← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I-990/99 od 15. ožujka 2000.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I-990/99 od

  1. ožujka
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I-990/99 od
  3. ožujka
  4. NN 32/2000 (24.3.2000.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I-990/99 od
  5. ožujka
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 679 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu dr. sc. Smiljko Sokol, predsjednik Suda te suci dr. sc. Velimir Belajec, Marijan Hranjski dr. iur., dr. sc. Petar Klarić, Jurica Malčić, mr. sc. Ivan Matija, Ivan Mrkonjić dr. iur., dr. sc. Jasna Omejec, Emilija Rajić, Vice Vukojević dr. iur. i Milan Vuković dr. iur., u povodu prijedloga PROMEL PROJEKTA d.o.o. Zagreb, zastupanog po direktoru Zlatku Vukoviću, ing. prom., za pokretanje postupka ocjene ustavnosti Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu, i za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti Statuta Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu, na sjednici održanoj dana
  7. ožujka 2000., donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredaba članka
  8. stavka 2., članka 15., članka
  9. i članka
  10. stavka
  11. Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (»Narodne novine«, broj 47/98). II. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredaba članka
  12. stavka
  13. i članka
  14. točke
  15. Statuta Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (»Narodne novine«, broj 40/99). III. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje »PROMEL PROJEKT« d.o.o. za inženjering, proizvodnju i trgovinu iz Zagreba, podnio je Ustavnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za ocjenu ustavnosti odredaba članka
  16. stavka 2., članka 15., članka
  17. i članka
  18. stavka
  19. Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (»Narodne novine«, broj 47/98 - dalje: Zakon), kao i prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredaba članka
  20. stavka
  21. i članka
  22. točke
  23. Statuta Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (»Narodne novine«, broj 44/99 - dalje: Statut). Predlaže da Ustavni sud pokrene postupak o ocjeni ustavnosti i ukine osporavane odredbe Zakona kao protivne odredbama čl. 43.,
  24. i
  25. Ustava te da pokrene postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti i ukine osporavane odredbe Statuta kao suprotne čl.
  26. i
  27. Ustava, a odredbu iz članka
  28. točke
  29. Statuta kao suprotnu i čl.
  30. i
  31. Zakona o trgovačkim društvima. Prije ocjene osporavanih odredaba, Ustavni je sud prijedlog dostavio tadašnjem Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja te Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu, radi davanja stručnog mišljenja o prijedlogu. U dostavljenom mišljenju Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, u bitnom, navodi da se prema Pravilniku o programu i načinu polaganja stručnih ispita za obavljanje određenih poslova u izgradnji objekata (»Narodne novine«, broj 23/89), taj ispit polaže za arhitektonski, građevinski, strojarski i elektrotehnički smjer, dakle, da diplomirani inženjeri i inženjeri prometa ne polažu taj ispit, zbog čega nisu ovlašteni potpisivati tzv. prometne projekte, već da to i sada čine diplomirani inženjeri i inženjeri građevinarstva stručnog smjera za prometnice. Istovremeno, navodi Ministarstvo, diplomirani inženjeri i inženjeri prometa mogu sudjelovati kao stručni suradnici na izradi određene vrste prometnih projekata, jer ni jednoj struci nije zabranjeno sudjelovati u procesu izrade određenog projekta. Glede osporavane odredbe članka
  32. stavka
  33. Zakona, ističe da je propisivanje cijene usluga jedno od osnovnih komorskih načela sukladnog europskom pravu te da se ne radi o monopolu, već da se putem najniže dopuštene cijene svi ovlašteni arhitekti i inženjeri kao i investitori (naručitelji) stavljaju u isti položaj. Smatra da prijedlog nije osnovan. Svoje stručno mišljenje dostavila je i Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu. U bitnom navodi isto kao što to čini Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva te smatra da prijedlog nije osnovan.
