Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-18/97 od 8. ožujka 2000.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-18/97 od

1. ožujka
2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-18/97 od
3. ožujka
4. NN 30/2000 (17.3.2000.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-18/97 od
5. ožujka
6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 626 Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu dr. sc. Smiljko Sokol, predsjednik Suda te suci dr. sc. Velimir Belajec, dr. sc. Petar Klarić, Jurica Malčić, mr. sc. Ivan Matija, Ivan Mrkonjić dr. iur., dr. sc. Jasna Omejec, Emilija Rajić, Vice Vukojević dr. iur. i Milan Vuković dr. iur., odlučujući o ustavnoj tužbi M. P. iz J., na sjednici održanoj
7. ožujka
8. godine, donio je sljedeću ODLUKU
9. Ustavna tužba se usvaja.
10. Ukida se odluka Državnog sudbenog vijeća od
11. studenoga
12. godine, broj: ID-52/96, u dijelu u kojem se odnosi na podnositelja ustavne tužbe M. P.
13. Predmet se vraća Državnom sudbenom vijeću na ponovni postupak i odlučivanje o kandidatu M. P. za imenovanje za suca u Općinskom sudu u J. Obrazloženje Pravodobno podnesenom ustavnom tužbom M. P. tvrdi da su mu povrijeđena ustavna prava iz članaka 2., 5., 14.,
14. i
15. Ustava Republike Hrvatske te članka
16. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske donošenjem odluke Državnog sudbenog vijeća od
17. studenoga
18. godine, broj: ID-52/96, kojom su imenovani suci u Općinskom sudu u J., a kojom odlukom on za suca tog suda nije imenovan. Prema navodima ustavne tužbe, podnositelj iste se je, kao ranije izabrani sudac Općinskog suda u J., prijavio za imenovanje za suca povodom objavljenog oglasa o slobodnim radnim mjestima u tom sudu i poziva kandidatima da podnesu prijave. U postupku imenovanja da Državno sudbeno vijeće nije primjenjivalo odredbe Ustava, niti je poštivalo pravni poredak. U postupku imenovanja da nije bio u jednakom položaju s ostalim kandidatima jer da su za suce imenovane samo žene. Kao sudac Općinskog suda u J. da je ostvarivao bolje rezultate rada od ostalih kandidata i imenovanih sudaca. Za suca u Općinskom sudu u Jastrebarskom da je izabran
19. srpnja
20. godine po Zastupničkom domu Sabora izravnom primjenom odredbi članka
21. Ustava Republike Hrvatske pa da mu je time počela stalna sudačka dužnost. Odlukom o imenovanju sudaca da mu je Državno sudbeno vijeće povrijedilo pravo na žalbu jer da mu tom odlukom nije dana uputa o pravnom lijeku, a niti mu je dozvoljen uvid u natječajne materijale, temeljem kojih je donesena odluka kojom nije imenovan za suca Općinskog suda u J. U provedenom postupku pribavljeno je izjašnjenje Državnog sudbenog vijeća i cijeli predmet imenovanja sudaca Općinskog suda u J. U svom izjašnjenju Državno sudbeno vijeće ponavlja u drugim predmetima istaknuti prigovor o nedopuštenosti ustavne tužbe i nenadležnosti Ustavnog suda Republike Hrvatske da po podnesenoj ustavnoj tužbi odlučuje budući da Državno sudbeno vijeće ne spada niti u sudsku, niti u upravnu vlast. Uz sve ovo u izjašnjenju poriču se navodi podnositelja ustavne tužbe o povredama po njemu navedenih ustavnih prava. Stajalište u svezi s osporavanjem nadležnosti Ustavnog suda Republike Hrvatske, a koje stajalište ponavlja Državno sudbeno vijeće u svom izjašnjenju, Ustavni sud Republike Hrvatske izrazio je u svojoj odluci broj: U-III-188/1995 (objavljenoj u »Narodnim novinama«, br. 22/95) te ponovno u nizu kasnijih odluka, a koje se sve odnose na odluke Državnog sudbenog vijeća. Odluke ovog Suda, po odredbama članka
