po svoj prilici krš Hrvatske obiluje. Istraženost biološke raznolikosti Hrvatske Iz navedene tablice vidljivo je da je broj poznatih vrsta u Hrvatskoj više nego dvostruko manji od broja pretpostavljenih vrsta. Ovo ukazuje na niski stupanj istraženosti hrvatske flore, mikoflore i faune. Najbolje su istražene više biljke (papratnjače, golosjemenjače i kritosjemenjače) sa 4.283 vrste i kralježnjaci sa 1.040 vrsta. U ovim skupinama može se očekivati otkrivanje tek pokoje nove vrste. Gljive su daleko najslabije istražena skupina u Hrvatskoj. Prema nekim podacima, do danas je za Hrvatsku zabilježeno 3.235 vrsta gljiva. Pretpostavlja se da ovdje obitava ukupno oko 15-20.000 gljivljih vrsta, što znači da gljive brojnošću vrsta nadmašuju biljno carstvo. U do sada obrađenim skupinama beskralježnjaka, u Hrvatskoj je utvrđeno ukupno 20.978 vrsta. S obzirom na to da ovdje nisu uključene brojne skupine za koje ili nema podataka ili nema istraživača koji se njima bave, za pretpostaviti je da je ukupni broj vrsta daleko veći i da prelazi brojku od 55.
Nažalost, u Hrvatskoj još uvijek nije razvijeno sustavno istraživanje i monitoring biološke raznolikosti. Ne postoji nacionalni program inventarizacije biološke raznolikosti Hrvatske. Rezultat toga je činjenica da je Hrvatska među rijetkim europskim zemljama koja nema opisanu floru, mikofloru i faunu svoga područja, a još uvijek nema niti tiskane temeljne znanstveno-popularne priručnike (tzv. ključeve) za određivanje vrsta, pa čak niti prijevode sličnih priručnika koji se odnose na čitavu Europu. Ovakvi priručnici bi omogućili širem broju ljubitelja prirode uključivanje u projekte inventarizacije. GENETSKA RAZNOLIKOST Zaštita biološke raznolikosti razumijeva također evidentiranje i očuvanje zavičajnih sorti kultiviranih biljaka i pasmina udomaćenih životinja. Ove su sorte i pasmine prilagođene lokalnome podneblju, otpornije na bolesti i često vrlo dobro uklopljene u okolnu prirodu i krajolik. Njihova raznolikost predstavlja genetski spremnik koji uvijek može poslužiti za poboljšanje svojstava uzgajanih vrsta. Osim toga, oni predstavljaju i značajnu nacionalnu kulturnu baštinu, jer je u njihov uzgoj uložen trud i znanje brojnih naraštaja, u kombinaciji s uvjetima života i podneblja. U Hrvatskoj, na žalost, ova problematika nije još uvijek zakonski cjelovito regulirana. Nisu načinjeni niti cjeloviti popisi zavičajnih sorti kultiviranih biljaka i pasmina domaćih životinja. Nešto je bolje stanje s podacima o zavičajnim pasminama u stočarstvu. Registrirane su hrvatske izvorne pasmine koje su uzgojene u Hrvatskoj. Neke od njih ne postoje nigdje drugdje u svijetu, a neke su se iz Hrvatske proširile u druge zemlje. Briga se vodi i o pasminama pasa, od kojih su danas neke službeno registrirane, dok proceduru za neke, poput pastirskog psa tornjaka, treba tek provesti. GOSPODARENJE BIOLOŠKIM DOBRIMA Prirodna bogatstva Hrvatske sustavno se iskorišćuju već stoljećima. Prirodnim resursima se gospodari najviše u sklopu djelatnosti šumarstva, vodnog gospodarstva, poljoprivrede, lovstva i ribarstva. Sve su ove djelatnosti zakonski regulirane, a postojeći propisi vode računa o potrebi potrajnosti gospodarenja prirodnim dobrima. Međutim, u praksi je daleko naglašenija gospodarstvena komponenta iskorišćivanja u odnosu na provođenje mjera zaštite. Relativna očuvanost bioloških resursa Hrvatske na europskoj razini posljedica je prvenstveno opće gospodarske situacije i drugih uzroka u prošlosti. Još uvijek se ne može govoriti o sustavnoj brizi za sveukupnu biološku raznolikost u okviru pojedinih djelatnosti koje iskorišćuju prirodne resurse. Stoga je jedan od prioritetnih problema revizija svih relevantnih zakonskih propisa radi ugrađivanja mjera zaštite i održivoga korištenja biološke raznolikosti. Poseban problem koji će narednih godina biti sve izraženiji je utjecaj biotehnologije i proizvodnje genetski promijenjenih organizama na biološku raznolikost. Ovu problematiku u Hrvatskoj tek treba zakonski regulirati. ZAŠTITA BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI Tijelo državne uprave ovlašteno za problematiku očuvanja i korištenja biološke i krajobrazne raznolikosti je Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, a uz nju je djelimično pokrivaju i druga ministarstva i državne upravne organizacije. Temeljni zakon iz ove oblasti je Zakon o zaštiti prirode. Odredbama pojedinih posebnih zakona također se uređuju pojedina pitanja u svezi sa zaštitom biološke i krajobrazne raznolikosti. Posljednjih nekoliko godina sve je izvjesnija potreba donošenja novoga Zakona o zaštiti prirode; on bi sa klasičnoga pristupa zaštiti prirode, koji daje naglasak na zaštićena područja i vrste, prešao na suvremeniji, integralni pristup, kakvoga iskazuje i Konvencija o biološkoj raznolikosti. To znači da bi novi Zakon o zaštiti prirode trebao osigurati: - očuvanje i unapređenje postojeće biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj; - razumno korištenje prirodnih dobara na principima održivosti, a na dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja; - integriranje mjera zaštite i održivog korištenja prirode u sve relevantne sektorske i međusektorske propise, planove, programe i strategije. Zaštita prirode u Hrvatskoj najvećim se dijelom provodi kroz zaštitu pojedinih područja i vrsta. Zaštita područja Zaštita pojedinih područja je temeljna metoda očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti. Zaštićena područja čine okosnicu sveukupne zaštite i ključne čvorove ekološke mreže koji predstavljaju utočišta i spremnike biološke raznolikosti. Danas je u Hrvatskoj ovakvom zaštitom obuhvaćeno oko 8,2% površine kopna, a u planu je ovu površinu udvostručiti. Zakon o zaštiti prirode određuje osam kategorija prostorne zaštite (nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, spomenik prirode, zaštićeni krajolik, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture). Najveći dio zaštićene površine odnosi se na parkove prirode (oko tri četvrtine) i nacionalne parkove (oko jedne šestine). To su prostrana područja od nacionalne ili čak međunarodne vrijednosti, čija je zaštita u ovlasti države. Većina planiranih zaštićenih područja odnosi se također na parkove prirode. Upravljanje ostalim zaštićenim dijelovima prirode je u županijskoj ovlasti. Zaštita vrsta Osim zaštićenih dijelova prirode, pojedine ugrožene ili rijetke biljne, gljivlje i životinjske vrste također se štite temeljem Zakona o zaštiti prirode. Zaštićene su i divlje životinje i biljke u nacionalnim parkovima, strogim i posebnim rezervatima, kao i cjelokupna špiljska fauna. Gospodarsko korištenje nezaštićenih vrsta regulira se izdavanjem posebnih dopuštenja za sakupljanje iz prirode koje izdaje Državna uprava ovlaštena za zaštitu prirode i okoliša. II. RAZLOZI UGROŽENOSTI I PROBLEMI ZAŠTITE BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI UGROŽENOST BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI Razmatranjem postojećega stanja, te razloga ugroženosti i problema zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj, utvrđeno je sljedeće: vrlo visoki stupanj vrijednosti i očuvanosti biološke i krajobrazne raznolikosti na europskoj razini, posebice u okvirima zapadne i srednje Europe trend gubitka biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj, uzrokovan prepoznatljivim čimbenicima nužnost provođenja žurnih mjera zaštite za pojedine dijelove biološke i krajobrazne raznolikosti heterogenost količine i kakvoće postojećih podataka o biološkoj raznolikosti, koji su u mnogim slučajevima nedostatni za provedbu adekvatnih mjera zaštite. Kriteriji za izdvajanje prioriteta Izrada NSAP-a odvijala se u okviru tematskih radnih skupina. One su izdvojile prioritetne dijelove biološke i krajobrazne raznolikosti za čiju je zaštitu potrebno provesti posebne akcijske planove na temelju unaprijed dogovorenih kriterija, koji uključuju: - kritično ugrožene vrste, staništa i krajolike od globalne, regionalne ili nacionalne važnosti; - staništa koja sadrže veliki broj endemičnih ili ugroženih svojti i/ili veliku biološku raznolikost; - krajolike koji sadrže značajnu biološku i kulturnu raznolikost. Prioriteti Analiza prikupljenih podataka pokazala je sljedeće: Krški ekološki sustavi predstavljaju jedinstvenost i bogatstvo globalne razine vrijednosti. Najugroženiji ekološki sustavi su močvarni i vodeni, a zbog antropogenih djelovanja. Najugroženija staništa su prostorno mala područja ugrožena antropogenim činiteljima (pjeskovite i šljunkovite plaže, lokve na otocima, male močvare i drugo) ili su vrlo rijetka staništa izvan uobičajenoga područja rasprostranjenja (cretovi, vegetacija pijesaka). Kao prioritetne vrste i podvrste odabrane su one koje su globalno, europski ili nacionalno ugrožene; endemične svojte, te one koje imaju gospodarsko i/ili poučno značenje. RAZLOZI UGROŽENOSTI Globalni razlozi ugroženosti biološke raznolikosti Iako je biološka raznolikost prirodno podložna stalnim promjenama te su mnoge vrste tijekom evolucije i prirodno iščezavale s ovoga planeta, u zadnjih stotinjak godina, čovjek je glavni krivac za vrlo brzo osiromašavanje biološke raznolikosti koje se svakim danom sve više ubrzava. U cijelome svijetu prepoznatljivi su neki globalni razlozi ugroženosti biološke raznolikosti. Prekomjeran rast ljudske populacije i trošenje prirodnih dobara Mali broj poljoprivrednih i šumarskih produkata namijenjenih trgovini, te unošenje stranih vrsta za potrebe poljoprivrede i šumarstva Gospodarski sustavi i politika koja ne vrednuje adekvatno prirodu i njezine resurse Nejednoliko raspoređeno vlasništvo i pristup prirodnim potencijalima, uključujući i pristup mogućim koristima od uporabe i zaštite biološke raznolikosti Nedovoljna količina znanja o biološkoj raznolikosti i vezanim temama, te nedovoljna uporaba postojećih informacija Zakonodavni i institucionalni sustavi koji potiču neodrživo iskorištavanje prirodnih dobara Globalne klimatske promjene. Osnovni razlozi ugroženosti biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj Tijekom izrade NSAP-a utvrđeni su osnovni razlozi ugroženosti biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj: Razlozi ugroženosti krajobraza Neravnomjerna, jednolična, ambijentalno neusklađena urbanizacija Krupni infrastrukturni zahvati - prometnice - energetski objekti (elektrane, akumulacije, dalekovodi, cjevovodi i dr.) - vodnogospodarske građevine (regulacije vodotoka, kanali, akumulacije-retencije, nasipi i dr.) Poljoprivredne djelatnosti (melioracije, komasacije, monokulture, sječa šumaraka, drvoreda i živica) Neplanska, lokacijski i arhitektonski neprikladna gradnja stambenih, ladanjskih i turističkih objekata na krajobrazno istaknutim lokacijama. Osnovni razlozi ugroženosti biološke raznolikosti promjene staništa - uništavanje, degradacija, fragmentacija onečišćenje okoliša - tla, vode, zraka prekomjerno iskorištavanje prirodnih izvora - izlov, krivolov, sječa, sakupljanje, uznemiravanje unošenje stranih vrsta u ekološke sustave.
