← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-583/1995, od 29. rujna 1999.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-583/1995, od

  1. rujna
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-583/1995, od
  3. rujna
  4. NN 119/1999 (16.11.1999.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-583/1995, od
  5. rujna
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, povodom ustavne tužbe B. F. iz S., A. B. Š. 23, na sjednici održanoj
  7. rujna
  8. godine, donio je ovu ODLUKU
  9. Ustavna tužba se usvaja te se ukidaju: - presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-106/1995 od
  10. travnja
  11. godine, - rješenje Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Centralne službe u Zagrebu, klasa: 140-14/94-01/ŽRO-36304, urbroj: 341-99-05/21-94-1170 od
  12. studenoga
  13. godine, te - rješenje Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Područne službe u Splitu, klasa: UP-I-140-09/94-01/772, urbroj: 84/93 od
  14. rujna
  15. godine.
  16. Predmet se vraća nadležnom prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
  17. Ova odluka će se objaviti u »Narodnim novinama«. Obrazloženje Ustavna tužba je podnesena u svezi s presudom Upravnog suda Republike Hrvatske, označenom u izreci, kojom je u upravnom sporu odbijena tužba B. F. izjavljena protiv navedenog rješenja tuženog Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Centralne službe u Zagrebu. Tim je rješenjem odbijena žalba i potvrđeno navedeno prvostupanjsko rješenje istog Fonda, Područne službe u S., kojim je odbijen zahtjev B. F. za utvrđivanje mirovinskog staža kao staža osiguranja za razdoblje provedeno u djelatnom sastavu bivše JNA od
  18. rujna
  19. do
  20. srpnja
  21. godine. Podnositelj ustavne tužbe smatra da mu je navedenom presudom Upravnog suda Republike Hrvatske povrijeđeno ustavno pravo na rad (članak
  22. stavak
  23. Ustava), odnosno pravo koje zaposleni imaju po osnovi socijalne sigurnosti i socijalnog osiguranja (članak
  24. stavak
  25. Ustava). Povrede navedenih ustavnih prava podnositelj obrazlaže navodima da se nije mogao staviti na raspolaganje oružanim snagama Republike Hrvatske do zakonom određenog dana (
  26. prosinca 1991.) jer da je od
  27. listopada
  28. do
  29. lipnja
  30. bio pritvoren od strane bivše JNA i to razdoblje proveo u istražnom zatvoru u Beogradu. U dokaz tih navoda priložio je rješenje Vojnog suda u Beogradu od
  31. listopada
  32. godine o određivanju pritvora te rješenje istog suda od
  33. lipnja
  34. godine o ukidanju pritvora. Nadalje je priložio i potvrdu Ministarstva obrane Republike Hrvatske kojom je potvrđeno da se podnositelj stavio na raspolaganje Zapovjedništvu HRM tek
  35. kolovoza
  36. godine. Kako smatra da za njegovo nepostupanje suglasno navedenoj zakonskoj odredbi postoje opravdani razlozi, predlaže da se ustavna tužba usvoji, ponište osporeni akti te sporni dio radnog vremena provedenog u bivšoj JNA prizna u radni staž i upiše u radnu knjižicu. Tijekom postupka podnositelj ustavne tužbe je Sudu dostavio rješenje Administrativne komisije Vlade Republike Hrvatske, klasa: 140-09/94-13/01, urbroj: 50304/4-95-01 od
  37. listopada 1995., kojim mu se priznaje u mirovinski staž kao staž osiguranja u dvostrukom trajanju vrijeme provedeno u zatvoru bivše JNA u razdoblju od
  38. listopada
  39. do
  40. lipnja
  41. te presliku radne knjižnice u kojoj je na str.
  42. od strane tadašnjeg Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Područne službe u S. izvršen upis tog staža u radnu knjižicu podnositelja. Ustavna tužba je osnovana. U vrijeme donošenja osporenih akata na snazi je bio Zakon o ostvarivanju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja pripadnika bivše JNA (»Narodne novine«, br. 96/93), kojim su bili uređeni način i uvjeti preuzimanja ostvarenih prava na mirovinu i druga novčana primanja pripadnika bivše JNA ostvarenih prije
  43. listopada
  44. godine, odnosno način i uvjeti ostvarivanja tih prava osoba kojima je na teritoriju Republike Hrvatske prestalo svojstvo aktivne vojne osobe u bivšoj JNA do
  45. prosinca
  46. godine. U članku
  47. tog Zakona utvrđeni su uvjeti koje pripadnik bivše JNA mora ispunjavati da bi u Republici Hrvatskoj mogao ostvariti prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja. Uvjeti su: na teritoriju Republike Hrvatske mu je prestalo svojstvo aktivne vojne osobe u bivšoj JNA do
  48. prosinca 1991.; do toga dana nije ostvario prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja; ispunjava uvjete za stjecanje tih prava prema odredbama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika (»Narodne novine«, br. 53/91, 73/91, 71/92 i 96/93); ima prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske; do
  49. prosinca
  50. se stavio na raspolaganje oružanim snagama Republike Hrvatske te da protiv njega nadležno tijelo državne vlasti nije pokrenulo odgovarajući kazneni postupak. Predmet upravnog postupka bio je zahtjev podnositelja ustavne tužbe za utvrđivanje u mirovinski staž radi ubilježbe u radnu knjižicu razdoblja provedenog u bivšoj JNA od
  51. rujna
  52. do
  53. srpnja
  54. godine. Nadležna upravna tijela su taj zahtjev odbila uz obrazloženje da nisu ispunjeni zakonski uvjeti jer mu svojstvo aktivne vojne osobe u JNA nije prestalo do
  55. prosinca
  56. godine s obzirom da se prema potvrdi Ministarstva obrane, Zapovjedništva HRM u S. od
  57. veljače
  58. na raspolaganje Hrvatskoj vojsci stavio