  34. Članak
  35. stavak
  36. Zakona, glasi: »

(2)U Komoru se obvezatno udružuju »ovlašteni arhitekti« i »ovlašteni inženjeri« koji obavljaju stručne poslove prostornog uređenja, poslove projektiranja, stručnog nadzora i kontrole projekata sukladno posebnim propisima a radi zastupanja i usklađivanja zajedničkih interesa, zaštite javnog interesa i zaštite interesa trećih osoba.« Predlagatelj navodi da se temeljem osporene odredbe stavka
  1. članka
  2. Zakona, ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri moraju udružiti u Komoru, jer bez udruživanja ne mogu obavljati poslove za koje su se školovali i položili stručni ispit. Na taj način da se njima kao građanima oduzima pravo na slobodno udruživanje, što da je suprotno članku
  3. Ustava. Prijedlog nije osnovan. Osporena odredba odnosi se na osobe koje obavljaju stručne poslove prostornog uređenja, poslove projektiranja, stručnog nadzora i kontrole projekata sukladno posebnim propisima, a radi zastupanja i usklađivanja zajedničkih interesa, zaštite javnog interesa i zaštite trećih osoba. Dakle, svrha je postojanja Komore i obveznog udruživanja u nju osoba koje žele obavljati poslove iz članka
  4. stavka
  5. Zakona, uz zastupanje zajedničkih interesa tih osoba, posebno i zaštita javnog interesa i interesa trećih osoba. Posebnu zaštitu javnog interesa i interesa trećih osoba, država je prenijela na Komoru, pa Sud ocjenjuje da nije u nesuglasju s odredbom članka
  6. stavka
  7. Ustava, kad je propisala da se osobe koje obavljaju poslove kod kojih se mora paziti na te interese, obvezno udružuju u Komoru koja će te interese štititi.
  8. Članci
  9. i
  10. Zakona, glase: »Članak 15.
(1)Strukovni razred (u daljnjem tekstu: razred) oblik je strukovnog povezivanja i organiziranja članova Komore radi unapređivanja rada članova Komore koji obavljaju određene poslove.
(2)Svaki član Komore istodobno je i član jednog od razreda. Članak
  1. Strukovni razredi jesu:
  2. Razred arhitekata,
  3. Razred inženjera građevinarstva,
  4. Razred inženjera geodezije,
  5. Razred inženjera strojarstva,
  6. Razred inženjera elektrotehnike.« Predlagatelj ukazuje da su iz strukovnih razreda iz navedenih zakonskih odredaba, izostavljeni diplomirani inženjeri prometnih znanosti, koji također moraju polagati poseban stručni ispit da bi mogli projektirati dinamičke signalizacije i semaforizaciju križanja. Navodi da zbog toga diplomirani inženjeri prometnih znanosti ne mogu obavljati svoje poslove zato što ne mogu biti članovi Komore, čime da su povrijeđene odredbe članka
  7. Ustava. Prijedlog nije osnovan. Prema odredbama Pravilnika o programu i načinu polaganja stručnih ispita za obavljanje određenih poslova u izgradnji objekata, koji je temeljem odredbe članka
  8. stavka
  9. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, broj 52/99 i 75/99) još uvijek na snazi, stručni ispit polaže se za arhitektonski, građevinski, strojarski i elektrotehnički smjer, što znači da sukladno uvjetima za polaganje, tom stručnom ispitu mogu pristupiti samo diplomirani inženjeri, odnosno inženjeri arhitekture, građevinarstva, strojarstva i elektrotehnike. To su temeljne struke, uz inženjera geodezije, koje sudjeluju u procesu projektiranja i gradnje određene građevine. Diplomirani inženjeri geodezije polažu stručni ispit sukladno odredbi članka
