← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-523/1994, U-I-092/1995, U-I-516/1995, U-I-918/1995, U-I-278/1996, U-I-598/1998 od 27. listopada 199

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-523/1994, U-I-092/1995, U-I-516/1995, U-I-918/1995, U-I-278/1996, U-I-598/1998 od

  1. listopada
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-523/1994, U-I-092/1995, U-I-516/1995, U-I-918/1995, U-I-278/1996, U-I-598/1998 od
  3. listopada
  4. NN 121/1999 (19.11.1999.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-523/1994, U-I-092/1995, U-I-516/1995, U-I-918/1995, U-I-278/1996, U-I-598/1998 od
  5. listopada
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu dr. Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, povodom prijedloga za ocjenu ustavnosti zakona, na sjednici održanoj dana
  7. listopada
  8. godine, donio je sljedeće RJEŠENJE I. Ne prihvaćaju se prijedlozi za ocjenu ustavnosti odredbi članka
  9. stavak
  10. i 3., te članaka 36.,
  11. i
  12. Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave (»Narodne novine«, broj 117/93 i 69/97). II. Ovo rješenje će se objaviti u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  13. Odredbe članaka i Zakona navedenog u izreci, ustavnost kojih je pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske osporena, glase:
  14. Porez na kuće za odmor Članak
  15. »

(1)Porez na kuće za odmor plaćaju pravne i fizičke osobe, koje su vlasnici kuća za odmor.
(2)Porez na kuće za odmor ne plaća se na kuće za odmor ili odmarališta oštećena ratnim razaranjima i za vrijeme dok su u njima smješteni izbjeglice i prognanici.
(3)Odlukom grada, odnosno općine mogu se propisati i druga oslobođenja od plaćanja poreza na kuće za odmor.« Članak 36. »
(1)Porez na kuće za odmor plaća se prema četvornom metru korisne površine.
(2)Visinu poreza iz stavka
  1. ovoga članka propisuje grad, odnosno općina, tako da porez po jednom četvornom metru može godišnje iznositi u dinarskoj protuvrijednosti od jedne do tri DEM po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan utvrđivanja obveze.« Članak
  2. »
(1)Kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili dio zgrade (stan) koja se koristi sezonski ili povremeno.
(2)Kućom za odmor smatra se i odmaralište.
(3)Kućom za odmor, u smislu ovoga Zakona, ne smatraju se gospodarske zgrade koje služe za smještaj poljodjelskih strojeva, alata i slično.« Članak 38. »
(1)Rješenje o razrezu poreza na kuće za odmor donosi nadležno tijelo za utvrđivanje poreza prema mjestu gdje se nalazi imovina.
(2)Obveznici poreza na kuće za odmor moraju nadležnom tijelu iz stavka 1. ovoga članka dostaviti podatke o kućama za odmor, koji se odnose na mjesto gdje se nalaze ti objekti, korisnu površinu te druge podatke potrebne za razrez poreza na imovinu ako nadležno tijelo ne raspolaže tim podacima.
(3)Podatke iz stavka
  1. ovoga članka porezni obveznici moraju dostaviti do
  2. ožujka godine za koju se razrezuje porez.
(4)Porez na kuće za odmor plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o razrezu toga poreza.
