Odluka i rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-608/1999 i U-II-696/1999 od 19. siječnja 2000.

Odluka i rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-608/1999 i U-II-696/1999 od

1. siječnja
2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka i rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-608/1999 i U-II-696/1999 od
3. siječnja
4. NN 11/2000 (28.1.2000.), Odluka i rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-608/1999 i U-II-696/1999 od
5. siječnja
6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu: dr. sc. Smiljko Sokol, predsjednik Suda te suci: Marijan Hranjski dr. iur., dr. sc. Petar Klarić, Jurica Malčić, mr. sc. Ivan Matija, Ivan Mrkonjić dr. iur., dr. sc. Jasna Omejec, Emilija Rajić, Vice Vukojević dr. iur. i Milan Vuković dr. iur., odlučujući o prijedlozima za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom, na sjednici održanoj
7. siječnja
8. godine, donio je ODLUKU I RJEŠENJE I. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom odredbe članka
9. stavka
10. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (»Narodne novine«, br. 43/99 i 51/99) i ukida se stavak
11. članka
12. tog Pravilnika. II. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom odredbe članka
13. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. III. Ova odluka i rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje I. Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom odredbe članka
14. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (nastavno: Pravilnik) podnijela je Industrogradnja d.d. Zagreb. Podnositelj smatra da je osporena odredba u nesuglasju s odredbama članaka
15. i
16. Zakona o zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«, br. 75/93, 11/94, 55/96, 1/97 - pročišćeni tekst, 109/97, 13/98, 88/98 i 10/99) i odredbama članaka 3., 18.,
17. i
18. Ustava, jer proširuje obveze pravne osobe pri isplati nadoknade plaće zbog bolovanja te da uskraćuje pravo na kamate. Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom odredbe članka
19. stavka
20. Pravilnika, podnijela je Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu. Podnositelj smatra da osporena odredba nije utemeljena na odredbi članka
21. Zakona o zdravstvenom osiguranju i da je u suprotnosti s odredbama članaka 4., 5.,
22. i
23. Ustava Republike Hrvatske. Podnositelj predlaže da Sud poništi osporenu odredbu jer se njome vrijeđaju temeljne slobode i prava čovjeka i građanina. Uz prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom, podnositelj je, u smislu odredbe članka
24. tada važećeg Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 13/91), podnio i prijedlog za privremenu obustavu izvršenja osporene odredbe. Tijekom ustavnosudskog postupka prijedlozi su dostavljeni na odgovor Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, koji je, temeljem odredbe članka
25. Zakona o zdravstvenom osiguranju, donositelj Pravilnika. U odnosu na prijedlog Industrogradnje d.d., Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ističe da osporena odredba predstavlja isključivo provedbeni propis kojim se utvrđuje način ostvarivanja prava na naknadu plaće, a koji je donijet temeljem odredbe članka
26. stavka
27. Zakona o zdravstvenom osiguranju. U svezi s prijedlogom kojim se osporava suglasnost s Ustavom i zakonom odredbe članka
28. stavka
29. Pravilnika, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje navodi da se tom odredbom željelo izjednačiti osigurane osobe u stjecanju prava iz obveznog osiguranja, onemogućiti navedenu grupu osiguranika da za vrijeme bolovanja stječu dohodak po dva osnova i zaštititi sredstva (koja Zavod ima na raspolaganju za provedbu obveznog zdravstvenog osiguranja) od neopravdanog odljeva. II. Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom odredbe članka
30. stavka
31. Pravilnika je osnovan. Osporena odredba glasi: »Osiguranik koji obavlja gospodarsku djelatnost ili samostalno u obliku zanimanja obavlja profesionalnu djelatnost, nema pravo na nadoknadu plaće za vrijeme bolovanja ako je navršio 65 godina života i 20 godina staža osiguranja.« Odredbom članka
32. Zakona o zdravstvenom osiguranju određeno je tko se, prema odredbama tog Zakona, smatra osiguranikom. Točkom
33. tog članka određeno je da se osiguranicima smatraju osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost i osobe koje samostalno u obliku zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost. Odredbom članka
34. stavka
35. istog Zakona, utvrđeno je pravo ove grupe osiguranika na nadoknadu plaće za vrijeme bolovanja. Slučajevi u kojima osiguranici, pa tako i ova grupa osiguranika, nemaju pravo na nadoknadu plaće, taksativno su navedeni odredbom članka
36. Zakona o zdravstvenom osiguranju. Rečena odredba ne sadrži posebne razloge koji bi propisivali posebne uvjete pod kojima bilo koja od grupa osiguranika nema pravo na nadoknadu plaće. Člankom
