← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-1177/1999. od 12. siječnja 2000.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-1177/

  1. od
  2. siječnja
  3. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-1177/
  4. od
  5. siječnja
  6. NN 7/2000 (20.1.2000.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-1177/
  7. od
  8. siječnja
  9. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu: dr. sc. Smiljko Sokol, predsjednik Suda te suci dr. sc. Velimir Belajec, Marijan Hranjski dr. iur., dr. sc. Petar Klarić, Jurica Malčić, mr. sc. Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, dr. iur., dr. sc. Jasna Omejec, Emilija Rajić, Vice Vukojević dr. iur. i Milan Vuković dr. iur., odlučujući o prijedlogu Socijaldemokratske partije Hrvatske, koju zastupa predsjednik Ivica Račan, za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Uredbe o proglašenju
  10. siječnja
  11. godine neradnim danom, na sjednici održanoj dana
  12. siječnja
  13. godine, donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Uredbe o proglašenju
  14. siječnja
  15. godine neradnim danom ("Narodne novine", br. 143/99). II. Ovo rješenje objavit će se u "Narodnim novinama". Obrazloženje Socijaldemokratska partija Hrvatska (nastavno: SDP) podnijela je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Uredbe o proglašenju
  16. siječnja
  17. godine neradnim danom ("Narodne novine", br. 143/99). Podnositelj prijedloga smatra da Vlada Republike Hrvatske nije imala ovlasti za donošenje osporene Uredbe jer se njome razrađuju Ustavom utvrđena prava i slobode čovjeka i građanina, što je u suprotnosti s odredbom članka
  18. stavka
  19. Ustava. Navodi da su Uredbom povrijeđena temeljna ustavna načela vladavine prava (čl. 3) i načelo ustavnosti i zakonitosti (čl. 5.) ističe da je Uredba u suprotnosti s odredbom članka
  20. st.
  21. Ustava, koja određuje da su poduzetnička i tržišna sloboda temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske, članka
  22. stavka
  23. Ustava koji određuje da se poduzetnička sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi: te da Uredba nije sukladna odredbi članka
  24. st.
  25. Ustava koja određuje da se zakonom čija primjena traži financijska sredstva moraju predvidjeti izvori tih sredstava. Povrede navedenih Ustavnih odredaba SDP obrazlaže ističući razloge zbog kojih smatra da je Vlada Republike Hrvatske odredila upravo
  26. siječnja
  27. za dan održavanja predsjedničkih izbora. Navodi da je kao dan održavanja izbora za predsjednika Republike Hrvatske trebao biti određen neradni dan - nedjelja
  28. siječnja
  29. - kako se poslodavcima ne bi nametala obveza da zaposlenicima i za
  30. siječnja 2000., kao neradni dan, isplate naknadu plaće. Predlaže da Ustavni sud ukine Uredbu o proglašenju
  31. siječnja
  32. godine neradnim danom. Tijekom ustavnosudskog postupka prijedlog je upućen na odgovor Vladi Republike Hrvatske. U dostavljenom odgovoru Vlada Republike Hrvatske obrazlaže na čemu temelji ovlaštenja za donošenje Uredbe i iznosi razloge zbog kojih prijedlog smatra neutemeljenim. Prijedlog nije osnovan. Navodi i razlozi koje iznosi podnositelj prijedloga o tome da je izbore trebalo raspisati u neradni dan, tj. u nedjelju
  33. siječnja 2000., a ne u ponedjeljak
  34. siječnja 2000., nisu od pravne važnosti u ovoj stvari. Datum održavanja izbora politička je odluka Vlade koja se ravna po načelima svrsishodnosti, a ne ustavnosti i zakonitosti. Ustavni sud ne može odlučivati o tome da li bi neki drugi datum za održavanje izbora bio svrsishodniji od onog određenog u osporenoj Uredbi jer to pitanje nije podložno kontroli ustavnosti i zakonitosti. Treba, suprotno stajalištu podnositelja prijedloga, ustanoviti da je Vlada bila ovlaštena odrediti da je dan održavanja izbora neradni dan. To proizlazi iz članka
  35. Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora ("Narodne novine", br. 102/99), po kojem se Vlada ovlašćuje da u razdoblju od dana raspuštanja ili isteka mandata Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora pa do dana prvog zasjedanja novoizabranog Zastupničkog doma, uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Zastupničkog doma, osim onih pitanja koja prema Ustavu Republike Hrvatske može određivati samo Hrvatski državni sabor i donošenja ili izmjena državnog proračuna, te propisivanja poreza. Ovo se ovlaštenje, kao iznimka od stavka
  36. spomenute Uredbe, odnosi i na pitanja koja se ne odnose na tekuću gospodarsku politiku. S obzirom na okolnost što je istekao mandat zastupnicima Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora, a izbori su Odlukom o raspisivanju izbora za predsjednika Republike Hrvatske ("Narodne novine, br. 143/99) zakazani za
  37. siječnja 2000., nesumnjivo je bila dužnost Vlade poduzeti što je bilo potrebno da se izbori uredno obave i da se omogući što veći izlazak birača na izbore. Nije opravdano stajalište podnositelja prijedloga da Vlada nije bila ovlaštena donijeti spomenute propise jer da se oni odnose "... na razradu Ustavom utvrđenih sloboda i prava čovjeka i građanina...", te da se zbog toga na Vladu nije mogla delegirati ovlast za donošenje spomenute Uredbe (stavak
  38. članka
  39. Ustava). Određivanje jednog (ili dva) dana neradnim u tijeku godine (a s obzirom na to kada se održavaju izbori i za vrijeme duže od godine dana), ne može se smatrati "razradom Ustavom utvrđenih sloboda i prava čovjeka i građanina" u smislu citirane odredbe Ustava. Odredba članka
  40. osporene Uredbe odnosi se na sve poduzetnike na jednak način pa je time udovoljeno odredbi članka
  41. stavka
  42. Ustava, po kojem je država dužna svim poduzetnicima osigurati jednak pravni položaj na tržištu. Slijedom izloženog, Ustavni sud je, temeljem odredbe članka
  43. stavak
  44. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 99/99), odlučio da prijedlog ne prihvati. Odluka o objavi ovog rješenja temelji se na odredbi članka
  45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-II-1177/1999 Zagreb,
  46. siječnja
  47. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Smiljko Sokol, v. r. Rješenje, NN 7/2000-78 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 7/2000 Broj dokumenta u izdanju: 78 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 20.1.
  48. ELI: /eli/sluzbeni/2000/7/78 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  49. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.