Promjene staništa (uništenje, degradacija, fragmentacija) I na području Hrvatske izražen je proces osiromašavanja biološke raznolikosti. Nekada dominantni šumski ekološki sustavi, u današnje su vrijeme znatno smanjeni. Kroz povijest na tim su se prostorima oblikovali novi krajolici i ekološki sustavi koji su bili prvenstveno posljedica poljodjelskih aktivnosti (oranice, livade, pašnjaci), a u novije vrijeme sve više i urbanizacije. Naročito su stradale nekad brojne močvare koje je čovjek u najvećoj mjeri isušivao i smanjivao reguliranjem vodotoka, šireći na njihov račun vlastiti životni prostor. Stoga su močvare danas najugroženiji ekološki sustavi u Hrvatskoj. Kroz povijest su poljoprivredne aktivnosti u kombinaciji s vodnogospodarskim zahvatima pozitivno djelovale na život čovjeka, ali su istovremeno imale loše posljedice na biološku raznolikost. Veliki poljoprivredni kombinati (PIK-ovi) koji su se razvili u bivšemu sustavu, postupcima komasacija i melioracija stvarali su velike komplekse oranica, primjenjujući mjere intenzivne poljoprivrede sa svim uobičajenim negativnim posljedicama po biološku raznolikost. Nedovoljno poštivanje opće poznatih i prihvaćenih kriterija vrijednosti sa stanovišta zaštite prirode, neodgovarajuće provođenje postupka procjene utjecaja na okoliš prilikom planiranja velikih razvojnih zahvata, izdvojenost od europskih zemalja koje su ubrzano razvijale djelatnost zaštite prirode, te brojni drugi razlozi u to vrijeme tipični za većinu zemalja ovoga dijela Europe, imali su kao posljedicu uništavanje staništa i ugrožavanje za njih vezanih vrsta. Rezultati mnogih projekata nisu opravdali ulaganja. Možda je najslikovitiji primjer melioracija delte Neretve, koja je nenadoknadivo degradirala jedno od najvrijednijih sredozemnih močvarnih područja, a radi velikih troškova održavanja, danas je u poljoprivrednom smislu zapuštena i pomalo se vraća u »divlje« stanje. Neki primjeri promjene i degradacije staništa su regulacija vodotoka, pretvaranje šumskih područja u poljoprivredne površine, isušivanje močvara, te zapuštanje tradicionalnog načina ispaše stoke i uzgoja zavičajnih kultiviranih biljaka. Jedan od najvažnijih razloga ugroženosti biološke raznolikosti je i fragmentacija (rascjepkanost) prirodnih ekoloških sustava, naročito gradnjom cesta, naselja i infrastrukture, te širenjem intenzivno gospodarenih poljoprivrednih površina. Na ovaj način rascjepkani prirodni i doprirodni ekološki sustavi ostaju izolirani poput otoka, u kojima vrste više ne mogu komunicirati s onima u srodnim područjima, te u njima dolazi do lokalnog izumiranja vrsta i vrlo brzog siromašenja biološke raznolikosti.
Onečišćenje okoliša Gotovo sve gospodarske djelatnosti (industrija, poljoprivreda i druge), imaju za posljedicu ispuštanje štetnih tvari (toksikanata) u okoliš - tlo, vodu ili atmosferu. Važno je napomenuti da zbog prirodnog kruženja tvari u ekološkim sustavima, štetne tvari dospijevaju u sve dijelove biosfere. Primjerice, pesticidi iz tla ispiranjem dospijevaju u podzemne vodotoke, a štetne tvari iz zraka s oborinama padaju na tlo odakle dospijevaju u podzemne vode. Bitan je također i učinak nagomilavanja toksikanata u lancima ishrane. Posebno su ugrožena područja s intenzivnom poljoprivredom, šumarstvom i marikulturom. Veliki problem za vode i močvare predstavlja unošenje povećane količine organskih tvari (poljoprivreda - umjetna gnojiva, gradske otpadne vode i drugo), radi čega dolazi do niza promjena u ovim ekološkim sustavima, uključujući ubrzano zaraštavanje močvarnih biotopa.
Prekomjerno iskorištavanje bioloških dobara Do neracionalnoga korištenja bioloških dobara dolazi radi nedovoljne integriranosti mjera zaštite u različite gospodarske djelatnosti kojima je čovjek promijenio prirodnu strukturu ekoloških sustava, favorizirajući manji broj vrsta, a uništavajući i ugrožavajući na njihov račun cijelo mnoštvo drugih (poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo, vodno gospodarstvo). Korištenje bioloških dobara često se ne temelji na stvarnom poznavanju stanja populacija, već je vođeno prvenstveno potrebom za zaradom. Intenzivan lov, ribolov, sakupljanje biljaka i životinja u komercijalne ili druge svrhe, prekomjerna sječa kao i uznemiravanje životinja u njihovom staništu dovode do njihova izravnog nestanka iz ekološkog sustava.
Unošenje stranih vrsta u ekološke sustave Namjerno ili slučajno unošenje stranih (alohtonih) vrsta u ekološki sustav ozbiljno narušava postojeću, vrlo osjetljivu ekološku ravnotežu u njemu. Unešene vrste prilagođene su drugačijim uvjetima staništa, nemaju prirodnih grabežljivaca te često potiskuju zavičajne (autohtone) vrste i vrlo brzo postaju dominantne vrste u ekološkom sustavu. Zavičajne vrste nestaju i tako se izravno smanjuje biološka raznolikost ekoloških sustava. U Hrvatskoj su ovom pojavom naročito ugrožene slatkovodne ribe, a iz biljnog svijeta poznati su primjeri širenje amorfe na travnjacima i posječenim šumskim površinama, te agresivne alge kaulerpe u Jadranu.
Ostali razlozi ugroženosti Nedostatna je integriranost mjera zaštite u postupak prostornog planiranja i uređenja prostora. Potencijalna opasnost za zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti su i neki ambiciozni razvojni planovi, čiji utjecaj i posljedice po prirodu i okoliš nisu dovoljno sagledani. Iako Hrvatska ima idealne preduvjete za razvoj »ekološkog« turizma, ovaj potencijal nije ni izdaleka iskorišten, a turizam je još uvijek takav da ugrožava ekološku ravnotežu prostora. Odlazak seoskoga stanovništva u gradove i društveno-gospodarske promjene na selu dovele su do nestanka ekstenzivnog stočarstva na brdsko-planinskim i primorskim travnjacima, te do zapuštanja zavičajnih kultiviranih biljaka i domaćih životinja na račun profitabilnijih svojti. PROBLEMI POSTOJEĆE ZAŠTITE
Nedostatni institucionalni okvir zaštite prirode na upravnoj i stručno-znanstvenoj razini Na razini Vlade Republike Hrvatske još se uvijek ne uvažava dovoljno problematika zaštite prirode, što se ogleda i u ustrojstvu državne uprave. Djelatnost zaštite prirode i okoliša nije zastupljena na razini ministarstva, što značajno otežava učinkovitost. Posebno se osjeća nedostatak institucionalne organiziranosti prikupljanja i obrade podataka, radi čega spoznaje o biološkoj raznolikosti ovise o segmentarnim i međusobno nepovezanim rezultatima pojedinih znanstvenih istraživanja.
Nedostatak kvalitetnih podataka o biološkoj raznolikosti, koji su nužni preduvjet za njezinu djelatnu zaštitu U Hrvatskoj su za vrlo mali broj biljnih, gljivljih i životinjskih skupina načinjeni popisi (check-liste) i crvene liste ugroženih svojti, te karte njihova rasprostranjenja. Također, nisu kartirani tipovi staništa, prema međunarodnoj CORINE - Biotopes klasifikaciji, koja predstavlja standard na europskoj razini. Dobro poznavanje nacionalne biološke i krajobrazne raznolikosti je preduvjet njene učinkovite zaštite na nacionalnoj razini i osnova za izradu konkretnih akcijskih planova zaštite. Jedan od razloga za ovakvo stanje je i nedostatak dovoljnog broja kvalitetnih znanstvenika iz područja biološke raznolikosti.
Nepostojanje posebnih mehanizama financiranja izvan redovitih sredstava državnoga proračuna Jedan od najvećih nedostataka koji otežavaju učinkovitu zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti je nepostojanje posebnih mehanizama financiranja izvan redovitih sredstava državnoga proračuna koja se izdvajaju za djelatnost zaštite prirode i okoliša, a u pravilu su krajnje nedostatna.
Manjkavost postojećih i neusklađenost različitih zakona Naglašena je potreba brojnih izmjena i dopuna u zakonodavstvu, a posebice nužnost donošenja novoga Zakona o zaštiti prirode kojim bi se sustavno i cjelovito regulirala problematika zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti. Neka područja su potpuno nepokrivena propisima, poput zaštite zavičajnih udomaćenih svojti ili problematike biološke sigurnosti pri rukovanju genetski promijenjenim organizmima.
Nedovoljna koordiniranost i suradnja među resornim tijelima državne uprave Napori zaštite se još uvijek često drže oporbom i kočnicom razvitka, a oni koji gospodare prirodnim dobrima najčešće su »ekološki« nedostatno obrazovani. Dodatno stanje oteževa poratna teška gospodarska situacija i davanje prioriteta nekim razvojnim programima, koji potencijalno ugrožavaju biološku i krajobraznu raznolikost.
Nedovoljna obaviještenost šire javnosti o problemima zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Sudjelovanje javnosti u donošenju odluka o zaštiti prirode i okoliša slabo je razvijeno. Sredstva javnoga priopćivanja većinom su nezainteresirana za problematiku zaštite prirode i okoliša, posljedica čega je i loša obaviještenost i neobrazovanost šire javnosti. Utjecaj nevladinih udruga također je vrlo slab.
Nedostatno provođenje zaštite biološke i krajobrazbne raznolikosti na terenu, te nedostatni inspekcijski nadzor Izraziti je problem u praktičnoj zaštiti biološke i krajobrazne raznolikosti nedostatak kvalificiranoga stručnoga kadra za provedbu potrebnih mjera zaštite na terenu. U županijama ne postoje inspektori zaštite prirode, već njihove poslove obavljaju inspektori zaštite okoliša. Također, carinski i policijski djelatnici nisu prikladno obučeni za akcije sprječavanja nelegalne trgovine prirodnim bogatstvima.
Nepostojanje integracije poslovnog sektora u zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti Poslovni sektor nije dosad gotovo uopće bio uključen u zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti. On bi se u zaštitu mogao uključiti putem sponzoriranja konkretnih akcija. One tvrtke koje izravno koriste ili utječu na biološku i krajobraznu raznolikost, trebalo bi obvezati izdvajanjem određenih sredstava namijenjenih akcijama zaštite. III. STRATEGIJA I AKCIJSKI PLAN ZAŠTITE BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI HRVATSKE NAČELA STRATEGIJE Osnovna načela od kojih polazi Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti su: Republika Hrvatska je svjesna da sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost predstavlja njezinu temeljnu vrijednost i glavni resurs za daljnji razvitak Cilj je Republike Hrvatske očuvati i unaprijediti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost unutar zemlje, te pokušati vratiti dio izgubljenih svojti i staništa, gdje je to moguće i opravdano Republika Hrvatska će razvijati sve prikladne mjere utvrđivanja, očuvanja i unapređivanja postojeće biološke i krajobrazne raznolikosti Nacionalno zakonodavstvo će osigurati ugrađivanje mjera za očuvanje i unapređivanje sveukupne biološke raznolikosti u sve gospodarske djelatnosti koje koriste biološka dobra Republika Hrvatska će sustavno širiti napore u zaštiti biološke i krajobrazne raznolikosti, s nacionalnog na regionalnu i lokalnu razinu Republika Hrvatska će svoje napore u zaštiti biološke i krajobrazne raznolikosti stalno usklađivati s odgovarajućim međunarodnim aktivnostima, imajući u vidu činjenicu da je nacionalna biološka i krajobrazna raznolikost jedinstveni i nenadoknadivi dio sveukupne globalne raznolikosti NACIONALNI STRATEŠKI CILJEVI Nacionalna strategija zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti temelji se na navedenim načelima, a sastoji se od niza strateških ciljeva od kojih se svaki odnosi na određenu obrađivanu cjelinu. Za ostvarenje pojedinoga strateškog cilja donose se strateške smjernice koje kazuju što se sve Republika Hrvatska obvezuje činiti u svrhu postizanja zacrtanoga strateškog cilja. Opći strateški ciljevi S obzirom na nedostatak prikladnih informacija o biološkoj raznolikosti Republike Hrvatske, ova strategija prepoznaje sljedeće opće strateške ciljeve:
provesti cjelovitu inventarizaciju dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti
kartirati rasprostranjenost dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti
procijeniti stanje ugroženosti dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti
izraditi akcijske planove zaštite ugroženih dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti
provesti akcijske planove zaštite ugroženih dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti
nadgledati promjene tijekom vremena i mjeriti učinke provedbe akcijskih planova (monitoring)
razviti mehanizme provedbe (uključujući zakonodavne i institucionalne okvire, obrazovanje, razvoj znanstvenih resursa, obavješćivanje, mehanizme financiranja i dr.). Tijekom izrade NSAP-a prikupljeni su dosad najpotpuniji podaci o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti Hrvatske. Oni će poslužiti kao osnova inventarizacije i izrade karata rasprostranjenja pojedinih dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti iz čega će slijediti kvalitetni akcijski planovi zaštite. Posebni strateški ciljevi I. Očuvanje krajobraza
Strateški cilj - krajobrazi Svim prikladnim metodama osigurati očuvanje postojeće krajobrazne raznolikosti, koja oslikava bogatstvo sveukupne prirodne i kulturne baštine Hrvatske. II. Zaštita ekoloških sustava i staništa
Strateški cilj - močvare i vode Kao prioritet u zaštiti ekoloških sustava, očuvati postojeće prirodne, te prikladnim mjerama unaprijediti umjetno stvorene močvare; Zaštititi vode od prekomjernog onečišćenja.
