← Hrvatska

Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba

Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatni

h vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba NN 128/1999 (30.11.1999.), Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA Na temelju članka

  1. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O PRAVIMA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA DJELATNIH VOJNIH OSOBA I OVLAŠTENIH SLUŽBENIH OSOBA Proglašavam Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici
  2. listopada
  3. Broj: 01/1-081-99-2/2 Zagreb,
  4. studenoga
  5. Na temelju odredbe članka
  6. Ustavnog zakona o privremenoj spriječenosti Predsjednika Republike Hrvatske za obavljanje svojih dužnosti PRIVREMENO ZAMJENJUJE PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE PREDSJEDNIK HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA akademik Vlatko Pavletić, v. r. ZAKON O PRAVIMA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA DJELATNIH VOJNIH OSOBA I OVLAŠTENIH SLUŽBENIH OSOBA Članak 1.

(1)Ovim se Zakonom uređuju prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti: 1) djelatnih vojnih osoba na službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: djelatne vojne osobe, 2) ovlaštenih službenih osoba u Ministarstvu unutarnjih poslova i djelatnika s posebnim dužnostima i ovlastima u Uredu za nacionalnu sigurnost (u daljnjem tekstu: ovlaštene službene osobe unutarnjih poslova, 3) ovlaštenih službenih osoba u Ministarstvu pravosuđa koje rade na poslovima izvršavanja kaznenopravnih sankcija i mjera (u daljnjem tekstu: ovlaštene službene osobe pravosuđa).
(2)Osobe iz stavka
  1. ovoga članka (u daljnjem tekstu: osiguranici) ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kao osiguranici iz članka
  2. stavka
  3. točke
  4. toga Zakona, ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.
(3)Odredbe ovoga Zakona o određivanju starosne i prijevremene starosne mirovine primjenjuju se samo na osiguranika koji je stvarno proveo najmanje 10 godina u svojstvu djelatne vojne osobe, odnosno u svojstvu ovlaštene službene osobe unutarnjih poslova ili pravosuđa.
(4)Odredbe ovoga Zakona o određivanju starosne i prijevremene starosne mirovine primjenjuju se i na osobu koja na dan stjecanja prava na mirovinu nije djelatna vojna osoba, odnosno ovlaštena službena osoba unutarnjih poslova ili pravosuđa, ako je u svojstvu djelatne vojne osobe, odnosno u svojstvu ovlaštene službene osobe unutarnjih poslova ili pravosuđa stvarno provela najmanje 20 godina.
(5)Osoba iz stavka 4. ovoga članka ne ostvaruje pravo na mirovinu prema odredbama ovoga Zakona ako joj je služba prestala zbog počinjenog kaznenog djela, stegovnog prijestupa, uz nečastan otpust ili radi samovoljnog napuštanja službe. Članak 2.
(1)Djelatnoj vojnoj osobi kao staž osiguranja s povećanim trajanjem računa se staž osiguranja proveden na određenim dužnostima, i to: 1) svakih 12 mjeseci računa se kao 15 mjeseci staža osiguranja:
  1. a)stvarno provedenih na dužnostima u postrojbama oružanih snaga Republike Hrvatske,
  2. b)na dužnostima zrakoplovnog mehaničara, aerofotografa, na drugim dužnostima letačke službe, pripadnika tijela sanitetske službe ili treniranju letača ili ispitivanju zaštitne opreme u zrakoplovima, ako su pri takvom ispitivanju letjeli najmanje 90 sati godišnje,
  3. c)na poslovima vatrogasca,
  4. d)pripadnicima postrojbi bespilotnih letjelica koji rade na dužnostima u operativnim dežurstvima; 2) svakih 12 mjeseci računa se kao 16 mjeseci staža osiguranja:
  5. a)članovima posebne pokusne posade za ispitivanje naoružanja u fazi usvajanja proizvodnje i završnih pokusa i ispitivanja,
  6. b)tehničarima za streljivo i minsko-eksplozivna sredstva,
  7. c)mehaničarima za streljivo i minsko-eksplozivna sredstva, ako su obavljali ove poslove najmanje 80% stvarnoga radnog vremena u tijeku godine,
