← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IV-591/1999 od 23. prosinca 1999.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IV-591/1999 od

  1. prosinca
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IV-591/1999 od
  3. prosinca
  4. NN 145/1999 (27.12.1999.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IV-591/1999 od
  5. prosinca
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu dr. sc. Smiljko Sokol, predsjednik Suda te suci dr. Velimir Belajec, Marijan Hranjski dr. iur., dr. sc. Petar Klarić, Jurica Malčić, mr. sc. Ivan Matija, Ivan Mrkonjić dr. iur., dr. sc. Jasna Omejec, Emilija Rajić, Milan Vuković dr. iur., rješavajući o zahtjevu Dragutina Resa iz SAD, zastupanog po Branislavu Janjaninu i mr. Carmen Cvirn, odvjetnicima iz Zagreba, na sjednici održanoj dana
  7. prosinca
  8. godine, donio je RJEŠENJE I. Zahtjev se odbacuje. II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje Dragutin Res iz SAD, putem svojih punomoćnika podnio je zahtjev i dopunu zahtjeva za rješavanje pozitivnog sukoba nadležnosti između upravne i sudbene vlasti. Smatra da takav sukob postoji budući da se kod Općinskog suda u Zagrebu, pod brojem: P-2992/97, protiv podnositelja kao tuženika, vodi parnični postupak po tužbi tužitelja Mate i Marinka Babića iz Zagreba, radi priznanja prava vlasništva i izdavanja tabularne isprave, dok se kod upravnog tijela vodi postupak za priznanje vlasništva iste nekretnine po zahtjevu Mate i Marinka Babića, podnijetog temeljem odredbi članka
  9. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (»Narodne novine«, br. 92/96, nastavno: Zakon o naknadi). Odredbom članka
  10. stavka
  11. citiranog Zakona propisano je da se pravni poslovi, koje su prijašnji vlasnici sklopili protivno propisima kojima je bio zabranjen promet građevinskim zemljištem u društvenom vlasništvu, smatraju valjanim ukoliko nemaju drugih nedostataka koji ih čine ništavim ili pobojnim. Prema stavku
  12. osobi koja je na temelju stavka
  13. tog članka stekla pravo korištenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu, pravo vlasništva priznat će na njezin zahtjev Županijski ured za imovinskopravne poslove. Iz pribavljenog spisa Gradskog ureda za imovinskopravne poslove, Odjela za upravno-pravne poslove, Drugi odsjek, klasa: UP/I-942-01/97-05/19, urbroj: 251-05-12-97-3, razvidno je da su Marinko i Mato Babić
  14. siječnja
  15. godine podnijeli zahtjev tražeći od upravnog tijela donošenje rješenja kojim im se priznaje pravo vlasništva zemljišta k.č.br. 8147/6 upisano u z.k.ul. 15506 k.o. Grad Zagreb. Svoj zahtjev temelje na odredbama članka
  16. Zakona o naknadi pri čemu navode da su s Dragutinom Resom dana
  17. prosinca
  18. godine zaključili ugovor o zajedničkom građenju, ali da se zapravo radi o kupoprodaji zemljišta. Kako je
  19. siječnja
  20. godine stupio na snagu Zakon o naknadi, smatraju da su se stekli uvjeti za zaključenje formalnog kupoprodajnog ugovora, no podnositelj je odbio potpisati formalni kupoprodajni ugovor i primiti dužan iznos. Iz tih razloga su podnijeli zahtjev upravnom tijelu. Iz pribavljenog spisa Općinskog suda u Zagrebu, broj: P-2992/97, razvidno je da su tužitelji Mato i Marinko Babić podnijeli tužbu radi izdavanja tabularne isprave sposobne za upis prava vlasništva tužitelja na nekretnine k.č.br. 8147/6, upisane u z.k.ul.br. 15506 k.o. Grad Zagreb, pri čemu navode da su s podnositeljem zaključili ugovor o zajedničkom građenju, a takav je ugovor zaključen kako bi se zaobišla tada postojeća zabrana raspolaganja zemljištem u društvenom vlasništvu na kojem je podnositelj imao pravo korištenja. Tužbeni zahtjev opravdavaju činjenicom da podnositelj, tražeći povišenje cijene za prodano zemljište, odbija izdati tabularnu ispravu. Rješenjem broj: Gž-6725/98 od
  21. svibnja
  22. godine, Županijski sud u Zagrebu odbio je žalbu podnositelja podnijetu protiv rješenja Općinskog suda u Zagrebu, broj: P-2992/97 od
  23. lipnja
  24. godine, kojim je odbijen prigovor podnositelja o apsolutnoj nenadležnosti suda. Županijski sud je ocijenio da, budući podnositelj osporava opstojnost ugovora između stranaka, tužiteljima u parničnom postupku ostalo je da opstojnost navedenog ugovora utvrđuju sudskim putem, a što će predstavljati prethodno pitanje za rješavanje pitanja vlasništva u upravnom postupku. Pritom se pozvao na odredbu članka