Strateški cilj - krš i podzemlje Očuvati postojeće vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti krškoga područja kao prostora od globalne razine vrijednosti, te osigurati usklađeno gospodarenje svim prirodnim dobrima na ovome području.
Strateški cilj - šume S obzirom na dobro očuvanu biološku raznolikost hrvatskih šuma u europskim razmjerima, svakako održati postojeće stanje, te ga unaprijediti ugrađivanjem dodatnih mjera zaštite biološke raznolikosti u šumama.
Strateški cilj - more Razumno gospodariti biološkim resursima mora, te smanjiti onečišćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama, kao i smanjiti onečišćenje mora s brodova.
Strateški cilj - travnjaci i oranice Smanjiti trend gubitka površina i raznolikosti doprirodnih i poluprirodnih travnjaka, kao vrijednih antropogenih staništa vrlo bogatih biološkom raznolikošću; Poticati mjere u poljodjelstvu kojima se osigurava očuvanje što veće biološke raznolikosti na oraničnim površinama.
Strateški cilj - obala i otoci Očuvati postojeću biološku raznolikost i osobitost obala i otoka, među ostalim i ugrađivanjem mjera zaštite, ograničenja i korištenja u razvojne programe i prostorno-planske dokumente.
Strateški cilj - staništa Kartirati staništa u Hrvatskoj i na temelju analize ugroženosti osigurati zakonsku zaštitu rijetkih i ugroženih tipova staništa, te pojedinih najugroženijih lokaliteta. III. Zaštita vrsta i podvrsta
Strateški cilj - zaštita biljnih, gljivljih i životinjskih vrsta i podvrsta Očuvati postojeću raznolikost biljnih, gljivljih i životinjskih vrsta i podvrsta, a gdje je moguće i prikladno, ponovno vratiti nekoć izumrle zavičajne svojte. IV. Zaštita genetske raznolikosti udomaćenih svojti
Strateški cilj - zaštita genetske raznolikosti udomaćenih svojti Očuvati postojeću genetsku raznolikost izvornih i ugroženih pasmina domaćih životinja i kultiviranih biljaka svim prikladnim metodama konzervacije (in situ, ex situ, inter situ). V. Zaštita kroz sektore
Strateški cilj - zaštita kroz druge sektore Kroz suradnju između svih ovlaštenih sektora osigurati održivo korištenje bioloških resursa u Hrvatskoj. VI. Jačanje zakonodavnog i institucionalnog okvira
Strateški cilj - zakonodavni okvir Upotpuniti nacionalno zakonodavstvo i međusobno uskladiti sektorske zakone i propise kako bi se na najdjelatniji način osiguralo provođenje Konvencije o biološkoj raznolikosti u Hrvatskoj.
Strateški cilj - institucionalni okvir U državnome i nevladinom sektoru, razviti jače i potpunije institucionalne okvire za postizanje najveće učinkovitosti napora zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti. VII. Poboljšanje stanja u znanosti
Strateški cilj - istraživanja i nadgledanje (monitoring) U svrhu djelatne zaštite, u najkraćem roku podići osnovnu razinu kvalitetnih informacija o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti, uključujući znatne napore na jačanju potrebnog znanstveno-istraživačkog kadra. VIII. Poboljšanje stanja u obrazovanju i obavješćivanju javnosti
Strateški cilj - obrazovanje Poticati sve metode obrazovanja u području zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti na svim razinama školstva.
Strateški cilj - obavješćivanje javnosti Poticati sve metode obavješćivanja javnosti o problematici zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti, te poticati sudjelovanje javnosti u zaštiti. AKCIJSKI PLANOVI Tijekom izrade NSAP-a načinjen je program akcija u vidu pojedinih akcijskih planova za ostvarivanje glavnih strateških ciljeva i smjernica zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti. Ovisno o žurnosti njihova provođenja, akcijski planovi su podijeljeni na četiri skupine: prioritetni (PR!) - s provedbom je potrebno započeti odmah kratkoročni (KR) - s provedbom je potrebno započeti u roku od narednih 5 godina srednjoročni (SR) - s provedbom je potrebno započeti u roku od narednih 5-10 godina dugoročni (DR) - nisu žurni. Kratkoročnih planova je najviše, što je i razmljivo s obzirom na postojeći nedostatak akcija praktične zaštite u Hrvatskoj. Uz planove su naznačeni i mogući izvori njihova financiranja. Za akcije vezane uz područja i vrste od međunarodne važnosti, potrebno je tražiti sufinanciranje iz međunarodnih fondova (MS) namijenjenih zaštiti biološke raznolikosti. Ipak, glavni izvor financiranja većine planova će biti državni proračun (DP), preko Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, te djelimično županijski proračuni (ŽP). Za projekte koji uključuju istraživanja i inventarizaciju, trebalo bi se uključiti i Ministarstvo znanosti. Štoviše, nužno je načiniti zajednički program Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša i Ministarstva znanosti kojim bi se utvrdilo koja su istraživanja važna za zaštitu biološke raznolikosti, kako bi se njima dao prioritet u financiranju. Dio planova trebao bi se financirati i preko sponzora iz poslovnoga sektora (PS), npr. onih pravnih osoba koje gospodare određenim komponentama biološke raznolikosti za koje se plan izrađuje. Akcijske planove će provoditi brojne vladine i nevladine ustanove u okviru svojih ovlasti i djelokruga: Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša i druga tijela državne uprave, javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, znanstvene institucije te nevladine udruge. Radi sustavnijega prikazivanja problematike, akcijski planovi su podijeljeni u nekoliko cjelina. Unutar svake planovi su okvirno poredani po prioritetima, a oni najžurniji posebno su naznačeni. U odnosu na ranije navedene opće strateške ciljeve, utvrđeni su i opći akcijski planovi: Opći akcijski planovi Akcijski plan inventarizacija biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske Akcijski plan kartiranja rasprostranjenosti biološke i krajobrazne raznolikosti Akcijski plan procjene stanja ugroženosti Izrada akcijskih planova zaštite Provedba akcijskih planova zaštite Akcijski planovi nadgledanja (monitoring) Akcijski planovi za mehanizme provedbe. Također su definirane sljedeće skupine posebnih akcijskih planova: Posebni akcijski planovi akcijski planovi za zaštitu krajobraza akcijski planovi za zaštitu ekoloških sustava i staništa akcijski planovi za zaštitu vrsta i podvrsta akcijski planovi za zaštitu genetske raznolikosti udomaćenih svojti akcijski planovi za zaštitu kroz sektore akcijski planovi za jačanje zakonodavnog i institucionalnog okvira akcijski planovi za istraživanja i nadgledanje akcijski planovi za obrazovanje i obavješćivanje javnosti S obzirom na vrlo opsežnu i raznoliku problematiku, neki su akcijski planovi tijekom izrade NSAP-a detaljno razrađeni, uključujući i financijske pokazatelje, dok su drugi naznačeni kao nužne akcije koje će se tek naknadno razraditi. Redoslijed izrade takvih akcijskih planova ovisit će o njihovoj žurnosti. Vrlo opsežni materijali prikupljeni kroz rad pojedinih radnih skupina pohranjeni su u Državnoj upravi za zaštitu prirode i okoliša, te će se prema potrebi koristiti u svrhu provođenja NSAP-a u praksi. I. Očuvanje krajobraza
Strateški cilj - krajobrazi Svim prikladnim metodama osigurati očuvanje postojeće krajobrazne raznolikosti, koja oslikava bogatstvo sveukupne prirodne i kulturne baštine Hrvatske Strateške smjernice Načiniti detaljnu valorizaciju bioloških, geoloških i kulturnih svojstava pojedinih tipova krajobraza, te estetskih značajki koje proizlaze iz njihova međudjelovanja, sukladno nadležnosti pojedinih tijela državne uprave. Ovi elementi krajobraza su podaci i dokumenti za izradu plana krajobraza i čine sastavni dio prostornog plana. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja sukladno Zakonu o prostornom uređenju skrbi putem dokumenata prostornog uređenja o prostoru Države Na temelju krajobrazne valorizacije Republike Hrvatske razraditi mehanizme očuvanja postojeće krajobrazne raznolikosti i ključnih značajki pojedinih tipova krajobraza, a osobito kroz prostorno planiranje U postojećim propisima o zaštiti prirode i zaštiti okoliša naglašenije i određenije regulirati zaštitu krajobraza Utjecati na javnost i vlast, te na vlasnike i korisnike zemljišta, kako bi ih se potaknulo na održavanje regionalnog i lokalnog identiteta krajobraza kroz sagledavanje i zaštitu njihovih prirodnih i kulturnih značajki Poticati programe sanacije i revitalizacije objekata tradicijske arhitekture, a tijekom planiranja novih gradnji uvažavati i uključivati elemente tradicijske arhitekture. Akcijski planovi AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU KRAJOBRAZA Akcijski plan Žurnost Mogući financ. izv. Izrada Krajobrazne osnove Hrvat- ske kao prostorno-planske podloge za utvrđivanje temeljnih vrijednosti krajobraza Podloga za izradu Krajobrazne osno- ve sa stanovišta biološke raznoliko- sti je podatak i dokument za izradu prostornih planova Donošenje propisa za uspostavu Krajo- brazne osnove Hrvatske, kao obveze na razinama prostorno-planskih dokumenata županija, gradova i općina Ugrađivanje odredbi o zaštiti krajobra- za u propise iz djelokruga prostornog uređenja, prometa, te zaštite prirode i zaštite okoliša Inventarizacija i izrada programa zaštite geološke baštine Republike Hrvatske Inventarizacija i izrada programa zaštite dijelova kulturne baštine važnih za očuva- nje identiteta pojedinih tipova krajobraza PR! KR KR KR-SR KR-SR DP DP DP DP DP II. Zaštita ekoloških sustava i staništa
Strateški cilj - močvare i vode Kao prioritet u zaštiti ekoloških sustava - očuvati postojeće prirodne, te prikladnim mjerama unaprijediti umjetno stvorene močvare; Zaštititi vode od prekomjernog onečišćenja Strateške smjernice Popisati i vrednovati sve močvare u Hrvatskoj, te načiniti nacionalni program očuvanja i upravljanja močvarama Spriječiti gubitak preostalih močvara i očuvati mehanizme koji omogućuju njihovo prirodno obnavljanje, uključujući zadržavanje preostalih prirodnih tokova rijeka Osigurati aktivnu zaštitu preostalim prirodnim močvarama, uključujući donošenje planova upravljanja za zaštićena područja, te mjere aktivne zaštite za male sredozemne močvarne lokalitete Osigurati zaštitu voda od onečišćenja Obnoviti degradirane prirodne močvare i, gdje god je to još moguće, revitalizirati uništene močvare, naročito u sredozemnom području Hrvatske Unaprijediti umjetne vodene i močvarne biotope u smislu poprimanja što prirodnijih značajki. Akcijski planovi AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU VODA I MOČVARA Akcijski plan Žurnost Mogući financ. izv. Programi zaštite Osnivanje nacionalnoga povjeren- PR! DP stva za močvare i donošenje nacio- nalnoga programa očuvanja i uprav- ljanja močvarama Inventarizacija i vrednovanje moč- PR! DP,MS vara, uključujući utvrđivanje novih potencijalnih Ramsarskih i nacional- no zaštićenih područja Analiza i dopuna Državnoga plana za KR DP zaštitu voda Planovi gospodarenja zaštićenim pod- ručjima Izrada plana gospodarenja za Rams. PR! DP,MS podr. Donji tok Neretve Izrada plana gospodarenja za Rams. PR! DP,MS podr. Kopački rit Izrada plana gospodarenja za Rams. KR DP,MS podr. Lonjsko polje Izrada plana gospodarenja za NP KR DP,MS Plitvička jezera-UNESCO WH Izrada plana gospodarenja za Rams. KR DP,MS,ŽP,PS podr. Crnu Mlaku Izrada mjera zaštite i upravljanja močvarama zaštićenim na županijskoj KR DP,ŽP razini Zaštita Zakonska i praktična zaštita preo- PR! DP,ŽP stalih cretova Zaštita vodenih i močvarnih staniš- PR! DP,ŽP ta na otocima Zaštita malih vodotoka Podbiokovlja Saniranje izvora onečišćenja podzem- PR! DP,ŽP nih voda okolice Ogulina Pokretanje postupka zaštite i izrade PR! DP,ŽP,PS akcijskih planova za sve močvare koje su utvrđene kao posebno vrijedne tije- KR DP kom inventarizacije i vrednovanja Zakonska zaštita najugroženijih krških tekućica (prioritet Krka, Cetina, Zrma- KR DP,ŽP nja, Gacka) Zakonska zaštita najugroženijih dijelo- KR DP,ŽP va Mure, Drave i Save Izrada akcijskih planova zaštite Izrada akcijskog plana zaštite manjih SR DP,MS,ŽP močvarnih područja u sredozemnom području Izrada akcijskog plana za krške tekućice SR DP,ŽP Izrada akcijskog plana za zaštitu biološke SR DP,MS raznolikosti Save i Drave Izrada akcijskog plana zaštite Odre i sred- SR DP,MS nje velikih rijeka Izrada akcijskog plana zaštite svih prirod- SR DP,MS nih jezera Izrada regionalnih (županijskih) akcijskih SR ŽP,DP planova za zaštitu manjih močvarnih i vode- nih područja Izrada akcijskog plana unapređivanja akumu- DR DP lacija, šljunčara i drugih umjetnih vodenih staništa u smislu povećanja raznolikosti staništa Izrada akcijskog plana stvaranja novih moč- DR DP,MS vara preuređivanjem šljunčara i sličnih ko- pova, te preuređivanjem dijelova nekih vlaž- nih livada i poplavnih pašnjaka