  8. d)u obavljanju poslova radiološke, biološke i kemijske zaštite u poligonskim uvjetima, u obavljanju poslova nuklearno-kemijsko-biološkog nadzora, kontrolno-zaštitne službe, otklanjanja posljedica djelovanja nuklearno-kemijsko-bioloških oružja i obavljanja poslova sanacije posljedica nuklearno-kemijsko-biološkog akcidenta,
  9. e)stalnim članovima borbenog sastava na brodovima oružanih snaga,
  10. f)pripadnicima vojne policije, obavještajnih služba i tijela sigurnosti oružanih snaga. 3) svakih 12 mjeseci računa se kao 18 mjeseci staža osiguranja:
  11. a)na poslovima miniranja i razminiranja,
  12. b)u borbenom dijelu gardijske postrojbe,
  13. c)u borbenom dijelu antiteroritstičke postrojbe vojne policije,
  14. d)na podmornici u opremi,
  15. e)na dužnosti djelatnog letača (pilota), izviđača, radiste i zrakoplovnog strijelca,
  16. f)na dužnosti djelatnog padobranca, ako je ispunio program po godišnjoj zapovijedi za obuku i odgoj,
  17. g)na dužnostima pomorskog diverzanta,
  18. h)na dužnostima ronitelja,
  19. i)na izvidničko-diverzantskim dužnostima,
  20. j)na dužnostima i rekompresijskoj komori, odnosno barokomori - osobama koje rade na ispitivanju i treniranju osoba za odgovarajuće dužnosti u podvodnoj ili letačkoj službi, ako na takvom ispitivanju i treniranju provedu najmanje 90 sati godišnje.
(2)Vojnim službenicima i vojnim namještenicima koji su postavljeni na ustrojbena mjesta iz stavka
  1. točke 1b. do d. i točke
  2. i
  3. ovoga članka na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, vrijeme provedeno u obavljanju tih dužnosti računa se kao staž osiguranja s povećanim trajanjem, u skladu s odredbama stavka
  4. ovoga članka. Članak 3.
(1)Ovlaštenoj službenoj osobi unutarnjih poslova, odnosno ovlaštenoj službenoj osobi pravosuđa računa se staž osiguranja s povećanim trajanjem tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih na poslovima ovlaštene službene osobe računa kao 16 mjeseci staža osiguranja.
(2)Pripadniku postrojbe specijalne policije unutarnjih poslova računa se staž osiguranja s povećanim trajanjem tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih na službi u postrojbi specijalne policije računa kao 18 mjeseci staža osiguranja.
(3)Odlukom Vlade Republike Hrvatske, odnosno općim aktom Ureda za nacionalnu sigurnost utvrđuju se poslovi iz stavka
  1. ovoga članka na kojima rade ovlaštene službene osobe unutarnjih poslova, odnosno ovlaštene službene osobe pravosuđa. Članak
  2. Osiguraniku iz članka
  3. ovoga Zakona kojem se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, propisana starosna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu (članak 30., odnosno članak
  4. i
  5. Zakona o mirovinskom osiguranju) snižava se, i to: 1) po jednu godinu za svakih 5 godina provedenih na dužnostima, odnosno poslovima na kojima se navršenih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao 15 mjeseci, 2) po jednu godinu za svake 4 godine provedene na dužnostima, odnosno poslovima na kojima se navršenih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao 16 mjeseci, 3) po jednu godinu za svake 3 godine provedene na dužnostima, odnosno poslovima na kojima se navršenih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao 18 mjeseci. Članak
  6. Na temelju odluke Vrhovnog zapovjednika, djelatnoj vojnoj osobi koja ima osobite zasluge za unapređenje oružanih snaga, odnosno ako postoji drugi osobito važan razlog, vojna služba može prestati s pravom na starosnu mirovinu i prije ispunjenja uvjeta za stjecanje prava utvrđenih ovim Zakonom i Zakonom o mirovinskom osiguranju. Članak
  7. Na temelju rješenja nadležnog ministra, odnosno predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost o prestanku službe zbog potreba službe osiguranik može ostvariti pravo na starosnu mirovinu, bez obzira na godine života, kada navrši mirovinski staž od najmanje 30 godina, od toga najmanje 15 godina mirovinskog staža na dužnostima, odnosno na poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem prema odredbama ovoga Zakona. Članak 7.