  10. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnine (»Narodne novine«, broj 128/99). Osobe navedenih struka koje su položile stručni ispit mogle su prema ranijim propisima u svojstvu ovlaštene osobe izrađivati i potpisivati glavni projekt, odnosno projekt za dobivanje građevne dozvole, dokumente prostornog uređenja (prostorne planove) i stručne podloge za lokacijske dozvole te parcelacijske elaborate i elaborate iskolčenja građevina. Do stupanja na snagu osporavanog Zakona, odnosno Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 68/98) i Zakona o gradnji (»Narodne novine«, broj 52/99 i 75/99), ti poslovi mogli su se obavljati samo u pravnoj osobi, a ne i samostalno, s time da ih je pravna osoba, registrirana za njihovo obavljanje, mogla obavljati samo ukoliko je imala uposlene, odnosno ukoliko je na drugi način angažirala diplomirane inženjere ili inženjere sa spomenutim položenim stručnim ispitom. Članak
  11. Zakona posljedica je rješenja iz članka
  12. stavka
  13. i članka
  14. Zakona, pa određuje koje su struke članovi Komore, odnosno pojedinog strukovnog razreda, a članovi Komore obvezno moraju biti samo oni arhitekti i inženjeri koji u svojstvu odgovorne osobe obavljaju stručne poslove prostornog uređenja, poslove projektiranja, stručnog nadzora i kontrole projekata, bilo samostalno, bilo u pravnoj osobi, kako to proizlazi iz članka
  15. stavka
  16. Statuta, članka
  17. Zakona o gradnji i članaka
  18. i 8a. Zakona o prostornom uređenju te članka
  19. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Ostali arhitekti i inženjeri koji nisu članovi Komore mogu sudjelovati u obavljanju naprijed navedenih poslova, ali samo kao stručni suradnici na projektu i nisu ovlašteni taj projekt potpisati. Prema tome, osporavanim zakonskim rješenjem nije zabranjeno obavljanje poslova ni jednoj struci koja se pojavljuje u procesu izrade određenog projekta, pa ni diplomiranim inženjerima prometa. Stoga Sud ocjenjuje da osporavane odredbe članaka
  20. i
  21. Zakona nisu u nesuglasju s odredbama članka
  22. Ustava.
  23. Članak
  24. Zakona, glasi: »
(1)Skupština Komore uz prethodno mišljenje svakog razreda i uz suglasnost Ministarstva utvrđuje cijene svojih usluga te donosi pravilnik o cijenama svojih usluga.
(2)Pravilnik iz stavka
  1. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«.« Predlagatelj ističe kako »ovlašteni« inženjer može obavljati svoje poslove samo ako je član Komore i po cijenama koje utvrđuje Komora. Postavlja pitanje radi li se o monopolu ili o tržišnoj utakmici kada svi »ovlašteni« inženjeri moraju obavljati poslove po istim cijenama te smatra da su te odredbe suprotne odredbama članka
  2. Ustava, jer država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu, a monopoli su zabranjeni. Prijedlog nije osnovan. U skladu s osporavanim odredbama, donesen je Pravilnik o cijenama usluga Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (»Narodne novine«, broj 85/99 - dalje: Pravilnik). Njime je uređen obračun naknade za rad arhitekata i inženjera za poslove izrade dokumenata prostornog uređenja, izrade projekata i tehničkog savjetovanja investitora te nadzora nad gradnjom, s time da su u pravilu određeni najniži iznosi naknade. Propisivanje cijena usluga, jedno je od osnovnih komorskih načela kojega se moraju pridržavati njezini članovi. Za slobodne profesije kao i zaposlene arhitekte i inženjere u tvrtkama članovima Komore, cijene određuje od države određeno nadležno tijelo, tj. Komora, odnosno njezini članovi putem Skupštine Komore. Dakle, u konkretnom slučaju ne radi se o monopolu, već se putem najniže dopuštene cijene usluge svi ovlašteni inženjeri i arhitekti, kao i naručitelji, stavljaju u isti položaj. Pri tome nije isključena mogućnost utvrđivanja cijene i na drugi način, ali ona ne može biti niža od propisane spomenutim Pravilnikom, no može biti viša. Stoga Sud ocjenjuje da osporene odredbe nisu u nesuglasju s odredbama članka
