Odluka o objavljivanju promijenjenih Međunarodnih računovodstvenih sta

Odluka o objavljivanju promijenjenih Međunarodnih računovodstvenih standarda Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o objavljivanju promijenjenih Međunarodnih računovodstvenih standarda NN 2/2000 (7.1.2000.), Odluka o objavljivanju promijenjenih Međunarodnih računovodstvenih standarda HRVATSKI ODBOR ZA RAČUNOVODSTVO I RAČUNOVODSTVENE STANDARDE Na temelju članka 15. stavka 1. Zakona o računovodstvu (»Narodne novine«, broj 90/92) i članka 4. stavka 1. točke

g)Pravila Hrvatskog odbora za računovodstvo i računovodstvene standarde (»Narodne novine«, broj 39/94), Hrvatski odbor za računovodstvo i računovodstvene standarde na sjednicama održanim 16. srpnja i 7. prosinca 1999. donio je ODLUKU O OBJAVLJIVANJU PROMIJENJENIH MEÐUNARODNIH RAČUNOVODSTVENIH STANDARDA I. Utvrđuje se da su promijenjeni Međunarodni računovodstveni standardi prevedeni s engleskoga na hrvatski jezik. II. Međunarodni računovodstveni standardi iz točke I. ove Odluke objavit će se u »Narodnim novinama«. Predsjednik dr. Danimir Gulin, v. r. Međunarodni računovodstveni standard 8 (promijenjen 1998.) Neto dobit ili gubitak razdoblja, temeljne pogreške i promjene računovodstvenih politika Kazalo Cilj Djelokrug Točke 1 - 4 Definicije 5 Neto dobit ili gubitak razdoblja 6 - 25 Izvanredne stavke 10 - 14 Dobit ili gubitak iz redovnih aktivnosti 15 - 17 Promjene računovodstvenih procjena 18 - 25 Temeljne pogreške 26 - 35 Osnovni postupak 26 - 32 Dopušteni alternativni postupak 33 - 35 Promjene računovodstvenih politika 36 - 52 Usvajanje međunarodnog računovodstvenog standarda 41 - 43 Druge promjene računovodstvenih politika - osnovni postupak 44 - 48 Druge promjene računovodstvenih politika - dopušteni alternativni postupak 49 - 52 Datum stupanja na snagu 53 Dodatak Izvanredne stavke i prestanak poslovanja Temeljne pogreške Promjene računovodstvene politike Standarde, koji su tiskani masnim kurzivom, treba čitati kao osnovno gradivo povezano uputama za primjenu u ovom Standardu te u kontekstu Predgovora Međunarodnim računovodstvenim standardima. Međunarodni računovodstveni standardi ne primjenjuju se na beznačajne stavke (vidjeti točku 12 Predgovora). Cilj Cilj je ovog Standarda propisati razvrstavanje, objavljivanje i računovodstveni postupak s određenim stavkama u izvještaju o dobiti tako da sva poduzeća dosljedno sastavljaju i predočavaju račun dobiti i gubitka. Time se poboljšava usporedivost financijskih izvještaja samog poduzeća u prethodnim razdobljima kao i njihova usporedivost s financijskim izvještajima drugih poduzeća. Stoga, ovaj Standard zahtijeva razvrstavanje i objavljivanje izvanrednih stavki i objavljivanje određenih stavki u okviru dobiti ili gubitka iz redovnih aktivnosti. On također pobliže opisuje računovodstveni postupak za promjene računovodstvenih procjena, promjene računovodstvenih politika i ispravljanje temeljnih pogreški. Djelokrug 1. Ovaj se Standard treba primijeniti u predočavanju dobiti ili gubitka iz redovnih aktivnosti i izvanrednih stavki u računu dobiti i gubitka te u računovodstvu promjena računovodstvenih procjena, temeljnih pogreški i promjena računovodstvenih politika. 2. Ovaj Standard zamjenjuje Međunarodni računovodstveni standard 8, Izvanredne stavke, stavke prethodnog razdoblja i promjene računovodstvenih politika, donesen 1977. 3. Ovaj se Standard, među ostalim, bavi objavljivanjem određenih stavki neto dobiti ili gubitka razdoblja. Ova objavljivanja dodaju se drugim objavljivanjima koja zahtijevaju ostali međunarodni računovodstveni standardi, uključujući Međunarodni računovodstveni standard 5, Informacije koje treba objaviti u financijskim izvještajima. 4. Porezni učinci izvanrednih stavki, temeljnih pogrešaka i promjena računovodstvenih politika obračunavaju se i objavljuju sukladno Međunarodnom računovodstvenom standardu 12, Računovodstvo poreza na dobit. Tamo gdje se MRS 12 poziva na izvanredne stavke, treba ih smatrati izvanrednim stavkama, kao što ih definira ovaj Standard. Definicije 5. U ovom se Standardu sljedeći izrazi upotrebljavaju s određenim značenjem: Izvanredne stavke su prihodi ili rashodi koji proizlaze iz događaja ili transakcija koji se jasno razlikuju od redovnih aktivnosti poduzeća i zbog toga se ne očekuje da će se pojavljivati često ili redovito. Redovne aktivnosti su sve aktivnosti koje poduzima neko poduzeće kao dio svojeg poslovanja te s njima povezane aktivnosti poduzeća koje podržavaju to poslovanje, iz nje proizlaze ili imaju popratni karakter. Temeljne pogreške jesu pogreške otkrivene u tekućem razdoblju koje su takvog značenja da se financijski izvještaji jednog ili više prethodnih razdoblja ne mogu više smatrati pouzdanim na datum njihovog izdavanja. Računovodstvene politike su posebna načela, osnove, dogovori, pravila i praksa koje je usvojilo neko poduzeće pri sastavljanju i prezentiranju financijskih izvještaja. Neto dobit ili gubitak razdoblja 6. Sve stavke prihoda i rashoda priznatih u nekom razdoblju trebaju biti uključene pri utvrđivanju neto dobiti ili gubitka razdoblja, osim ako neki Međunarodni računovodstveni standard ne zahtijeva ili dopušta drugačije postupanje. 7. Obično su sve stavke prihoda i rashoda priznatih u razdoblju uključene pri utvrđivanju neto dobiti ili gubitka za to razdoblje. To uključuje izvanredne stavke i učinke promjena računovodstvenih procjena. Međutim, mogu postojati okolnosti kada neke stavke mogu biti isključene iz neto dobiti ili gubitka tekućeg razdoblja. Ovaj se Standard bavi s takva dva slučaja: ispravak temeljnih pogrešaka i učinak promjena računovodstvenih politika. 8. Drugi se međunarodni računovodstveni standardi bave stavkama koje mogu udovoljiti definicijama prihoda ili rashoda iz Okvira, ali se obično isključuju iz utvrđivanja neto dobiti ili gubitka. Kao primjer možemo navesti revalorizacijske viškove (vidjeti Međunarodni računovodstveni standard 16, Nekretnine, postrojenja i oprema) te dobitke i gubitke koji nastaju iz prevođenja financijskih izvještaja inozemnog subjekta (vidjeti Međunarodni računovodstveni standard 21, Učinci promjena tečajeva stranih valuta). 9. Neto dobit ili gubitak razdoblja obuhvaća sljedeće elemente, pri čemu je svaki od njih potrebno objaviti na prednjoj strani izvještaja o dobiti: (
a)dobit ili gubitak iz redovnih aktivnosti i (
b)izvanredne stavke. Izvanredne stavke 10. Vrstu i iznos svake izvanredne stavke treba odvojeno objaviti. 11. Skoro sve stavke prihoda i rashoda uključene u utvrđivanje neto dobiti ili gubitka razdoblja proistječu iz redovnih aktivnosti poduzeća. Stoga, samo u rijetkim prilikama neki događaj ili transakcija uzrokuju nastanak izvanredne stavke. 12. Razlikuje li se jasno neki događaj ili transakcija od redovnih aktivnosti poduzeća, određuje priroda događaja ili transakcije u odnosu na redovno poslovanje poduzeća, a ne učestalost s kojom se očekuje da će takvi događaji nastati. Stoga, neki događaj ili transakcija može biti izvanredan za jedno poduzeće, ali ne i za neko drugo poduzeće; zbog razlika između njihovih redovnih aktivnosti. Primjerice, gubici nastali kao posljedica potresa mogu se smatrati izvanrednom stavkom za mnoga poduzeća. Međutim, potraživanja osiguranika proistekla zbog potresa ne smatraju se izvanrednom stavkom za osiguravajuće poduzeće koje osigurava takve rizike. 13. Primjeri događaja ili transakcija koji obično uzrokuju nastanak izvanrednih stavki za većinu poduzeća jesu: (
a)izvlaštenje imovine ili (
b)potres ili druge prirodne katastrofe. 14. Vrsta i iznos svake izvanredne stavke može se objaviti na prednjoj strani izvještaja o dobiti ili, kada se to objavljuje u bilješkama uz financijske izvještaje, ukupni iznos svih izvanrednih stavki objavljuje se na prednjoj strani izvještaja o dobiti. Dobit ili gubitak iz redovnih aktivnosti 15. Kada su stavke prihoda i rashoda unutar dobiti i gubitka od redovnih aktivnosti takve veličine, vrste ili utjecaja da je njihovo objavljivanje važno za pojašnjenje uspješnosti poduzeća u razdoblju, vrstu i iznos takvih stavki treba odvojeno objaviti. 16. Iako stavke prihoda i rashoda opisane u točki 16. nisu izvanredne stavke, priroda i iznos takvih stavki može biti relevantna korisnicima financijskih izvještaja u razumijevanju financijskog položaja i uspjeha poduzeća te za donošenje projekcija vezanih uz financijski položaj i uspjeh. Takve se informacija obično objavljuju u bilješkama uz financijske izvještaje. 17. Okolnosti koje mogu dovesti do odvojenog objavljivanja stavki prihoda i rashoda sukladno točki 16. obuhvaćaju: (
a)otpis zaliha do neto vrijednosti koja se može realizirati ili nekretnina, postrojenja i opreme do nadoknadivog iznosa, kao i povrat takvih otpisa; (
b)restrukturiranje aktivnosti nekog poduzeća i povrat bilo kojih rezerviranja za troškove restrukturiranja; (
c)otuđenje predmeta, nekretnina, postrojenja i opreme; (
d)otuđenje dugoročnih ulaganja; (
e)obustavljeno poslovanje; (
f)podmirenje sudskih sporova; i (
g)ostale povrate rezerviranja. Promjene računovodstvenih procjena 18. Kao rezultat nesigurnosti koje su sastavni dio poslovnih aktivnosti, velik broj stavki u financijskim izvještajima nije moguće točno mjeriti, već se mogu samo procijeniti. Postupak procjenjivanja sadrži prosudbe zasnovane na zadnjim raspoloživim informacijama. Primjerice, procjene su potrebne za sumnjiva i sporna potraživanja, zastarjele zalihe, korisni vijek trajanja ili za očekivani uzorak potrošnje ekonomskih koristi sredstava koja se amortiziraju. Korištenje razumnih procjena bitan je dio sastavljanja financijskih izvještaja i time se ne umanjuje njihova pouzdanost. 19. Procjene se mogu promijeniti ako nastupe promjene s obzirom na okolnosti na kojima se procjena temeljila ili kao rezultat novih informacija, većeg iskustva ili naknadnog razvoja. Po svojoj prirodi promjena procjene ne uzrokuje ispravljanje definicije izvanredne stavke i temeljne pogreške. 20. Ponekad je teško razlikovati promjenu računovodstvene politike od promjene računovodstvene procjene. U takvim se slučajevima s takvom promjenom postupa kao promjenom računovodstvene procjene uz odgovarajuće objavljivanje. 21. Učinak promjene računovodstvene procjene treba uključiti u utvrđivanje neto dobiti ili gubitka u: (
a)razdoblju promjene, ako promjena utječe samo na to razdoblje, ili (
b)razdoblju promjene i budućim razdobljima, ako promjena utječe na prvo i druga razdoblja. 22. Promjena računovodstvene procjene može utjecati samo na tekuće razdoblje ili na tekuće i buduća razdoblja. Primjerice, promjena procjene iznosa sumnjivih i spornih potraživanja utječe samo na tekuće razdoblje i stoga se odmah priznaje. Međutim, promjena procijenjenog korisnog vijeka trajanja ili očekivanog uzorka potrošnje ekonomskih koristi sredstva koje se amortizira utječe na rashod amortizacije u tekućem razdoblju i u svakom razdoblju tijekom preostalog korisnog vijeka trajanja tog sredstva. U oba se slučaja učinak promjene, koja se odnosi na tekuće razdoblje, priznaje kao prihod ili rashod tekućeg razdoblja. Učinak na buduća razdoblja, ako postoji, priznaje se u budućim razdobljima. 23. Učinak promjene računovodstvene procjene treba uključiti u istu skupinu izvještaja o dobiti kao što je korišten kod prethodne procjene. 24. Da bi se osigurala usporedivost financijskih izvještaja različitih razdoblja, učinak promjene računovodstvene procjene za procjene koje su prije bile uključene u dobit i gubitak iz redovnih aktivnosti, treba uključiti u tu komponentu neto dobiti ili gubitka. Učinak promjene računovodstvene procjene, za procjenu koja je prije bila uključena kao izvanredna stavka, iskazuje se kao izvanredna stavka. 25. Objavljuje se vrsta i iznos promjene računovodstvene procjene, koja ima važan učinak na tekuće razdoblje ili za koju se očekuje da će imati važan učinak na buduća razdoblja. Ako je nepraktično kvantificirati iznos, tu činjenicu treba objaviti. Temeljne pogreške 26. U tekućem razdoblju moguće je otkriti pogreške u sastavljanju financijskih izvještaja jednog ili više prethodnih razdoblja. Pogreške mogu nastati kao rezultat matematičkih pogreški, pogreški u primjenjivanju računovodstvenih politika, krivog tumačenja činjenica, prijevare ili previda. Ispravljanje ovih pogrešaka obično se provodi kod utvrđivanju neto dobiti ili gubitka tekućeg razdoblja. 27. U rijetkim slučajevima neka pogreška ima tako velik učinak na financijske izvještaje jednog ili više prethodnih razdoblja tako da se ti financijski izvještaji više ne mogu smatrati pouzdanim na datum njihova izdavanja. Te se pogreške nazivaju temeljnim pogreškama. Primjer je temeljne pogreške uključivanje značajnih iznosa nedovršene proizvodnje i potraživanja financijskih izvještaja prethodnog razdoblja u svezi s lažnim ugovorima koje nije moguće provesti. Ispravljanje temeljnih pogrešaka, koje se odnose na prethodna razdoblja, zahtijeva prepravljanje usporednih informacija ili prezentiranje dodatnih pro forma informacija. 28. Ispravljanje temeljnih pogrešaka moguće je razlikovati od promjene računovodstvenih procjena. Po svojoj su prirodi računovodstvene procjene aproksimacije koje mogu tražiti promjene čim dodatne informacije postanu poznate. Primjerice, dobit ili gubitak priznat kao ishod nepredviđenog događaja, koji se prije nije mogao pouzdano procijeniti, ne predstavlja ispravak temeljne pogreške. Osnovni postupak 29. Iznos ispravka temeljne pogreške, koji se odnosi na prethodna razdoblja, treba se iskazati usklađenjem početnog stanja zadržanih zarada. Usporedne informacije treba prepraviti, osim ako to nije izvedivo. 30. Financijski izvještaji, uključujući usporedne informacije za prethodna razdoblja, prezentiraju se ako je temeljna pogreška bila ispravljena u razdoblju u kojem je nastala. Stoga se iznos ispravka, koji se odnosi na svako prezentirano razdoblje, uključuje u neto dobit ili gubitak toga razdoblja. Iznos ispravka, koji se odnosi na razdoblja koja prethode onima uključenim u usporedne informacije u financijskim izvještajima, treba ispraviti na teret početnog stanja zadržanih zarada u najranijem prezentiranom razdoblju. Sve druge informacije, koje su prezentirane s obzirom na prethodna razdoblja (kao što su izvorni sažeci financijskih podataka), također se prepravljaju. 31. Prepravljanje usporednih informacija nužno ne dovodi do ispravka financijskih izvještaja koje su usvojili dioničari, a bili su registrirani ili pohranjeni kod nadležnih organa vlasti. Međutim, nacionalni zakoni mogu zahtijevati izmjenu takvih financijskih izvještaja. 32. Poduzeće treba objaviti sljedeće: (
a)prirodu temeljne pogreške, (
b)iznos ispravka za tekuće razdoblje i za svako prezentirano prethodno razdoblje, (
c)iznos ispravka koji se odnosi na razdoblja koja prethode onima uključenim u usporedne informacije i (