Strateški cilj - krš i podzemlje Očuvati postojeće vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti krškoga područja kao prostora od globalne razine vrijednosti, te osigurati usklađeno gospodarenje svim prirodnim dobrima na ovome području. Strateške smjernice Popisati i vrednovati speleološke pojave na čitavom području krša, s prijedlozima za zaštitu Sustavno pristupiti sanaciji postojećih izvora onečišćenja koji ugrožavaju podzemne i nadzemne krške vode, te sanaciji odlagališta otpada na slivnom području špilja u krškom području Štititi postojeći humusni sloj ili pokrov u zonama krša i u međurječnom prostoru Tijekom izrade studija utjecaja na okoliš za sve zahvate na krškom području, posebnu pozornost posvetiti zaštiti podzemnih staništa i faune, a u izradi studija angažirati mjerodavne stručnjake i institucije U svjetlu slabe istraženosti, a izuzetnoga bogatstva reliktnih i endemičnih svojti, upotpuniti postojeće »rupe« u znanju o podzemnoj fauni, te načiniti inventar svih troglobiontskih i troglofilnih svojti sa svim odgovarajućim morfološkim, taksonomskim, biografskim i ekološkim podacima Podizati javnu svijest o kršu kao specifičnoj pojavi značajnoj u svjetskim razmjerima, te poticati uključivanje javnosti u procese zaštite biološke raznolikosti podzemlja. Akcijski planovi AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU KRŠA I PODZEMLJA Akcijski plan Žurnost Mogući financ. izv. Planovi gospodarenja zaštićenim pod- ručjima Izrada plana gospodarenja za Vele- PR! DP, MS bit - UNESCO MAB Izrada plana gospodarenja za Bio- PR! DP, MS kovo Zaštita Zaštita endema velebitske degenije PR! DP, MS Degenia velebitica Sanacija glavnih izvora onečišćenja PR! ŽP, DP, PS krških podzemnih voda, osobito onih na području Ogulina Sanacija odlagališta otpada na sliv- KR ŽP, DP, PS nom području špilja u kršu, te osigu- ranja odlaganja tehnološkog i bioraz- gradivog otpada na krškim područjima Uspostavljanje generalne zakonske zaš- KR DP tite krša, te zaštita pojedinih loka- liteta - reprezentativnih i jedinstve- nih tipova pojava u kršu Inventarizacija Inventarizacija i vrjednovanje speleo- KR-SR DP loških pojava u kršu, s prijedlozima za zaštitu pojedinih lokaliteta, prven- stveno reprezentativnih i jedinstvenih "tipova" pojava u kršu Inventarizacija špilja i jama s posebno KR-SR DP bogatom endemičnom faunom Inventarizacija značajnih kolonija šiš- KR-SR DP miša
Strateški cilj - šume S obzirom na dobro očuvanu biološku raznolikost hrvatskih šuma u europskim razmjerima - svakako održati postojeće stanje, te ga nastojati unaprijediti ugrađivanjem dodatnih mjera zaštite biološke raznolikosti u šumama. Strateške smjernice Gospodarenje šumama i dalje temeljiti na načelima prirodnoga sastava i prirodne obnove, uz strukturu koja dobro omogućava prirodan razvoj svih članova životne zajednice Spriječiti smanjivanje šumskih površina, te u njima strogo ograničiti svaku izgradnju Povećati šumske površine u onim prostorima Hrvatske gdje šumovitost iznosi manje od 10% U različitim šumskim zajednicama trajno zaštititi najočuvanije doprirodne šume i prepustiti ih prirodnome razvoju stvarajući uvjete za razvoj sekundarnih prašuma. Unutar tako zaštićenih sekundarnih prašuma osnovati šumske genetske rezervate za očuvanje genofonda flore, mikoflore i faune Zakonski propisati utvrđene mjere unapređenja biološke raznolikosti u šumama, posebno ostavljanje sušaca prilikom sječe, te produženje ophodnje glavnih vrsta drveća Precizno odrediti sanitarni sijek, posebno u gospodarskim, a posebno u zaštićenim šumama Razraditi posebne mjere gospodarenja šumama koje su u sastavu različitih kategorija zaštićenih dijelova prirode U nizinskim šumama koje su jako pogođene sušenjem i promjenama, uspostaviti cjelovitu mrežu monitoringa radi sagledavanja trenda negativnih procesa; sličnu mrežu, ali uz drugi tip monitoringa, uspostaviti i za gorske i pretplaninske šume Istraživati prorijeđene vrste čije brojčano stanje ima tendenciju smanjenja (nizinski brijest, pitomi kesten, voćkarice) Organizirati šumske površine kako bi se uklopile u europsku mrežu šumskih ekoloških sustava prema konceptu EECONET, a posebnu pažnju posvetiti prekograničnim šumama Posebno skrbiti za životinjske vrste koje su na vrhu hranidbene piramide (grabežljivci), a koje su tradicionalno bile u sukobu s interesima čovjeka, naročito lovaca i stočara (vuk, ris i druge). Akcijski planovi AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU ŠUMA Akcijski plan Žurnost Mogući financ. izv. Zaštita Zaštita i restauracija dijelova Moto- PR! DP vunske šume uz stalno nadgledanje Izdvajanje i zaštita šumskih genetskih KR DP rezervata Donošenje propisa za ugrađivanje mjera KR DP zaštite biološke raznolikosti u šumar- stvo (produženje ophodnje glavnih gos- podarski važnih vrsta drveća na odre- đenim područjima, ostavljanje stojećih i ležećih osušenih stabala, definiranje sanitarnoga sijeka, unošenje zavičajno- ga šumskoga voća i grmova s bobičastim plodovima, ograničenje korištenja pesti- cida i korištenja teške mehanizacije u šumama) Izrada planova i programa zaštite Izrada programa unapređenja, zaštite i KR DP, ŽP očuvanja šuma u zaštićenim dijelovima prirode Uspostava "zelenih koridora" u okviru KR-SR DP, MS međunarodnoga koncepta EECONET Istraživanja i nadgledanje Utvrđivanje stanja nizinskoga brijesta, KR DP pitomog kestena i šumskih voćkarica Praćenje populacija vuka, risa i medvjeda, KR DP, MS te njihova utjecaja na druge životinjske vrste Uspostava nadgledanja za ugrožene nizin- KR-SR DP ske šume Uspostava nadgledanja za gorske i pret- KR-SR DP planinske šume
Strateški cilj - more Razumno gospodariti biološkim resursima mora, te smanjiti onečišćenje mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama, kao i smanjiti onečišćenje mora s brodova. Strateške smjernice Buduće iskorištavanje obnovljivih resursa Jadrana temeljiti na principima razumnog i obzirnog gospodarenja, što uključuje prvenstveno procjenu ribolova dostupnih bioloških zaliha i optimalno moguće (dozvoljene) razine iskorištavanja Zaštitu bioloških resursa Jadrana provoditi koordinirano sa zemljama koje to more iskorištavaju na osnovama usklađenih nacionalnih i zajedničkih programa, a pod pokroviteljstvom Generalnog savjeta za ribarstvo Mediterana (CFCM), organizacije FAO Osigurati pročišćavanje gradskih i industrijskih otpadnih voda koje se ulijevaju u more Osigurati izgradnju uređaja za prihvat zauljenih voda s brodova u lukama otvorenim za međunarodni promet Očuvanje biološke raznolikosti mora provoditi putem uključivanja određenih područja i pripadajućih životnih zajednica u neku od kategorija strože zaštite Očuvati postojeću biološku raznolikost mora uključivanjem strožih mjera zaštite pri donošenju prostornih planova korištenja mora i priobalja Znanstveno-istraživačke programe i projekte usmjeravati prema istraživanjima specifičnih, vrijednih, ekonomski značajnih i iskorištavanih, osjetljivih, nedovoljno poznatih i ugroženih zajednica, svojti i staništa. Akcijski planovi AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU MORA Akcijski plan Žurnost Mogući financ. izv. Procjena ribolova dostupnih bio- PR! DP loških zaliha i optimalno moguće (dozvoljene) razine iskorištavanja Zaštita glavate želve od slučajnog PR! DP, MS ulova Izgradnja uređaja za prihvat zau- PR! DP,MS,ŽP ljenih voda s brodova u lukama otvorenim za međunarodni promet Vrjednovanje i izrada programa za KR DP zaštitu pojedinih morskih područja Osnivanje zooloških morskih rezer- KR DP vata (dupini i dr.) Kartiranje i zaštita podmorskih špi- KR DP lja Zaštita Malostonskog zaljeva od one- KR DP, ŽP čišćenja Izrada izvedbenih projekata, izgrad- KR-DR DP,ŽP,MS,PS nja i stavljanje u pogon uređaja za pročišćavanje gradskih i industrij- skih otpadnih voda do razine sadrža- ne u nacionalnim i/ili međunarodnim propisima radi smanjenja zagađivanja mora Istraživanja i nadgledanje Nastavak praćenja stanja u naseljima KR DP bentoskih algi i morskih cvjetnica na već istraživanim ugroženim područjima u priobalju Istraživanje gotovo nepoznate flore KR DP bentoskih algi i morskih cvjetnica ne- kih otoka i brakova u otvorenom sred- njem i južnom Jadranu Utvrđivanje i kartiranje rasprostranje- KR DP nja livada morskih cvjetnica i mjesta njihovog nestajanja zbog utjecaja čov- jekovih djelatnosti Praćenje stanja mora i životnih zajed- KR DP nica u svim zaštićenim područjima teri- torijalnog mora Republike Hrvatske Istraživanje stanja i dinamike popula- KR DP cija endemičnih i ugroženih vrsta riba, rakova i glavonožaca Istraživanje utjecaja kaveznog uzgoja KR DP riba na bentoske biocenoze Istraživanje stanja obnovljivih biološ- KR DP kih zaliha na ugroženim i devastiranim morskim područjima s ciljem zaštite