  59. kolovoza
  60. godine. Upravni sud je u osporenoj presudi, kojom je odbio tužbu podnositelja u upravnom sporu, zauzeo stajalište da su nižestupanjska tijela pravilno postupila kada su zahtjev i žalbu podnositelja odbila, međutim, da su pogrešno primijenila navedene propise. Naime, Upravni sud zaključuje da tužena upravna tijela mogu utvrditi mirovinski staž radi upisa u radnu knjižicu samo za osiguranike tuženog Fonda, dok utvrđivanje mirovinskog staža u tom Fondu za osiguranike drugih fondova nije zakonom predviđeno. Stoga osiguranici Zajednice socijalnog osiguranja vojnih osiguranika (čiji osiguranik je bio podnositelj ustavne tužbe), zaključuje Upravni sud, mogu ostvarivati prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja u Republici Hrvatskoj na osnovi navedenog Zakona samo na temelju dokaza o mirovinskom stažu s kojim raspolažu. Ustavni sud je u postupku povodom ustavne tužbe utvrdio da su njenom podnositelju navedenim odlukama povrijeđena prava po osnovi socijalne sigurnosti i socijalnog osiguranja koja se prema članku
  61. stavku
  62. Ustava uređuju (i ostvaruju) zakonom i kolektivnim ugovorom, a povrijeđene su i odredbe iz članka
  63. Ustava, prema kojima pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljni na zakonu te se zajamčuje sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. Nadležna upravna tijela su neosnovano odbila zahtjev podnositelja ustavne tužbe jer iz isprava upravnog spisa proizlazi da se on iz objektivnih i opravdanih razloga nije mogao do određenog zakonskog roka ni osobnim pristupom niti pismenim izjašnjavanjem staviti na raspolaganje Hrvatskoj vojsci. Međutim, on je to, prema ocjeni Ustavnog suda, učinio svojim djelovanjima u interesu Hrvatske vojske i Republike Hrvatske, zbog čega je na kraju i bio uhićen od strane bivše JNA te odveden u vojni zatvor u Beograd. Stajališta upravnih tijela glede načina stavljanja podnositelja ustavne tužbe na raspolaganje (osobno izjašnjavanje nadležnom tijelu Hrvatske vojske) su po mišljenju Ustavnog suda isuviše formalistička i ne izražavaju pravi smisao i svrhu odredbe članka
  64. tada važećeg Zakona o ostvarivanju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja pripadnika bivše JNA. Tim više što niti sama ta odredba pobliže ne određuje načine na koje se sve može to učiniti. Nedorečenost te odredbe u navedenom smislu, stoga, nalaže nadležnim tijelima da u njenoj primjeni i tumačenju postupaju uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti svakog pojedinog slučaja. Glede stajališta Upravnog suda navodi se da adekvatan postupak ostvarivanja prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja vrijedi i za pripadnike bivše JNA koji do
  65. prosinca
  66. nisu ostvarili prava iz tog osiguranja. U odredbi članka
  67. Zakona o ostvarivanju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja pripadnika bivše JNA je utvrđeno da ta prava ove osobe mogu ostvariti ako ispunjavaju i uvjete za njihovo stjecanje prema odredbama preuzetog Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika. Pored toga, i donošenje posebnog zakona za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja pripadnika bivše JNA jamči tim osobama da će se i postupak u kojem ostvaruju ta prava u Republici Hrvatskoj provesti na način propisan zakonom. Kako je, dakle, pripadnicima bivše JNA koji do
  68. prosinca
  69. nisu ostvarili prava iz mirovinskog osiguranja priznato stjecanje ovih prava pod uvjetima, na način i po postupku utvrđenom navedenim propisima, podnositelju ustavne tužbe su odbijanjem njegovog zahtjeva iz razloga navedenih u osporenim rješenjima upravnih tijela, odnosno presudi Upravnog suda, povrijeđena navedena ustavna prava. U ponovnom postupku odlučivanja o zahtjevu podnositelja ustavne tužbe uzet će se u obzir i utvrđenja iz navedenog rješenja Administrativne komisije Republike Hrvatske, donesenog temeljem odredbi Zakona o pravima bivših političkih zatvorenika (»Narodne novine«, br. 34/95 i 164/98), a nakon što je osnovom upravo navedenih činjenica (pritvaranja podnositelja od strane bivše JNA i njegovog boravka u vojnom zatvoru u Beogradu) rješenjem istog tijela, klasa: 140-09/94-13/01, urbroj: 50304/4-95-01 od
  70. srpnja
  71. godine, podnositelju utvrđen status bivšeg političkog zatvorenika. Tim su Zakonom, naime, uređena prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja bivšim političkim zatvorenicima (članak 1.). U odredbi članka
  72. tog Zakona propisano je da se u pogledu uvjeta za stjecanje prava na mirovinu, visinu mirovine, postupka za ostvarivanje prava, isplate i usklađivanja mirovine te drugih pitanja koja nisu uređena tim Zakonom, odgovarajuće primjenjuju odredbe propisa o mirovinskom osiguranju radnika. To su bili razlozi temeljem kojih je, u skladu s odredbama članka
  73. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 99/99), odlučeno kao u točkama
  74. i
  75. izreke. Objava odluke (točka
  76. izreke) zasniva se na članku
  77. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-III-583/1995 Zagreb,
  78. rujna
  79. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Odluka, NN 119/1999-1931 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 119/1999 Broj dokumenta u izdanju: 1931 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 16.11.
  80. ELI: /eli/sluzbeni/1999/119/1931 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  81. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.