d)činjenicu da su usporedne informacije prepravljene ili da je to nepraktično izvesti. Dopušteni alternativni postupak 33. Iznos ispravka temeljne pogreške treba se uključiti u utvrđivanje neto dobiti ili gubitka tekućeg razdoblja. Usporedne informacije treba predočiti onako kako su bile prikazane u financijskim izvještajima prethodnog razdoblja. Dodatne pro forma informacije, sastavljene u skladu s točkom 29., treba prezentirati, osim ako je to nepraktično izvesti. 34. Ispravak temeljne pogreške uključuje se u utvrđivanje neto dobiti ili gubitka tekućeg razdoblja. Međutim, dodatne se informacije često predočavaju u posebnim stupcima da se prikaže neto dobit ili gubitak tekućeg razdoblja i u svakom prethodnom prezentiranom razdoblju, kao da je temeljna pogreška bila ispravljena u razdoblju u kojem je nastala. Može biti potrebno da se ovaj računovodstveni postupak primjeni u zemljama u kojima se zahtijeva da financijski izvještaji sadrže usporedne informacije koje su u skladu s financijskim izvještajima predočenim u prethodnim razdobljima. 35. Poduzeće treba objaviti sljedeće: (
a)prirodu temeljne pogreške, (
b)iznos ispravka priznatog u neto dobiti i gubitku tekućeg razdoblja, i (
c)iznos ispravka uključenog u svako razdoblje za koje se predočavaju pro forma informacije i iznos ispravka koji se odnosi na razdoblja koja prethode razdobljima uključenim u pro forma informacije. Ako je nepraktično predočiti pro forma informacije, tu činjenicu treba objaviti. Promjene računovodstvenih politika 36. Korisnici trebaju biti u mogućnosti usporediti financijske izvještaje nekog poduzeća tijekom određenog razdoblja radi uočavanja trendova u njegovom financijskom položaju, uspješnosti i novčanim tijekovima. Stoga se u svakom razdoblju uobičajeno primjenjuju iste računovodstvene politike. 37. Promjenu računovodstvene politike treba provesti samo ako to zahtijeva zakon, tijelo koje donosi računovodstvene standarde ili ako bi ta promjena imala za posljedicu prikladnije prikazivanje događaja ili transakcija u financijskim izvještajima poduzeća. 38. Do prikladnijeg prikazivanja događaja ili transakcija u financijskim izvještajima dolazi onda kada nova računovodstvena politika ima za posljedicu dobivanje relevantnijih i pouzdanijih informacija o financijskom položaju, uspješnosti ili novčanim tijekovima poduzeća. 39. Sljedeće stavke nisu promjene računovodstvenih politika: (
a)usvajanje računovodstvene politike za događaje ili transakcije koji se bitno razlikuju od prijašnjih događaja ili transakcija i (
b)usvajanje nove računovodstvene politike za događaje ili transakcije koje se nisu ranije pojavljivale ili su bile nevažne. Početno je prihvaćanje politike za knjiženje sredstava po revaloriziranim iznosima promjena računovodstvene politike, ali se time postupa kao s revalorizacijom sukladno Međunarodnom računovodstvenom standardu 16, Nekretnine, postrojenja i oprema ili Međunarodnom računovodstvenom standardu 25, Računovodstvo financijskih ulaganja, ako je to prikladno, a ne u skladu s ovim Standardom. Zato točke 49. do 57. Standarda nisu primjenjive na takve promjene računovodstvene politike. 40. Promjena računovodstvene politike, sukladno zahtjevima ovog Standarda, primjenjuje se od datuma primjene ili retroaktivno. Retroaktivna primjena dovodi do toga da se nova računovodstvena politika primjenjuje na događaje i transakcije kao da je nova računovodstvena politika bila oduvijek u upotrebi. Zato se računovodstvena politika primjenjuje na događaje i transakcije od dana njihovog nastanka. Primjena unaprijed znači da se nova računovodstvena politika primjenjuje na događaje i transakcije koje nastaju nakon datuma promjene. U prethodnim razdobljima ne provode se nikakva usklađivanja, kako na početnom stanju zadržanih zarada, tako i u prikazivanju neto dobiti ili gubitka tekućeg razdoblja, budući se postojeća stanja ponovno ne izračunavaju. Međutim, nova računovodstvena politika primjenjuje se na postojeća stanja od datuma ove promjene. Primjerice, poduzeće može donijeti odluku da će promijeniti svoju računovodstvenu politiku vezanu za troškove posudbe i kapitalizirati ove troškove u skladu s dopuštenim postupkom u Međunarodnom računovodstvenom standardu 23, Troškovi posudbe. Prema primjeni unaprijed nova se politika primjenjuje samo na troškove posudbe koji nastaju nakon datuma promjene računovodstvene politike. Usvajanje međunarodnog računovodstvenog standarda 41. Promjena računovodstvene politike, koja se provodi po prihvaćanju međunarodnog računovodstvenog standarda, treba se obračunati u skladu s propisanim prijelaznim odredbama, ako postoje u tom međunarodnom računovodstvenom standardu. U nedostatku bilo kakvih prijelaznih odredbi promjena računovodstvene politike treba biti primijenjena u skladu s osnovnim postupkom u točkama 44., 47. i 48. ili dopuštenim alternativnim postupkom u točkama 49., 51. i 52. 42. Prijelazne odredbe u međunarodnom računovodstvenom standardu mogu zahtijevati retroaktivnu promjenu ili primjenu unaprijed računovodstvene politike. 43. Ako poduzeće nije usvojilo neki novi međunarodni računovodstveni standard, kojeg je publicirao Komitet za međunarodne računovodstvene standarde, ali koji još nije stupio na snagu, poduzeće se potiče da objavi prirodu buduće promjene računovodstvene politike te procjenu učinka na njegovu dobit ili gubitak i financijski položaj. Druge promjene računovodstvenih politika - osnovni postupak 44. Promjenu računovodstvene politike treba primijeniti retroaktivno, osim ako iznos bilo kojeg iz toga proizašlog ispravka, koji se odnosi na prethodna razdoblja nije moguće razumno utvrditi. Svaki ispravak proizašao iz toga treba iskazati kao usklađivanje početnog stanja zadržanih zarada. Usporedne informacije trebaju se prepraviti, osim ako je to nepraktično uraditi.1 45. Financijski izvještaji, uključujući usporedne informacije za prethodna razdoblja, predočavaju se kao da je nova računovodstvena politika stalno bila u primjeni. Stoga se usporedne informacije prepravljaju da bi odražavale novu računovodstvenu politiku. Iznos usklađivanja, koji se odnosi na razdoblja koja prethode onima uključenim u financijske izvještaje, usklađuje se na teret početnog stanja zadržanih zarada najranijeg predočenog razdoblja. Sve druge informacije u svezi s prethodnim razdobljima, kao što su povijesni sažeci financijskih podataka također treba prepraviti. 46. Prepravljanje usporednih informacija nužno ne dovodi do izmjene financijskih izvještaja koje su usvojili dioničari, a bili su registrirani ili pohranjeni kod nadležnih državnih organa. Međutim, nacionalni zakoni mogu zahtijevati ispravak takvih financijskih izvještaja. 47. Promjenu računovodstvene politike treba primijeniti unaprijed kada iznos usklađivanja početnog stanja zadržanih zarada, kojeg zahtijeva točka 49. nije moguće razumno utvrditi. 48. Kada promjena računovodstvene politike ima značajan učinak na tekuće razdoblje, bilo koje prethodno prezentirano razdoblje ili može imati značajan učinak u idućim razdobljima, poduzeće treba objaviti sljedeće: (
a)razloge za promjenu, (
b)iznos usklađivanja za tekuće razdoblje i za svako prezentirano razdoblje, (
c)iznos usklađivanja koji se odnosi na razdoblja koja prethode onima uključenim u usporedne informacije, i (
d)činjenicu da su usporedne informacije prepravljene ili da je to neizvedivo. Druge promjene računovodstvenih politika - dopušteni alternativni postupak 49. Promjenu računovodstvene politike treba primijeniti retroaktivno, osim ako iznos bilo kojeg usklađivanja proizašlog iz toga, koji se odnosi na prethodna razdoblja, nije moguće razumno utvrditi. Svako takvo usklađivanje treba uključiti u utvrđivanje neto dobiti ili gubitka za tekuće razdoblje. Usporedne informacije treba predočiti na način kao što su bile iskazane u financijskim izvještajima prethodnog razdoblja. Dodatne pro forma usporedne informacije, sastavljene sukladno točki 49., trebaju biti predočene, osim ako to nije izvedivo. 50. Ispravci koji proizlaze iz promjene računovodstvene politike uključuju se u utvrđivanje neto dobiti ili gubitka razdoblja. Međutim, dodatne usporedne informacije često se predočavaju u obliku odvojenih stupaca da bi se prikazao neto dobit ili gubitak i financijski položaj tekućeg razdoblja i svakog prethodnog predočenog razdoblja kao da je nova računovodstvena politika oduvijek u primjeni. Ovaj računovodstveni postupak može se primijeniti u zemljama gdje se od financijskih izvještaja zahtijeva da sadrže usporedne informacije koje su u skladu s financijskim izvještajima predočenim u prethodnim razdobljima. 51. Promjenu računovodstvene politike treba primijeniti unaprijed kada iznos, koji treba uključiti u neto dobit ili gubitak tekućeg razdoblje (kako zahtijeva točka 54.), nije moguće razumno utvrditi. 52. Kada promjena računovodstvene politike ima značajan učinak na tekuće razdoblje, bilo koje prethodno predočeno razdoblje ili može imati značajan učinak u idućim razdobljima, poduzeće treba objaviti sljedeće: (
a)razloge za promjenu, (
b)iznos usklađivanja priznatog u neto dobit ili gubitak u tekućem razdoblju, (
c)iznos usklađivanja uključenog u svako razdoblje za koje se predočavaju pro forma informacije te iznos usklađivanja koji se odnosi na razdoblja koja prethode onima uključenim u financijske izvještaje. Ako je nepraktično predočiti pro forma informacije, tu činjenicu treba objaviti. Datum stupanja na snagu 53. Ovaj Međunarodni računovodstveni standard stupa na snagu za financijske izvještaje koji obuhvaćaju razdoblja koja počinju 1. siječnja 1999. ili poslije toga. Dodatak Ovaj dodatak samo je ilustracija i nije sastavni dio standarda. Svrha je ovog dodatka objašnjenje primjene standarda i pomoć u razjašnjavanju njegova značenja. Izvaci iz izvještaja o dobiti i izvještaja o zadržanim zaradama navedeni su da se prikažu učinci dolje opisanih transakcija na ove financijske izvještaje. Ovi izvaci nisu nužno u skladu sa svim zahtjevima vezanim za objavljivanje i predočavanje prema drugim međunarodnim računovodstvenim standardima. Izvanredne stavke i prestanak poslovanja "Alpha Co" Izvadak iz izvještaja o dobiti 19X1. 19X0. Bruto dobit 10.000 12.000 Gubitak od prodaje djelatnosti proizvodnje ventila za kamionske motore (Bilješka 1.) (3.000) - Porez na dobit (2.100) (3.600) Dobit iz redovnih aktivnosti 4.900 8.400 Izvanredna stavka - gubitak u svezi s izvlaštenjem djelatnosti proizvodnje ventila za motore osobnih automobila u državi R (bez poreza na dobit) - (3.150) Neto dobit 4.900 5.250 Izvadak iz bilješki uz financijske izvještaje 1. "Alpha" je 1. srpnja 19X1. prodala svoju djelatnost proizvodnje ventila za kamionske motore. Rezultati te djelatnosti prethodno su bili uključeni u industrijski segment proizvodnje ventila i domaći zemljopisni segment. Gubitak je razlika između utrška od prodaje djelatnosti i neto knjigovodstvenog iznosa sredstava i obveza djelatnosti na datum prodaje. Priznati prihodi, koji se odnose na ovu djelatnost od 1. siječnja 19X1. do 1. srpnja 19X1., bili su 15.000 (35.000 - 19X0.), a dobit prije oporezivanja iznosila je 5.000 (10.000 - 19X0.). 2. 1. listopada 19X0., "Alphina" djelatnost za proizvodnju ventila za osobne automobile u državi R izvlaštena je bez naknade od strane te države. Rezultati te djelatnosti prethodno su bili uključeni u industrijski segment proizvodnje ventila i zemljopisni segment Pacifik. Gubitak proistekao iz ovog izvlaštenja obračunat je kao izvanredna stavka. Gubitak nastao zbog izvlaštenja je neto knjigovodstveni iznos sredstava i obveza djelatnosti na datum izvlaštenja. Priznati prihodi koji se odnose na tu djelatnost od 1. siječnja 19X0. do 1. listopada 19X0., iznosili su 10.000, dok je dobit prije oporezivanja bila 2.000. Temeljne pogreške Tijekom 19X2., "Beta Co." otkrila je da su neki proizvodi, koji su bili prodani tijekom 19X1., neispravno uključeni u zalihe sa stanjem 31. prosinca 19X1. u iznosu 6.500. "Betina" računovodstvena evidencija za 19X2. pokazuje prihod od prodaje 104.000, troškove prodane robe 86.500 (uključujući i grešku u početnim zalihama 6.500) i porez na dobit 5.250. U 19X1. "Beta" izvještava: Prihod od prodaje 73.500 Troškovi prodane robe (53.500) Dobit od redovnih aktivnosti prije poreza na dobit 20.000 Porez na dobit (6.000) Neto dobit 14.000 Početno stanje zadržanih zarada 19X1. bilo je 20.000, a zaključno stanje iste godine 34.000. "Betina" stopa poreza na dobit za 19X1. i 19X2. bila je 30%. "Beta Co" Izvadak iz Izvještaja o dobiti prema osnovnom postupku 19X2. 19X1. (prepravljeno) Prihodi od prodaje 104.000 73.500 Troškovi prodane robe (80.000) (60.000) Dobit iz redovnih aktivnosti prije poreza na dobit 24.000 13.500 Porez na dobit (7.200) (4.050) Neto dobit 16.800 9.450 "Beta Co" Izvještaj o zadržanim zaradama prema osnovnom postupku 19X2. 19X1. Početno stanje zadržanih zarada kako je (prepravljeno) prethodno iskazano 34.000 20.000 Ispravak temeljne pogreške (bez poreza na dobit u iznosu 1.950 ) - Bilješka 1. (4.550) - Početno stanje zadržanih zarada (prepravljeno) 29.450 20.000 Neto dobit 16.800 9.450 Zaključno stanje zadržanih zarada 46.250 29.450 Izvadak iz bilješki uz financijske izvještaje 1. Neki proizvodi koji su bili prodani u 19X1. neispravno su bili uključeni u zalihe sa stanjem 31. prosinca 19X1. u iznosu 6.500. Financijski izvještaji za 19X1. prepravljeni su da se ispravi ta pogreška. "Beta Co" Izvadak iz izvještaja o dobiti prema dopuštenom alternativnom postupku Pro forma 19X2. 19X1. 19X2. 19X1. (prep.) (prepravljeno) Prihod od prodaje 104.000 73.500 104.000 73.500 Troškovi prodane robe (Bilješka 1.) (86.500) (53.500) (80.000) (60.000) Dobit iz redovnih aktivnosti prije poreza na dobit 17.500 20.000 24.000 13.500 Porez na dobit (sadrži učinke ispravke temeljne pogreške) (5.250) (6.000) (7.200) (4.050) Neto dobit 12.250 14.000 16.800 9.450 "Beta Co" Izvještaj o zadržanim zaradama prema dopuštenom alternativnom postupku Pro forma 19X2. 19X1. 19X2. 19X1. (prep.) (prepravljeno) Početno zadržane zarade (kako je prethodno iskazano) 34.000 20.000 34.000 20.000 Ispravak temeljne pogreške (bez poreza na dobit u iznosu 1.950) - - (4.550) - Početno stanje zadržanih zarada (prepravljeno) 34.000 20.000 29.450 20.000 Neto dobit 12.250 14.000 16.800 9.450 Zaključno stanje zadržanih zarada 46.250 34.000 46.250 29.450 Izvadak iz bilješki uz financijske izvještaje 1. Troškovi prodane robe za 19X2. sadrže 6.500 za neke proizvode koji su bili prodani u 19X1., ali su neispravno bili uključeni u zalihe sa stanjem 31. prosinca 19X1. Prepravljena pro forma informacija za 19X2. i 19X1. prezentirana je kao da je greška ispravljena u 19X1. Promjene računovodstvene politike Tijekom 19X2 "Gamma Co." promijenila je svoju računovodstvenu politiku u odnosu na postupak s troškovima posudbe koji se izravno pripisuju nabavi hidroelektrane u gradnji za ovo poduzeće. U prethodnim razdobljima "Gamma" je kapitalizirala takve troškove, bez poreza na dobit, sukladno dopuštenom alternativnom postupku u Međunarodnom računovodstvenom standardu 23, Troškovi posudbe. Sada je "Gamma" odlučila te troškove priznati kao rashode, umjesto da ih kapitalizira, kako bi se držala osnovnog postupka u MRS-u 23. "Gamma" je kapitalizirala troškove posudbe u iznosu 2.600 nastale tijekom 19X1. i 5.200 u razdobljima prije 19X1. Svi su troškovi posudbe, nastali u prethodnim godinama u svezi s gradnjom hidroelektrane, kapitalizirani. "Gamina" računovodstvena evidencija za 19X2. prikazuje: dobit od redovnih aktivnosti prije kamata i poreza na dobit u iznosu 30.000, rashode za kamate 3.000 (odnose se samo na 19X2.) i porez na dobit 8.100. "Gamma" još nije priznala niti jedan iznos amortizacije hidroelektrane budući da još nije u upotrebi. U 19X1. "Gamma" je izvijestila: Dobit od redovnih aktivnosti prije kamata i poreza na dobit 18.000 Rashodi za kamate - Dobit od redovnih aktivnosti prije poreza na dobit 18.000 Porez na dobit (5.400) Neto dobit 12.600 Početno stanje zadržanih zarada 19X1. bilo je 20.000, a zaključno stanje zadržanih zarada iste godine 32.600. "Gamina" stopa poreza na dobit za 19X1. i 19X2. bila je 30%. "Gamma Co" Izvadak iz izvještaja o dobiti prema osnovnom postupku 19X2. 