← Hrvatska

Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike

Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike NN 42/2000 (20.4.2000.), Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike KOLEKTIVNI UGOVORI 996 Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), kao poslodavac i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sindikat), zaključili su dana

  1. travnja
  2. godine sljedeći: KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE
  3. TEMELJNE ODREDBE Članak
  4. Ovaj Kolektivni ugovor zaključuju Vlada Republike Hrvatske i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske u ime svojih članova. Ovim se kolektivnim ugovorom na razini Republike Hrvatske utvrđuju međusobna prava i obveze potpisnika ovoga ugovora. Ovim ugovorom utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada državnih službenika i namještenika zaposlenih u tijelima državne vlasti. Članak
  5. Ovaj ugovor obvezuje njegove potpisnike kao i sindikate koji mu naknadno pristupe. Članak
  6. Pod pojmom državni službenik (u daljnjem tekstu: službenik) i namještenik u smislu ovoga ugovora razumijevaju se djelatnici utvrđeni u Zakonu o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti (u daljnjem tekstu: Zakon). Članak
  7. Odredbe ovoga ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako pojedina pitanja za službenike i namještenike nisu povoljnije uređena drugim propisom ili općim aktom.
  8. PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU I NA RAD Članak
  9. Službenici i namještenici primaju se u državnu službu (u daljnjem tekstu: služba) ili na rad temeljem natječaja odnosno oglasa sukladno Zakonu. Članak
  10. Namještenicima koji se na rad primaju na neodređeno vrijeme, može se odrediti probni rad do tri mjeseca sukladno pravilniku o unutarnjem redu tijela državne vlasti. Članak
  11. Provjera stručnih sposobnosti i znanja službenika i namještenika za vrijeme trajanja probnog rada sastoji se u ocjenjivanju sposobnosti za izvršavanje zadaća i poslova glede načina rada i usvojenog znanja. Ocjenu rada službenika i namještenika za vrijeme probnog rada utvrđuje neposredno nadređeni službenik ili namještenik koji prati rad službenika odnosno namještenika na probnom radu. Članak
  12. Ako nadređeni službenik odnosno namještenik ocijeni da službenik odnosno namještenik na probnom radu ne ostvaruje prosječne rezultate rada, tj. da njegove radne i stručne sposobnosti ne udovoljavaju zahtjevima za obavljanje poslova i radnih zadaća službenika ili namještenika dostavit će čelniku tijela državne vlasti prijedlog za prestanak službe odnosno rada otpustom službenika ili namještenika najkasnije do posljednjeg dana probnog rada. Članak
  13. Na osnovi prijedloga nadređenog službenika odnosno namještenika čelnik tijela državne vlasti ili druga osoba koju on ovlasti donosi rješenje o prestanku službe odnosno rada prvi dan nakon isteka probnog rada. Ako se rješenje iz stavka
  14. ovog članka ne donese u roku od sedam dana od dana isteka probnog rada, smatrat će se da je službenik ili namještenik udovoljio zahtjevima službe u vrijeme probnog rada. Članak
  15. Otpusni rok za službenike i namještenike koji nisu udovoljili zahtjevima službe odnosno rada u vrijeme probnog rada je 30 dana. Ako je zadnji dan otpusnog roka neradni dan ili blagdan, otpusni rok završava protekom prvog sljedećeg radnog dana. Članak
  16. Ugovor o radu može se zaključiti s namještenikom - pripravnikom koji se osposobljava za samostalni rad u zanimanju koje je stekao školovanjem. Pripravnički staž je obvezatan za namještenike koji se zapošljavaju na radna mjesta za koja se traži srednja i viša stručna sprema. Članak