22. stavka
23. tada važećeg Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 13/91), obvezatne su, pa i za Državno sudbeno vijeće. Ustavna tužba je osnovana. DSV je državno tijelo čije su ovlasti u djelokrugu sudbene vlasti određene Ustavom i zakonom. Stoga je i odluka DSV-a o imenovanju sudaca, a protiv koje nije propisana druga pravna zaštita, odluka tijela državne vlasti o kojoj ovaj Sud odlučuje u postupku ustavnosudske zaštite ustavnih prava. Iako Odluka DSV-a pripada u krug tzv. akata vladanja, ona je istodobno i pravno vezani akt državnog tijela koje je u postupku imenovanja vezano postupovnim pravilima, te kao i svi ostali akti vladanja bilo kojeg državnog tijela podliježe ocjeni ustavnosti i zakonitosti sa stajališta ustavnosti i zakonitosti postupka i načina donošenja. Uvidom u spise Državnog sudbenog vijeća, u odnosu na imenovanje sudaca u Općinski sud u J., utvrđeno je da su pozitivno mišljenje o stručnosti i uspješnosti u radu za podnositelja ustavne tužbe dali predsjednik Općinskog suda u J. u kojem je podnositelj radio kao sudac) i predsjednik neposredno višeg Županijskog suda u Gradu Zagrebu, kao i da je ministar pravosuđa utvrdio da su u odnosu na njega ispunjeni uvjeti za imenovanje za suca (stavci
24. i
25. članka
26. Zakona o Državnom sudbenom vijeću, nastavno: ZDSV, »Narodne novine«, br. 58/93). Iz zapisnika o vijećanju i glasovanju Državnog sudbenog vijeća od
27. studenoga
28. godine proizlazi da je sjednici prisustvovao i predsjednik spomenutog Županijskog suda te usmeno ponovio dano mišljenje; da je otvorena rasprava o podnositelju ustavne tužbe, ali da se nitko nije javio za riječ (što znači da rasprave nije ni bilo) i konačno, da podnositelj tužbe nije dobio potreban broj glasova za imenovanje, tj. da su za njegovo imenovanje glasovala samo četiri člana Državnog sudbenog vijeća. Iz navedenog proizlazi da se iz natječajnih materijala ne vidi po kojim se stručnim ili drugim razlozima ravnalo Državno sudbeno vijeće pri donošenju odluke kojom podnositelj ustavne tužbe nije imenovan sucem, što više, odluka je u suprotnosti s navodima o stručnosti podnositelja ustavne tužbe, koji su izneseni na sjednici, tj. s onima iz pisanih mišljenja predsjednika spomenutih sudova i usmenog, danog po predsjedniku Županijskog suda u Gradu Zagrebu. U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu (članak
29. Ustava). Polazeći od ove temeljne odredbe, u okviru sudbene vlasti ustrojeno je posebno državno tijelo sastavljeno od istaknutih pravnika - Državno sudbeno vijeće - s ovlaštenjem da imenuje i razrješava suce i državne odvjetnike te da odlučuje o njihovoj disciplinskoj odgovornosti (stavak
30. članka
31. Ustava; članak
32. ZDSV-a). Temeljna ideja formiranja i postojanja ovog državnog tijela je da istaknuti pravosudni djelatnici i drugi pripadnici pravničke struke, kompetentno i neovisno o drugim državnim tijelima i na temelju pravila struke, odlučuju o imenovanju i razrješenju pravosudnih djelatnika. Zbog toga bi odlučivanje po stručnim kriterijima trebalo biti imanentno u radu Državnog sudbenog vijeća. Kad ovo Vijeće postupa mimo tih kriterija, odnosno bez stručnih argumenata ili kad se u njegovim odlukama ne vidi na temelju kojih razloga su donesene, a posebice ako te odluke proturiječe jedinim razlozima struke, koji