19X1. (prepravljeno) Dobit od redovnih aktivnosti prije kamata i poreza na dobit 30.000 18.000 Rashod za kamate (3.000) (2.600) Dobit od redovnih aktivnosti prije poreza na dobit 27.000 15.400 Porez na dobit (8.100) (4.620) Neto dobit 18.900 10.780 "Gamma Co." Izvještaj o zadržanim zaradama prema osnovnom postupku 19X2. 19X1. (prepravljeno) Početno stanje zadržanih zarada kako su prethodno iskazane 32.600 20.000 Promjena računovodstvene politike u odnosu na kapitalizaciju kamata (bez poreza na dobit u iznosu 2,340 za 19X2. i 1,560 za 19X1.) (Bilješka 1.) (5.460) (3.640) Početno stanje zadržanih zarada (prepravljeno) 27.140 16.360 Neto dobit 18.900 10.780 Zaključno stanje zadržanih zarada 46.040 27.140 Izvadak iz bilješki uz financijske izvještaje 1. Tijekom 19X2. "Gamma" je promijenila svoju računovodstvenu politiku u odnosu na postupak s troškovima posudbe vezanih uz hidroelektranu koja se još gradi za "Gammu". Da bi se držala osnovnog postupka u MRS-u 23, Troškovi posudbe, poduzeće sada te troškove priznaje kao rashode umjesto da ih kapitalizira. Ova promjena računovodstvene politike obračunata je unatrag. Usporedni izvještaji za 19X1. prepravljeni su da bi bili u skladu promijenjenom politikom. Učinak ove promjene je povećanje rashoda za kamate u iznosu 3.000 (19X2.) i 2.600 (19X1.). Početno stanje zadržanih zarada 19X1. smanjeno je za 5.200, a to je iznos usklađivanja koji se odnosi na razdoblja prije 19X1. "Gamma Co" Izvadak iz izvještaja o dobiti prema dopuštenom alternativnom postupku Pro forma 19X2. 19X1. 19X2. 19X1. (prepravljeno) (prepravljeno) Dobit od redovnih aktivnosti prije kamata i poreza na dobit 30.000 18.000 30.000 18.000 Rashod za kamate (3.300) - (3.000) (2.600) Kumulativni učinak promjena računovodstve- ne politike (7.800) - - - Dobit od redovnih aktivnosti prije poreza na dobit 19.200 18.000 27.000 15.400 Porez na dobit (sadrži učinke promjena raču- novodstvene politike) (5.760) (5.400) (8.100) (4.620) Neto dobit 13.440 12.600 18.900 10.780 "Gamma Co" Izvadak o zadržanim zaradama prema dopuštenom alternativnom postupku Pro forma 19X2. 19X1. 19X2. 19X1. (prepravljeno) (prepravljeno) Početno stanje zadržanih zarada kako je prethodno izviješteno 32.600 20.000 32.600 20.000 Promjena računovodstvene politike u pogledu kapitalizacije kamata (bez poreza na dobit 2.340 za 19X2. i 1.560 za 19X1.) (Bilješka 1.) - - (5.460) (3.640) Početno stanje zadržanih zarada (prepravljeno) 32.600 20.000 27.140 16.360 Neto dobit 13.440 12.600 18.900 10.780 Zaključno stanje zadržanih zarada 46.040 32.600 46.040 27.140 Izvadak iz bilješki uz financijske izvještaje 1. U izvještaju o dobiti za 19X2. izvršeno je usklađivanje u iznosu 7.800 koje predstavlja učinak promjene računovodstvene politike u odnosu na postupak s troškovima posudbe vezane uz hidroelektranu koja je u izgradnji za poduzeće "Gamma". Da bi se pridržavalo osnovnog postupka u MRS-u 23, Troškovi posudbe, poduzeće "Gamma" sada te troškove priznaje u rashode umjesto da ih kapitalizira. Ova promjena računovodstvene politike obračunata je unatrag. Prezentirana je prepravljena pro forma informacija koja pretpostavlja da je nova politika bila stalno u primjeni. Početno stanje zadržanih zarada u pro forma informaciji za 19X1. smanjeno je za 5.200, što je iznos usklađivanja, a odnosi se na razdoblja prije 19X1. Međunarodni računovodstveni standard 10 (promijenjen 1999.) Događaji nakon datuma bilance Kazalo CILJ DJELOKRUG Točke 1 DEFINICIJE 2 - 6 PRIZNAVANJE I MJERENJE 7 - 12 Usklađivanje događaja nakon datuma bilance 7 - 8 Neusklađivanje događaja nakon datuma bilance 9 - 10 Dividende 11 - 12 NEOGRANIČENO VRIJEME POSLOVANJA 13 - 15 OBJAVLJIVANJE 16 - 21 Datum odobravanja izdavanja financijskih izvještaja 16 - 17 Ažuriranje informacija objavljenih o stanjima na datum bilance 18 - 19 Neusklađivanje događaja nakon datuma bilance 20 - 21 DATUM STUPANJA NA SNAGU 22 - 23 Standarde, koji su tiskani masnim kurzivom, treba čitati kao osnovno gradivo povezano uputama za primjenu u ovom Standardu te u kontekstu Predgovora Međunarodnim računovodstvenim standardima. Međunarodni računovodstveni standardi ne primjenjuju se na beznačajne stavke (vidjeti točku 12 Predgovora). CILJ Cilj je ovoga MRS-a propisati:
a)kada poduzeće treba uskladiti financijske izvještaje za događaje nastale nakon datuma bilance i
b)objavljivanje informacija koje poduzeće treba dati o datumu kada su financijski izvještaji odobreni za izdavanje i o događajima nastalim nakon datuma bilance. Ovaj MRS također zahtijeva da poduzeće ne treba sastavljati financijske izvještaje na temeljnoj računovodstvenoj pretpostavci neograničenog vremena poslovanja ako događaji nakon datuma bilance ukazuju da pretpostavka neograničenog vremena poslovanja više nije prikladna. DJELOKRUG 1. Ovaj se MRS treba primijeniti u računovodstvu događaja nakon datuma bilance i njihova objavljivanja. DEFINICIJE 2. U ovom Standardu koriste se sljedeći izrazi s navedenim značenjem: Događaji nakon datuma bilance jesu povoljni i nepovoljni događaji nastali između datuma bilance i datuma kada su financijski izvještaji odobreni za objavljivanje. Mogu se identificirati dvije vrsta događaja:
a)događaji koji pružaju dokaz stanja koja su postojala na datum bilance (usklađujući događaje nakon datuma bilance) i
b)događaji koji ukazuju na stanja koja su nastala nakon datuma bilance (neusklađujući događaje nakon datuma bilance). 3. Postupak odobravanja financijskih izvještaja za izdavanje razlikuje se što ovisi o upravljačkoj strukturi, zakonskim zahtjevima i postupcima koje treba primjenjivati u sastavljanju i dovršenju financijskih izvještaja. 4. U nekim se slučajevima zahtijeva da poduzeće dostavi financijske izvještaje dioničarima na odobrenje nakon što su financijski izvještaji već izdani. U takvim slučajevima financijski se izvještaji odobravaju za izdavanje na datum izvornog izdavanja, a ne na datum kada su dioničari odobrili financijske izvještaje. Primjer Management poduzeća je 28. veljače 20X2. dovršio nacrte financijskih izvještaja za godinu koja završava 31. prosinca 20X1. 18. ožujka 20X2. uprava je razmatrala financijske izvještaje i odobrila ih za izdavanje. Poduzeće je 19. ožujka obznanilo dobit i druge odabrane financijske informacije. Financijski izvještaji su izvještaji bili raspoloživi dioničarima i drugima 1. travnja 20X2. Godišnja skupština dioničara odobrila je financijske izvještaje 15. svibnja 20X2. te su odobreni financijski izvještaji dostavljeni nadležnom organu 17. svibnja 20X2. Financijski izvještaji odobreni su za izdavanje 18. ožujka 20X2. (datum kada je uprava odobrila izdavanje). 5. U nekim slučajevima od managementa se zahtijeva da izda svoje financijske izvještaje nadzornom odboru (sastavljen isključivo od osoba koji nisu izvršni direktori) za odobrenje. U takvim slučajevima, financijski se izvještaji odobravaju za izdavanje kada ih management odobri za izdavanje nadzornom odboru. Primjer 18. ožujka 20X2. management je odobrio financijske izvještaje za izdavanje svojem nadzornom odboru. Nadzorni odbor, koji je sastavljen isključivo od osoba koji nisu izvršni direktori i može biti sastavljen i od predstavnika zaposlenih te drugih zainteresiranih izvana. Nadzorni odbor odobrio je financijske izvještaje 26. ožujka 20X2. Financijski izvještaji su izvještaji bili raspoloživi dioničarima i drugima 1. travnja 20X2. Godišnja skupština dioničara odobrila je financijske izvještaje 15. svibnja 20X2. te su odobreni financijski izvještaji dostavljeni nadležnom organu 17. svibnja 20X2. Financijski izvještaji odobreni su za izdavanje 18. ožujka 20X2. (datum kada je management odobrio izdavanje nadzornom odboru). 6. Događaji nakon datuma bilance obuhvaćaju sve događaje do datuma kada su financijski izvještaji odobreni za izdavanje, čak ako ti događaji nastanu poslije publiciranja obznanjene dobiti ili drugih financijskih informacija. PRIZNAVANJE I MJERENJE Usklađivanje događaja nakon datuma bilance 7. Poduzeće treba uskladiti iznose koji su priznati u financijskim izvještajima da se iskaže usklađivanje događaja nakon datuma bilance. 8. U nastavku se daju primjeri usklađivanja događaja nastalih nakon datuma bilance koji zahtijevaju da poduzeće uskladi iznose koji su priznati u financijskim izvještajima ili da se priznaju stavke koje ranije nisu bile priznate:
a)sudsko rješenje nakon datuma bilance koje zahtijeva, budući da potvrđuje što je poduzeće već prezentiralo obvezu na datum bilance, da poduzeće uskladi rezerviranje koje je već priznato ili da prizna rezerviranje umjesto samo objavljivanja nepredviđene obveze,
b)primitak informacije nakon datuma bilance koja ukazuje da je vrijednost sredstva umanjena na datum bilance ili da je iznos gubitka od umanjenja vrijednosti koji je ranije priznat za to sredstvo potrebno uskladiti. Primjerice: 1) stečaj komitenta nastao nakon datuma bilance obično potvrđuje da gubitak već postoji na datum bilance kod kupaca i da poduzeće treba uskladiti knjigovodstveni iznos kupaca i 2) prodaja zaliha nakon datuma bilance može dokazati o njihovoj neto vrijednosti koja se može realizirati na datum bilance,
c)određivanje povijesnog troška nabavljene imovine nakon datuma bilance ili prihoda od prodaje imovine, prije datuma bilance,
d)određivanje visine dobiti ili isplata pomoći nakon datuma bilance, ako poduzeće ima sadašnju zakonsku ili izvedenu obvezu na datum bilance za svaku takvu isplatu kao rezultat događaja prije toga datuma (vidjeti MRS 19, Primanja zaposlenih) i
e)otkriće prijevare ili pogrešaka koje ukazuju da su financijski izvještaji nekorektni. Neusklađivanje događaja nakon datuma bilance 9. Poduzeće ne treba uskladiti iznose koji su priznati u financijskim izvještajima da se iskažu neusklađujući događaji nakon datuma bilance. 10. Primjer neusklađujućeg događaja nakon datuma bilance je smanjenje tržišne vrijednosti ulaganja između datuma bilance i datuma kada su financijski izvještaji odobreni za izdavanje. Pad tržišne vrijednosti obično se odnosi na stanje ulaganja na datum bilance, ali odražava okolnosti koje će morati nastati u narednom razdoblju. Prema tomu, poduzeće ne usklađuje iznose ulaganja koji su priznati u financijskim izvještajima. Slično tomu, poduzeće ne ažurira iznose ulaganja koji su objavljeni na datum bilance, iako to može dovesti do dodatnog objavljivanja prema točki 20. Dividende 11. Ako su dividende posjedniku glavničkih instrumenata (kao što je definirano u MRS-u 32, Financijski instrumenti: objavljivanje i prezentiranje) predložene ili deklarirane nakon datuma bilance, poduzeće ne treba priznati te dividende kao obvezu na datum bilance. 12. MRS 1, Prezentiranje financijskih izvještaja, zahtijeva da poduzeće objavi iznos dividendi koje su predložene ili deklarirane nakon datuma bilance, ali prije nego su financijski izvještaji odobreni za izdavanje. MRS 1 zahtijeva da poduzeće ovu informaciju objavi:
a)u samoj bilanci kao zasebni dio glavnice ili
b)u bilješkama uz financijske izvještaje. NEOGRANI&EGRAVE;ENOST VREMENA POSLOVANJA 13. Poduzeće ne treba sastavljati financijske izvještaje na temeljnoj računovodstvenoj pretpostavci neograničenog vremena poslovanja ako management nakon datuma bilance odredi da namjerava likvidirati poduzeće odnosno prestati poslovati ili da nema realne alternative takvoj odluci. 14. Pogoršanje poslovnih rezultata i financijskog položaja nakon datuma bilance može ukazivati na potrebu da se razmotri je li još temeljna računovodstvena pretpostavka neograničenog vremena poslovanja još uvijek primjerena. Ako pretpostavka neograničenog vremena poslovanja više nije primjerena, učinak je takve iskrivljenosti da ovaj MRS zahtijeva temeljnu promjenu računovodstvene osnove, a ne usklađivanje iznosa koji su priznati prema izvornoj računovodstvenoj osnovi. 15. MRS 1, Prezentiranje financijskih izvještaja, zahtijeva određena objavljivanja ako:
a)financijski izvještaji nisu sastavljeni na osnovi neograničenog vremena poslovanja ili
b)management je svjestan značajnih neizvjesnosti koji se odnose na događaje ili stanja koji mogu ukazivati na značajne sumnje o mogućnosti poduzeća da nastavi djelovati na računovodstvenoj pretpostavi neograničenog vremena poslovanja. Događaji ili stanja koja zahtijevaju objavljivanje mogu nastati nakon datuma bilance. OBJAVLJIVANJE Datum odobravanja izdavanja financijskih izvještaja 16. Poduzeće treba objaviti datum kada su financijski izvještaji odobreni za izdavanje i tko je dao to odobrenje. Ako vlasnici poduzeća ili drugi imaju pravo na izmjene i dopune financijskih izvještaja nakon izdavanja, ta se činjenica treba objaviti. 17. Važno je za korisnike da znaju kada su financijski izvještaji odobreni za izdavanje, tako da financijski izvještaji ne sadrže događaje nakon toga datuma. Ažuriranje objavljenih informacija o stanju na datum bilance 18. Ako poduzeće primi informacije nakon datuma bilance o stanju koje je postojalo na datum bilance, poduzeće treba ažurirati objavljene informacije koje se odnose na to stanje u svjetlu novih informacija. 19. U nekim slučajevima poduzeća trebaju ažurirati objavljivanja u svojim financijskim izvještajima da se odraze informacije primljene nakon datuma bilance, čak ako informacije ne utječu na iznose koji se priznaju u financijskim izvještajima. Primjer potreba za ažuriranjem objavljenih informacija je ako postoji raspoloživi dokaz nakon datuma bilance o nepredviđenoj obvezi koja je postojala na datum bilance. Osim što treba razmotriti treba li sada priznati rezerviranje prema MRS-u 37, Rezerviranje, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina, poduzeće ažurira objavljene informacije o nepredviđenoj obvezi u svjetlu navedenoga dokaza. Neusklađivanje događaja nakon datuma bilance 20. Ako su događaji koji nisu usklađeni nakon datuma bilance takve važnosti da bi neobjavljivanje moglo utjecati na mogućnost korisnika financijskih izvještaja za ispravnim ocjenama i odlukama, za svaku značajnu kategoriju neusklađenog događaja nakon datuma bilance poduzeće treba objaviti sljedeće informacije:
a)prirodu događaja i