Strateški cilj - travnjaci i oranice Smanjiti trend gubitka površina i raznolikosti doprirodnih i poluprirodnih travnjaka kao vrijednih antropogenih staništa vrlo bogatih biološkom raznolikošću. Poticati mjere u poljodjelstvu kojima se osigurava očuvanje što veće biološke raznolikosti na oraničnim površinama. Strateške smjernice Gospodariti poljoprivrednim zemljištem uz osiguranje odgovarajućih prirodnih ekoloških uvjeta koji će zaštititi spontani biljni i životinjski svijet Zaustaviti korištenje na onoj crti na kojoj se počinje ugrožavati prirodnost travnjačkih ekoloških sustava i na taj način umanjivati biološka raznolikost Oživjeti ekstenzivno stočarstvo brdskih, planinskih, otočnih i primorskih područja Spriječiti isušivanje i očuvati vodni režim nizinskih vlažnih travnjaka Ne poticati hidromelioracije u svrhu osposobljavanja poljoprivrednog zemljišta za povećanje proizvodne sposobnosti, već racionalnije koristiti postojeće, a posebno zapuštene poljoprivredne površine Prilikom okrupnjavanja poljoprivrednih površina očuvati mrežu prirodnih i poluprirodnih staništa koja nisu zanimljiva s proizvodnog stajališta, posebno uz rubove velikih monokulturnih površina, uz ceste, putove i kanale Načiniti akcijske planove za pojedina reprezentativna područja različitih tipova travnjaka uz program prikladnih aktivnih mjera zaštite Na oranicama držati pokrovnost korova od 10% uz odgovarajuće tretiranje; održavati i uvoditi važne segmente staništa poput živica Razvijati ekološku poljoprivredu i osigurati prirodniji biljni sastav agrofitocenoza Obnoviti i poticati razvoj sela na ekološki prihvatljivijim oblicima poljoprivredne proizvodnje Prikladnije regulirati korištenje pesticida, potičući uporabu selektivnih preparata Odstraniti iz uporabe aktivne tvari u sredstvima za zaštitu bilja koje su dokazano visokotoksične (lindan, atrazin); smanjiti uporabu insekticida, posebno širokoga spektra, a korisititi selektivne insekticide Poboljšati kakvoću tala, pratiti stanje tla. Akcijski planovi AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU TRAVNJAKA I ORANICA Akcijski plan Žurnost Mogući financ. izv. Zaštita Zaštita pjeskovitih travnjaka Po- PR! DP, MS dravine i Požeške kotline Zaštita suhog travnjačkog ekološ- PR! DP kog sustava Čučerje - nalazište vrste Anemone sylvestris Zaštita vlažnog travnjačkog ekološ- PR! DP kog sustava oko Babine Grede - za- jednica Rhinantho - Filipendule- tum Zaštita travnjačkih lokaliteta u Pod- PR! DP, MS ravini važnih za opstanak danjih lep- tira roda Maculinea Zaštita travnjaka u Petrijevcima - na- PR! DP lazište Iris sibirica Zaštita polustepskih travnjaka Podu- PR! DP, MS navlja (Bistrinci, Bilje, Šarengrad) Zaštita močvarnih livada Istre uz gra- PR! DP nicu prema Sloveniji - leptir Coeno- nympha oedippus Zaštita močvarne vegetacije na ušću Ne- PR! DP, MS retve - jedino nalazište vrste Dorycni- um rectum u Hrvatskoj Zaštita obalne vegetacije na Rtu Kame- PR! DP njak - jedina potvrđena nalazišta Anthemis tomentosa i Convolvulus lineatus Zaštita travnjaka kod Žminja u Istri - PR! DP Pulsatilla montana Zaštita ostataka močvarnih travnjaka u PR! DP Baranji - Serratulo-Plantaginetum alti- ssimae Uspostava i održavanje travnjaka s obje KR-SR DP, ŽP strane Limskog kanala Održavanje planinskih travnjaka na Snjež- KR-SR DP, ŽP niku, Velebitu i Bjelolasici Programi Donošenje propisa za odstranjivanje iz KR DP uporabe visokotoksičnih preparata (lindan, atrazin) i za smanjenje uporabe insektici- da širokoga spektra Izrada programa održavanja tradicionalnih KR-SR DP oblika poljodjelstva u određenim zaštiće- nim područjima Vrjednovanje travnjaka i izrada prijedloga KR-SR DP za zaštitu pojedinih lokaliteta uz određe- ni program gospodarenja Istraživanja i nadgledanje Istraživanje po jedne sastojine karakteris- SR DP tične zajednice travnjaka u svakom fitogeo- grafskom području Istraživanje po jedne sastojine karakteris- SR DP tične zajednice oranica u svakom fitogeograf- skom području
Strateški cilj - obala i otoci Očuvati postojeću biološku raznolikost i osobitost obala i otoka, među ostalim i ugrađivanjem mjera zaštite, ograničenja i korištenja u razvojne programe i prostorno-planske dokumente. Strateške smjernice Kartirati lokalitete, staništa i rasprostranjenost ugroženih vrsta, te osnovati njihov katastar Izvršiti reviziju vrjednovanja prostora i rezultate ugraditi u prostorne planove Zabraniti unošenje stranih vrsta i populacija bez dopuštenja Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša Zaštititi lokalitete najvažnije zbog endemizma (prvenstveno male otoke) Osigurati djelatniju provedbu zakona i javni nadzor provedbe Stimulirati tradicionalno gospodarstvo i uzgoj tradicionalnih pasmina i kultivara Načiniti dugoročni plan smanjivanja onečišćenja okoliša Osigurati nadgledanje i gospodarenje ugroženim vrstama i staništima. Akcijski planovi AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU OBALA I OTOKA Akcijski plan Žurnost Mogući financ. izv. Zaštita malih otoka značajnih po PR! DP, MS endemičnim svojtama Zaštita neretvanskih močvara PR! DP, MS Zaštita vodenih staništa na otocima PR! DP, ŽP (izvori, lokve, jezera, močvare i vo- dotoci) Zaštita pješčanih plaža PR! DP, ŽP Zaštita muljevitih obala PR! DP, ŽP Zaštita otočića i hridi - gnijezdi- PR! DP, MS lišta morskih ptica i Eleonorinog sokola Falco eleonorae Zaštita zavičajnih svojti domaćih PR! DP, ŽP životinja: otočki poni i magarci Zaštita Saplunare i uvale Blaca na PR! DP, ŽP Mljetu Zaštita izvora u Ublima, Lastovo PR! DP, ŽP Istraživanje i zaštita staništa PR! DP stepske riđovke na Krku Zaštita morskih špilja KR DP, ŽP Određivanje lokacija, izgradnja i KR-SR DP, ŽP uređenje odlagališta, te stalan odvoz otpada s malih i raštrkanih otoka Izgradnja komunalne infrastrukture KR-SR DP, ŽP na otocima
Strateški cilj - staništa Kartirati staništa u Hrvatskoj i na temelju analize ugroženosti, osigurati zakonsku zaštitu rijetkih i ugroženih tipova staništa, te pojedinih najugroženijih lokaliteta. Strateške smjernice Kartirati staništa u Hrvatskoj i načiniti analizu ugroženosti pojedinih tipova staništa Zakonom o zaštiti prirode zaštititi ugrožene i rijetke tipove staništa Zaštititi najugroženije lokalitete - predstavnike pojedinih tipova staništa. Akcijski planovi AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU STANIŠTA Akcijski plan Žurnost Mogući financ. izv. Istraživanja Izrada akcijskih planova zaštite za PR! DP kritično ugrožene tipove staništa Kartiranje ugroženih tipova staništa KR-SR DP, MS Crveni popis ugroženih tipova staniš- KR-SR DP ta Zaštita Zaštita Đurđevačkih i Kloštarskih PR! DP, MS pijesaka Zaštita creta Dubravica kod Zaprešića PR! DP - nalazište vrste Drosera rotundifolia Zaštita creta u dolini Lepenice (Gorski PR! DP kotar) - nalazište vrste Drosera rotun- difolia Zaštita creta Sungerski lug - nalazište PR! DP vrste Calla palustris Zaštita creta Tršće - nalazište vrste PR! DP Eriophorum gracille Zaštita močvarnog ekosistema u područ- PR! DP, MS ju ušća Neretve - nalazište vrste Dory- cnium rectum Zaštita lokvi i izvora na obalnim i o- PR! DP, ŽP točnim područjima Zaštita močvarnih livada PR! DP, ŽP Zaštita prirodnih obala rijeke Mure i PR! DP, MS Drave Zaštita polustepskih travnjaka Podunav- PR! DP, MS lja Akcijski plan za zaštitu niskih muljevi- PR! DP, ŽP tih i pjeskovitih morskih obala Zakonska i praktična zaštita svih preos- PR! DP, ŽP talih cretova Kartiranje i zaštita vodenih špilja i KR DP, ŽP jama obalnih i otočnih područja III. Zaštita vrsta i podvrsta
Strateški cilj - zaštita vrsta i podvrsta Očuvati postojeću raznolikost biljnih, gljivljih i životinjskih vrsta i podvrsta, a gdje je moguće i prikladno ponovno vratiti nekoć izumrle zavičajne svojte. Strateške smjernice Načiniti i provesti prioritetne akcijske planove za sve kritično ugrožene divlje svojte Načiniti akcijske planove za ugrožene svojte i provoditi ih prema popisu prioriteta. Akcijski planovi AKCIJSKI PLANOVI ZA DIVLJIH SVOJTI Akcijski plan Žurnost Mogući financ. izv. Osnivanje nacionalnog povjerenstva PR! DP za verifikaciju statusa ugroženosti i ažuriranje prioriteta crvenih popi- sa staništa, flore, mikoflore i faune Crveni popis ugrožene flore, mikoflo- PR! DP re i faune Provedba akcijskih planova za kritič- PR! DP, MS no ugrožene svojte prema popisu prio- riteta Izrada akcijskih planova za zaštitu PR! DP ugroženih biljnih svojti Provedba akcijskih planova za zašti- KR DP tu svih ugroženih biljnih svojti Osnivanje mikoloških rezervata KR DP Izgradnja prijelaza za divlje životi- KR DP, PS nje preko pruge Karlovac-Rijeka Uklanjanje i saniranje najmanje 5 KR DP, ŽP šumskih odlagališta krutoga otpada u Gorskome kotaru (Delnice, Mrkopalj, Vrbovsko, Lokve i Ogulin), te onemogu- ćavanje pristupa divljim životinjama odlagalištu ograđivanjem i održavanjem ograde Izrada i provedba srednjoročnih akcij- SR DP, MS skih planova za faunu Izrada i provedba dugoročnih akcijskih DR DP, MS planova za faunu KRATKOROČNI AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU DIVLJIH SVOJTI SISAVCI Zaštita i plan gospodarenja vukom Canis lupus - PR! Inventarizacija stanja populacija ugroženih sisavaca Podunavlja i Podravine: tekunica Spermophilus citellus, sljepaš Nannospalax (leucodon) syrmiensis, močvarni šišmiš Myotis dasycneme, stepski miš Apodemus uralensis i miš humkaš Mus spicilegus te osnivanje zoološkog rezervata - PR! Nadgledanje i zaštita šišmiša obalnih i otočnih područja - PR! Akcijski plan zaštite/ponovnog unošenja (reintrodukcije) sredozemne medvjedice Monachus monachus - PR! Zaštita i plan gospodarenja risom Lynx lynx Zaštita i plan gospodarenja medvjedom Ursus arctos Akcijski plan zaštite vidre Lutra lutra Utvrđivanje veličine i trenda populacije i zaštita dupina - pilot morski park Utvrđivanje statusa ugroženosti i program ponovnog unošenja (reintrodukcije) divokoze PTICE - I. Prioritetna skupina Akcijski plan zaštite kosca Crex crex i pjegavog cvrčića Locustella naevia - PR! Akcijski plan zaštite orla krstaša Aquila heliaca - PR! Akcijski plan zaštite bjelonokte vjetruše Falco neumanni - PR! Akcijski plan zaštite crvenonoge prutke Tringa totanus - PR! Akcijski plan zaštite šljuke kokošice Gallinago gallinago - PR! Akcijski plan zaštite eleonorinog sokola Falco eleonore - PR! Akcijski plan zaštite kratkoprstog kopca Accipiter brevipes Akcijski plan zaštite crvene lunje Milvus milvus Akcijski plan zaštite zlatovrane Coracias garrulus Akcijski plan zaštite brkate sjenice Panurus biarmicus i crnoprugastog trstenjaka Acrocephalus melanopogon Akcijski plan zaštite velike ševe Melanocorypha calandra Akcijski plan zaštite modrovoljke Erithacus svecicus i žutog voljića Hippolais icterina VODOZEMCI I GMAZOVI Akcijski plan inventarizacije i zaštite talijanske žabe Rana latastei - PR! Projekt utvrđivanja inventarizacije i stanja rječne kornjače Mauremys caspica u Hrvatskoj i započinjanja prvih mjera na njenoj zaštiti - PR! Utvrđivanje staništa i gnjezdilišta glavate želve Caretta caretta - PR! Utvrđivanje preostalih staništa i lokaliteta kompleksa vrste stepske riđovke Vipera ursinii - PR! Istraživanje osobitosti i ugroženosti guštera zelembaća i otočnih gušterica - PR! Nadgledanje označenih morskih kornjača, njihovih zimovališta i zaštita Utvrđivanje rasprostranjenosti, stanja populacija i potrebnih mjera zaštite populacija ivanjskog rovaša Ablepharus kitaibeli u Hrvatskoj Utvrđivanje rasprostranjenosti, stanja populacija i potrebnih mjera zaštite stepskog guža Coluber caspius Akcijski plan inventarizacije i zaštite endemskih vodozemaca i gmazova: - čovječja ribica Proteus anguinus, mali vodenjak Triturus vulgaris meridionalis, Triturus vulgaris dalmaticus,; - mrka gušterica Algyroides nigropunctatus, velebitska gušterica Lacerta horvathi, mosorska gušterica Lacerta mosorensis, oštroglava gušterica Lacerta oxycephala, zidna gušterica Podarcis muralis maculiventris, crna poljarica Coluber viridiflavus carbonarius, šara poljarica Coluber gemonensis RIBE Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: cetinska uklija Leuciscus ukliva - PR! Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: primorski blistavac Leuciscus souffia muticellus - PR! Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: makal Leuciscus microlepis - PR! Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: lički pijor Phoxinellus croaticus - PR! Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: mekousna pastrva Salmothymus obtusiristris - PR! Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: pijurica Phoxinellus alepidotus Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: popovska gaovica Phoxinellus ghetaldi Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: Phoxinellus pstrossi Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: imotska gaovica Phoxinellus adspersus Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: vrgoračka gobica Knipowitschia punctatissima croatica Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: ilirski klen Leuciscus illiricus Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: svijetlica Leuciscus polylepis Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: svalić Leuciscus svallize Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: oštrulja Aulopyge hugeli Akcijski plan za zaštitu endemičnih riba: endemske podvrste potočne pastrve Salmo trutta BESKRALJEŽNJACI Akcijski plan zaštite endema, relikata i rijetkih vrsta podzemnih terestričkih i vodenih staništa - PR! Akcijski plan istraživanja i zaštite leptira vlažnih livada - PR! Akcijski plan istraživanja i zaštite faune malih vodotoka i izvora jadranskoga sliva, otoka i obale - PR! Akcijski plan istraživanja i zaštite faune bočatih voda Akcijski plan istraživanja i zaštite faune pjeskara Akcijski plan istraživanja i zaštite faune cretova PTICE - II. Prioritetna skupina Akcijski plan zaštite negnijezdećih ptičjih populacija: oštrigara Haematopus ostralegus, vlastelice Himantopus himantopus, modronoge sabljarke Recurvirostra avosseta, riđe muljače Limosa lapponica, prugastog pozviždača Numenius phaeopus, tankokljunog pozviždača Numerius tenuirostris, kameničara Arenaria interpres i žalara cirikavca Calidris alpina Akcijski plan zaštite bukavca Botaurus stelaris, eje močvarice Circus aeruginosus i sove močvarice Asio flammeus Akcijski plan zaštite gaka Nycticorax nycticorax, žute čaplje Ardeola ralloides, male i velike bijele čaplje Egretta garzetta i Egretta alba, čaplje dangube Ardea purpurea, blistavog ibisa Plegadis falcinellus i žličarke Platalea leucorodia Akcijski plan zaštite gnijezdećih populacija riđogrlog gnjurca Podiceps grisegena, i crnogrlog gnjurca Podiceps nigricollis Akcijski plan zaštite morskog kulika Charadrius alexandrinus Akcijski plan zaštite divlje guske Anser anser Akcijski plan zaštite stepskog sokola Falco cherrug Akcijski plan zaštite eje livadarke Circus pygargus Akcijski plan zaštite patke kreketaljke Anas strepera, patke gogoljice Netta rufina, patke njorke Aythya nyroca, i zimujuće populacije kržulje Anas crecca Akcijski plan zaštite sokola Falco biarmicus i sivog sokola Falco peregrinus Akcijski plan zaštite prugastog orla Hieraaetus fasciatus, i patuljastog orla Hieraaetus pennatus Akcijski plan zaštite bjeloglavog supa Gyps fulvus Akcijski plan zaštite štekavca Haliaeetus albicilla Akcijski plan zaštite orla kliktaša Aquila pomarina i orla kloktaša Aquila clanga Akcijski plan zaštite male čigre Sterna albifrons Akcijski plan zaštite gnijezdeće populacije male prutke Actitis hypoleucos Akcijski plan zaštite goluba dupljaša Columba oenas Akcijski plan zaštite gnijezdeće populacije šljuke Scolapax rusticola Akcijski plan zaštite gnijezdećih populacija bjelobrade čigre Chlidonias hybrida, bjelokrile čigre Chlidonias leucoptera i crne čigre Chlidonias nigra PTICE - III. Prioritetna skupina Akcijski plan priprema za ponovno unošenje (reintrodukciju) izumrlih vrsta i populacija Akcijski plan zaštite gnijezdeće populacije vlastelice Himantopus himantopus Akcijski plan zaštite sive štijoke Porzana parva i male štijoke Porzana pusilla Akcijski plan zaštite gregule Puffinus yelkouan Akcijski plan zaštite malog ćuka Glaucidium passerinum i ćuka batoglavca Aegolius funereus Akcijski plan zaštite tetrijeba gluhana Tetrao urogallus Akcijski plan zaštite surog orla Aquila chrysaetos Akcijski plan zaštite gnijezdećih kolonija velikog vranca (kormorana) Phalacrocorax carbo Akcijski plan zaštite malog sokola Falco columbarius Akcijski plan zaštite ćukavice Burhinus oedicnemus Akcijski plan zaštite droplje Otis tarda Akcijski plan zaštite male šljuke Lymnocryptes minima Akcijski plan zaštite troprstog djetlića Picoides tridactylus Akcijski plan zaštite planinske ševe Eremophila alepestris Akcijski plan zaštite voljića maslinara Hippolais olivetorum Akcijski plan zaštite debelokljune čigre Gelochelidion nilotica Kartiranje i zaštita gnjezdilišta ptica grabljivica obalnih i otočnih područja Kartiranje gnjezdilišta i zaštita morskih ptica POPIS UGROŽENIH SVOJTI VIŠIH BILJAKA (IUCN/kategorije ugroženosti E, Ex i ?Ex) (za kategorije E i ?Ex je potrebno načiniti akcijske planove) - proljetni gorocvijet Adonis vernalis - siva gromotulja Alyssum montanum ssp. pluscanescens * - pješčarska milava Ammophila arenaria - velika šumarica Anemone sylvestris - zimzelena medvjetka Arctostaphylos uva-ursi - gorska moravka Arnica montana - tankolisna šparoga Asparagus tenuifolius - Asplenium sagittatum - Aubrieta columnae ssp. croatica * - cretna breza Betula pubescens - Botrychium matricariifolim - Brassica botterii * - Brassica cazzae * - Brassica mollis * - štitasti vodoljub Butomus umbellatus - močvarni zmijinac Calla palustris - patuljasta zvončika Campanula cochleariifolia - Carex curta - cretni šaš Carex davalliana - uskolisni šaš Carex diandra - dvodomni šaš Carex dioica - razdijeljeni šaš Carex divisa - Carex echinata - Carex extensa - žuti šaš Carex flava - Hostov šaš Carex hostiana - tamnozeleni šaš Carex lepidocarpa - Carex nigra - Carex serotina - vodena slatka trava Catabrosa aquatica - Cephalanthera damasonium - dugolisna naglavica Cephalanthera longifolia - crvena naglavica Cephalanthera rubra - sivkasta gladica Corynephorus canescens - Corynephorus divaricatus - lanova vilina kosa Cuscuta epilinum (?Ex) - Gospina papučica Cypripedium calceolus - Blagajev likovac Daphne blagayana - crveni uskolisni likovac Daphne cneorum - velebitska degenija Degenia velebitica * - Dianthus multinervis (Ex) * - hrđavosmeđi naprstak Digitalis ferruginea - velecvjetni naprstak Digitalis grandiflora - Drosera anglica (?Ex) - Drosera intermedia (?Ex) - Elymus farctus - Elymus pycnanthus - uskolisna suhoperka Eriophorum angustifolium - Eriophorum gracile (?Ex) - širokolisna suhoperka Eriophorum latifolium - vlasulja bradica Festuca vaginata - Fimbristylis bisumbellata - prava kockavica Fritillaria meleagris - plućna sirištara Gentiana pneumonanthe - Geranium dalmaticum * - Hemerocallis lilioasphodelus - pasji trn Hippophaë rhamnoides - Hymenophyllum tunbrigense - božikovina Ilex aquifolium - Iris pseudopumilla * - sibirska perunika Iris sibirica - Koeleria glauca - sibirska jezičnjača Ligularia sibirica - Lilium bosniacum * - lukovičavi ljiljan Lilium bulbiferum - kranjski ljiljan Lilium carniolicum - ljiljan zlatan Lilium martagon - Lonicera borbasiana * - Mandragora officinarum - Myricaria germanica - zvjezdastocvjetni sunovrat Narcissus radiiflorus - zimski jednolist Ophioglossum lusitanicum (Ex) - pčelina kokica Ophrys apifera - žuta kokica Ophrys lutea - talijanski kaćun Orchis italica - Orchis lactea - grimizni kaćun Orchis purpurea - četverotočkasti kaćun Orchis quadripunctata - kratkoostrugasti kaćun Orchis spitzelii - kraljevski pujanik Osmunda regalis - primorski žilj Pancratium maritimum - zelenkasti dvolist Platanthera chlorantha - Poa remota - Pulsatilla pratensis ssp. nigricans - bijela šiljkica Rhynchospora alba - ravenski sladorovac Saccharum ravennae - Saxifraga sedoides ssp. prenja * - bijeli bun Scopolia carniolica - Sporobolus pungens - europska planinčica Trollius europaeus - patuljasti rogoz Typha minima - mali zimzelen Vinca minor IV. Zaštita genetske raznolikosti udomaćenih svojti
Strateški cilj - zaštita genetske raznolikosti udomaćenih svojti Očuvati postojeću genetsku raznolikost zavičajnih i ugroženih pasmina domaćih životinja i kultiviranih biljaka, svim prikladnim metodama konzervacije (in situ, ex situ, inter situ). Strateške smjernice Provesti inventarizaciju zavičajnih i ugroženih udomaćenih svojti Provesti prioritetne akcijske planove za sve kritično ugrožene udomaćene svojte. Akcijski planovi AKCIJSKI PLANOVI ZA DOMAĆIH SVOJTI Akcijski plan Žurnost Mogući financ. izv. Zaštita svojti Akcijski plan zaštite domaćih živo- PR! DP tinja in situ: otočki poni Akcijski plan zaštite domaćih živo- PR! DP tinja in situ: magarci Akcijski plan zaštite domaćih živo- PR! DP tinja in situ: ruda (dubrovačka) ovca Akcijski plan zaštite domaćih živo- PR! DP tinja in situ: turopoljska svinja Akcijski plan zaštite domaćih živo- PR! DP tinja in situ: crna slavonska svinja Akcijski plan zaštite domaćih živo- KR DP tinja in situ: lička buša Akcijski plan zaštite domaćih živo- KR DP tinja in situ: međimurski konj Akcijski plan zaštite domaćih živo- KR DP tinja in situ: koze (hrvatska bijela i hrvatska šarena koza) Akcijski plan zaštite domaćih živo- KR DP tinja in situ: istarsko i slavonsko- -podolsko govedo Akcijski plan zaštite domaćih živo- KR DP tinja in situ: posavski konj Akcijski plan zaštite domaćih živo- KR DP tinja in situ: istarska ovca Akcijski plan zaštite domaćih živo- KR DP tinja in situ: cigaja Akcijski plan zaštite domaćih živo- KR DP tinja in situ: zagorski puran Akcijski plan zaštite domaćih živo- KR DP tinja in situ: kokoš Hrvatica Akcijski plan zaštite genetske raz- KR DP nolikosti pčela u Hrvatskoj Istraživanja i banke gena Osnutak Hrvatske banke biljnih gena PR! DP, MS Osnivanje laboratorija za gensku di- PR! DP jagnostiku u domaćih životinja Izgradnja sjemenarskog laboratorija KR-SR DP, MS Uređivanje pokušališta Hrvatske ban- SR DP ke biljnih gena u Maksimiru Osnivanje banke gena domaćih životinja SR DP, MS V. Zaštita kroz sektore