  3. Ustava.
  4. Članak
  5. stavak
  6. Statuta, glasi: »
(1)Pravo na obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, poslova projektiranja, stručnog nadzora i kontrole projekata sukladno posebnim propisima, a prema stručnom smjeru u svojstvu odgovorne osobe i pravo uporabe strukovnih naziva »ovlašteni arhitekt« ili »ovlašteni inženjer« stječe se upisom u Imenik ovlaštenih arhitekata i Imenik ovlaštenih inženjera.« Predlagatelj smatra da je navedena odredba suprotna članku
  1. Ustava. Prijedlog nije osnovan. Ovlasti temeljem upisa u smislu odredbe članka
  2. stavka
  3. Statuta mogu steći sve osobe koje se prema odredbi članka
  4. stavka
  5. Zakona obvezno udružuju u Komoru, pa su sve osobe na koje se ta odredba odnosi u istom položaju glede njihovih ustavnih prava iz članka
  6. stavka
  7. Ustava. Dakle, sve osobe koje žele obavljati stručne poslove prostornog uređenja, poslove projektiranja, stručnog nadzora i kontrole projekata, moraju za to ispunjavati jednake uvjete, zbog čega Ustavni sud ocjenjuje da osporavana odredba članka
  8. stavka
  9. Statuta nije u nesuglasju s odredbama članka
  10. Ustava.
  11. Članak
  12. točka
  13. Statuta, glasi: »Upravni odbor, pored određenog Zakonom o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu:
  14. izdaje prethodne suglasnosti projektantskim društvima o suglasnosti ugovora o osnivanju sa zakonom, statutom i drugim općim aktima Komore.« Predlagatelj pita nije li Komora preuzela ovlasti koje Ustav daje državnim organima (kontrola) i ograničila slobodu i pravo građana da u skladu s pozitivnim propisima osnivaju dioničko društvo ili društvo s ograničenim jamstvom. Smatra da je osporavana odredba suprotna odredbama članka
  15. st.
  16. i
  17. Ustava, i odredbama čl.
  18. i
  19. Zakona o trgovačkim društvima (»Narodne novine«, broj 111/93 i 34/99). Prijedlog nije osnovan. U članku
  20. alineji
  21. Zakona je određeno da Upravni odbor Komore obavlja i druge poslove utvrđene Statutom. Upravni odbor Komore obavlja te poslove kao tijelo Komore koja prema odredbi članka
  22. stavka
  23. Zakona ima javne ovlasti, što prema ocjeni Suda nije u nesuglasju s odredbama članka
  24. st.
  25. i
  26. Ustava. Također, Sud ocjenjuje da odredba članka
  27. točke
  28. Statuta nije u nesuglasju ni s odredbama čl.
  29. i
  30. Zakona o trgovačkim društvima. Naime, u članku
  31. Zakona o trgovačkim društvima određeno je tko su osnivači dioničkog društva i koliko najmanje osoba mora usvojiti statut društva, dok je u članku
  32. istoga Zakona propisan način osnivanja društva s ograničenom odgovornošću. Međutim, prema odredbi članka
  33. stavka
  34. Zakona o gradnji, projektantsko društvo osniva se kao javno trgovačko društvo na čije se osnivanje odnose odredbe čl.
  35. do
  36. Zakona o trgovačkim društvima, a ne odredbe čl.
  37. i
  38. Zakona o trgovačkim društvima. Stoga Ustavni sud ocjenjuje da odredba članka
  39. točke
  40. Statuta nije nesuglasna navedenim odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Temeljem odredbe članka
  41. stavka
  42. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99) riješeno je kao u toč. I. i II. izreke. Objava ovog rješenja temelji se na odredbi članka
  43. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-I-990/1999 Zagreb,
  44. ožujka
  45. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Smiljko Sokol, v. r. Rješenje, NN 32/2000-679 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 32/2000 Broj dokumenta u izdanju: 679 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 24.3.
  46. ELI: /eli/sluzbeni/2000/32/679 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  47. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.