  17. Ugovor o radu s namještenikom - pripravnikom zaključuje se na neodređeno vrijeme uz uvjet polaganja stručnog ispita. Ugovor o radu s namještenikom - pripravnikom može se zaključiti i na određeno vrijeme, do polaganja stručnog ispita. Članak
  18. Pripravnički staž namještenika može trajati najviše: - do šest mjeseci za radna mjesta za koja se traži srednja stručna sprema, - do devet mjeseci za radna mjesta za koja se traži viša stručna sprema. Na zahtjev namještenika - pripravnika pripravnički staž se može skratiti za jednu trećinu, ako čelnik tijela državne vlasti ili druga osoba koju on za to ovlasti ocijeni da se pripravnik osposobio za samostalan rad. Članak
  19. Za vrijeme pripravničkog staža namješteniku - pripravniku pripada osnovna plaća najnižeg platnog razreda u koji je razvrstano njegovo radno mjesto. Članak
  20. Namješteniku - pripravniku mora se odrediti stručna osoba koja će pratiti njegov rad prema planu i programu osposobljavanja, koji stručnoj osobi mora biti uručen. Članak
  21. Namještenik - pripravnik polaže stručni ispit nakon isteka roka iz članka
  22. ovoga ugovora. Članak
  23. Način polaganja stručnog ispita, osnivanje i sastav komisije i dr. određuje čelnik tijela državne vlasti ili druga osoba koju on za to ovlasti. Članak
  24. Stručni ispit se sastoji od općeg i posebnog dijela. Opći dio je zajednički za sve pripravnike bez obzira na stručnu spremu, a posebni se dio ispita sastoji od provjere posebnih znanja potrebnih za obavljanje poslova na pojedinom radnom mjestu. Članak
  25. Ako namještenik - pripravnik iz opravdanih razloga u roku ne položi stručni ispit, može ga se i dalje zadržati u istom svojstvu dok ne položi ispit, ali najduže do tri mjeseca. Članak
  26. Ako namještenik - pripravnik ne položi stručni ispit u prvom pokušaju ili ne položi dio ispita, ima pravo ispit ili preostali dio ispita polagati još jednom i to u roku koji ne može biti kraći od 15 dana. Članak
  27. Namješteniku - pripravniku koji u roku ne položi stručni ispit, prestaje radni odnos istekom toga roka. Članak
  28. Troškovi polaganja stručnog ispita namještenika - pripravnika terete tijelo državne vlasti koje ga upućuje na polaganje ispita. Članak
  29. Na namještenika koji u vrijeme zaključenja ugovora o radu ima na odgovarajućem radnom mjestu navršen radni staž duži od vremena određenog za pripravnički staž, ali nema položen stručni ispit, ne primjenjuju se odredbe ovoga ugovora o pripravništvu, ali mora u roku od pet mjeseci od dana stupanja na rad položiti stručni ispit. Namješteniku koji ne položi stručni ispit iz stavka
  30. ovoga članka prestaje radni odnos po isteku posljednjeg dana roka za polaganje stručnog ispita. Članak
  31. Čelnik tijela državne vlasti ili druga osoba koju on za to ovlasti može rješenjem osloboditi namještenika polaganja stručnog ispita, ako na odgovarajućem radnom mjestu ima navršenih najmanje pet godina radnog staža. Namještenik koji je oslobođen od obveze polaganja stručnog ispita izjednačen je s namještenicima koji imaju položen stručni ispit. Članak
  32. Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno Zakonom ili drugim propisom kao uvjet za obavljanje poslova određene struke ili radnog mjesta, čelnik tijela državne vlasti ili druga osoba koju on za to ovlasti može osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje i bez prijma u službu odnosno zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad). Ugovor o volonterskom radu mora se sklopiti u pisanom obliku. Razdoblje volonterskog rada može trajati najduže koliko traje vježbenički odnosno pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za rad u određenoj struci ili radnom mjestu.