b)procjenu financijskog učinka ili iskaz da se takva procjena ne može izvršiti. 21. Primjeri događaja koji nisu usklađeni nakon datuma bilance, a koji su takve važnosti da bi neobjavljivanje moglo utjecati na mogućnost korisnika financijskih izvještaja za ispravnim ocjenama i odlukama jesu sljedeći:
a)veća poslovna spajanja nakon datuma bilance (vidjeti MRS 22, Poslovna spajanja, koji zahtijeva određena objavljivanja u takvim slučajevima) ili otuđenje glavnog povezanog društva,
b)obznanjivanje plana prestanka poslovanja, otuđivanje imovine ili podmirenje obveza koje se mogu pripisati prestanku poslovanja ili ulaženje u sporazume da se proda takva imovina ili podmire obveze (vidjeti MRS 35, Prestanak poslovanja)
c)veća kupnja ili otuđenje imovine ili izvlaštenje imovine veće vrijednosti koje provodi država,
d)uništenje glavne proizvodne tvornice u požaru nakon datuma bilance,
e)obznanjivanje ili početak provedbe restrukturiranja (vidjeti MRS 37, Rezerviranje, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina),
f)veće transakcije običnim dionicama i potencijalno redovnim dionicama nakon datuma bilance (vidjeti MRS 33, Zarade po dionici, gdje se poduzeće potiče da objavi opis takvih transakcija, osim onih koje se odnose na kapitalizaciju i razdvajanja dionica),
g)neuobičajeno velike promjene cijene sredstva ili tečaja nakon datuma bilance,
h)promjene poreznih stopa ili poreznih zakona koji su na snazi ili obznanjeni nakon datuma bilance, a koji imaju značajan učinak na tekuću i odgođenu poreznu imovinu i obveze (vidjeti MRS 12, Porez na dobit),
i)preuzimanje značajnih obveza ili nepredviđenih obveza, primjerice, izdavanje značajnih jamstava i
j)početak sudskog postupka koji nastaje isključivo radi događaja nastalih nakon datuma bilance. DATUM STUPANJA NA SNAGU 22. Ovaj Međunarodni računovodstveni Standard stupa na snagu za godišnje financijske izvještaje koji obuhvaćaju razdoblja koja počinju 1. siječnja 2000. ili poslije toga. 23. MRS 37, Rezerviranje, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina 1998. godine je zamijenio dijelove MRS-a 10, Nepredviđeni događaji i događaji nastali nakon datuma bilance, koji uređuje nepredviđene događaje. Ovaj MRS zamjenjuje ostatak MRS-a 10. Međunarodni računovodstveni standard 12 (promijenjen 1996.) Porez na dobit Kazalo Cilj Djelokrug Točke 1 - 4 Definicije 5 - 11 Porezna osnovica 7 - 11 PRIZNAVANJE TEKUĆE POREZNE OBVEZE I TEKUĆE POREZNE IMOVINE 12 - 14 PRIZNAVANJE POREZNE OBVEZE I ODGOÐENE POREZNE IMOVINE 15 - 45 Oporezive privremene razlike 15 - 23 Poslovna spajanja 19 Imovina knjižena po fer vrijednosti 20 Goodwill 21 Početno priznavanje sredstva ili obveza 22 - 23 Privremene razlike koje se mogu odbiti 24 - 33 Negativni goodwill 32 Početno priznavanje sredstva ili obveze 33 Neiskorišteni porezni gubici i neiskorištene porezne olakšice 34 - 36 Ponovno ocjenjivanje nepriznate odgođene porezne imovine 37 Ulaganja u povezana društva, filijale i ovisna društva te udjele u zajedničkim pothvatima 38 - 45 MJERENJE 46 - 56 PRIZNAVANJE TEKUĆEG I ODGOÐENOG POREZA 57 - 68 Račun dobiti i gubitka 58 - 60 Stavke koje su odobrene ili kojima je terećena glavnica 61 - 65 Odgođeni porez koji nastaje iz poslovnog spajanja 66 - 68 PREZENTIRANJE 69 - 78 Porezna imovina i porezne obveze 69 - 76 Prijeboj 71 - 76 Porezni rashod 77 - 78 Porezni rashod (prihod) koji se odnosi na dobit ili gubitak iz redovnih aktivnosti 77 Tečajne razlike od odgođene inozemne porezne obveze ili imovine 78 OBJAVLJIVANJE 79 - 88 DATUM STUPANJA NA SNAGU 89 - 90 Standarde, koji su tiskani masnim kurzivom, treba čitati kao osnovno gradivo povezano uputama za primjenu u ovom Standardu te u kontekstu Predgovora Međunarodnim računovodstvenim standardima. Međunarodni računovodstveni standardi ne primjenjuju se na beznačajne stavke (vidjeti točku 12 Predgovora). Cilj Cilj je ovoga MRS-a propisati računovodstveni postupak kod poreza na dobit. Glavno pitanje računovodstva poreza na dobit je kako obračunati tekući i budući porez kao posljedica:
a)buduće nadoknade (podmirenja) knjigovodstvenog iznosa imovine (obveza) koji su priznati u bilanci i
b)transakcija i drugih događaja tekućeg razdoblja koji su priznati u financijskim izvještajima. Imanentno je priznavanju sredstva ili obveze da izvještajno poduzeće očekuje nadoknaditi ili podmiriti knjigovodstveni iznos toga sredstva ili obveze. Ako je vjerojatno da će nadoknada ili podmirenje toga knjigovodstvenog iznosa kasnije značiti da je porezna obveza veća (manja) nego da takve nadoknade ili podmirenja ako ne bi bilo porezne posljedice, ovaj MRS zahtijeva da poduzeće prizna odgođenu poreznu obvezu (odgođeno porezno sredstvo), uz određena ograničena očekivanja. Ovaj MRS zahtijeva da poduzeće obračuna porezne posljedice transakcija i drugih poslovnih događaja na isti način kako inače obračunava transakcije i poslovne događaje. Prema tomu, uz transakcije i poslovne događaje koji su priznati u računu dobiti i gubitka priznaju se i odnosni porezni učinci u računu dobiti i gubitka. Uz transakcije i poslovne događaje koji su izravno priznati u glavnicu, također se u glavnicu priznaju i odnosni porezni učinci. Slično tomu, priznavanje odgođene porezne imovine i obveze u poslovnim spajanjima utječe na iznos goodwilla ili negativnog goodwilla proizašlog iz tog poslovnog spajanja. Ovaj se Standard također bavi s priznavanjem odgođene porezne imovine proizašle iz neiskorištenih poreznih gubitaka ili neiskorištenih poreznih olakšica, prezentiranjem poreza na dobit u financijskim izvještajima i objavljivanjem informacija koje se odnose na porez na dobit. Djelokrug 1. Ovaj se MRS primjenjuje u računovodstvu poreza na dobit. 2. Sa svrhe ovoga MRS-a, porez na dobit obuhvaća sve domaće i inozemne poreze kojima je osnovica oporeziva dobit. Porez na dobit također obuhvaća i druge poreze kao što su porez na dividende ili kamate čija je obveza plaćanja povezanog društva, ovisnog društva ili zajedničkog pothvata kod raspodjele izvještajnom poduzeću. 3. U nekim zakonodavstvima, porez na dobit se plaća po višoj ili nižoj stopi, ako se dio ili cijela neto dobit ili zadržane zarade isplate kao dividende. S druge strane, u nekim zakonodavstvima, porez na dobit može biti povratni ako se dio ili cijela neto dobit ili zadržane zarade isplate kao dividende. Ovaj MRS ne određuje kada ili kako poduzeće treba obračunati porezne posljedice dividendi i drugih raspodjela izvještajnog poduzeća. 4. Ovaj se MRS ne bavi s računovodstvenim metodama državnih potpora (vidjeti MRS 20, Računovodstvo državnih potpora i objavljivane državne pomoći) ili ulaganjem poreznih olakšica. Međutim, ovaj MRS uređuje računovodstvo privremenih razlika koje mogu nastati iz državnih potpora ili ulaganja poreznih olakšica. Definicije 5. U ovom Standardu koriste se sljedeći izrazi s navedenim značenjem: Računovodstvena dobit je neto dobit ili gubitak razdoblja prije oduzimanja poreznog rashoda. Oporeziva dobit (gubitak) je dobit (gubitak) razdoblja, određena u skladu sa zakonima i drugim propisima koje je propisala porezna vlast, prema kojem postoji obveza (nadoknadivost) poreza na dobit. Porezni rashod (porez na dobit) je zbrojni iznos koji je uključen pri određivanju neto dobiti ili gubitka razdoblja koje se odnosi na tekuće razdoblje i odgođeni porez. Tekući porez je iznos porezne obveze (koja se može naknaditi) oporezive dobiti (poreznog gubitka) razdoblja. Odgođene porezne obveze jesu iznosi porezne obveze budućih razdoblja oporezivih privremenih razlika. Odgođena porezna imovina jesu iznosi poreza na dobit koji se mogu naknaditi u narednim razdobljima u pogledu:
a)privremenih razlika koje se mogu odbiti,
b)prenesenih neiskorištenih poreznih gubitaka i
c)prenesenih neiskorištenih poreznih olakšica. Privremene razlike jesu razlike između knjigovodstvenog iznosa sredstva ili obveze u bilanci i porezne osnovice. Privremene razlike mogu biti:
a)oporezive privremene razlike koje su privremene razlike koje će imati za posljedicu oporezive iznose pri određivanju oporezive dobiti (poreznog gubitka) budućih razdoblja kada se knjigovodstveni iznos sredstva ili obveze naknadi ili podmiri ili
b)privremene razlike koje se mogu odbiti koje su privremene razlike koje će imati za posljedicu oporezive iznose koji se mogu smanjiti pri određivanju oporezive dobiti (poreznog gubitka) budućih razdoblja kada se knjigovodstveni iznos sredstva ili obveze naknadi ili podmiri. Porezna osnovica sredstva ili obveza je iznos koji se može pripisati tom sredstvu ili obvezi za porezne svrhe. 6. Porezni rashod (porez na dobit) obuhvaća tekući porezni rashod (tekući porez na dobit) i odgođeni porezni rashod (odgođeni porez na dobit). Porezna osnovica 7. Porezna osnovica sredstva je iznos koji bi se mogao odbiti za porezne svrhe prema oporezivim budućim ekonomskim koristima koji će pritjecati u poduzeće kada se naknađuje knjigovodstveni iznos sredstva. Ako ove ekonomske koristi ne bi bile oporezive, porezna osnovica sredstva je jednaka njegovom knjigovodstvenom iznosu. Primjeri 1. Nabavna vrijednost stroja je 100. Za porezne svrhe amortizacija u iznosu 30 već je odbijena u tekućem i prijašnjim razdobljima, a preostala vrijednost će se smanjivati putem amortizacije ili odbitkom kod otuđenja. Prihod koji je ostvaren korištenjem stroja je oporeziv, a dobitak od otuđenja stroja bit će oporeziv te bilo koji gubitak od otuđenja bit će odbitni za porezne svrhe. Porezna osnovica stroja je 70. 2. Knjigovodstveni iznos potraživanja za kamate iznosi 100. Prihod od kamata oporezuje se na novčanoj osnovi. Porezna osnovica potraživanja za kamate je nula. 3. Knjigovodstveni iznos potraživanja od kupaca je 100. Prihod je već uključen u oporezivu dobit (porezni gubitak). Porezna osnovica potraživanja od kupaca je 100. 4. Knjigovodstveni iznos potraživanja za dividende od povezanog društva iznosi 100. Dividende nisu oporezive. U suštini, cjelokupni knjigovodstveni iznos sredstva ili obveze može se odbiti na teret ekonomskih koristi. Prema tomu, porezna osnovica potraživanja za dividende je 100.1 5. Knjigovodstveni iznos potraživanja za zajam iznosi 100. Otplata zajma neće imati porezne posljedice. Porezna osnovica zajma je 100. 8. Porezna osnovica obveze je njen knjigovodstveni iznos umanjen za iznos koji se može odbiti za porezne svrhe u vezi te porezne obveze u budućim razdobljima. U slučaju prihoda koji se primi unaprijed, porezna osnovica proizašle obveze je njen knjigovodstveni iznos umanjen za iznos prihoda koji neće biti oporeziv u budućim razdobljima. Primjeri 1. Tekuće obveze obuhvaćaju obračunane (vremenski razgraničeni) rashode u knjigovodstvenom iznosu 100. Odnosni rashod će se odbiti za porezne svrhe na novčanoj osnovi. Porezna osnovica obračunanih rashoda je nula. 2. Tekuće obveze obuhvaćaju prihod od kamata primljen unaprijed u knjigovodstvenom iznosu 100. Prihod od kamata je bio oporezovan na novčanoj osnovi. Porezna osnovica kamata primljenih unaprijed je nula. 3. Tekuće obveze obuhvaćaju obračunane (vremenski razgraničeni) rashode u knjigovodstvenom iznosu 100. Odnosni rashod je već bio odbijen. Porezna osnovica obračunanih rashoda je nula. 4. Tekuće obveze obuhvaćaju obračunane kazne i prekr-šaje u knjigovodstvenom iznosu 100. Kazne i prekršaji se ne mogu odbiti za porezne svrhe. Porezna osnovica obračunanih kazni i prekršaja je 100.2 5. Obveze za zajam imaju knjigovodstveni iznos 100. Otplata zajma neće imati porezne posljedice. Porezna osnovica zajma je 100. 9. Neke stavke imaju poreznu osnovicu, ali se ne priznaju kao imovine i obveze u bilanci. Primjerice, troškovi istraživanja se priznaju kao rashod pri određivanju obračunske dobiti razdoblja u kojem nastanu, mada može biti dopušteno kao odbitna stavka pri utvrđivanju oporezive dobiti (poreznog gubitka) do kasnijeg razdoblja. Razlika između oporezive dobiti troškova istraživanja, iznos koji će porezne vlasti dopustiti kao odbitna stavka u budućim razdobljima, i knjigovodstvenog iznosa nula je privremena razlika koja se može odbiti koje proizlazi iz odgođenog poreznog sredstva. 10. Ako porezna osnovica sredstva ili obveza nije odmah izdvojena, korisno je razmotriti temeljno načelo na kojem se osniva ova MRS odnosno da poduzeće treba, uz određena ograničena očekivanja, priznati odgođenu poreznu obvezu (sredstvo) kad god bi naknada ili podmirenje knjigovodstvenog iznosa sredstva ili obveza mogla dovesti do porezne obveze koja je veća (manja) nego ako takve nadoknade ili podmirenja ne bi imalo porezne posljedice. U primjeru C poslije točke 52. navedene su okolnosti kada može biti korisno razmotriti temeljno načelo, primjerice, kada porezna osnovica sredstva ili obveze ovisi o očekivanom načinu naknade ili podmirenja. 11. U konsolidiranim financijskim izvještajima, privremene se razlike određuju usporedbom knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza u konsolidiranim financijskim izvještajima s odgovarajućom poreznom osnovicom. Porezna se osnovica određuje prema konsolidiranoj poreznoj prijavi u onim zakonodavstvima u kojima se takva prijava popunjava. U drugim zakonodavstvima porezna se osnovica određuje poreznim prijavama svakom poduzeću u grupi. PRIZNAVANJE TEKU&AELIG;E POREZNE OBVEZE I TEKU&AELIG;E POREZNE IMOVINE 12. Tekući porez za tekuće i prethodna razdoblja, u visini u kojoj je neplaćen, treba priznati kao obvezu. Ako plaćeni iznos za tekuće i prijašnja razdoblja prelazi iznos koji se duguje za ta razdoblja, taj se višak treba priznati kao imovina. 13. Korist koja se odnosi na porezni gubitak koji se može prenijeti da se nadoknadi tekući porez prijašnjeg razdoblja treba se priznati kao imovina. 14. Ako se porezni gubitak koristi da se nadoknadi tekući porez prethodnog razdoblja, poduzeće priznaje korist kao sredstvo u razdoblju u kojem porezni gubitak nastaje budući da je vjerojatno da će korist pritjecati u poduzeće i da se korist može pouzdano izmjeriti. PRIZNAVANJE ODGOÐENE POREZNE OBVEZE I ODGOÐENE POREZNE IMOVINE Oporezive privremene razlike 15. Odgođena porezna obveza treba se priznati za sve oporezive porezne razlike, osim ako odgođena porezna obveza proizlazi iz:
a)goodwilla čija se amortizacija ne odbija za porezne svrhe,