Strateški cilj - zaštita kroz druge sektore Kroz suradnju među svim ovlaštenim sektorima osigurati održivo korištenje bioloških resursa u Hrvatskoj. Strateške smjernice Integrirati mjere zaštite i održivoga korištenja bioloških resursa u sve sektore koji njima gospodare ili djeluju na njih Načiniti planove zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti izvan zaštićenih područja u suradnji s drugim ovlaštenim sektorima Izvršiti reviziju vrednovanja prostora sa stajališta biološke i krajobrazne raznolikosti i rezultate ugraditi u prostorne planove Ojačati načela zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u procesu procjene studija utjecaja na okoliš Sustavno rješavati probleme vezane uz sve oblike onećišćenja tla, zraka i voda Smanjiti uporabu kemijskih sredstava u poljoprivredi i šumarstvu Pojačati napore na suzbijanju krivolova. Akcijski planovi AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAŠTITU KROZ SEKTORE Akcijski plan Žurnost Mogući financ. izv. Šumarstvo Ugrađivanje mjera zaštite biološke KR DP, MS raznolikosti u šumarstvo, uključu- jući reviziju zakona i propisa Istraživanja optimalnog načina ko- KR-SR DP, PS rištenja mehanizacije u šumi Lovstvo Ugrađivanje mjera zaštite biološ- KR DP, MS ke raznolikosti u lovstvo Poljoprivreda Ugrađivanje mjera zaštite biološ- KR-SR DP, MS ke i krajobrazne raznolikosti u poljodjelstvo Provođenje pilot-projekata za prim- SR DP, MS jenu mjera zaštite biološke razno- likosti u poljodjelstvu Akcijski plan za poticanje tradici- KR DP onalne poljoprivrede i poljoprivre- de koja dopušta opstanak relativno raznolikog i bogatog živog svijeta, te ekstenzivnog i poluekstenzivnog stočarstva Poticati i razvijati ekološku poljo- KR-DR DP privredu i osigurati prirodniji flor- ni sastav agrofitocenoza Slatkovodno ribarstvo Omogućiti opstanak poluintenzivnog PR! DP, MS i/ili ekstenzivnog ribogojstva na ša- ranskim ribnjacima, kao preduvjet odr- žanja njihove ornitološke vrijednosti Ugrađivanje mjera zaštite biološke KR DP raznolikosti u slatkovodno ribarstvo Morsko ribarstvo Ugrađivanje mjera razumnog i dugoročno KR DP, MS održivog iskorištavanja bioloških re- sursa mora u morsko ribarstvo Vodno gospodarstvo Analiza postojećih planova korištenja KR DP, MS voda i planova za reguliranje i koriš- tenje vodotoka uz ugrađivanje mjera zaštite biološke i krajobrazne raznoli- kosti Prostorno planiranje Vrednovanje prostora na podlozi kartira- KR-SR DP, ŽP nja i vrednovanja staništa i značajnih vrsta, te ugrađivanje rezultata u pros- torne planove Biotehnologija Ugrađivanje mjera biološke sigurnosti u PR! DP, MS biotehnologiju VI. Jačanje zakonodavnog i institucionalnog okvira
Strateški cilj - zakonodavni okvir Upotpuniti nacionalno zakonodavstvo i međusobno uskladiti sektorske zakone i propise kako bi se na najdjelatniji način osiguralo provođenje Konvencije o biološkoj raznolikosti u Hrvatskoj. Strateške smjernice Pristupiti svim međunarodnim konvencijama iz područja zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Usuglasiti nacionalno zakonodavstvo s međunarodnim konvencijama iz područja zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Donijeti novi Zakon o zaštiti prirode, utemeljen na načelima Konvencije o biološkoj raznolikosti, te provedbene propise koji iz njega proizlaze Revidirati sveukupno nacionalno zakonodavstvo koje se odnosi na zaštitu i korištenje bioloških resursa. Akcijski planovi AKCIJSKI PLANOVI ZA ZAKONODAVNI OKVIR Akcijski plan Žurnost Mogući financ. izv. Donošenje novoga Zakona o zaštiti PR! DP prirode Donošenje pojedinih zakona o potvr- PR! DP đivanju međunarodnih konvencija iz područja zaštite biološke i krajo- brazne raznolikosti i to: CITES, Bernska, Bonnska Proglašenje novih zaštićenih parko- PR! DP va prirode: Mrežnica, Donja Neretva, Lastovo, Elafiti, Hrvatsko zagorje, Bjelolasica-Stijene, Lička Plješivi- ca, dio područja Kupe, Zrmanja i Kru- pa, Vransko jezero kod Biograda n/m Proglašenje novih zaštićenih dijelo- PR! DP, ŽP va prirode u drugim kategorijama Donošenje novih zakona i to: PR! DP - Zakona o zaštiti genetske raznoliko- sti zavičajnih domaćih životinja i kultiviranih biljaka - Zakona o genetski modificiranim orga- nizmima Izrada programa izmjena i dopuna zako- KR DP na koji uređuju pojedina pitanja u sve- zi sa zaštitom i korištenjem bioloških dobara Donošenje provedbenih propisa temeljem KR DP novog Zakona o zaštiti prirode i među- narodnih konvencija Revizija popisa zakonski zaštićenih KR DP svojti na temelju crvenih popisa Izrada propisa o poticajnim mjerama za KR DP zaštitu prirode i okoliša Izrada propisa o financijskim mehaniz- KR DP mima u zaštiti prirode Donošenje metoda i kriterija za vrjed- KR-SR DP novanje prirode, te shodno tome revizija zaštićenih područja
Strateški cilj - institucionalni okvir U državnome i nevladinom sektoru razviti jače i potpunije institucionalne okvire za postizanje najveće učinkovitosti napora zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti. Strateške smjernice Ustrojstvo tijela državne uprave, ovlaštenoga za zaštitu prirode i okoliša, podići na razinu ministarstva Institucionalno ojačati službu zaštite prirode i okoliša na svim razinama, uključujući znatno pojačanje inspekcijske službe i službe stručnog nadzora Institucionalizirati sustavno prikupljanje, pohranjivanje i obradu prikupljenih podataka o biološkoj raznolikosti Hrvatske Povezati ulogu državnih institucija, javnosti i NVU-a u zajedničke napore zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti. Akcijski planovi AKCIJSKI PLANOVI ZA INSTITUCIONALNI OKVIR Akcijski plan Žurnost Mogući financ. izv. Osnivanje Nacionalnoga povjeren- PR! DP stva za praćenje provedbe NSAPa Izrada programa institucionalnog PR! DP, ŽP i organizacijskog jačanja službi ovlaštenih za zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti na držav- noj i županijskoj razini, uključu- jući inspekcijske službe u djelat- nosti zaštite prirode i okoliša Osnivanje javnih ustanova za uprav- KR DP, ŽP ljanje zaštićenim dijelovima prirode Osnivanje stručno-znanstvene usta- KR DP nove za sustavno prikupljanje, poh- ranjivanje i obradu prikupljenih podataka o biološkoj raznolikosti Hrvatske Izrada programa učinkovitijega nad- KR DP zora u svezi pridržavanja Zakona o zaštiti prirode i Zakona o zaštiti okoliša, uključujući programe obra- zovanja policajaca, carinika, kao i inspektora koji obavljaju poslove inspekcije zaštite mora od onečiš- ćenja Organiziranje sustavnoga pohranji- KR-SR DP vanja genetskih dokaznih uzoraka endemičnih svojti, u zbirkama muze- ja i drugih ustanova VII. Poboljšanje stanja u znanosti
Strateški cilj - istraživanja i nadgledanje U svrhu djelatne zaštite, u najkraćem roku podići osnovnu razinu kvalitetnih podataka o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti, uključujući znatne napore na jačanju potrebnoga znanstveno-istraživačkog kadra. Strateške smjernice Unaprijediti saznanja i baze podataka o biološkoj raznolikosti Osigurati trajno istraživanje i izradu analitičke flore, mikoflore i faune Posebnu pažnju posvetiti obrazovanju, financiranju, stipendiranju i zapošljavanju istraživača biološke raznolikosti, posebice vezano za neistražene skupine beskralježnjaka Kartirati staništa i rasprostranjenost vrsta važnih za očuvanje biološke raznolikosti i osobitosti. Osigurati monitoring i management ugroženih vrsta i staništa Tiskati cjeloviti popis flore, mikoflore i faune Hrvatske Poticati tiskanje dopunskih znanja o bogatstvu biološke i krajobrazne raznolikosti i to po regionalnom principu Podržavati i poticati adekvatno čuvanje materijalnih dokaza o biološkoj raznolikosti (botaničke i zoološke zbirke i genetski materijal) Razvijati mrežu volontera na lokalnoj razini u svrhu prikupljanja podataka o biološkoj raznolikosti. Akcijski planovi AKCIJSKI PLANOVI ZA ISTRAŽIVANJA I MONITORING Akcijski plan Žurnost Mogući financ. izv. Akcijski planovi za istraživanja i nad- gledanje područja i ekoloških sustava Istraživanja i nadgledanje u zašti- PR! SVE ćenim područjima - DP, MS Izrada vegetacijske karte Hrvatske KR Izrada karte biološke raznolikosti KR Hrvatske Izrada regionalnih inventarnih lis- KR-SR ta dobro istraženih područja s ci- ljem praćenja biološke raznolikosti Kontinuirana istraživanja biljnih i KR-DR životinjskih zajednica močvarnih i vodenih ekosistema, uz nadgledanje na najznačajnijim lokalitetima Izrada programa istraživanja i nad- KR gledanja posebno ugroženih krških lo- kaliteta Sustavna istraživanja podzemnih voda KR (prvenstveno u špiljama), te detek- cija izvora organskih onečišćenja u slivnom području špiljskih ekoloških sustava Registriranje faune na prostoru među- KR-SR rječja Save i Drave Osnovna istraživanja u još neistraže- KR-DR nim ili nedovoljno istraženim dijelo- vima Jadranskog mora, uz određivanje stalnih postaja (ploha), s ciljem pra- ćenja stanja biološke raznolikosti: - ušća rijeka; more oko vanjskih i pučin- skih otoka; osekline; plaže; podvodne spilje; estuariji; batijal Izrada regionalnih inventarnih lista KR gospodarskih ili iz drugih razloga značajnih morskih područja, s ciljem praćenja promjena u pelagičkim i benton- skim ekološkim sustavima Praćenje stanja biološke raznolikosti u KR-DR šumama na pokusnim plohama znanstvenih institucija Istraživanje korištenja određenih pesti- KR cida u šumi Akcijski planovi za istraživanja i nadgle- danje svojti Plan kontinuiranog istraživanja i nadgle- PR! danja populacija ugroženih vrsta, uz predlaganje potrebnih mjera zaštite, pre- ma popisu prioriteta Utvrđivanje rasprostranjenosti rijetkih PR! i endemičnih riba Projekt inverntarizacije podzemne faune PR! Istraživanje rasprostranjenosti i statu- KR-SR sa ugroženih biljnih i životinjskih vrs- ta, vezanih za močvarna i vodena staniš- ta Istraživanja rasprostranjenosti, gustoće, KR-SR biologije i ekologije populacija endemič- nih, rijetkih i evidentno ugroženih bilj- nih i životinjskih svojti u moru, radi njihove djelotvorne zaštite Inventarizacija flore Hrvatske KR Kartiranje flore Hrvatske KR-SR Izrada Flore Hrvatske KR-SR Izrada nacionalne baze podataka i pripad- KR-SR nog GIS-a za raznolikost flore i vegeta- cije Inventarizacija i utvrđivanje areala po- KR-SR jedinih vrsta slatkovodnih riba radi do- bivanja opće slike rasprostranjenosti slatkovodnih zajednica riba Hrvatske Ukupna inventarizacija i utvrđivanje KR-SR areala pojedinih vrsta radi dobivanja opće slike rasprostranjenja vodozemaca i gmazova Revizija taksonomskog statusa, raspro- KR-SR stranjenje, stanje populacije i ekolo- gija biljnih i životinjskih endema i subendema obalnih i otočnih područja Istraživanje osebujnosti, stanja popu- KR-SR lacije, te direktne akcije zaštite za- vičajnih pasmina i kultivara obalnih i otočnih područja Monitoring programi i ciljana istraži- KR-SR vanja ihtiofaune Jadrana Ihtiofaunistička istraživanja dubokog KR-SR južnog Jadrana Istraživanja faunističkoga sastava, u- KR-SR čestalosti i rasprostranjenosti beskra- lježnjaka iz kopnenih i vodenih staništa Praćenje stanja biološke raznolikosti KR-DR morskih beskralježnjaka na stalnim pos- tajama, osobito u još neistraženim ili nedovoljno istraženim dijelovima sjever- nog i srednjeg Jadrana, te na područjima svih pučinskih otoka Inventarizacija sisavaca juga Hrvatske KR-SR Ekologija ugroženih životinjskih vrsta KR-SR dubrovačkog područja Istraživanje ornitofaune, herpetofaune KR-SR i beskralježnjaka vanjskih otoka Taksonomija, rasprostranjenost i ekolo- KR-SR gija faune krškog podzemlja Praćenje brojnosti vrsta i održanje pre- KR-SR hrambene piramide u šumama Praćenje promjena u flori i vegetaciji KR-SR kao posljedice prirodnih promjena i an- tropogenih utjecaja Inventarizacija mikroorganizama KR-SR Akcijski planovi za publiciranje podataka Utemeljenje nacionalnog znanstvenog Od- PR! DP bora za faunu i Odbora za floru i osigu- ranje sredstava za njihov rad Pripremanje i tiskanje edicija faune na PR! DP razini cijele Hrvatske ili po regijama, ovisno o istraženosti pojedinih skupina Kadrovsko ojačavanje i osiguravanje redo- KR DP vite financijske potpore časopisima Na- tura Croatica, Acta Adriatica, Acta Bo- tanica Croatica i Larus Osnivanje baze podataka o biološkoj raz- KR-SR DP nolikosti Jadrana VIII. Poboljšanje stanja u obrazovanju i obavješćivanju javnosti