  33. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI Članak
  34. Puno radno vrijeme službenika i namještenika je 40 sati tjedno. Tjedno radno vrijeme raspoređuje se na 5 radnih dana, od ponedjeljka do petka. Članak
  35. Sva tijela državne vlasti dužna su raditi u tijeku radnog dana u vremenu od 9 do 14 sati. Tijela državne vlasti rade u pravilu dnevno od 8.30 do 16.30 sati. Izuzetno od stavka
  36. ovoga članka čelnici tijela državne vlasti mogu, ovisno o potrebama određenih službi odnosno mjesnim prilikama, za te službe odnosno za pojedine službenike i namještenike tih službi, odrediti početak redovitog radnog vremena između 7 i 9 sati. Članak
  37. Službenik i namještenik koji radi puno radno vrijeme ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, a koristi ga u skladu s rasporedom koji utvrdi čelnik tijela državne vlasti ili osoba koju on ovlasti. Službenik i namještenik koji radi u turnusima od 12 sati ima pravo na odmor u trajanju od 60 minuta. Vrijeme odmora iz stavka
  38. i
  39. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena. Članak
  40. Između dva uzastopna radna dana službenik i namještenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno. Članak
  41. Službenik i namještenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. Dani tjednog odmora su subota i nedjelja. Ako je prijeko potrebno da službenik ili namještenik radi na dan (dane) tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna. Ako službenik ili namještenik radi potrebe posla ne može koristiti tjedni odmor na način iz stavka
  42. ovoga članka, može ga koristiti naknadno prema odluci neposredno nadređenog službenika ili namještenika tijela državne vlasti. Članak
  43. Službenik i namještenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. Članak
  44. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i namješteniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Državnom službeniku i namješteniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna 3 mjeseca. Članak
  45. Ništavan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Članak
  46. Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani. Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora. Članak
  47. Službenik i namještenik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid službe odnosno rada između dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnoga rada. Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad, vojne vježbe ili drugog zakonom određenog opravdanog razloga ne ubraja se u rok iz stavka
  48. ovoga članka. Članak
  49. Službenik i namještenik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada: - ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, nije stekao pravo na godišnji odmor, jer nije proteklo 6 mjeseci neprekidnog rada, - ako mu radni odnos prestaje prije nego navrši šest mjeseci neprekidnog rada, - ako mu radni odnos prestaje prije prvog srpnja. Iznimno od stavka
  50. ovoga članka, službenik i namještenik koji odlazi u mirovinu prije prvog srpnja ima pravo na puni godišnji odmor. Članak
  51. Godišnji odmor od 18 radnih dana uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima:
  52. s obzirom na uvjete rada: - rad na poslovima s otežanim ili posebnim uvjetima rada 3 dana - rad u smjenama ili redovni rad subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima određenim zakonom 2 dana
  53. s obzirom na složenost poslova: - službenicima I. vrste 4 dana - službenicima i namještenicima II. vrste 3 dana - službenicima i namještenicima III. vrste 2 dana - namještenicima IV. vrste 1 dan
  54. s obzirom na dužinu radnog staža: - od 5 do 15 godina radnog staža 2 dana - od 15 do 25 godina radnog staža 4 dana - od 25 do 35 godina radnog staža 5 dana - od 35 i više godina radnog staža 6 dana
  55. s obzirom na posebne socijalne uvjete: - roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom 2 dana - roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje malodobno dijete još po 1 dan - roditelju, posvojitelju ili skrbniku hendikepiranog djeteta, bez obzira na ostalu djecu 3 dana - invalidu 2 dana
  56. s obzirom na ostvarene rezultate rada: - službeniku ocijenjenom ocjenom - »naročito uspješan« 3 dana - »uspješan« 2 dana - namješteniku koji je ocijenjen ocjenom - »uspješan« 2 dana. Ukupno trajanje godišnjeg odmora određuje se na način da se 18 radnih dana uveća za zbroj svih dodatnih dana utvrđenih točkama
  57. do
  58. stavka
  59. ovoga članka. Članak
  60. Slijepi službenik i namještenik kao i službenik i namještenik koji radi na poslovima na kojima je priznat staž osiguranja s povećanim trajanjem ima pravo na najmanje 30 radnih dana godišnjeg odmora. Članak
  61. Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora. Plan korištenja godišnjeg odmora donosi čelnik tijela državne vlasti ili osoba koju on ovlasti, a nakon prethodno pribavljenog mišljenja rukovoditelja unutarnjih ustrojstvenih jedinica toga tijela državne vlasti vodeći računa i o pisanoj želji svakoga pojedinog službenika i namještenika. Plan korištenja godišnjeg odmora iz stavka
