← Hrvatska

Priopćenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-VII-1151/1999 od 23. prosinca 1999.

Priopćenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-VII-1151/1999 od

  1. prosinca
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Priopćenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-VII-1151/1999 od
  3. prosinca
  4. NN 144/1999 (24.12.1999.), Priopćenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-VII-1151/1999 od
  5. prosinca
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu, dr. sc. Smiljko Sokol, predsjednik Suda te suci dr. sc. Velimir Belajec, Marijan Hranjski dr. iur., dr. sc. Petar Klarić, Jurica Malčić, mr. sc. Ivan Matija, Ivan Mrkonjić dr. iur., dr. sc. Jasna Omejec, Emilija Rajić i Milan Vuković dr. iur., u postupku nadzora nad ustavnošću i zakonitošću izbora, temeljem članka
  7. alineje
  8. Ustava Republike Hrvatske te članka
  9. alineje
  10. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 99/99) u povodu prijedloga Socijaldemokratske partije Hrvatske, na sjednici Suda održanoj
  11. prosinca 1999., donio je PRIOPĆENJE Socijaldemokratska partija Hrvatske (dalje: SDP) podnijela je Ustavnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za zaštitu izbornog prava po pravu nadzora povodom dopisa Izbornog povjerenstva I. izborne jedinice, klasa: 013-01/99-05/01, urbroj: 251-02-02-99-36 od
  12. prosinca 1999., kojim to Povjerenstvo dostavlja svim oporbenim parlamentarnim političkim strankama pravno stajalište Državnog izbornog povjerenstva od
  13. prosinca
  14. Državno izborno povjerenstvo izdalo je spomenuto pravno stajalište o načinu primjene članka
  15. točke
  16. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski državni sabor (»Narodne novine«, br. 116/99, dalje: Zakon), a u svezi primjene odredbe članka
  17. stavka
  18. Zakona. Državno izborno povjerenstvo smatra da, »ukoliko dođe do toga da oporbene političke stranke ne predlože sporazumno po dva člana i dva zamjenika, već budu predlagali pojedinačno ili predlože više od dva člana odnosno zamjenika, tada treba kockom odrediti po dva člana i dva zamjenika i to analognom primjenom odredbe članka
  19. stavka
  20. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski državni sabor«. Predlagatelj, u bitnom, smatra da pravnom stajalištu o analognoj primjeni odredbe članka
  21. stavka
  22. Zakona, nema mjesta, jer da u smislu odredbe članka
  23. stavka
  24. Zakona, nema govora o mogućnosti određivanja članova biračkih odbora putem kocke. Predlaže Ustavnom sudu da po pravu nadzora, temeljem odredbe članka
  25. stavka
  26. Zakona, naredi Državnom izbornom povjerenstvu da usuglasi osporavano pravno stajalište sa Zakonom, odnosno da ga se u istom smislu uputi na donošenje obvezatne upute. U svezi s ovim zahtjevom za zaštitu izbornog prava po pravu nadzora postavljaju se dva pravna pitanja. U prvom redu, postavlja se pitanje može li izborno povjerenstvo odlučiti da se dva člana i dva zamjenika biračkog odbora iz oporbenih političkih stranaka ili koalicija - u situaciji kad su stranke odredile svoje kandidate za birački odbor, ali se nisu mogle sporazumjeti koji će od njih biti članovi - odrede kockom. I drugo, treba li određivanje ovih članova biračkog odbora obaviti »vodeći računa o stranačkom sastavu doma Sabora za koji su izbori raspisani«. Po stavku
  27. i
  28. članka 69.: »Birački odbor čine predsjednik i četiri člana te zamjenici članova. Po dva člana i zamjenika određuje većinska politička stranka ili koalicija, a po dva člana i zamjenika oporbene političke stranke ili koalicije sukladno stranačkom sastavu doma Sabora za koji su izbori raspisani. Političke stranke dužne su odrediti članove pojedinih biračkih odbora i dostaviti njihova imena nadležnim izbornim povjerenstvima najkasnije 8 dana prije dana na koji se održavaju izbori za zastupnike. Ne odrede li ih, odnosno ne dostave li njihova imena nadležnim izbornim povjerenstvima, ova izborna povjerenstva samostalno će odrediti članove biračkih odbora.« Dužnost izbornog povjerenstva da samostalno odredi članove biračkih odbora oporbenih stranaka ne znači da je ono dužno neposredno imenovati te članove, nego uključuje i ovlaštenje da odluči na koji će se način odrediti ti članovi. To znači da je izborno povjerenstvo bilo ovlašteno odlučiti da se članovi biračkog odbora određuju kockom. Iako to nije sasvim jasno napisano, iz zahtjeva SDP-a proizlazi i njeno shvaćanje da je izborno povjerenstvo pri određivanju spomenutih članova biračkog odbora dužno postupati »sukladno stranačkom sastavu doma Sabora za koji su izbori raspisani«. Treba naglasiti da ovog izričaja zakona nema u stavku
  29. citiranog članka, u kojem se govori o određivanju članova biračkog odbora od strane povjerenstva. Ovaj izričaj upotrijebljen je u stavku
  30. kao opća smjernica za način na koji stranke određuju članove biračkih odbora. Osim toga, nemoguće je načelo proporcionalnosti glede oporbenih zastupnika u Saboru prenijeti na birački odbor kad se imenuju dva člana i dva zamjenika tog odbora. Grubo prenošenje takve proporcionalnosti imalo bi za posljedicu da uvijek iste oporbene stranke (one koje imaju najviše zastupnika u Zastupničkom domu Sabora) imaju svoje članove u svim biračkim odborima, naravno, u slučajevima kad stranke same nisu mogle odrediti te članove. Ovo bi bilo protivno demokratskim principima i načelnoj ravnopravnosti (oporbenih) stranaka pri određivanju članova kako izbornih povjerenstava, tako i biračkih odbora. Ovaj razlog praktične nemogućnosti da se oporbeni članovi biračkih odbora određuju »sukladno stranačkom sastavu doma Sabora za koji su izbori raspisani« čini dodatni argument za stajalište kako je najpravednije da se odrede kockom. Osim toga, ovaj način određivanja članova biračkog odbora lišit će izborna povjerenstva eventualne sumnje u njihovu pristranost. Stoga, Ustavni sud utvrđuje da osporavano tumačenje nije suprotno smislu odredbe članka
  31. stavka
  32. Zakona. Što se tiče prijedloga da Ustavni sud naredi Državnom izbornom povjerenstvu usuglašavanje stajališta ili da tom Povjerenstvu naredi donošenje obvezatnih uputa, Ustavni sud za to nema ovlast. Broj: U-VII-1151/1999 Zagreb,
  33. prosinca
  34. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Sudac Predsjednik dr. sc. Velimir Belajec, v. r. Ustavnog suda Republike Hrvatske dr. sc. Smiljko Sokol, v. r. Ostalo, NN 144/1999-2172 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Ostalo Izdanje: NN 144/1999 Broj dokumenta u izdanju: 2172 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 24.12.
  35. ELI: /eli/sluzbeni/1999/144/2172 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  36. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.