b)početnog priznavanja sredstva ili obveze u transakciji koja: 1) nije poslovno spajanje i 2) u vrijeme transakcije ne utječe na računovodstvenu dobit niti na oporezivu dobit (porezni gubitak). Međutim, oporezive privremene razlike od ulaganja u povezana poduzeća, filijale i ovisna društva te u udjele u zajedničke pothvate, odgođena porezna obveza treba se priznati u skladu s točkom 39. 16. Svojstveno je priznavanju sredstva da će njegov knjigovodstveni iznos biti nadoknađen u obliku ekonomskih koristi koji pritječu u poduzeće u narednim razdobljima. Ako knjigovodstveni iznos sredstva prelazi njegovu poreznu osnovicu, iznos oporezivih ekonomskih koristi će prelaziti iznos koji će biti dopušten kao odbitna stavka u porezne svrhe. Ova razlika je oporeziva privremena razlika, a obveza da se plati proizašli porez na dobit u budućim razdobljima je odgođena porezna obveza. Budući da poduzeće nadoknađuje knjigovodstveni iznos sredstva, oporeziva privremena razlika će se stornirati i poduzeće će imati oporezivu dobit. Navedeno čini vjerojatnim da će ekonomske koristi otjecati iz poduzeća u obliku poreznih isplata. Prema tomu, ovaj MRS zahtijeva priznavanje svih odgođenih poreznih obveza, izuzev u određenim okolnostima propisanim u točkama 15. i 39. Primjer Sredstvo čija je nabavna vrijednost 150 ima knjigovodstveni iznos 100. Kumulativna amortizacija za porezna svrhe je 90, a porezna stopa je 25%. Porezna osnovica sredstva je 60 (nabavna vrijednost minus kumulativna porezno dopustiva amortizacija u iznosu 90). Da se nadoknadi knjigovodstveni iznos u visini 100, poduzeće mora zaraditi oporezivu dobit i iznosu 100, međutim to će biti u mogućnosti samo ako odbije porezno dopustivu amortizaciju u iznosu 60. Prema tomu, poduzeće će platiti porez na dobit u iznosu 10 (25% od 40) kada nadoknadi knjigovodstveni iznos sredstva. Razlika između knjigovodstvenog iznosa 100 i porezne osnovice 60 je oporeziva privremena razlika u iznosu 40. Prema tomu, poduzeće priznaje odgođenu poreznu obvezu od 10 (25% od 40), predstavljajući porez na dobit koji će platiti kada nadoknadi knjigovodstveni iznos sredstva. 17. Neke privremene razlike nastaju ako se prihod ili rashod uključi u računovodstvenu dobit u jednom razdoblju, ali se uključuje u oporezivu dobit u drugom razdoblju. Takve se privremene razlike često opisuju kao vremenske razlike. U nastavku se daju primjeri privremenih razlika u obliku čije su oporezive privremene razlike i koje stoga imaju za posljedicu odgodu porezne obveze:
a)prihod od kamata je uključen u računovodstvenu dobit na vremenskoj osnovi, ali se u nekim zakonodavstvima može uključiti u oporezivu dobit kada se novac naplati. Porezna osnovica potraživanja koje se priznaje u bilanci u svezi toga prihoda je nula budući da prihodi ne utječu na oporezivu dobit sve dok se novac ne naplati,
b)amortizacija koja se koristi pri određivanju oporezive dobiti (poreznog gubitka) može se razlikovati od amortizacije korištene za određivanje računovodstvene dobiti. Privremena razlika je razlika između knjigovodstvenog iznos sredstva i njegove porezne osnovice, koja je izvorno nabavna vrijednost sredstva umanjena za sve odbitke toga sredstva koje dopuštaju porezne vlasti pri određivanju oporezive dobiti tekućeg i prijašnjih razdoblja. Oporezive privremene razlike nastaju i imaju za posljedicu odgođenu poreznu obvezu, ako se porezni iznos amortizacije ubrzava (ako je porezna amortizacija manje brza od računovodstvene amortizacije, oporeziva porezna razlika nastaje i ima za posljedicu odgođeno porezno sredstvo) i
c)troškovi razvoja mogu se kapitalizirati i amortizirati kroz buduća razdoblja pri određivanju računovodstvene dobiti, ali se smanjuju pri određivanju oporezive dobiti u razdoblju u kojem nastanu. Takvi troškovi razvoja imaju poreznu osnovicu nula, ako su već odbijeni od oporezive dobiti. Privremena razlika je razlika između knjigovodstvenog iznosa troškova razvoja i njihove porezne osnovice koja je nula. 18. Privremene razlike također nastaju ako:
a)trošak nabave poslovnog spajanja koja je stjecanje raspoređuje se na prepoznatljivu imovinu i obveze koja je stečena prema njihovim fer vrijednostima ali nije jednako izvršeno usklađivanje za porezne svrhe (vidjeti točku 19.),
b)imovina se revalorizira i nije jednako izvršeno usklađivanje za porezne svrhe (vidjeti točku 20.),
c)goodwill ili negativni goodwill nastaje kod konsolidacije (vidjeti točke 21. i 32.),
d)porezna osnovica sredstva ili obveze kod početnog priznanja razlikuje se od početnog knjigovodstvenog iznosa, primjerice, ako poduzeće koristi neoporezivu državnu potporu u obliku sredstva (vidjeti točke 22. i 33.) ili
e)knjigovodstveni iznos ulaganja u povezana društva, filijale i ovisna društva ili ulaganja u zajedničke pothvate postane različit od porezne osnovice ulaganja ili udjela (vidjeti točke 38 - 45.). Poslovna spajanja 19. U poslovnom spajanju koje je stjecanje, trošak stjecanja raspoređuje se na prepoznatljivu imovinu i obveze stečenu prema fer vrijednosti na datum transakcije. Privremene razlike nastaju ako na porezne osnovice stečenu prepoznatljivu imovinu i obveza ne utječe poslovno spajanje ili ako utječe različito. Primjerice, ako se knjigovodstveni iznos sredstva poveća do fer vrijednosti, ali porezna osnovica sredstva ostaje u visini nabavne vrijednosti prijašnjeg vlasnika, oporeziva privremena razlika nastaje čiji je rezultat odgođena porezna obveza. Proizašla odgođena porezna obveza utječe na goowill (vidjeti točku 66.). Imovina koja je knjižena po fer vrijednosti 20. Međunarodni računovodstveni standardi dopuštaju da se određena imovina knjiži po fer vrijednosti ili da se trebaju revalorizirati (vidjeti, primjerice, MRS 16, Nekretnine, postrojenja i oprema i MRS 25, Računovodstvo ulaganja). U nekim zakonodavstvima revalorizacija ili prepravljanje sredstva do fer vrijednosti utječe na oporezivu dobit (porezni gubitak) tekućeg razdoblja. Rezultat toga je da se porezna osnovica sredstva usklađuje te privremena razlika ne nastaje. U drugim zakonodavstvima, revalorizacija ili prepravljanje sredstva ne utječe na oporezivu dobit razdoblja revalorizacije ili na prepravljanje te uslijed toga porezna osnovica sredstva se ne usklađuje. Unatoč tomu, buduća nadoknada knjigovodstvenog iznosa rezultirat će oporezivom priljevu ekonomskih koristi u poduzeće, a iznos koji će se moći odbiti za porezne svrhe razlikovat će se od iznosa tih ekonomskih koristi. Razlika između knjigovodstvenog iznosa revaloriziranog sredstva i njegove porezne osnovice je privremena razlika i dovodi do odgođene porezne obveze ili sredstva. To je istina čak ako:
a)poduzeće ne namjerava otuđiti sredstvo. U tim slučajevima, revalorizirani knjigovodstveni iznos sredstva nadoknadit će se kroz upotrebu i to će dovesti do oporezive dobiti, čiji prekoračenje amortizacije će biti dopustivo za porezne svrhe u budućim razdobljima ili
b)porez na kapitalni dobitak se odgađa ako prihod od otuđenja sredstva se ulaže u sličnu imovinu. U takvim slučajevima, porez će na kraju postati obvezan kod prodaje ili upotrebe slične imovine. Goodwill 21. Goodwill je višak troška stjecanja nad stjecateljevim udjelom u fer vrijednosti stečene imovine i obveza koji se mogu identificirati. Mnoge porezne vlasti ne dopuštaju amortizaciju goodwilla kao odbitnu stavku u određivanju oporezive dobiti. Međutim, u takvim zakonodavstvima trošak goodwilla se često ne odbija kada povezano društvo otuđuje odnosnu djelatnost. U takvim zakonodavstvima goodwill ima poreznu osnovicu koja je nula. Razlika između knjigovodstvenog iznosa goodwilla i porezne osnovice koja je nula je oporeziva privremena razlika. Međutim, ovaj MRS ne dopušta priznavanje proizašle odgođene porezne obveze budući da je goodwill ostatak vrijednosti i da bi priznavanje odgođene porezne obveze moglo povećati knjigovodstveni iznos goodwilla. Početno priznavanje sredstva ili obveze 22. Privremena razlika može nastati kod početnog priznavanja sredstva ili obveze, primjerice, ako se dio ili cijeli trošak sredstva neće odbiti za porezna svrhe. Računovodstvena metoda za takvu privremenu razliku ovisi o prirodi transakcije koja dovodi do početnog priznavanja sredstva:
a)kod poslovnog spajanja, poduzeće priznaje odgođenu poreznu obvezu ili sredstvo a to utječe na iznos goodwilla ili negativnog goodwilla (vidjeti točku 19.),
b)ako transakcija utječe na računovodstvenu dobit ili oporezivu dobit, poduzeće priznaje odgođenu poreznu obvezu ili sredstvo i priznaje proizašli odgođeni porezni rashod ili prihod u računu dobiti i gubitka (vidjeti točku 59.),
c)ako transakcija nije poslovno spajanje i ne utječe na računovodstvenu dobit niti na oporezivu dobit, poduzeće bio moglo, u odsustvu izuzetaka navedenih u točki 15. i 24., priznati proizašlu odgođenu poreznu obvezu ili sredstvo i uskladiti istim iznosom knjigovodstveni iznos sredstva ili obveze. Takva bi usklađivanja u financijskim izvještajima mogla biti manje transparentna. Stoga ovaj MRS ne dopušta priznavanje proizašle porezne obveze ili sredstva kod početnog priznanja ili kasnije (vidjeti primjer iza sljedeće točke). Nadalje, poduzeće ne priznaje kasnije promjene nepriznate odgođene porezne obveze ili sredstva kao što se sredstvo otpisuje. 23. U skladu s MRS-om 32, Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje, izdavatelj složenog financijskog instrumenta (primjerice, konvertibilna obveznica) razvrstava instrumentov dio obveze kao obvezu i glavnički dio kao glavnicu. U nekim zakonodavstvima, porezna osnovica dijela obveze kod početnog priznavanja je jednaka početnom knjigovodstvenom iznosu sume obveze i dijela glavnice. Proizašla oporeziva privremena razlika nastaje iz početnog priznanja glavničkog dijela zasebno od dijela obveze. Prema tomu, izuzetak postavljen u točki 15.
b)se ne primjenjuje. Kao posljedica navedenoga poduzeće priznaje proizašlu odgođenu poreznu obvezu. U skladu s točkom 61, odgođeni porez izravno tereti knjigovodstveni iznos glavničkog dijela. U skladu s točkom 58, naknadne promjene odgođene porezne obveze priznaju se u računu dobiti i gubitka kao odgođeni porezni rashod (prihod). Primjer koji objašnjava primjenu točke 22.
c)Poduzeće namjerava koristiti sredstvo čija je nabavna vrijednost 1.000 kroz korisni vijek trajanja od pet godina i tada otuđiti ga za preostalu vrijednost koja je nula. Porezna stopa je 40%. Amortizacija sredstva nije odbitna stavka za porezne svrhe. Kod otuđenja kapitalni dobitak ne bi bio oporeziv i kapitalni gubitak ne bi bio oporeziv. Budući da se naknađuje knjigovodstveni iznos sredstva, poduzeće će zaraditi oporezivu dobit od 1.000 i platiti porez u iznosu 400. Poduzeće ne priznaje proizašlu odgođenu poreznu obvezu u iznosu 400 jer on proizlazi iz početnog priznanja sredstva. U sljedećoj godini, knjigovodstveni iznos sredstva je 800. Pri zarađivanju oporezive dobiti u iznosu 800 poduzeće će platiti porez u iznosu 320. Poduzeće ne priznaje oporezivu poreznu obvezu u iznosu 320 jer proizlazi iz početnog priznanja sredstva. Privremene razlike koje se mogu odbiti 24. Odgođeno porezno sredstvo treba se priznati za sve privremene razlike koje se mogu odbiti u visini u kojoj je vjerojatno da će oporeziva dobit biti raspoloživa prema kojoj privremena razlika koja se može odbiti može se ostvariti, osim ako odgođeno porezno sredstvo nastaje iz:
a)negativnog goodwilla s kojim se postupa kao s odgođenim prihodom u skladu s MRS-om 22, Poslovna spajanja ili
b)početnog priznavanja sredstva ili obveze u transakciji koja: 1) nije poslovno spajanje i 2) u vrijeme transakcije ne utječe na računovodstvenu dobit niti na oporezivu dobit (porezni gubitak). Međutim, privremene razlike koje se mogu odbiti koje se odnose na ulaganja u povezana društva, filijale i ovisna društva te udjela u zajedničke pothvate, odgođeno porezno sredstvo treba se priznati u skladu s točkom 44. 25. Svojstveno je priznavanju obveze da će se knjigovodstveni iznos podmiriti u narednim razdobljima putem odljeva resursa s ekonomskim koristima. Ako resursi imaju odljev iz poduzeća, dio ili svi iznosi mogu se odbiti pri određivanju oporezive dobiti razdoblja poslije razdoblja u kojem je obveza priznata. U takvim slučajevima, privremena razlika postoji između knjigovodstvenog iznosa obveze i njene porezne osnovice. Prema tomu, odgođeno porezno sredstvo nastaje u svezi s porezom na dobit koji će se naknaditi u narednim razdobljima kada će se dopustiti smanjenje obveze kao odbitna stavka u određivanju oporezive dobiti. Slično tomu, ako je knjigovodstveni iznos sredstva manji od njegove porezne osnovice, razlika dovodi do odgođenog poreznog sredstva vezano na porez na dobit koji će se naknaditi u narednim razdobljima. Primjer Poduzeće priznaje obvezu u visini 100 za obračunane troškove proizvodnog jamstva. Za porezne svrhe, troškovi proizvodnog jamstva se neće moći odbiti sve dok poduzeće ne isplati odštetni zahtjev. Porezna stopa je 25%. Porezna osnovica obveze je nula (knjigovodstveni iznos 100, umanjen za iznos koji će se odbiti za porezne svrhe u svezi s tom obvezom u narednim razdobljima). Pri podmirenju obveze za svoj knjigovodstveni iznos, poduzeće će smanjiti buduću oporezivu dobit iznosom 100 i stoga će smanjiti svoje buduće porezne obveze za 25 (25% od 100). Razlika između knjigovodstvenog iznosa 100 i porezne osnovice koja je nula je odbitna privremena razlika u iznosu 100. Prema tomu, poduzeće priznaje odgođeno porezno sredstvo u iznosu 25 (25% od 100), uz uvjet da je vjerojatno da će poduzeće zaraditi dostatnu oporezivu dobit u narednim razdobljima iz koristi od smanjenje porezne obveze. 26. U nastavku se daju primjeri privremenih razlika koje se mogu odbiti koji imaju za posljedicu odgođenu poreznu imovinu:
a)troškovi mirovina mogu se odbiti pri određivanju računovodstvene dobiti kao što uslugu pružaju zaposleni, ali se odbijaju pri određivanju oporezive dobiti kada se doprinose uplati u fond ili kada mirovine isplati poduzeće. Privremena razlika postoji između knjigovodstvenog iznosa obveze i porezne osnovice s time da je porezna osnovica obveze obično nula. Takve privremene razlike koje se mogu odbiti imaju za posljedicu odgođeno porezno sredstvo kao ekonomsku korist koja će pritjecati u poduzeće u obliku odbitka od oporezive dobiti kada se doprinosi uplate ili mirovine isplate,
b)troškovi istraživanja se priznaju kao rashod pri određivanju računovodstvene dobiti u razdoblju u kojem nastanu, ali se ne može dopustiti odbitak pri određivanju oporezive dobiti (poreznog gubitka) sve do kasnijeg razdoblja. Razlika između porezne osnovice troškova istraživanja, koji iznos će porezne vlasti dopustiti kao odbitak u narednim razdobljima, i knjigovodstvenog iznosa koji je nula je privremena razlika koja se može odbiti koja ima za posljedicu odgođeno porezno sredstvo,
c)kod poslovnog spajanja koje je stjecanje, trošak stjecanja se raspoređuje na priznatu imovinu i obveze prema fer vrijednosti na datum transakcije. Kada je obveza priznata kod stjecanja, ali odnosni troškovi nisu odbijeni pri određivanju oporezive dobiti sve do kasnijeg razdoblja, nastaje privremena razlika koja se može dobiti koje će imati za posljedicu odgođeno porezno sredstvo. Odgođeno porezno sredstvo također nastaje ako je fer vrijednost stečenog identificiranog sredstva manja od njene porezne osnovice. U oba slučaja proizašlo odgođeno porezno sredstvo utječe na goodwill (vidjeti točku 66.) i
d)određena se imovina može knjižiti po fer vrijednosti ili se može revalorizirati bez jednakog usklađivanja koje je izvršeno za porezne svrhe (vidjeti točku 20.). Privremena razlika koja se može odbiti nastaje ako porezna osnovica sredstva prelazi njegov knjigovodstveni iznos. 27. Storniranje privremenih razlika koje se mogu odbiti rezultira odbicima pri određivanju oporezive dobiti budućih razdoblja. Međutim, ekonomske koristi u obliku smanjenja poreznih obveza će pritjecati u poduzeće samo ako zaradi dovoljno oporezive dobiti s kojima se odbicima može obaviti prijeboj. Prema tomu, poduzeće priznaje odgođenu poreznu imovinu samo ako je vjerojatno da će oporeziva dobit biti raspoloživa prema kojima se privremene razlike koje se mogu odbiti mogu ostvariti. 28. Vjerojatno je da će oporeziva dobit biti raspoloživa prema kojima se privremene razlike koje se mogu odbiti mogu ostvariti, ako postoje dostatne oporezive privremene razlike koje se odnose na istu poreznu vlast i istog poreznog obveznika koje se očekuje da će stornirati:
a)u istom razdoblju u kojem se očekuje storniranje privremene razlike koja se može odbiti ili
b)u razdobljima u kojima nastaju porezni gubici iz odgođenog poreznog sredstva može se knjižiti za prethodno razdoblje ili buduće razdoblje. U takvim okolnostima odgođeno porezno sredstvo se priznaje u razdobljima u kojem nastaju privremene razlike koje se mogu odbiti. 29. Ako ne postoje dostatne oporezive privremene razlike koje se odnose na istu poreznu vlast i istog poreznog obveznika, odgođeno porezno sredstvo se priznaje u visini da:
a)vjerojatno je da će poduzeće imati dostatno oporezive dobiti koja se odnosi na istu poreznu vlast i istog poreznog obveznika u istom razdoblju kao što je storniranje privremene razlike koja se može odbiti (ili u razdoblju u kojem nastaje porezni gubitak iz odgođenog poreznog sredstva može se knjižiti za prethodno razdoblje ili buduće razdoblje). Pri ocjenjivanju je li će biti dostatno oporezive dobiti u narednim razdobljima, poduzeće zanemaruje oporezive iznose koji nastaju iz privremenih razlika koje se mogu odbiti koje se očekuju da će se ostvariti u narednim razdobljima, budući da će odgođeno porezno sredstvo nastaje iz tih privremenih razlika koje se mogu odbiti samo zahtijevati buduću oporezivu dobit da bi se to ostvarilo ili
b)porezno planiranje mogućnosti jesu raspoložive poduzeću koje će stvoriti oporezivu dobit u odgovarajućim razdobljima. 30. Porezno planiranje mogućnosti jesu akcije koje poduzeće može poduzeti da stvori ili poveća oporezivu dobit, osobito u razdoblju prije isteka poreznog gubitka ili porezne olakšice prethodnog razdoblja. Primjerice, u nekim zakonodavstvima, oporeziva dobit se stvara ili povećava:
a)izborom da se ima oporezivi prihod od kamata na osnovi naplate ili potraživanja,
b)odgađanjem naplate potraživanja za određene odbitke od oporezive dobiti,
c)prodajom i možda povratnim najmom imovine koja je precijenjena ali za koju porezna osnovica nije usklađena da se iskaže takva precijenjenost,
d)prodajom imovine koja stvara neoporezivu dobit (kao što je, u nekim zakonodavstvima, državna obveznica) da se kupi drugo ulaganje koje stvara oporezivu dobit. Ako porezno planiranje omogućuje unaprijed oporezivu dobit iz kasnijeg razdoblja od ranijeg razdoblja, ostvarenje poreznog gubitka ili porezne olakšice koja se prenosi u naredno razdoblje ovisit će o postojanju buduće oporezive dobiti iz izvora koji nisu buduće nastale privremene razlike. 31. Ako poduzeće ima pregled zadnjih gubitaka ono razmatra upute iz točki 35. i 36. Negativni goodwill 32. Ovaj MRS ne dopušta priznavanje odgođenog poreznog sredstva koje nastaje iz odbitaka privremenih razlika vezanih za negativni goodwill s kojim se postupa kao s odgođenim prihodom u skladu s MRS-om 22, Poslovna spajanja, budući da je negativni goodwill ostatak vrijednosti, a priznavanje odgođenog poreznog sredstva moglo bi povećati knjigovodstveni iznos goodwilla. Početno priznavanje sredstva ili obveze 33. Jedini slučaj kada nastaje odgođeno porezno sredstvo kod početnog priznavanja sredstva je kada se neoporeziva državna potpora u obliku sredstva odbija pri određivanju knjigovodstvenog iznosa sredstva, ali se iz poreznih razloga ne smanjuje od amortizacijskog iznosa sredstva (drugim riječima, njegove porezne osnovice), a knjigovodstveni iznos sredstva je manji od porezne osnovice i dovodi do privremene razlike koja se može odbiti. Državna potpora također se može iskazati kao odgođeni prihod u kojem slučaju razlika između odgođenog prihoda i porezne osnovice koja je nula je privremena razlika koja se može odbiti. Koja god metoda prezentiranja se usvoji, poduzeće ne priznaje proizašlo odgođeno porezno sredstvo iz razloga navedenih u točki 22. Neiskorišteni porezni gubici i neiskorištene porezne olakšice 34. Odgođeno porezno sredstvo treba se priznati za prenesene neiskorištene porezne gubitke i neiskorištene porezne olakšice u visini da je vjerojatno da će buduća dobit biti raspoloživa prema kojima se neiskorišteni porezni gubici i neiskorištene porezne olakšice mogu ostvariti. 35. Kriterij za priznavanje odgođene porezne imovine proizašle iz prenesenih neiskorištenih poreznih gubitaka i neiskorištenih poreznih olakšica jest isti kao što je kriterij za priznavanje odgođene porezne imovine proizašle iz privremenih razlika koje se mogu odbiti. Međutim, postojanje neiskorištenih poreznih gubitaka se čvrsto dokazuje da buduća porezna dobit neće biti raspoloživa. Prema tomu, ako poduzeće ima podatke o posljednjim gubicima, poduzeće priznaje odgođeno porezno sredstvo koje nastaje iz neiskorištenih poreznih gubitaka ili poreznih olakšica samo u visini da poduzeće ima dostatno privremenih razlika koje se mogu odbiti ili postoji drugi zadovoljavajući dokaz da će oporeziva dobit biti dostatna prema kojima neiskorišteni porezni gubici ili neiskorištene porezne olakšice poduzeće može ostvariti. U takvim okolnostima, prema točki 82. zahtijeva se objavljivanje iznosa odgođenog poreznog sredstva i vrste dokaza koji podupiru njegovo priznavanje. 36. Pri ocjenjivanju vjerojatnosti da će oporeziva dobit biti raspoloživa prema kojem se neiskorišteni gubici i porezne olakšice mogu ostvariti, poduzeće razmatra sljedeće kriterije:
a)ima li poduzeće dostatno oporezivih privremenih razlika iste porezne vlasti i istog poreznog obveznika, koje će imati za posljedicu oporezive iznose prema kojima se neiskorištene porezne gubitke i neiskorištene porezne olakšice mogu ostvariti prije nego isteknu,
b)postoji li vjerojatnost da će poduzeće imati oporezivu dobit prije nego isteknu neiskorišteni gubici i porezne olakšice,
c)je li neiskorišteni porezni gubici proizlaze iz prepoznatljivih uzorka koji vjerojatno neće ponovno nastati i
d)jesu li mogućnosti poreznog planiranja (vidjeti točku 30.) raspoložive poduzeću koje će stvoriti oporezivu dobit u razdoblju u kojem se neiskorišteni porezni gubici i neiskorištene porezne olakšice mogu ostvariti. U visini u kojoj nije vjerojatno da će oporeziva dobit biti raspoloživa prema kojima se neiskorišteni porezni gubici i neiskorištene porezne olakšice mogu ostvariti, odgođeno porezno sredstvo se ne priznaje. Ponovno ocjenjivanje nepriznate odgođene porezne imovine 37. Poduzeće ponovno ocjenjuje nepriznatu odgođenu imovinu na svaki datum bilance. Poduzeće priznaje prijašnje nepriznato odgođeno porezno sredstvo u visini u kojoj postaje vjerojatno da će buduća oporeziva dobit omogućiti odgodu poreznog sredstva koje treba nadoknaditi. Primjerice, poboljšavanje trgovinskih uvjeta može učiniti vjerojatnijim da će poduzeće biti u stanju u narednom razdoblju ostvariti dovoljno oporezive dobiti za odgođeno porezno sredstvo da se udovolji kriteriju priznavanja postavljenog u točkama 24. i 34. Drugi je primjer kada poduzeće ponovno ocjenjuje odgođenu poreznu imovinu na datum poslovnog spajanja ili poslije toga (vidjeti točke 67. i 68.). Ulaganja u povezana društva, filijale i ovisna društva te udjeli u zajedničkim pothvatima 38. Privremene razlike nastaju kada ulaganja u povezana društva, filijale i ovisna društva te udjeli u zajedničkim pothvatima (naime matica ili ulagateljev udjel u neto imovini povezanog društva, filijale, ovisnog društva ili primatelja ulaganja, uključujući knjigovodstveni iznos goodwilla) postaje različit od porezne osnovice (koja je često povijesni trošak) ulaganja ili udjela. takve razlike mogu nastati iz više različitih okolnosti, kao na primjer:
a)postojanje neraspodijeljene dobiti povezanih društava, filijala, ovisnih društava i zajedničkih pothvata,
b)promjene tečajeva kada su matica i njena povezana društva smješteni u različitim zemljama i
c)smanjenje knjigovodstvenog iznosa ulaganja u ovisno društvo za iznos koji se može nadoknaditi. Privremene razlike u konsolidiranim financijskim izvještajima mogu se razlikovati od privremenih razlika koje se odnose na ulaganja kod financijskih izvještaja matice, ako matica knjiži ulaganje u svojim zasebnim financijskim izvještajima po povijesnom trošku ili revaloriziranim iznosima. 39. Poduzeće treba priznati odgođenu poreznu obvezu svih oporezivih privremenih razlika od ulaganja u povezana društva, filijale i ovisna društva i udjele u zajedničke pothvate, izuzev u visini da su ispunjena oba sljedeća dva uvjeta:
a)matica, ulagatelj i pothvatnik je u mogućnosti kontrolirati vrijeme poništenja privremenih razlika i
b)vjerojatno je da se privremene razlike neće poništiti u predvidivoj budućnosti. 40. Kao što matica kontrolira politiku dividendi svojeg ovisnog društva, mogućnost da se kontrolira vrijeme poništenja privremenih razlika vezano uz ulaganje (uključujući privremene razlike koje ne nastaju samo iz neraspodijeljene dobiti već također i iz tečajnih razlika). Nadalje, često može biti neizvedivo odrediti iznos poreza na dobit koji bi se mogao platiti kada se storniraju privremene razlike. Prema tomu, ako matica mora odrediti da se dobit neće raspodijeliti u predvidivoj budućnosti, matica ne priznaje odgođenu poreznu obvezu. Isto se razmatranje primjenjuje na ulaganja u filijale. 41. Poduzeće obračunava svoju vlastitu valutu za nemonetarnu imovinu i obveze inozemne djelatnosti koja je sastavni dio djelatnosti poduzeća (vidjeti MRS 21, Učinci promjena tečajeva stranih valuta). Tamo gdje postoji oporeziva dobit ili porezni gubitak (te stoga, porezna osnovica nemonetarne imovine i obveza) inozemne djelatnosti određuje u stranoj valuti, promjena tečaja dovodi do privremenih razlika. Budući da se takve privremene razlike odnose na vlastitu imovinu i obveze inozemne djelatnosti, a ne na ulaganje u inozemnu djelatnost izvještajnog poduzeća, izvještajno poduzeće priznaje proizašlu odgođenu poreznu obvezu ili (prema točki 24.) imovinu. Proizašlom odgodom poreza tereti se ili odobrava račun dobiti i gubitka (vidjeti točku 58.). 42. Ulagatelj u ovisno društvo ne kontrolira poduzeće i obično nije u mogućnosti odrediti politiku dividendi. Prema tomu, u odsustvu sporazumnih zahtjeva da se dobit ovisnog društva neće raspodijeliti u predvidivoj budućnosti, ulagatelj priznaje odgođenu poreznu obvezu koja nastaje iz oporezivih privremenih razlika iz ulaganja u ovisno društvo. U nekim slučajevima, možda neće biti u mogućnosti odrediti iznos poreza koji bi mogao biti obvezan ako nadoknadi trošak ulaganja u ovisno društvo, ali može odrediti koji će biti jednak ili prijeći minimalni iznos. U takvim slučajevima, odgođena porezna obveza se mjeri u ovom iznosu. 43. Sporazum između stranaka u zajedničkom pothvatu obično uređuje dijeljenje dobiti i određuje je li odluke o takvim pitanjima zahtijevaju doista sve pothvatnike ili određuje većinu pothvatnika. Ako pothvatnik ne može kontrolirati dijeljenje dobiti i vjerojatno je da se dobit neće dijeliti u predvidivoj budućnosti, odgođena porezna obveza se ne priznaje. 44. Poduzeće treba priznati odgođeno porezno sredstvo za sve privremene razlike koje se mogu odbiti koje nastaju iz ulaganja u povezana društva, filijale i ovisna društva i udjele u zajedničke pothvate samo u visini u kojoj je vjerojatno da:
a)privremene razlike se storniraju u predvidivoj budućnosti i
b)oporeziva dobit bit će raspoloživa prema kojoj se privremena razlika može ostvariti. 45. Pri odlučivanju je li odgođeno porezno sredstvo priznato za privremene razlike koje se mogu odbiti iz ulaganja u povezana društva, filijale i ovisna društva i udjele u zajedničke pothvate, poduzeće razmatra objašnjenje dano u točkama 28. do 31. MJERENJE 46. Tekuće porezne obveze (imovina) tekućeg razdoblja i prijašnjih razdoblja trebaju se utvrditi u iznosu koji se treba platiti (nadoknaditi
od)porezne vlasti, primjenom porezne stope (i poreznih zakona) koje se primjenjuju ili uglavnom primjenjuju na datum bilance. 47. Odgođena porezna imovina i obveze trebaju se mjeriti uz porezne stope koje se očekuju primjenjivati na razdoblje kada se sredstvo realizira ili obveza podmiri, na temelju poreznih stopa (i poreznih zakona) koje se primjenjuju ili uglavnom primjenjuju na datum bilance. 48. Tekuća i odgođena porezna imovina i obveze obično se mjere primjenom poreznih stopa (i poreznih zakona) koji se primjenjuju. Međutim, u nekim zakonodavstvima obznanjivanje poreznih stopa (i poreznih zakona), može imati stvarni učinak primjene u razdoblju poslije obznanjivanja od nekoliko mjeseci. U takvim okolnostima, porezna imovina i obveze se mjere primjenom službeno objavljenih poreznih stopa (i poreznih zakona). 49. Ako se porezne stope primjenjuju na različite razine oporezivog prihoda, odgođena porezna imovina i obveze mjere se primjenom prosječnih stopa koje se očekuju primijeniti na oporezivi dobit (porezni gubitak) razdoblja u kojima se očekuje poništiti privremene razlike. 50. Kao što je objašnjeno u točki 3. ovaj se MRS ne primjenjuje ako ili kako poduzeće treba obračunati porezne posljedice dividendi i druge raspodjele izvještajnog poduzeća. 51. Mjerenje odgođenih poreznih obveza i odgođene porezne imovine treba odražavati porezne posljedice koje bi mogle nastati iz načina na koji poduzeće očekuje, na datum bilance, nadoknaditi ili podmiriti knjigovodstveni iznos imovine ili obveza. 52. U nekim zakonodavstvima, način na koji poduzeće nadoknađuje (podmiruje) knjigovodstveni iznos sredstva (obveze) može utjecati na:
a)poreznu stopu koja se može primijeniti ako poduzeće nadoknađuje (podmiruje) knjigovodstveni iznos sredstva (obveze) i/ili