(5)Porez na kuću za odmor pripada gradu, odnosno općini na području koje se nalazi imovina na koju se plaća ovaj porez.«
  1. Prijedloge za ocjenu ustavnosti su podnijeli: 1) Gjuro Pejnović, Ivan i Mira Perković, Stanko Marinac, Slavko Skračić, Petar Milun, Jaroslav Turina, Franjo Mihelić i Mirko Jančić, svi iz Zagreba, 2) Ivica Marinčić iz Splita, 3) mr. Veljko Dobrinčić iz Zagreba, 4) Vojmir Bubičić iz Splita, 5) Niko Certić iz Splita te 6) Marko Polić iz Zagreba. Neustavnost osporenih odredbi prema navodima predlagatelja postoji u odnosu na odredbe članka
  2. stavak
  3. (svi su pred zakonom jednaki) i članka
  4. Ustava (svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima; porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti), a za predlagatelja Niku Certića i u odnosu na članak
  5. stavak
  6. Ustava (država štiti znanstvena, kulturna i umjetnička dobra kao duhovne narodne vrednote). Razlozi osporavanja u bitnome su sljedeći: - vlasnici kuće ili stana za odmor u neravnopravnom su položaju u odnosu na vlasnike kuća ili stanova koji stalno borave u istim mjestima jer njih ne tereti predmetna porezna obveza; u obvezi su kao i mještani plaćati i sve ostale obveze (komunalne i druge pristojbe); oporezivanjem kuća za odmor se ponovno uvodi porez na imovinu ali samo za vlasnike takvih kuća ili stanova; - osporene odredbe ne jamče svim građanima ostvarivanje načela jednakosti i pravičnosti jer u njima nisu razrađeni bitni elementi od važnosti za procjenu visine poreza već se porez paušalno utvrđuje na temelju jednog elementa kao što je korisna površina. Tako su građani pojedinih općina dovedeni u neravnopravan položaj jer su općine na različit način odredile kriterije za plaćanje te vrste poreza; - nisu razrađeni kriteriji na temelju kojih se neki građani mogu osloboditi od plaćanja poreza na kuće za odmor: - vlasnik kuće za odmor plaća jednako porez za četvorni metar bez obzira radi li se o staroj kući ili novoj luksuznoj kući, a raniji propisi su uzimali u obzir starost kuće; - kako grad ili općina nisu obvezani zakonom da uzimaju u obzir starost kuće, porez je nepravedan jer nije jednak za sve: - vlasnici kuća za odmor u neravnopravnom su položaju u odnosu na vlasnike pokretne imovine koja je podijeljena u četiri kategorije s odgovarajućim porezima (primjerice, osobna prijevozna sredstva); - porez na stoljetne kuće, zaštićene kao spomenici kulture, onemogućava njihovu zaštitu koja je za vlasnika zakonom propisana obveza; - radi se o dvostrukom oporezivanju vlasnika kuće za odmor, jedanput kroz porez na dohodak, a drugi put kao porez na kuće za odmor.
  7. Prijedlozi su tijekom postupka dostavljeni Ministarstvu financija radi davanja stručnog mišljenja glede navoda predlagatelja, budući da ono provodi nadzor nad primjenom navedenog Zakona i propisa donesenih na temelju tog Zakona (članak
  8. Zakona). U svom očitovanju Ministarstvo je navelo da osporene odredbe nisu neustavne s obzirom da je Zakon propisao u kojim slučajevima se ne plaća porez na kuće za odmor, a jedinice lokalne samouprave (općine, gradovi), uz određivanje različite visine poreza, svojim odlukama mogu propisivati i druga oslobođenja od plaćanja spornog poreza, pored onih utvrđenih zakonom, vodeći računa o starosti kuće za odmor, načinu gradnje, opremljenosti komunalijama i drugim okolnostima. Stoga su predložili da se ne prihvate prijedlozi za ocjenu ustavnosti.
  9. Ustav Republike Hrvatske »(Narodne novine«, broj 8/98) u članku 125., kojim je utvrđena nadležnost Ustavnog suda, u al.
