← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-728/1996 od 4. listopada 1999.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-728/1996 od

  1. listopada
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-728/1996 od
  3. listopada
  4. NN 109/1999 (22.10.1999.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-728/1996 od
  5. listopada
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u Vijeću sastavljenom od dopredsjednika Suda Jurice Malčića, kao predsjednika Vijeća, te sudaca Ante Jelavića Mitrovića i Mladena Žuvele, kao članova Vijeća, rješavajući u predmetu ustavne tužbe I. D. iz K., S. 42, zastupanog po mr. N. V., odvjetniku iz R., radi zaštite ustavnih prava, na sjednici Vijeća održanoj dana
  7. listopada
  8. godine, donio je sljedeće RJEŠENJE
  9. Ustavna tužba se odbacuje.
  10. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje I. D. iz K. podnio je po punomoćniku ustavnu tužbu u povodu rješenja Županijskog suda u R. broj: Gž-1318/95-2 od
  11. listopada 1996., kojim je odbijena žalba podnositelja i potvrđeno prvostupanjsko rješenje Općinskog suda u R. broj: P-1552/91 od
  12. travnja
  13. Tim je rješenjem odbijen prijedlog podnositelja za ponavljanje pravomoćno okončanog parničnog postupka radi naknade štete (presude istih sudova broj: P-1552/91 od
  14. studenog
  15. i Gž-385/93 od
  16. lipnja 1993.), u kojem je podnositelj sudjelovao kao umješač na strani tuženika »C. o.« d.d. iz Z., Filijala R. U postupku je utvrđena odgovornost tuženika »C. o.« za štetu temeljem isključive krivnje podnositelja kao osiguranika tuženika za štetni događaj (prometnu nesreću). Prvostupanjska je presuda potvrđena (uz preinačenje u dijelu kojim je prekoračen tužbeni zahtjev), a podnositelj se u prijedlogu za ponavljanje postupka pozivao na razloge koji se odnose na mogućnost korištenja novih činjenica i dokaza, što sudovi nisu našli utemeljenim. U ustavnoj tužbi ističe da su osporavanim rješenjima povrijeđene odredbe čl. 3., čl.
  17. stavka
  18. te čl.
  19. Ustava Republike Hrvatske, koje se tiču jednakosti, vladavine prava, jednakosti pred zakonom i pred sudovima, a moguće je zaključiti da smatra povrijeđenom i dužnost sudova da sude na temelju Ustava i zakona iz čl.
  20. stavka
  21. Ustava. Stoga predlaže ukidanje tih rješenja. Ustavna tužba nije dopuštena. Naime, razmatranjem spisa predmeta Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdio je da u konkretnom slučaju podnositelj nije izjavljivao reviziju u parničnom postupku, a niti u povodu ovdje osporavanih rješenja kojima je odbijen njegov prijedlog za ponavljanje postupka. U parničnom je postupku tužbom od
  22. travnja
  23. naznačena vrijednost predmeta spora 35.079,90 tadašnjih dinara. Na ročištu održanom
  24. listopada
  25. tužbeni je zahtjev specificiran na način da je tužitelj na ime naknade štete potraživao 17.989.- HRD i 1.319,45 DM (s pripadajućim potraživanjima), te su ti iznosi parničnom presudom i dosuđeni. Prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan
  26. listopada
  27. vrijednost 1 DM bila je jednaka vrijednosti 256.- HRD, što znači da je iznos od 1.319,45 DM bio jednak iznosu od 337.779,20 HRD. Kad se tome pribroji iznos od 17.989.- HRD, kao vrijednost predmeta konkretnog spora proizlazi ukupno 355.768,20 HRD. Tada važećom odredbom čl.
  28. stavka
  29. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91, nastavno: ZPP) granična vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravomoćne presude u svezi sa dopustivošću izjavljivanja revizije bila je propisana u iznosu od 8.000.- HRD, pa je prema tome u konkretnom slučaju izjavljivanje revizije bilo dopušteno protiv pravomoćne presude donesene u parničnom postupku. Odredbama čl.
  30. ZPP-a (stavka 1.) dopušteno je izjavljivanje revizije i protiv drugostupanjskih rješenja kojima se postupak pravomoćno okončava (kao što je ovdje osporavano rješenje), ali u sporovima u kojima bi bila dopuštena revizija i protiv presude (stavak 2.). Dakle, izjavljivanje revizije u konkretnom slučaju, protiv rješenja kojim se pravomoćno odbija prijedlog za ponavljanje postupka, bilo je dopušteno, pa u smislu odredaba čl.
  31. stavaka
  32. i
  33. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99), koje kao pretpostavku dopustivosti podnošenja ustavne tužbe propisuju iscrpljenost svih dopuštenih pravnih sredstava, podnositelj nije iscrpio dopušteni pravni put i stoga njegova ustavna tužba nije dopuštena. Odluka o objavi temelji se na čl.
  34. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Slijedom navedenog, a na temelju odredbe čl.
  35. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, doneseno je rješenje kao u izreci. Broj: U-III-728/1996 Zagreb,
  36. listopada
  37. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća Jurica Malčić, v. r. Rješenje, NN 109/1999-1789 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 109/1999 Broj dokumenta u izdanju: 1789 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 22.10.
  38. ELI: /eli/sluzbeni/1999/109/1789 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  39. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.