  62. ovoga članka donosi se na početku kalendarske godine, a najkasnije do kraja ožujka. Članak
  63. Plan korištenja godišnjeg odmora sadrži: - ime i prezime službenika odnosno namještenika, - službeničko ili radno mjesto, - ukupno trajanje godišnjeg odmora, - vrijeme korištenja godišnjeg odmora. Članak
  64. Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora čelnik tijela državne vlasti ili osoba koju on ovlasti donosi za svakog službenika i namještenika posebno rješenje kojim mu utvrđuje trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz članka
  65. ovoga ugovora, ukupno trajanje godišnjeg odmora te vrijeme korištenja godišnjeg odmora. Rješenje iz stavka
  66. ovoga članka donosi se najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora. Članak
  67. Protiv rješenja o korištenju godišnjeg odmora službenik i namještenik može osobno ili preko sindikalnog povjerenika uložiti prigovor čelniku tijela državne vlasti. Članak
  68. Službenik i namještenik može koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela. Ako službenik ili namještenik koristi godišnji odmor u dva dijela, prvi dio mora biti u trajanju od najmanje 12 radnih dana neprekidno i mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor. Drugi dio godišnjeg odmora službenik i namještenik mora iskoristiti najkasnije do
  69. lipnja iduće godine. Članak
  70. Godišnji odmor odnosno prvi dio godišnjeg odmora, koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti ili porodnog dopusta odnosno zbog vojne vježbe ili drugog opravdanog razloga, službenik i namještenik ima pravo iskoristiti do
  71. lipnja iduće godine pod uvjetom da je radio najmanje 6 mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad. Vrijeme korištenja godišnjeg odmora iz stavka
  72. ovoga članka određuje čelnik tijela državne vlasti ili osoba koju on za to ovlasti. Članak
  73. Službenik i namještenik u slučaju prestanka službe odnosno rada zbog prelaska na rad k drugom poslodavcu ima pravo iskoristiti godišnji odmor na koji je stekao pravo u tijelu državne vlasti u kojem mu prestaje služba odnosno radni odnos. Članak
  74. Službenik i namještenik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan obavijestiti neposredno nadređenog službenika ili namještenika najmanje jedan dan prije. Članak
  75. Službeniku i namješteniku može se odgoditi odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih službenih poslova. Odluku o odgodi odnosno prekidu korištenja godišnjega odmora iz stavka
  76. ovoga članka donosi čelnik tijela državne vlasti ili osoba koju on za to ovlasti. Službeniku i namješteniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora, mora se omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora. Članak
  77. Službenik i namještenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora. Troškovima iz stavka
  78. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi. Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je službenik ili namještenik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja. Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koji su nastali za službenika ili namještenika zbog odgode odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom. Članak
  79. Službenik i namještenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše 10 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima: - zaključenje braka 5 radnih dana - rođenje djeteta 5 radnih dana - smrti supružnika, djeteta, roditelja i unuka 5 radnih dana - smrti brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja supružnika 2 radna dana - selidbe u istom mjestu stanovanja 1 radni dan - selidbe u drugo mjesto stanovanja 3 radna dana - kao dobrovoljni davatelj krvi 2 radna dana - teške bolesti djeteta ili roditelja izvan mjesta stanovanja 3 radna dana - polaganja državnog stručnog ispita ili stručnog ispita za namještenika prvi put 7 radnih dana - nastupanja u kulturnim i športskim priredbama 1 radni dan - sudjelovanja na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. 2 radna dana - elementarne nepogode 5 radnih dana. Službenik i namještenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku
  80. ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama. Članak
  81. Za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja, službeniku i namješteniku može se odobriti godišnje do 7 radnih dana plaćenog dopusta za pripremanje i polaganje ispita. Članak
  82. Službenik i namještenik koji je upućen na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje ima pravo na plaćeni dopust do 15 radnih dana godišnje za pripremanje i polaganje ispita. Za pripremanje i polaganje završnog ispita službenik i namještenik, osim plaćenog dopusta iz stavka
