← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj. U-III-1006/1995 od 8. ožujka 2000.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj. U-III-1006/1995 od

  1. ožujka
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj. U-III-1006/1995 od
  3. ožujka
  4. NN 35/2000 (31.3.2000.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj. U-III-1006/1995 od
  5. ožujka
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 837 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu dr. sc. Smiljko Sokol predsjednik Suda, te suci dr. sc. Velimir Belajec, Marijan Hranjski dr. iur., dr. sc. Petar Klarić, Jurica Malčić, mr. sc. Ivan Matija, Ivan Mrkonjić dr. iur., dr. sc. Jasna Omejec, Emilija Rajić, Vice Vukojević dr. iur. i Milan Vuković dr. iur., odlučujući u postupku ocjene suglasnosti s Ustavom zakona, na sjednici održanoj
  7. ožujka
  8. godine, donio je ODLUKU I. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o stambenim zadrugama (»Narodne novine«, broj 47/86 i 47/89), te se navedeni Zakon u cijelosti ukida. II. Zakon o stambenim zadrugama prestaje važiti
  9. listopada
  10. godine. Obrazloženje Nadežda Gojanović iz Zagreba, unutar predmeta broj: U-III-87/1993, predložila je Sudu pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredaba članka
  11. i članka
  12. Zakona o stambenim zadrugama (nastavno: Zakon), smatrajući kako one nisu suglasne s odredbama Ustava Republike Hrvatske. U konkretnom slučaju, tijekom ustavnosudskog postupka, na temelju odredbe članka
  13. stavka
  14. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99 - nastavno: Ustavni zakon), Sud je pokrenuo postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom osporavanog Zakona u cijelosti. Razloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom predmetnog Zakona u cijelosti Sud je našao u sumnji da njegove odredbe nisu u suglasnosti s odredbama članka
  15. stavka 1., članka
  16. stavka 1., članka
  17. stavka
  18. i članka
  19. stavka
  20. Ustava. Predmetni Zakon donio je Sabor bivše Socijalističke Republike Hrvatske na sjednicama Vijeća udruženog rada, Vijeća općina i Društveno-političkog vijeća održanim
  21. rujna i
  22. listopada
  23. godine. Zakon o stambenim zadrugama ostao je u pravnom poretku Republike Hrvatske u neizmijenjenom sadržaju od dana njegove objave, koji po osamostaljenju hrvatske države nije mijenjan od strane zakonodavca. Društveno se ustrojstvo tadašnje Socijalističke Republike Hrvatske temeljilo na samoupravnom socijalizmu kao osnovnom društveno-ekonomskom odnosu, te na društvenom vlasništvu kao materijalnoj osnovi tog odnosa, unutar kojeg radni ljudi i građani putem samoupravnog sporazumijevanja i dogovaranja uređuju međusobna prava i obveze. Iz odredaba osporavanog Zakona proizlazi da su stambene zadruge samoupravne organizacije u kojima radni ljudi i građani udružuju svoj rad i sredstva radi zadovoljavanja osobnih i porodičnih potreba iz oblasti stanovanja. One se osnivaju na temelju samoupravnog sporazuma kojim se uređuju međusobna prava i obveze zadrugara. Sredstva koja se udružuju u stambenim zadrugama su u društvenom vlasništvu, dok se zemljište zadrugama daje na korištenje. Prestanak stambenih zadruga uređivao se sukladno propisima o prestanku organizacija udruženog rada. Suprotno navedenom, Ustav definira Republiku Hrvatsku kao jedinstvenu i nedjeljivu demokratsku i socijalnu državu. Člankom
  24. stavkom
  25. Ustava utvrđuje se poduzetnička i tržišna sloboda kao temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. Člankom
  26. stavkom
  27. Ustava građanima se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Ujedno člankom
  28. stavkom
  29. Ustava jamči se pravo vlasništva kao temeljno pravo jedinstvenog stvarnopravnog sustava, a to se pravo može ograničiti uz naknadu tržišne cijene samo Zakonom i kada je to u interesu Republike Hrvatske, sukladno odredbi članka
  30. stavka
  31. Ustava. Iz navedenog proizlazi kako Ustav ne poznaje samoupravni socijalizam kao društveno-ekonomski odnos, samoupravno sporazumijevanje kao instrument uređivanja međusobnih prava i obveza građana, niti poznaje dualitet vlasničkopravnog uređenja, odnosno ne poznaje društveno vlasništvo niti takozvana nova stvarna prava egzistentna unutar tadašnjeg režima društvenog vlasništva. Slijedom iznijetoga, utvrđeno je kako odredbe Zakona o stambenim zadrugama nisu suglasne s odredbama članka
  32. stavka 1., članka
  33. stavka 1., članka
  34. stavka
  35. i članka
  36. stavka
  37. Ustava. Ujedno, odredbom članka
  38. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 34/92 - pročišćeni tekst, 91/92, 62/93, 50/94, 105/95 i 110/96), utvrđeno je kako su zakoni, drugi propisi i opći akti morali biti usklađeni s Ustavom najkasnije do
  39. prosinca
  40. godine. S obzirom na činjenicu kako Zakon o stambenim zadrugama nije usklađen s Ustavom do navedenog roka, njegovo zadržavanje unutar pravnog poretka Republike Hrvatske bilo bi u suprotnosti i s vladavinom prava, kao jednom od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, sadržanom u članku
  41. Ustava. Slijedom utvrđenja kako Zakon o stambenim zadrugama nije suglasan s odredbama Ustava, a na temelju članka
  42. stavka
  43. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točki I. izreke. Kako bi se ostavio primjereni rok fizičkim i pravnim osobama na prilagodbu situaciji nastaloj uslijed nastupa pravnih posljedica ove ukidne odluke, Sud je na temelju članka
  44. stavka
  45. Ustavnog zakona odlučio kao u točki II. izreke. Broj: U-I-1006/1995 Zagreb,
  46. ožujka
  47. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Smiljko Sokol, v. r. Odluka, NN 35/2000-837 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 35/2000 Broj dokumenta u izdanju: 837 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 31.3.
  48. ELI: /eli/sluzbeni/2000/35/837 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  49. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.