(1)Vrijednosni bodovi osiguranika radi određivanja mirovine utvrđuju se prema najpovoljnijim prosječnim vrijednosnim bodovima, koji se računaju na temelju vrijednosnih bodova utvrđenih za pojedinu kalendarsku godinu prema člancima
  1. do
  2. Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvarenih: 1) u
  3. godini - za
  4. godinu, 2) u
  5. godini - za
  6. i
  7. godinu, 3) u
  8. godini - za 1998.,
  9. i
  10. godinu, 4) u
  11. godini - za 1998., 1999.,
  12. i
  13. godinu, 5) u
  14. godini - za 1998., 1999., 2000.,
  15. i
  16. godinu, 6) u
  17. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001.,
  18. i
  19. godinu, 7) u
  20. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001., 2002.,
  21. i
  22. godinu, 8) u
  23. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003.,
  24. i
  25. godinu, 9) u
  26. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004.,
  27. i
  28. godinu, 10) od
  29. siječnja
  30. i nadalje - u bilo kojih za osiguranika najpovljnijih uzastopnih 10 kalendarskih godina
  31. siječnja 1998.
(2)Najpovoljniji prosječni vrijednosti bodovi računaju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova iz stavka 1. ovoga članka podijeli s razdobljem za koje su obračunati.
(3)Osobni bodovi utvrđuju se tako da se ukupni mirovinski staž pomnoži s najpovoljnijim prosječnim vrijednosnim bodovima iz stavka 2. ovoga članka i polaznim faktorom.
(4)Osobni bodovi za određivanje mirovine osiguranika iz članka 5. ovoga Zakona utvrđuju se na temelju mirovinskog staža od najmanje 40 godina. Članak 8.
(1)Osiguraniku se mirovina određuje na temelju osobnih bodova utvrđenih prema članku 7. ovoga Zakona, povećanih za 45 posto.
(2)Svota mirovine izračunava se tako da se osobni bodovi iz stavka 1. ovoga članka pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine na dan ostvarivanja prava. Članak 9.
(1)Pri određivanju starosne ili prijevremene starosne mirovine, osiguraniku koji ima manje od 40 godina mirovinskog staža, dodaje se staž osiguranja, s tim da ukupni ostvareni i dodani staž može iznositi najviše 40 godina mirovinskog staža, i to: 1) u
  1. godini - 5 godina staža osiguranja, 2) u
  2. godini - 4 godine staža osiguranja, 3) u
  3. godini - 3 godine staža osiguranja, 4) u
  4. godini - 2 godine staža osiguranja, 5) u
  5. godini - 1 godina staža osiguranja.
(2)Osiguraniku-ženi dodaje se staž osiguranja iz stavka
  1. ovoga članka nakon dodavanja staža osiguranja iz članka
  2. Zakona o mirovinskom osiguranju. Članak 10.
(1)Osiguraniku koji je obezno osiguran i prema Zakonu o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima starosna i prijevremena starosna mirovina određuje se na način da se dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž navršen do dana uspostavljanja obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje određuje prema članku 7. i 8. ovoga Zakona, a dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž navršen nakon toga dana određuje se kao osnovna mirovina.
(2)Osiguraniku koji do dana uspostavljanja obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje nije bio osiguran u sustavu obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, a na taj dan je bio mlađi od 40 godina, starosna i prijevremena starosna mirovina određuje se kao osnovna mirovina.
(3)Osnovna mirovina određuje se kao zbroj dijelova mirovine određenih u visini: 1) 0,25% prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku za svaku godinu mirovinskog staža navršenog nakon početka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje. 2) 25% mirovine određene prema članku 7. i 8. ovoga Zakona za osobne bodove ostvarene nakon početka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje.
(4)Osiguraniku koji ima pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, osnovna mirovina iz članka
  1. stavka
  2. Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, odnosno članovima obitelji koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti osiguranika, osnovna mirovina iz članka
  3. stavka
  4. toga Zakona određuje se prema stavku
  5. ovoga članka. Članak
  6. Ako zdravstvena komisija nadležnog ministarstva proglasi osiguranika nesposobnim za djelatnu vojnu službu, odnosno za poslove ovlaštene službene osobe, ovlašteni vještak iz članka
  7. stavka
  8. Zakona o mirovinskom osiguranju utvrdit će kod tog osiguranika postojanje profesionalne ili opće nesposobnosti za rad prema tom Zakonu. Članak
  9. Radi primjene članka
  10. Zakona o mirovinskom osiguranju, mirovine i druga mirovinska primanja osiguranika ostvarena do dana stupanja na snagu ovoga Zakona iskazat će se u osobnim bodovima tako da se svota starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine i invalidske mirovine i drugog primanja koje pripada do dana stupanja na snagu ovoga Zakona podijeli s aktualnom vrijednošću mirovine važeće na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, a obiteljska mirovina podijeli i s mirovinskim faktorom iz članka
  11. stavka
  12. točke
  13. Zakona o mirovinskom osiguranju. Članak 13.
(1)Za staž osiguranja koji se prema ovome Zakonu računa s povećanim trajanjem dodatni doprinos plaća nadležno ministarstvo, odnosno Ured za nacionalnu sigurnost iz sredstava državnog proračuna prema stopi utvrđenoj zakonom.