b)poreznu osnovicu sredstva (obveze). U takvim slučajevima poduzeće mjeri odgođene porezne obveze i odgođenu poreznu imovinu primjenom porezne stope i porezne osnovice koja je u skladu s očekivanim načinom nadoknade ili podmirenja. Primjer A Knjigovodstveni iznos sredstva je 100, a porezna osnovica 60. Porezna stopa od 20% mogla bi se primijeniti ako se sredstvo proda, a porezna stopa od 30 % mogla bi se primijeniti na drugi prihod. Poduzeće priznaje odgođenu poreznu obvezu u iznosu 8 (20% od 40) ako se očekuje prodati sredstvo bez daljnje uporabe, a odgođenu poreznu obvezu u iznosu 12 (30% od 40) ako se očekuje zadržati sredstvo i upotrebom nadoknaditi njegov knjigovodstveni iznos. Primjer B Sredstvo s nabavnom vrijednosti 100 i knjigovodstvenim iznosom 80 se revalorizira na 150. Za porezne svrhe nije izvršeno nikakvo usklađivanje. Kumulativna amortizacija za porezne svrhe iznosi 30 a porezna stopa je 30%. Ako se sredstvo proda po cijeni višoj od nabavne vrijednosti, kumulativna porezno dopustiva amortizacija u iznosu 30 uključit će se u oporezivu dobit, međutim višak prihoda od prodaje iznad nabavne vrijednosti neće biti oporeziv. Porezna osnovica sredstva je 70, a oporeziva privremena razlika je 80. Ako poduzeće očekuje nadoknaditi knjigovodstveni iznos korištenjem sredstva, ono mora ostvariti oporezivi prihod u iznosu 150, ali samo ako će biti u mogućnosti odbiti amortizaciju u iznosu 70. Na ovoj osnovi postoji odgođena porezna obveza u iznosu 24 (30% od 80). Ako poduzeće očekuje nadoknaditi knjigovodstveni iznos prodajom sredstva uz prihod od 150, odgođena porezna obveza se izračunava na sljedeći način: Oporeziva Odgođena privremena Porezna porezna razlika stopa obveza Kumulativna porezno dopustiva amortizacija 30 30% 9 Višak prihoda od prodaje iznad nabavne vrijednosti 50 nula - Ukupno 80 9 (napomena: u skladu s točkom 61, dodatno odgođeni porez koji nastaje od revalorizacije izravno tereti glavnicu) Primjer C Okolnosti su iste kao u primjeru B, osim ako se sredstvo proda u vrijednosti još višoj od nabavne vrijednosti, kumulativno porezno dopustiva amortizacija uključit će se u oporezivu dobit (po stopi od 30%), prihod od prodaje će biti oporeziv po stopi od 40%, nakon odbitka troškova usklađivanja radi inflacije u iznosu 110. Ako poduzeće očekuje nadoknaditi knjigovodstveni iznos korištenjem sredstva, ono mora ostvariti oporezivi prihod u iznosu 150, ali samo ako će biti u mogućnosti odbiti amortizaciju u iznosu 70. Na ovoj osnovi postoji, porezna osnovica je 70, a postoji oporeziva privremena razlika u iznosu 80 te odgođena porezna obveza u iznosu 24 (30% od 80), kao što je u primjeru B. Ako poduzeće očekuje nadoknaditi knjigovodstveni iznos prodajom sredstva uz prihod od 150, ono će biti u mogućnosti odbiti trošak utvrđen na bazi indeksa u iznosu 110. Neto prihod u iznosu 40 oporezuje se po stopi od 40%. Pored toga kumulativna porezno dopustiva amortizacija u iznosu 30 uključit će se u oporezivi prihod i oporezivati po stopi do 30%. Na ovoj osnovi porezna osnovica je 80 (110 minus 30), a oporeziva privremena razlika je 70 i odgođena porezna obveza u iznosu 25 (40 % od 40 plus 30% 0d 30). Ako porezna osnovica nije odmah jasna u ovom primjeru, može biti korisno razmotriti temeljno načelo postavljeno u točki 10. (napomena: u skladu s točkom 61, dodatno odgođeni porez koji nastaje od revalorizacije izravno tereti glavnicu) 53. Odgođena porezna imovina i obveze ne trebaju se diskontirati. 54. Da bi se utvrdila pouzdana diskontirana odgođena porezna imovina i obveze potrebno je ispuniti zahtjeve vremenskog planiranja poništenja vremenske razlike. U mnogo slučajeva takvo je planiranje nepraktično ili vrlo složeno. Prema tomu, neprimjereno je zahtijevati diskontiranje odgođene porezne imovine i obveza. Premda se ne zahtijeva diskontiranje ono može biti dopušteno koje bi moglo rezultirati odgođenom poreznom imovinom i obvezama koje možda neće biti usporedive između poduzeća. Stoga ovaj MRD ne zahtijeva niti dopušta diskontiranje odgođene porezne imovine i obveza. 55. Privremene se razlike određuju prema knjigovodstvenom iznosu sredstva ili obveze. Ovo se primjenjuje čak ako se knjigovodstveni iznos određuje na diskontiranoj osnovi, primjerice, u slučaju obveza za mirovine (vidjeti primanja zaposlenih). 56. Knjigovodstveni iznos odgođenog poreznog sredstva treba se provjeriti na svaki datum bilance. Poduzeće treba smanjiti knjigovodstveni iznos odgođenog poreznog sredstva u visini u kojoj više nije vjerojatno da će dostatna oporeziva dobit biti raspoloživa da se omogući ostvariti dio ili cijeli iznos odgođenog poreznog sredstva. Takvo se smanjenje treba stornirati u visini da postaje vjerojatno da će oporeziva dobit biti raspoloživa. PRIZNAVANJE TEKU&AELIG;EG I ODGOÐENOG POREZA 57. Računovodstvo tekućeg i odgođenog poreza utječe na transakcije ili druge poslovne događaja i u skladu je s računovodstvom samih transakcija i poslovnih događaja. U točkama 58. do 68. nalazi se objašnjenje za primjenu ovoga načela. Račun dobiti i gubitka 58. Tekući i odgođeni porez treba se priznati kao prihod ili kao rashod te uključiti u neto dobit ili gubitak razdoblja, izuzev u visini u kojoj porez nastaje iz:
a)transakcije ili poslovnog događaja koji je priznat izravno u glavnici u istom ili nekom drugom razdoblju (vidjeti točke 61. do 65.), ili
b)poslovnog spajanja koje je stjecanje (vidjeti točke 66. do 68.). 59. Većina odgođene porezne obveze i odgođene porezne imovine nastaje ako se prihod ili rashod uključi u računovod-stvenu dobit jednoga razdoblja, ali se uključi oporezivu dobit (porezni gubitak) drugoga razdoblja. Proizašli odgođeni porez priznaje se u računu dobiti i gubitka. Primjeri navedenoga jesu ako:
a)prihod od kamata, tantijema ili dividendi je primljen u zaostalim plaćanjima te je uključen u računovodstvenu dobit prema ravnomjernoj osnovi u skladu s MRS-om 18, Prihodi, a u oporezivu dobit (porezni gubitak) se uključuje na novčanoj osnovi i
b)troškovi nematerijalne imovine se kapitaliziraju u skladu s MRS-om 38, Nematerijalna imovina i amortiziraju se u računu dobiti i gubitka, te se za porezne svrhe oduzimaju kada nastanu. 60. Knjigovodstveni iznos odgođene porezne imovine i obveza može se promijeniti čak ako nema promjene iznosa odnosnih privremenih razlika. Primjerice, ovo može proizaći iz:
a)promjena poreznih stopa ili poreznih zakona,
b)ponovnoj ocjeni nadoknadivosti odgođene porezne imovine ili
c)promjene očekivanog načina nadoknade sredstva. Proizašli odgođeni porez priznaje se u računu dobiti i gubitka osim u visini koja se odnosi na stavke kojima se prije teretila ili odobrila glavnica (vidjeti točku 63.). Stavke koje su odobrene ili kojima je terećena glavnica 61. Tekući porez i odgođeni porez trebaju se izravno odobriti ili teretiti glavnicu ako se porez odnosi na stavke koje su izravno odobrene ili kojima je terećena glavnica u istom ili nekom drugom razdoblju. 62. Međunarodni računovodstveni standardi zahtijevaju ili dopuštaju da se određene stavke trebaju izravno odobriti ili teretiti u glavnicu. Primjeri takvih stavki jesu sljedeći:
a)promjena knjigovodstvenog iznosa proizašlog iz revalorizacije nekretnina, postrojenja i opreme (vidjeti MRS 16, Nekretnine, postrojenja i oprema) ili dugoročna ulaganja (vidjeti MRS 25, Računovodstvo ulaganja),
b)usklađivanje početnog stanja zadržanih zarada proizašlih iz promjene računovodstvenih politika koja se primjenjuju retroaktivno ili ispravka temeljne pogreške (vidjeti MRS 8, Neto dobit ili gubitak razdoblja, temeljne pogreške i promjene računovodstvenih politika),
c)tečajne razlike nastale prevođenjem financijskih izvještaja inozemnog subjekta (vidjeti MRS 21, Učinci promjena tečajeva stranih valuta) i
d)iznosi koji nastaju kod početnog priznavanja glavničkog dijela složenog financijskog instrumenta (vidjeti točku 23.). 63. U iznimnim okolnostima može biti teško odrediti iznos tekućeg i odgođenog poreza koji se odnosi na stavke koje su odobrene ili koje terete glavnicu. Primjerice, to može biti slučaj ako:
a)postoji stupnjevite stope poreza na dobit i da je nemoguće odrediti stopu po kojem se određen dio oporezive dobiti (poreznog gubitka) treba oporezivati,
b)promjena porezne stope ili drugih poreznih propisa utječe na odgođeno porezno sredstvo ili obvezu koja se odnosi na (u cjelini ili djelomice) stavku koja je prije teretila ili odobrila glavnicu ili
c)poduzeće određuje da se odgođeno porezno sredstvo treba priznati ili se više ne treba priznavati u cijelosti, a da se odgođeno porezno sredstvo odnosi (u cjelini ili djelomice) na stavku koja je prije teretila ili odobrila glavnicu. U takvim slučajevima, tekući i odgođeni porez koji se odnosi na stavke koje se odobravaju ili terete glavnicu je osnova za razumni privremeni raspored tekućeg i odgođenog poreza subjekta u odnosnom poreznom zakonodavstvu ili druga metoda koja postiže primjereniji raspored u tim okolnostima. 64. MRS 16, Nekretnine, postrojenja i oprema ne određuje treba li poduzeće transferirati svake godine iznos revalorizacijskih rezervi u zadržane zarade koji je jednak razlici između amortizacije materijalne imovine i amortizacije nematerijalne imovine kod revalorizacije sredstva i amortizacije materijalne imovine i amortizacije nematerijalne imovine koja se temelji na nabavnoj vrijednosti sredstva. Ako poduzeće provede takav transfer, preneseni iznos je neto bez odgođenog poreza. Slično se razmatranje primjenjuje na obavljeni transfer kod otuđenja predmeta nekretnina, postrojenja ili opreme ili kod ulaganja (vidjeti MRS 25, Računovodstvo ulaganja). 65. Ako se sredstvo revalorizira za porezne svrhe a revalorizacija se odnosi na obračun revalorizacije ranijeg razdoblja ili na razdoblje kada se očekuje knjižiti u budućem razdoblju, porezni učinak revalorizacije sredstva i usklađivanje porezne osnovice se odobravaju ili terete glavnicu u razdobljima u kojim nastaju. Međutim, ako se revalorizacija za porezne svrhe odnosi na obračun revalorizacije ranijeg razdoblja ili razdoblja u kojem se očekuje isknjižiti u narednom razdoblju, porezni učinak usklađivanja porezne osnovice priznaje se u računu dobiti i gubitka. Odgođeni porez koji nastaje iz poslovnog spajanja 66. Kao što je objašnjeno u točkama 19. i 26. c), privremene razlike mogu nastati u poslovnom spajanju koje je stjecanje. U skladu s MRS-om 22, Poslovna spajanja, poduzeće priznaje proizašlu odgođenu imovinu (u visini u kojoj udovoljavaju kriteriju priznavanja iz točke 24.) ili odgođene porezne obveze kao imovinu i obveze koji se mogu identificirati na datum stjecanja. Na osnovu navedenoga, odgođena porezna imovina i obveze utječu na goodwill ili negativni goodwill. Međutim, u skladu s točkama 15.
a)i 24.a), poduzeće priznaje odgođene porezne obveze koje nastaju iz samog goodwilla (ako amortizacija goodwilla nije odbitna stavka za porezne svrhe) i odgođenu poreznu imovinu koja nastaje iz oporezivog negativnog goodwilla s kojim se postupa kao s odgođenim prihodom. 67. Kao rezultat poslovnog spajanja stjecatelj razmatra vjerojatnost da će nadoknaditi vlastito odgođeno porezno sredstvo koje nije priznato prije poslovnog spajanja. Primjerice, stjecatelj može biti u mogućnosti ostvariti korist od neiskorištenih poreznih gubitaka prema budućoj oporezivoj dobiti stečenog poduzeća. U takvim slučajevima, stjecatelj priznaje odgođeno porezno sredstvo, a ovo uzima u obzir pri određivanju goodwilla ili negativnog goodwilla nastalog kod stjecanja. 68. Ako stjecatelj ne priznaje odgođeno porezno sredstvo stečenog poduzeća kao identificirano sredstvo na datum poslovnog spajanja, a da se odgođeno porezno sredstvo naknadno priznaje u konsolidiranim financijskim izvještajima stjecatelja, proizašli odgođeni porez na dobit se priznaje u računu dobiti gubitka. Osim navedenoga, stjecatelj:
a)usklađuje bruto knjigovodstveni iznos goodwilla i odnosni ispravak vrijednosti na iznos koji bi se evidentirano da je odgođeno porezno sredstvo priznato kao identificirano sredstvo na datum poslovnog spajanja i
b)priznaje smanjenje neto knjigovodstvenog iznosa goodwilla kao rashod. Međutim, stjecatelj ne priznaje negativni goodwill niti povećanje knjigovodstvenog iznosa negativnog goodwilla. Primjer Poduzeće koje je steklo povezano društvo koje je imalo privremene razlike koje se mogu odbiti u iznosu 300. Porezna stopa u vrijeme stjecanja bila je 30%. Proizašlo odgođeno porezno sredstvo u iznosu 90 nije priznato kao identificirano sredstvo pri određivanju goodwilla u iznosu 500 proizašlo iz stjecanja. Goodwill se amortizira u razdoblju od 20 godina. 2 godine poslije stjecanja, poduzeće koje je ocijenilo da bi buduća oporeziva dobit vjerojatno mogla biti dostatna da se nadoknadi korist od svih privremenih razlika koje se mogu odbiti. Poduzeće priznaje odgođeno porezno sredstvo u iznosu 90 (30% od 300), a u računu dobiti i gubitka odgođeni porez na dobit u iznosu 90. Ono također smanjuje nabavnu vrijednost goodwilla za 90 i ispravak vrijednosti za 9 (što predstavlja dvogodišnju amortizaciju). Saldo u iznosu 81 se priznaje kao rashod u računu dobiti i gubitka. Na osnovu navedenoga, trošak goowilla i ispravak vrijednosti se smanjuju na iznose 410 i 41 koji bi se evidentirali ako odgođeno porezno sredstvo u iznosu 90 se priznaje kao identificirano sredstvo na datum poslovnog spajanja. Ako se porezna stopa poveća na 40%, poduzeće priznaje odgođeno porezno sredstvo u iznosu 120 (40% od 300), a u računu dobiti i gubitka odgođenu poreznu dobit u iznosu 120. Ako se porezna stopa smanji na 20%, poduzeće priznaje odgođeno porezno sredstvo u iznosu 60 (20% od 300) i odgođenu poreznu dobit u iznosu 60. U oba slučaja, poduzeće također smanjuje trošak goodwilla za 90 i ispravak vrijednosti za 9 te priznaje saldo u iznosu 81 kao rashod u računu dobiti i gubitka. PREZENTIRANJE Porezna imovina i porezne obveze 69. Porezna imovina i porezne obveze trebaju se prezentirati u bilanci odvojeno od druge imovine i obveza. Odgođena porezna imovina i obveze trebaju se razlikovati od tekuće porezne imovine i obveza. 70. Ako poduzeće u svojim financijskim izvještajima odvojeno prezentira kratkoročnu/kratkotrajnu imovinu i dugoročnu/dugotrajnu obveze ono ne treba razvrstavati odgođenu poreznu imovinu (obveze) kao tekuću imovinu (obveze). Prijeboj 71. Poduzeće treba obaviti prijeboj tekuće porezne imovine i tekućih poreznih obveza samo ako:
a)samo ako ima zakonsko pravo priznatih iznosa
b)namjerava podmiriti neto iznos ili realizirati sredstvo i podmiriti obvezu istovremeno. 72. Premda se tekuća porezna imovina i obveze zasebno priznaju i mjere za njih se obavlja prijeboj prema kriterijima koji su slični ustanovljenim za financijske instrumente u MRS-u 32, Financijski instrumenti: objavljivanje i prezentiranje. Poduzeće će obično imati zakonsko pravo da obavi prijeboj tekućeg poreznog sredstva s tekućom poreznom obvezom, ako se oni odnose na porez na dobit postavljen od iste porezne vlasti, a porezna vlast dopušta da poduzeće izvrši ili primi samo jednu neto isplatu. 73. U konsolidiranim financijskim izvještajima prijeboj tekućeg poreznog sredstva jednog poduzeća u grupi obavlja se s tekućem poreznom obvezom drugom poduzeća iste grupe, samo ako poduzeće ima zakonsko pravo da izvrši ili primi samo jednu neto isplatu te da poduzeće namjerava izvršiti ili primiti takvu jednu neto isplatu ili nadoknaditi sredstvo ili podmiriti obvezu istovremeno. 74. Poduzeće treba obaviti prijeboj odgođene porezne imovine i odgođenih poreznih obveza samo ako:
a)poduzeće ima zakonsko pravo obaviti prijeboj tekuće imovine s tekućim obvezama i