  10. utvrđuje i odlučivanje o suglasnosti zakona s Ustavom. Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99 - nastavno: Ustavni zakon) u članku
  11. stavak
  12. određuje da će Ustavni sud ukinuti zakon ili pojedine njegove odredbe ako utvrdi da nisu suglasni s Ustavom. Prijedlozi nisu osnovani. Pravo na lokalnu samoupravu je ustavno pravo koje građanima jamči Ustav; to pravo obuhvaća pravo odlučivanja o potrebama i interesima građana od lokalnog značenja; o lokalnoj samoupravi se donosi zakon (članak
  13. Ustava). Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi (»Narodne novine«, broj 90/92, 94/93, 117/93, 5/97 i 17/99), razrađujući ustavne odredbe o ustrojstvu lokalne samouprave i uprave, određuje tko su jedinice lokalne samouprave odnosno jedinice lokalne uprave i samouprave, njihov samoupravni djelokrug, njihova tijela, način financiranja i dr., dok osporeni Zakon o financiranju lokalne samouprave i uprave uređuje izvore sredstava i financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave i uprave (članak 1.). Temeljna je odredba toga Zakona (članak 2.) da te jedinice za obavljanje poslova iz svoga samoupravnog djelokruga moraju osigurati sredstva u svojem proračunu. Prema odredbama članka
  14. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi, jedinice lokalne samouprave u okviru državne gospodarske politike imaju svoje prihode kojima u okviru samoupravnog djelokruga slobodno raspolažu (stavak 1.); prihodi jedinica lokalne samouprave su, pored ostalog, općinski, gradski i županijski porezi i naknade te takse čije stope, u granicama određenim zakonom, utvrđuju samostalno (stavak
  15. t. 5.). Porez na kuće za odmor je vrsta tzv. lokalnih poreza (utvrđenih u članku
  16. osporenog Zakona), koji pripadaju jedinicama lokalne samouprave, njihov su prihod i izvor njihovog financiranja, kojim prihodom one u okviru svog Ustavom i zakonom utvrđenog samoupravnog djelokruga mogu slobodno raspolagati. Upravo s tih osnova osporeni Zakon u osporenim odredbama članka
  17. daje ovlast općini i gradu da prigodom utvrđivanja porezne obveze svojim odlukama utvrde i druge porezne olakšice (stavak 3.), pored onih koje priznaje sam Zakon u stavku
  18. istog članka. To znači da je moguće da vlasnik kuće za odmor iz određenih razloga, primjerice starosti kuće i sl., bude oslobođen plaćanja toga poreza, o čemu će odlučiti nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave uzimajući u obzir sve okolnosti relevantne za pojedinog poreznog obveznika. Ustavni sud ocjenjuje da su neosnovani navodi predlagatelja glede određivanja načina i pretpostavki plaćanja poreza na kuće za odmor jer impliciraju miješanje zakonodavca u samoupravni djelokrug jedinica lokalne samouprave na način koji bi bio protivan svrsi i smislu ustavnih odrednica o lokalnoj samoupravi kao najvišem stupnju lokalne (mjesne) samostalnosti koja je lokalnom (mjesnom) stanovništvu u određenom djelokrugu poslova lokalne naravi zajamčena Ustavom. Stoga su u obavljanju lokalnih poslova tijela jedinica lokalne samouprave samostalna, u skladu sa zakonom i statutom, te podliježu samo nadzoru zakonitosti ovlaštenih državnih tijela (članak
  19. stavak
  20. Ustava). Nadzor zakonitosti materijalnog i financijskog poslovanja jedinica lokalne samouprave prema odredbama članka
  21. osporenog Zakona provodi Ministarstvo financija ili drugi zakonom određeni organ, koji ima ovlasti obustaviti od izvršenja, poništiti odnosno ukinuti nezakonit akt materijalnog odnosno financijskog poslovanja općine, grada odnosno županije i pokrenuti postupak protiv odgovorne osobe u skladu sa zakonom.
  22. Iz tih razloga Ustavni sud je odlučio kao u izreci (točka I.), a u skladu s odredbama članka
  23. Ustavnog zakona. Objava ovog rješenja (točka II. izreke) temelji se na članku
  24. Ustavnog zakona. Broj: U-I-523/
  25. U-I-092/
  26. U-I-516/
  27. U-I-918/
  28. U-I-278/
  29. U-I-598/
  30. Zagreb,
  31. listopada
  32. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. Jadranko Crnić, v. r. Rješenje, NN 121/1999-1958 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 121/1999 Broj dokumenta u izdanju: 1958 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 19.11.
  33. ELI: /eli/sluzbeni/1999/121/1958 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  34. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.