(2)Republika Hrvatska osigurava sredstva u državnom proračunu za pokrivanje obveza mirovinskog osiguranja koje nastaju priznavanjem i određivanjem mirovine pod povoljnijim uvjetima osiguranicima iz članka 1. ovoga Zakona.
(3)Sredstva za obveze iz stavka
  1. i
  2. ovoga članka osiguravaju se i isplaćuju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje mjesečno, najkasnije
  3. dana u mjesecu za prethodni mjesec. Članak 14.
(1)Vlada Republike Hrvatske donijet će odluku, odnosno Ured za nacionalnu sigurnost opći akt iz članka 3. stavka 3. ovoga Zakona do 31. prosinca 1999.
(2)Do donošenja odluke, odnosno općeg akta iz stavka
  1. ovoga članka staž osiguranja s povećanim trajanjem računat će se osobama iz članka
  2. stavka
  3. točke
  4. i
  5. ovoga Zakona prema propisima koji se primjenjuju do dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak
  6. Istražnom sucu koji je navršio najmanje 30 godina mirovinskog staža, od čega najmanje 15 godina provedenih na poslovima istražnog suca s punim radnim vremenom u razdoblju do
  7. prosinca 2003., mirovina će se odrediti prema odredbama ovoga Zakona, ako ostvaruje mirovinu do navedenog dana. Članak
  8. Kod utvrđivanja vrijednosnih bodova, prema članku
  9. ovoga Zakona, radi određivanja mirovine osiguraniku koji je uz plaću primao i gardijski dodatak, vrijednosni bodovi za
  10. i
  11. godinu utvrđuju se na temelju plaće ostvarene u tim godinama u koju je uračunat gardijski dodatak, bez obzira je li plaćen doprinos za mirovinsko osiguranje na taj dodatak. Članak
  12. Osobi kojoj je prestao radni odnos u razdoblju od
  13. prosinca
  14. do dana stupanja na snagu ovoga Zakona prema odredbama članka
  15. i
  16. Zakona u unutarnjim poslovima ("Narodne novine", br. 55/89., 18/90., 47/90., 19/91., 29/
  17. - pročišćeni tekst, 73/91., 19/92., 33/92., 76/
  18. i 161/98.), odnosno članka
  19. Zakona o izvršenju sankcija izrečenih za krivična djela, privredne prijestupe i prekršaje ("Narodne novine", br. 21/74., 39/74., 55/88., 19/90., 66/
  20. i 29/94.), odredit će se mirovina prema odredbama ovoga Zakona. Članak
  21. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti: 1) Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika ("Narodne novine", br. 53/91., 73/91., 18/92., 71/92., 26/
  22. i 96/93.), 2) članak
  23. stavak
  24. podstavak 1., članak
  25. stavak
  26. točka
  27. i stavka 2., članak 97.,
  28. i
  29. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 23/95., 33/95 i 105/99.), 3) članci
  30. do
  31. Zakona o unutarnjim poslovima ("Narodne novine", br. 55/89., 18/90., 47/90., 19/91., 29/91 - pročišćeni tekst 73/91., 19/92., 33/92., 76/
  32. i 161/98.), 4) članci
  34. i
  35. stavak
  36. i
  37. Zakona o izvršenju sankcija izrečenih za krivična djela, privredne prijestupe i prekršaje ("Narodne novine", br. 21/74., 39/74., 55/88., 19/90., 66/
  38. i 29/94.). Članak
  39. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", a odredbe članka
  40. do
  41. i članka
  42. ovoga Zakona primjenjivat će se od
  43. siječnja
  44. Klasa: 140-01/99-01/05 Zagreb,
  45. listopada
  46. ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA Predsjednik Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora akademik Vlatko Pavletić, v. r. Zakon, NN 128/1999-2011 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje: NN 128/1999 Broj dokumenta u izdanju: 2011 Donositelj:ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA Datum tiskanog izdanja: 30.11.
  47. ELI: /eli/sluzbeni/1999/128/2011 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  48. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.