su u postupku izneseni - bez obrazloženja zašto ti razlozi nisu uvaženi - ono postupa protivno cilju i svrsi zbog kojih je osnovano. Donošenjem odluke o imenovanju sudaca Općinskog suda u J., kojom podnositelj ustavne tužbe nije imenovan, postiže se svrha različita od one koja proizlazi iz teksta i smisla odredaba Zakona o Državnom sudbenom vijeću. Time je Vijeće povrijedilo materijalne odredbe Zakona, bez obzira na to što ono pri imenovanju sudaca ima određena diskrecijska (ili njima slična) ovlaštenja jer se i ta ovlaštenja moraju koristiti u skladu s ciljem i svrhom zbog kojih su zakonom propisana. Slijedom navedenog, Ustavni sud je utvrdio da se iz natječajnih materijala ne vidi kojim se stručnim ili drugim razlozima ravnalo DSV pri donošenju odluke kojom podnositelj ustavne tužbe (koji obnaša sudačku dužnost od 1993.) nije ponovno imenovan sucem. Štoviše, odluka je u suprotnosti s jedino relevantnim razlozima koji su izneseni na sjednici, kao i s razlozima iz pisanih mišljenja predsjednika spomenutih sudova, koja mišljenja su zakonom propisane podloge za odlučivanje DSV-a. Ustavni sud je u svojoj odluci, broj: U-III-188/1995 od
33. ožujka
34. godine, zauzeo stajalište po kojem odluka o tome da se sudac ne imenuje ne mora biti obrazložena, poglavito zato što se odluke u natječajnom postupku (a takav je i postupak imenovanja sudaca) u pravilu ne donose u pisanom obliku pa niti ne mogu imati obrazloženje. Umjesto toga, sudionici natječaja imaju pravo uvida u natječajne spise te na temelju razloga koji proizlaze iz tih spisa mogu izjaviti odgovarajuće pravno sredstvo (u ovom slučaju ustavnu tužbu). No, to - u skladu s prethodno izloženim - pretpostavlja da natječajni spisi sadrže jasne razloge na temelju kojih je odluka donijeta. Ovo se posebno odnosi na slučajeve u kojima se odlučuje o imenovanju (odnosno ne imenovanju) kandidata koji već obnašaju sudačku dužnost - kao u ovom predmetu - jer odluka kojom sudac nije ponovno imenovan povlači za sobom pravnu posljedicu prestanka sudačke dužnosti po sili zakona, a to znači i prestanak radnog odnosa suca (arg. iz članka
35. i
36. Zakona o sudovima - »Narodne novine«, br. 3/94, 100/96 i 131/97). Neprihvatljivo je, suprotno je temeljnim ustavnim pravima čovjeka i građanina kao i civilizacijskim tekovinama pravne države, da bilo kome, a pogotovo sucu koji je dugi niz godina obavljao sudačku dužnost, prestane radni odnos, a da mu se ne omogući da sazna razloge prestanka i time omogući učinkovito izjavljivanje pravnog lijeka. Osporena odluka u suprotnosti je sa stajalištem Ustavnog suda izraženim u citiranoj odluci. Takvom odlukom Državnog sudbenog vijeća podnositelju ustavne tužbe povrijeđena su ustavna prava iz stavka
37. članka
38. (jednakost pred zakonom) i članka
39. (pravo na podnošenje učinkovite žalbe ili drugog pravnog sredstva). Zbog svega navedenog, ovaj je Sud, sukladno odredbama članka
40. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 99/99), odlučio kao u izreci. Broj: U-III-18/1997 Zagreb,
41. ožujka
42. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Smiljko Sokol, v. r. Odluka, NN 30/2000-626 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 30/2000 Broj dokumenta u izdanju: 626 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 17.3.
43. ELI: /eli/sluzbeni/2000/30/626 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
44. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.