  25. Zakona o naknadi, kojom je propisano da ako među strankama u postupku za donošenje rješenja iz članka
  26. tog Zakona, postoji spor glede činjenica od kojih zavisi neko njihovo pravo ili spor o tome postoji li neko pravo, nadležni Županijski ured može prekinuti postupak i uputiti stranke da pokrenu parnicu ili drugi postupak pred nadležnim tijelom. Podneskom od
  27. svibnja
  28. godine tužitelji Mato i Marinko Babić preinačili su tužbu i precizirali tužbeni zahtjev kojim traže utvrđenje da je ugovor sklopljen dana
  29. prosinca
  30. godine, s aneksom istom ugovoru, između tužitelja i tuženika u pogledu neizgrađenog građevinskog zemljišta k.č.br. 8147/6, z.k.ul. 15506 k.o. Grad Zagreb, pravno valjani kupoprodajni ugovor zbog čega se nalaže tuženiku izdati tužiteljima tabularnu ispravu sposobnu za upis prava vlasništva na navedenoj nekretnini u zemljišnoj knjizi. Zahtjev nije dopušten. Člankom
  31. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 99/99, nastavno: Ustavni zakon) propisana je nadležnost i postupanje Ustavnog suda za slučaj ako državna tijela različitih grana vlasti (zakonodavna, izvršna ili sudbena) prihvaćaju nadležnost u istom predmetu (pozitivni sukob nadležnosti). Zbog toga se u povodu svakog zahtjeva za rješavanje sukoba nadležnosti postavlja temeljno pitanje radi li se o istom predmetu. Identitet predmeta određuje se po personalnom i stvarnom kriteriju, to jest po strankama u postupku i sadržaju njihovih zahtjeva. U osobnom smislu u konkretnom slučaju ne radi se o identičnim predmetima jer su stranke u parnici Mato i Marinko Babić, tužitelji, i Dragutin Res, tuženik, a u upravnom predmetu samo Mato i Marinko Babić. Identiteta nema ni s obzirom na sadržaj predmeta koji se vode pred sudom i upravnim tijelom. Pred sudom se, po preinačenoj tužbi tužitelja traži utvrđenje da je ugovor sklopljen dana
  32. prosinca
  33. godine, s aneksom istom ugovoru, između tužitelja i tuženika u pogledu neizgrađenog građevinskog zemljišta k.č.br. 8147/6, upisano u z.k.ul. 15506 k.o. Grad Zagreb, pravno valjani kupoprodajni ugovor zbog čega se nalaže tuženiku da tužiteljima izda tabularnu ispravu sposobnu za upis prava vlasništva tužitelja na navedenoj nekretnini u zemljišnoj knjizi. Pred upravnim tijelom traži se priznanje vlasništva u smislu odredbe članka
  34. Zakona o naknadi. Točna je konstatacija Županijskog suda da je predmet parničnog postupka spor o postojanju prava koje je od prejudicijelnog značaja u upravnom postupku, to jest Mati i Marinku Babiću priznat će se pravo vlasništva samo ako se utvrdi da sporni ugovor ima značenje kupoprodajnog ugovora i da je valjan u smislu odredbe članka
  35. Zakona o naknadi. Ovo prejudicijelno pitanje moglo bi, eventualno, riješiti i samo upravno tijelo u upravnom postupku, no to ne može spriječiti protivnike podnositelja da to pitanje kao glavno pitanje postave pred nadležnim sudom. Kad se zahtjevi u dva različita predmeta (sudskom i upravnom) međusobno odnose kao glavno pitanje i pitanje koje je prejudicijelno za rješenje glavnog pitanja, onda u tom slučaju nema istovjetnosti predmeta, pa nema ni sukoba nadležnosti. Zbog toga svako od spomenutih državnih tijela treba samostalno riješiti pitanje osnovanosti zahtjeva o kome odlučuje. Slijedom navedenog, Ustavni sud je, utvrdivši da u konkretnom slučaju pozitivnog sukoba nadležnosti nema, na temelju odredbe članka
  36. Ustavnog zakona, riješio kao u izreci. Objava rješenja temelji se na odredbi članka
  37. Ustavnog zakona. Broj: U-IV-591/1999 Zagreb,
  38. prosinca
  39. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Smiljko Sokol, v. r. Rješenje, NN 145/1999-2240 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 145/1999 Broj dokumenta u izdanju: 2240 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 27.12.
  40. ELI: /eli/sluzbeni/1999/145/2240 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  41. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.