37. stavkom
38. Pravilnika, protivno navedenim zakonskim odredbama, grupi osiguranika - koji obavljaju gospodarsku djelatnost, odnosno samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost u sklopu zanimanja, uskraćeno je pravo na nadoknadu plaće ako su navršili određenu životnu dob (65 godina) i ako imaju 20 godina staža osiguranja. Nadoknada plaće je pravo koje pripada osiguraniku u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite. Zakon o zdravstvenom osiguranju taksativno određuje tko se smatra osiguranikom (čl. 5.) i u kojim slučajevima osiguranik ima pravo na nadoknadu plaće (čl. 21.). U sklopu obveznog zdravstvenog osiguranja pravo na nadoknadu plaće nije u svezi s pravom na prihod koji osiguranik eventualno stječe po kakvom drugom osnovu, već se radi o pravu koje osiguranik stječe kada iz zakonom propisanih razloga ne prima plaću. Pravilnik, kao provedbeni propis samo razrađuje zakonska određenja i pri tome se mora kretati strogo u okviru zakona, što znači da se provedbenim propisom prava koja ovlaštenicima pripadaju na temelju zakona ne mogu ograničavati ili uskraćivati, a također se ne mogu utvrđivati nova prava. Umanjivati podzakonskim aktom prava koja određenoj grupi osiguranika pripadaju temeljem zakona protivno je temeljnom načelu sadržanom u odredbi članka
39. Ustava, kojim je utvrđena hijerarhija propisa i temeljem kojeg zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Slijedom izloženog, Ustavni sud je, uzimajući u obzir sve okolnosti od važnosti za zaštitu ustavnosti i zakonitosti, a imajući u vidu interes pravne sigurnosti, osporenu odredbu ukinuo. Uz prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom, Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu podnijela je i prijedlog za privremenu obustavu izvršenja odredbe članka
40. stavka
41. Pravilnika. Budući da je Ustavni sud navedenu odredbu Pravilnika ukinuo, o ovom prijedlogu nije posebno odlučivano. III. Prijedlog kojim se osporava suglasnost s Ustavom i zakonom odredbe članka
42. Pravilnika nije osnovan. Osporena odredba glasi: »Nadoknadu plaće sukladno odredbama Zakona i ovog Pravilnika obračunava i isplaćuje pravna, odnosno fizička osoba - poslodavac osim slučajeva iz članka
43. točke 3., 6., 7.,
44. i
45. Zakona, kada nadoknadu plaće obračunava i isplaćuje Zavod. Sredstva koja je poslodavac isplatio sukladno stavci
46. ovog članka, a koja prema odredbama Zakona terete sredstva Zavoda, Zavod je obvezan vratiti poslodavcu u roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva za povrat, bez obveze plaćanja zateznih kamata za sve vrijeme nepodmirenja dužnog iznosa. Uz zahtjev poslodavac je obvezan priložiti tiskanicu »Potvrda o plaći« i »Izvješće o bolovanju«, te dokumentaciju o izvršenim isplatama nadoknada plaće, te uplaćenim doprinosima za obvezno zdravstveno osiguranje za odnosne mjesece.« Prema odredbi članka
47. Zakona o zdravstvenom osiguranju, nadoknada plaće u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz članka
48. t.
49. do
50. Zakona, isplaćuje se na teret sredstava Zavoda od prvog dana korištenja prava, s tim što je odredbom stavka
51. tog članka određeno da ovu nadoknadu, s izuzetkom za slučajeve iz članka
52. t.
53. i 6., obračunava i isplaćuje pravna, odnosno fizička osoba. Istom odredbom propisan je rok (45 dana) u kojem je Zavod obvezan vratiti isplaćenu nadoknadu te je određeno da u tom roku, a ni nakon njegovog isteka, ne mogu teći zatezne kamate. Odredba stavka
54. tog članka daje ovlaštenje Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje na donošenje provedbenih propisa o načinu ostvarivanja prava na nadoknadu plaće kada se ta nadoknada ostvaruje na teret sredstava Zavoda. Iz izloženog slijedi da je osporena odredba donijeta u skladu i temeljem ovlaštenja sadržanog u odredbi članka
55. Zakona o zdravstvenom osiguranju i da ovom odredbom nisu povrijeđene ustavne odredbe na koje podnositelj prijedloga ukazuje. IV. Slijedom navedenog, sukladno odredbi članka
56. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 99/99 - nastavno: Ustavni zakon), Ustavni sud odlučio je kao pod t. I. izreke. Rješenje pod t. II. izreke donijeto je sukladno odredbi članka
57. stavka
58. Ustavnog zakona, dok se objava ove odluke i rješenja temelji na odredbi članka
59. Ustavnog zakona. Broj: U-II-608/1999 U-II-696/1999 Zagreb,
60. siječnja
61. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Smiljko Sokol, v. r. Odluka, NN 11/2000-139 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 11/2000 Broj dokumenta u izdanju: 139 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 28.1.
62. ELI: /eli/sluzbeni/2000/11/139 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
63. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.