Strateški cilj - obrazovanje Poticati sve metode obrazovanja u području zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti na svim razinama školstva. Strateške smjernice Unaprijediti stanje prirodoslovlja na svim razinama školstva Revidirati nastavne programe Više ulagati u stručno usavršavanje nastavnika iz područja prirodoslovlja Posebnu pažnju posvetiti obrazovanju istraživača biološke raznolikosti Posebnu pažnju posvetiti obrazovanju o upravljanju zaštićenim područjima Razvijati mrežu volontera na lokalnoj razini u svrhu izvaninstitucionalnog obrazovanja široke javnosti Akcijski planovi AKCIJSKI PLANOVI ZA OBRAZOVANJE Akcijski plan Žurnost Mogući financ. izv. Osiguravanje sadržaja o biološkoj PR! DP raznolikosti u svim školama i na svim razinama Revizija svih postojećih nastavnih PR! DP planova i programa i njihovo uskla- đivanje s ciljevima i zadaćama od- goja i obrazovanja za održanje bio- loške raznolikosti Osnivanje Povjerenstva Vlade RH za KR-SR DP odgoj i obrazovanje za zaštitu bio- loške raznolikosti, s ciljem pripre- me edukacijskih materijala (zavičaj- ne čitanke, brošure i monografije, priručnici za nastavnike) Obrazovanje većeg broja biologa-tak- KR-DR DP sonoma na PMF-u za kritične (nepokri- vene) svojte Organiziranje županijskih ureda za KR-SR DP, ŽP prosvjetu i kulturu kao mjesta ko- ordinacije aktivnosti oko projekata odgoja i obrazovanja za očuvanje bi- ološke raznolikosti, s obzirom na specifičnost regije Program usavršavanja mladih istra- KR-DR DP, MS živača u inozemstvu Edukacija stručnjaka za upravljanje SR-DR DP, MS zaštićenim vodenim i močvarnim sta- ništima (Wetland Managers) Edukacija stručnjaka za upravljanje SR-DR DP, MS zaštićenim područjima (Protected Area Managers) Nabava novije faunističko-florističke KR DP, MS literature za izobrazbu mladih znan- stvenika
Strateški cilj - obavješćivanje javnosti Potaknuti sve metode obavješćivanja javnosti o problematici zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti, te potaknuti sudjelovanje javnosti u zaštiti. Strateške smjernice Unaprijediti i podići razinu obrazovanja i svijest javnosti o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti, te pojačati udio javnosti u akcijama zaštite Uspostaviti mehanizam međunarodne razmjene podataka o biološkoj raznolikosti Povezati ulogu državnih institucija, javnosti i NVU-a u zajedničke napore zaštite Poticati i osigurati financiranje akcija zaštite i ekološki održivoga korištenja pojedinih vrsta, staništa i područja, javnim natječajima Tiskati priručnike za obrazovanje većega broja amatera. Akcijski planovi AKCIJSKI PLANOVI ZA OBAVJEŠĆIVANJE JAVNOSTI Akcijski plan Žurnost Mogući financ. izv. Akcijski plan za obavješćivanje jav- PR! DP, ŽP, PS nosti kroz sve medije Uspostava mehanizma razmjene podata- PR! DP, MS ka u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti (Clearing-house Mecha- nism) preko interneta Informacijski sustav za biološku PR! DP raznolikost Hrvatske Osmišljavanje mreže NVU-a, pod vod- PR! DP, PS stvom stručnih i znanstvenih NVU-a, iz područja zaštite biološke i krajo- brazne raznolikosti, koja bi prekri- vala područje cijele države Uspostavljanje fondova na državnoj PR! DP razini za financiranje putem natje- čaja NVU-a, za projekte koji su od koristi za očuvanje biološke i kra- jobrazne raznolikosti Program uključivanja NVU-a u bavlje- KR DP, ŽP nje zaštitom biološke i krajobrazne raznolikosti na lokalnoj razini (na- ročito na razini općina i gradova) Tiskanje priručnika za određivanje KR-DR DP,MS,PS raznih skupina flore i faune s ciljem obrazovanja većeg broja amatera Program obrazovanja predstavnika lo- KR-DR DP, ŽP kalne uprave i samouprave, turistič- kih zajednica i drugih o zaštiti pri- rode Program obrazovanja djelatnika držav- KR-DR DP ne uprave (carina, policija) IV. PROVOÐENJE NACIONALNE STRATEGIJE I AKCIJSKOG PLANA U Nacionalnoj strategiji i akcijskom planu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti zacrtan je niz strateških smjernica i akcijskih planova zaštite. Oni oslikavaju potrebna djelovanja, ali je teško prognozirati mogućnost njihove provedbe. Navedeni program vrlo je teško u cijelosti realizirati. Stoga su akcijski planovi poredani po prioritetima, te bi ih tim redom trebalo i provoditi, vodeći računa o utvrđenim općim strateškim ciljevima i akcijskim planovima. Osnovne prepreke provedbi NSAP-a bit će manjak financijskih sredstava i nedostatni institucionalni okvir zaštite prirode i okoliša. Treba naglasiti i činjenicu da je koncept očuvanja i održivoga korištenja sveukupne biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj još u začetku, te još uvijek prevladava »konzervativni« pristup koji daje prednost zaštiti pojedinih vrijednih područja u odnosu na zaštitu raznolikosti bioloških svojti i zajednica. Sudionici provedbe NSAP-a Tijela ovlaštena za provođenje NSAP-a su Vlada Republike Hrvatske, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša i druga nadležna tijela državne uprave, te nadležna tijela jedinica lokalne samouprave i uprave. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša (DUZPO) osigurava provođenje godišnjih programa akcijskih planova i o tome podnosi izvješće Vladi Republike Hrvatske. Radi opsega posla, potrebno je predvidjeti 2-3 djelatnika u okviru DUZPO-a koji će raditi na ovim poslovima. Osim nadležnih tijela državne uprave te lokalne samouprave i uprave, u provedbi NSAP-a sudjelovat će i ostali sudionici - preko znanstvenih institucija i poslovnog sektora do nevladinih udruga i lokalne zajednice u najširem smislu. Povjerenstvo za praćenje provođenja NSAP-a Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša će koordinirati daljnji rad i obavljati administrativne i organizacijske poslove u svrhu provođenja NSAP-a, uz nadzor, posebnoga Povjerenstva za praćenje provođenjea NSAP-a kojega će osniovati Vlada Republike Hrvatske. Povjerenstvo će biti sastavljeno od predstavnika ovlaštenih tijela državne uprave, znanstvenih institucija, nevladinih udruga, te poslovnoga sektora. Na takav način osigurat će se nastavak sudioničkoga načela koje je zauzeto i prilikom izrade NSAP-a. Povjerenstvoi će svake godine donositi godišnji program akcija za narednu godinu i plan iznalaženja sredstava za njihovo provođenje. Također bi trebalo osigurati koordiniranost između resornih tijela državne uprave glede provedbe određenih akcijskih planova i utvrditi akcijske planove i projekte koji će se nuditi za financiranje na međunarodnoj razini. Financiranje provođenja NSAP-a S obzirom na vrlo raznoliku problematiku i heterogenost akcijskih planova, nemoguće je realno izraziti ukupna potrebna sredstva za provođenje NSAP-a. Tijekom razmatranja financijskih pokazatelja potrebno je imati na umu sljedeće: Akcijski planovi realizirat će se prema prioritetima, ovisno o financijskim i organizacijskim mogućnostima. S realizacijom prioritetnih akcijskih planova (PR!) trebalo bi započeti odmah, odnosno realizirati ih tijekom sljedeće dvije godine. Kratkoročne planove potrebno je započeti u razdoblju od sljedećih pet godina. Srednjoročni i dugoročni mogu se, ovisno o mogućnostima, realizirati i nakon pet godina. Veliki dio akcijskih planova realizirat će se kroz redovnu djelatnost ovlaštenih tijela, te ne zahtijevaju posebno financiranje. Iznimno će biti potrebno financirati rad pojedinih stručnih povjerenstva, što ne zahtijeva velika sredstva. Svrha navođenja takvih akcijskih planova u NSAP-u je osiguravanje prioriteta i žurnosti u njihovoj realizaciji. To se posebice odnosi na donošenje nekih novih zakona i propisa, reviziju postojećega zakonodavstva i osiguranje unošenja mjera zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u različite sektore, te osiguranja prioriteta u financiranju dijela znanstveno-istraživačkih programa. Iako bi financiranje većine planova trebala biti obveza državnoga proračuna, veliki broj projekata je podoban i za financiranje iz međunarodnih sredstava, no realizaciju ove mogućnosti je teško procijeniti, budući da ovisi o različitim činiteljima, a naročito o ulasku Republike Hrvatske u PHARE-program. U Državnom proračunu utemeljit će se posebna stavka - Sredstva za provođenje NSAP-a kojom bi se barem dijelom osigurala nužna sredstva za ovu djelatnost. Visinu godišnjih sredstava moguće je odrediti paušalno (određena svota) na temelju prijedloga godišnjega programa rada kojega donosi Povjerenstvo za praćenje provedbe NSAP-a ili u određenom postotku od visine ukupnoga državnog proračuna. Osim ovih namjenskih sredstava, svi sudionici provedbe NSAP-a osiguravat će dio sredstava u okviru svojih djelatnosti, a ovisno o sudjelovanju u pojedinim akcijskim planovima. Dio sredstava pokušat će se osigurati preko sponzora iz poslovnoga sektora. Posebno je važno razraditi akcijske planove koji su od međunarodne razine važnosti i za njih tražiti financiranje iz inozemnih izvora. Izrada županijskih SAP-ova Dio aktivnosti u provedbi NSAP-a treba sustavno usmjeravati na županijsku razinu koja će vjerojatno s vremenom biti sve izraženija. Nakon usvajanja NSAP-a na državnoj razini, županije, odnosno Grad Zagreb, pristupit će izradi odgovarajućih provedbenih programa na lokalnoj razini, koje donose županijske skupštine, odnosno Skupština Grada Zagreba, uz pribavljenu suglasnost Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša. Na takav način osigurat će se odgovarajuća zaštita i briga za dijelove biološke i krajobrazne raznolikosti koji su od lokalne razine važnosti, te provedba brojnih nacionalnih ciljeva na lokalnoj razini. Revizija NSAP-a Na temelju stalnoga praćenja provođenja NSAP-a, svakih pet godina načinit će se njegova revizija, odnosno sagledati što je od zacrtanoga plana realizirano, da li su se pojavili neki novi trenuci, jesu li se promijenili prioriteti, te načiniti novi popis akcijskih planova. Za reviziju NSAP-a zaduženi su Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša i Povjerenstvo za praćenje provedbe NSAP-a. Revidirani NSAP donosi Hrvatski državni sabor. Klasa: 351-02/97-01/04 Zagreb,
lipnja
ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA Predsjednik Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora akademik Vlatko Pavletić, v. r. Ostalo, NN 81/1999-1472 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Ostalo Izdanje: NN 81/1999 Broj dokumenta u izdanju: 1472 Datum tiskanog izdanja: 3.8.
ELI: /eli/sluzbeni/1999/81/1472 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.