b)odgođena porezna imovina i odgođene porezne obveze odnose se na porez na dobit postavljen od iste porezne vlasti kod: 1) istog poreznog obveznika ili 2) drugog poreznog obveznika koji namjerava podmiriti tekuću poreznu obvezu i imovinu na neto osnovi ili da istovremeno realizira imovinu i podmiri obvezu, u svakom budućem razdoblju u kojem značajni iznosi odgođene porezne obveze ili imovine očekuju se podmiriti ili nadoknaditi. 75. Da se izbjegne potreba za detaljnim planiranjem vremena poništenja svake privremene razlike, ovaj MRS zahtijeva prijeboj odgođenog poreznog sredstva s odgođenom poreznom obvezom istog poreznog obveznika samo ako se to odnosi porez na dobit postavljen od iste porezne vlasti, a poduzeće ima zakonsko pravo obaviti prijeboj tekuće porezne imovine s tekućim poreznim obvezama. 76. Poduzeće može imati zakonsko pravo prijeboja u rijetkim okolnostima i namjera da se podmiri neto iznos samo u nekom razdoblju, a drugom ne. U takvim rijetkim okolnostima može se zahtijevati detaljno planiranje da se ustanovi pouzdanost hoće li odgođena porezna obveza jednog poreznog obveznika imati za posljedicu povećane porezne obveze u istom razdoblju u kojem će odgođeno porezno sredstvo drugog poreznog obveznika imati za posljedicu smanjenje obveze tog drugog poreznog obveznika. Porezni rashod Porezni rashod (prihod) koji se odnosi na dobit ili gubitak iz redovnih aktivnosti 77. Porezni rashod (prihod) koji se odnosi na dobit ili gubitak iz redovnih aktivnosti treba se prezentirati u samom računu dobiti i gubitka. Tečajne razlike od odgođene inozemne porezne obveze ili imovine 78. MRS 21, Učinci promjena tečajeva stranih valuta zahtijeva da se određene tečajne razlike trebaju priznati kao prihod ili rashod, ali ne određuje gdje se takve razlike trebaju prezentirati u računu dobiti i gubitka. Prema tomu, ako se tečajne razlike od odgođene inozemne porezne obveze ili imovine priznaju u računu dobiti i gubitka, takve se razlike trebaju razvrstati kao odgođeni porezni rashod (prihod), ako se smatra da će takvo prezentiranje biti najkorisnije korisnicima financijskog izvještaja. OBJAVLJIVANJE 79. Glavni dijelovi poreznog rashoda (prihoda) trebaju se objaviti zasebno. 80. Dijelovi poreznog rashoda (prihoda) mogu sadržavati:
a)tekući porezni rashod (prihod),
b)usklađivanja koja su priznata u razdoblju tekućeg porezna prethodnih razdoblja,
c)iznos odgođenog poreznog rashoda (prihoda) koji se odnosi na stvaranje ili storniranje privremenih razlika,
d)iznos odgođenog poreznog rashoda (prihoda) koji se odnosi na promjene poreznih stopa ili nametanje novih poreza,
e)iznos koristi koji proizlazi iz prijašnjih nepriznatih poreznih gubitaka, poreznih olakšica ili privremenih razlika prethodnoga razdoblja, koji se koriste da se smanji odgođeni porezni rashod,
f)odgođeni porezni rashod nastao iz otpisa ili storniranja prijašnjeg otpisa odgođenog poreznog sredstva u skladu s točkom 56. i
g)iznos poreznog rashoda (prihoda) koji se odnosi na promjene računovodstvenih politika i temeljnih pogrešaka koji su uključeni u određivanje neto dobiti ili gubitka razdoblja u skladu s dopuštenim alternativnim postupkom MRS-a 8, Neto dobit ili gubitak razdoblja, temeljne pogreške i promjene računovodstvenih politika. 81. Sljedeće se također treba objaviti zasebno:
a)zbroj tekućeg i odgođenog poreza stavki kojima je terećena ili odobrena glavnica,
b)porezni rashod (prihod) izvanrednih stavki koji su priznati tijekom razdoblja,
c)objašnjenje odnosa između poreznog rashoda (prihoda) i računovodstvene dobiti u jednom ili u oba sljedeća oblika: 1) brojčana povezanost između poreznog rashoda (prihoda) i proizvoda računovodstvene dobiti pomnožen s primjenjivanom poreznom stopom(ama), također objavljujući osnovu na kojoj je primjenjivana porezna stopa(
e)izračunana, 2) brojčana povezanost između prosječne efektivne porezne stope i primjenjivane porezne stope, također objavljujući osnovu na kojoj je primjenjivana porezna stopa izračunana
d)objašnjenje promjene primjenjivane porezne stope(
a)u usporedbi s prijašnjim obračunskim razdobljem,
e)iznos privremenih razlika koje se mogu odbiti (i datum isteka, ako postoji), neiskorištenih poreznih gubitaka i neiskorištenih poreznih olakšica za koje odgođeno porezno sredstvo nije priznato u bilanci,
f)zbrojni iznos privremenih razlika od ulaganja u povezana društva, filijale i ovisna društva te udjele u zajedničke pothvate, za koje se odgođene porezne obveze ne priznaju (vidjeti točku 39.),
g)za svaku vrstu privremene razlike i svaku vrstu neiskorištenih poreznih gubitaka i neiskorištenih poreznih olakšica: 1) iznos odgođene porezne imovine i obveza koji su priznati u bilanci za svako prezentirano razdoblje, 2) iznos odgođenog poreznog prihoda ili rashoda priznatih u računu dobiti i gubitka, ako nije vidljivo iz promjena iznosa priznatih u bilanci i
h)kod prestanka poslovanja porezni rashod koji se odnosi na: 1) dobitak ili gubitak od prestanka poslovanja i 2) dobit ili gubitak iz redovnih aktivnosti od prestanka poslovanja razdoblja zajedno s podudarnim iznosima svakog prijašnjeg prezentiranog razdoblja. 82. Poduzeće treba objaviti iznos odgođenog poreznog sredstva i prirodu dokaza koji podupiru svoje postojanje, ako:
a)ostvarenje odgođenog poreznog sredstva ovisi o budućem višku oporezive dobiti iznad dobiti nastalog iz poništenja postojećih oporezivih privremenih razlika i
b)poduzeće ima poteškoća radi gubitka tekućeg ili prethodnog razdoblja u poreznom zakonodavstvu na koji se odnosi odgođeno porezno sredstvo. 83. Poduzeće objavljuje prirodu i iznos svake izvanredne stavke u računu dobiti i gubitka ili u bilješkama uz financijske izvještaje. Ako se objavljivanje daje u bilješkama uz financijske izvještaje, ukupni iznos izvanrednih stavki objavljuje se u samom računu dobiti i gubitka, u neto iznosu bez zbrojnog odnosnog poreznog rashoda (prihoda). Premda korisnici financijskih izvještaja mogu pronaći objavljene stavke poreznog rashoda (prihoda) koje se odnose na svaku korisnu izvanrednu stavku, ponekad je teško rasporediti poreznog rashod (prihod) između takvih stavki. U okviru takvih okolnosti stavka poreznog rashoda (prihoda) izvanredne stavke mogu se objaviti u zbrojnom iznosu. 84. Objavljivanja koja zahtijeva točka 81.
c)omogućuje korisnicima financijskih izvještaja da razumiju je li odnos između poreznog rashoda (prihoda) i računovodstvene dobiti neuobičajen te da se razumiju značajni čimbenici koji mogu utjecati na taj odnos u budućnosti. Na odnos između poreznog rashoda (prihoda) i računovodstvene dobiti mogu utjecati takvi čimbenici kao što su prihodi koji se izuzimaju iz oporezivanja, rashodi koji se ne mogu odbiti pri određivanju oporezive dobiti (poreznog gubitka), učinak poreznih gubitaka i učinak inozemnih poreznih stopa. 85. Pri objašnjavanju odnosa između poreznog rashoda (prihoda) i računovodstvene dobiti, poduzeće koristi primjenjivanu poreznu stopu koja pruža najznačajniju informaciju korisnicima financijskih izvještaja. Često je najznačajnija stopa domaća stopa poreza u zemlji u kojoj je poduzeće smješteno, zbrajajući poreznu stopu poreza na državnoj razini i primjenjivane porezne stope na lokalnoj razini, koje se izračunavaju uglavnom na sličnoj razini oporezive dobiti (poreznog gubitka). Međutim, za poduzeće koje posluje na području nekoliko zakonodavstava možda će biti korisnije zbrojiti odvojene sastavljeno zasebno povezivanje koristeći domaće stope za svako zakonodavstvo. U narednom se primjeru nalazi objašnjenje kako odabrana primjenjivana porezna stopa utječe na prezentiranje pojedinih iznosa. Primjer koji objašnjava primjenu točke 85. U 19X2. poduzeće ima računovodstvenu dobit u svojem zakonodavstvu (zemlja A) u iznosu 1.500 (u 19X1. iznosila je 2.000), a u zemlji B u iznosu 1.500 (u 19X1. iznosila je 500). Porezna stopa u zemlji A iznosi 30%, a u zemlji B 20%. U zemlji A, rashodi u iznosu 100 (u 19X1. iznosili su 200) se ne mogu odbiti za porezne svrhe. U nastavku se daje primjer povezivanja s domaćom poreznom stopom. 19X1 19X2 Računovodstvena dobit 2.500 3.000 Porez po domaćoj poreznoj stopi od 30% 750 900 Porezni učinak rashoda koje se ne mogu odbiti za porezna svrhe 60 30 Učinak niže porezna stope u zemlji B

(50)

(150)Porezni rashod 760 780 U nastavku se daje primjer povezivanja sastavljen prema zbrojnim odvojenim povezivanjima svakom zakonodavstva na državnoj razini. Prema ovoj metodi učinak razlika između domaće porezne stope izvještajnog poduzeća i domaće porezne stope u drugim zakonodavstvima ne iskazuje se zasebna stavka. Poduzeće može trebati da objasni učinak značajnih promjena poreznih stopa ili mješovite zarađene dobiti u drugim zakonodavstvima da objasni promjene primjenjivane porezne stope(a), kao što zahtijeva točka 81.d). Računovodstvena dobit 2.500 3.000 Porez po domaćim stopama primjenjiv na dobit u odnosnoj zemlji 700 750 Porezni učinak rashoda koje se ne mogu odbiti za porezna svrhe 60 30 Porezni rashod 760 780 86. Prosječna efektivna porezna stopa utvrđuje se dijeljenjem poreznog rashoda (prihoda) s računovodstvenom dobiti. 87. Često može biti neizvedivo izračunati iznos nepriznatih odgođenih poreznih obveza proizašlih iz ulaganja u povezana društva, filijale i ovisna društva te udjele u zajedničkom pothvatu (vidjeti točku 39.). Prema tomu, ovaj MRS zahtijeva da poduzeće objavi zbrojni iznos odnosnih privremenih razlika, ali ne zahtijeva objavljivanje odgođenih poreznih obveza. Unatoč tomu, ako je izvedivo, poduzeća se potiču da objave iznose nepriznatih odgođenih poreznih obveze, budući da za korisnike financijskih izvještaja takve informacije mogu biti korisne. 88. Poduzeće objavljuje nepredviđene obveze i nepredviđenu imovinu koji se odnose na porez u skladu s MRS-om 37, Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina. Nepredviđene obveze i nepredviđena imovina mogu proizaći, primjerice, iz neriješenih sporova s poreznim vlastima. Slično tomu, ako su promjene poreznih stopa ili poreznih zakona propisani ili su obznanjeni poslije datuma bilance, poduzeće objavljuje svaki značajan učinak tih promjena na tekuću i odgođenu poreznu imovinu i obveze (vidjeti MRS 10, Događaji nakon datuma bilance). DATUM STUPANJA NA SNAGU 89. Ovaj Međunarodni računovodstveni Standard stupa na snagu za godišnje financijske izvještaje koji obuhvaćaju razdoblja koja počinju 1. siječnja 1998. ili poslije toga. Ako poduzeće primjenjuje ovaj MRS za godišnje financijske izvještaje koji obuhvaćaju razdoblja koja počinju prije 1. siječnja 1998. poduzeće treba objaviti činjenicu da se ovaj MRS primjenjuje umjesto MRS-a 12, Računovodstvo poreza na dobit, koji je usvojen 1979. 90. Ovaj MRS zamjenjuje MRS 12, Računovodstvo poreza na dobit, koji je donesen 1979. Međunarodni računovodstveni standard 16 (promijenjen 1998.) Nekretnine, postrojenja i oprema Kazalo Cilj Djelokrug Točke 1 - 5 Definicije 6 Priznavanje nekretnina, postrojenja i opreme 7 - 13 Početno mjerenje nekretnina, postrojenja i opreme 14 - 22 Sastavni dijelovi troška nabave 15 - 20 Razmjene sredstava 21 - 22 Naknadni izdaci 23 - 27 Mjerenje nakon početnog priznanja 28 - 53 Osnovni postupak 28 Dopušteni alternativni postupak 29 - 40 Revalorizacija 30 - 40 Amortizacija 41 - 52 Preispitivanje vijeka upotrebe 49 - 51 Preispitivanje metode amortizacije 52 Nadoknadivost knjigovodstvenog iznosa-gubici od umanjenja 53 - 54 Povlačenja i otuđenja 55 - 59 Objavljivanje 60 - 66 Datum stupanja na snagu 67 - 68 Standarde, koji su tiskani masnim kurzivom, treba čitati kao osnovno gradivo povezano uputama za primjenu u ovom Standardu te u kontekstu Predgovora Međunarodnim računovodstvenim standardima. Međunarodni računovodstveni standardi ne primjenjuju se na beznačajne stavke (vidjeti točku 12. Predgovora). Cilj Cilj je ovog Standarda propisati računovodstveni postupak za nekretnine, postrojenja i opremu. Glavna pitanja računovodstva nekretnina, postrojenja i opreme je vremenski okvir priznavanja imovine, utvrđivanje knjigovodstvenih iznosa i s njima povezanih troškova. Ovaj Standard zahtijeva da se neki predmet nekretnina, postrojenja i opreme treba priznati kao sredstvo ako zadovoljava definiciju i kriterij priznavanja za sredstvo u Okviru za sastavljanje i prezentiranje financijskih izvještaja. Djelokrug 1. Ovaj se Standard treba primijeniti u računovodstvu nekretnina, postrojenja i opreme osim kada drugi Međunarodni računovodstveni standard zahtijeva ili dopušta različiti računovodstveni postupak. 2. Ovaj se Standard ne primjenjuje na: (

a)šume i slične obnovljive prirodne resurse, i (
b)prava na iskorištavanje rudnih bogatstava, istraživanje i vađenje ruda, nafte, prirodnog plina i sličnih neobnovljivih resursa. Međutim, ovaj se Standard primjenjuje na nekretnine, postrojenja i opremu koji se koristi za razvoj ili održavanje aktivnosti ili sredstava navedenih pod (
a)i (b), ali koji se mogu odvojiti od takvih aktivnosti ili sredstava. 3. U nekim okolnostima Međunarodni računovodstveni standardi dopuštaju da se početno priznavanje knjigovodstvenog iznosa nekretnina, postrojenja i opreme odredi koristeći se pristupom koji se razlikuje od propisanog u ovom Standardu. Primjerice, Međunarodni računovodstveni standard 22 (promijenjen 1998.), Poslovna spajanja, zahtijeva da se nekretnine, postrojenja i oprema stečeni poslovnim spajanjima početno mjere po fer vrijednosti, čak i onda kad to premašuje trošak nabave. Međutim, u takvim se slučajevima svi drugi aspekti računovodstvenog postupka za takva sredstva, uključujući amortizaciju, određuju prema zahtjevima ovog Standarda. 4. Međunarodni računovodstveni standard 25, Računovodstvo ulaganja dopušta poduzeću da postupa s ulaganjima u nekretnine kao s nekretninom (u skladu s ovim Standardom) ili kao s dugoročnim ulaganjem (u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardom 25, Računovodstvo ulaganja). 5. Ovaj Standard ne bavi se određenim aspektima primjene sveobuhvatnog sustava koji odražava učinke promjena cijena (vidjeti Međunarodni računovodstveni standard 15, Informacije koje pokazuju učinke mijenjanja cijena i MRS 29, Financijsko izvještavanje u hiperinflacijskim privredama). Međutim, od poduzeća koja primjenjuju takav sustav zahtijeva se da se pridržavaju svih aspekata ovog Standarda, osim onih koji se bave mjerenjem nekretnina, postrojenja i opreme nakon njihovog početnog priznanja. Definicije 6. U ovom se Standardu sljedeći izrazi upotrebljavaju s određenim značenjem: Nekretnine , postrojenje i oprema jesu materijalna sredstva: (
a)koja poduzeće posjeduje za korištenje u proizvodnji proizvoda ili isporuci roba ili usluga, za iznajmljivanje drugima ili u administrativne svrhe (
b)koja se očekuju koristiti duže od jednog razdoblja Amortizacija je sustavni raspored iznosa sredstva koji se amortizira tijekom njegovog korisnog vijeka upotrebe. Iznos koji se amortizira je trošak sredstva ili drugi iznos koji zamjenjuje trošak u financijskim izvještajima umanjen za ostatak vrijednosti sredstva. Vijek upotrebe je: (
a)razdoblje u kojem se očekuje da će poduzeće koristiti sredstvo ili (
b)broj proizvoda ili sličnih jedinica koje se očekuje da će ih poduzeće ostvariti od toga sredstva. Trošak nabave je iznos plaćenog novca ili novčanih ekvivalenata, fer vrijednost ili druga naknada dana za nabavu sredstva u vrijeme njegova stjecanja ili izgradnje. Ostatak vrijednosti je neto iznos koji poduzeće očekuje dobiti za sredstvo na kraju njegovog vijeka upotrebe po odbitku očekivanih troškova otuđenja. Fer vrijednost je iznos za koji sredstvo može biti razmijenjeno između obaviještenih i voljnih stranaka u transakciji pred pogodbom. Gubitak od umanjenja je iznos kojim kn

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.