  83. ovoga članka, ima pravo na još 5 radnih dana plaćenog dopusta. Članak
  84. Službenik i namještenik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust. Ako okolnost iz članka
  85. ovoga ugovora nastupi u vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti iz službe odnosno s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), službenik i namještenik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je koristio godišnji odmor ili je bio na bolovanju. Članak
  86. U pogledu stjecanja prava iz službe odnosno radnog odnosa ili u svezi sa službom ili radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu. Članak
  87. Službeniku i namješteniku može se odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova tijela državne vlasti, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak, sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i športskim priredbama, vlastitog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije i to: - za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi najmanje 5 dana - za pripremanje i polaganje ispita u višoj školi ili na fakultetu najmanje 10 dana - za sudjelovanje na stručnim seminarima i savjetovanjima najmanje 5 dana - za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina (učenje stranih jezika, informatičko obrazovanje i dr.) najmanje 2 dana. Kad to okolnosti zahtijevaju može se službeniku i namješteniku neplaćeni dopust iz stavka
  88. ovoga članka odobriti u trajanju duljem od 30 dana. Članak
  89. Za vrijeme neplaćenog dopusta službeniku i namješteniku miruju prava i obveze iz službe odnosno radnog odnosa. Članak
  90. Službenicima i namještenicima koji rade na težim poslovima odnosno poslovima za koje je priznat staž osiguranja s povećanim trajanjem može se odobriti plaćeni medicinski odmor, ako su obavljajući takve poslove stekli: - do 10 godina staža osiguranja 5 radnih dana svake 4 godine - od 10 do 15 godina staža osiguranja 5 radnih dana svake 3 godine - od 15 do 20 godina staža osiguranja 5 radnih dana svake 2 godine - od 20 do 30 godina staža osiguranja 7 radnih dana svake 2 godine - od 30 godina staža osiguranja do mirovine 7 radnih dana svake godine. O plaćenom medicinskom odmoru čelnik tijela državne vlasti odlučuje na pismeni zahtjev službenika odnosno namještenika s priloženim mišljenjem izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite ili liječnika specijalista koji je pregledao ili liječio službenika ili namještenika ili liječničke komisije, o potrebi medicinskog odmora. Rješenjem o odobrenju medicinskog odmora odlučuje se o razdoblju upućivanja na plaćeni medicinski odmor, o pravu na plaćeni dopust za vrijeme trajanja medicinskog odmora, o objektu u kojem će se koristiti medicinski odmor te o iznosu troškova smještaja i prijevoza koje snosi tijelo državne vlasti.
  91. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU Članak
  92. Tijela državne vlasti dužna su osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost službenika i namještenika u službi odnosno na radu. Tijela državne vlasti poduzet će sve mjere nužne za zaštitu života te sigurnost i zdravlje službenika i namještenika uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprječavanje opasnosti na radu te pružanje informacije o poduzetim mjerama zaštite na radu. Tijela državne vlasti dužna su osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida u skladu s posebnim propisima. Članak
  93. Dužnost je svakog služenika i namještenika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih službenika i namještenika, te osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osiguralo tijelo državne vlasti. Službenik i namještenik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje mjesto službe odnosno radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvoga svog postupka u odnosu na druge službenike i namještenike i mora uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.
  94. PLAĆE I DODACI NA PLAĆE Članak
  95. Osnovna plaća je zbroj umnoška osnovice i koeficijenta platnog razreda u koji je razvrstano zvanje u koje je službenik postavljen ili položaj na koji je imenovan, odnosno platnog razreda u koji je razvrstano radno mjesto na koje je namještenik raspoređen, i stalnog dodatka. Stalni dodatak iz stavka
  96. ovog članka isplaćuje se službeniku i namješteniku i u slučajevima naknade plaće (za vrijeme bolovanja, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta i sl.). Visinu osnovice i stalnog dodatka za izračun plaće dogovorno utvrđuju ugovorne strane. Članak
  97. Ugovorne strane sporazumne su da će pregovore o politici plaća otpočeti najkasnije u vrijeme priprema prijedloga Državnog proračuna za svaku narednu proračunsku godinu. Članak
  98. Plaća se isplaćuje unatrag jedanput mjesečno za protekli mjesec. Od jedne do druge isplate plaće ne smije proći više od 30 dana. Članak
  99. Poslodavac je dužan na zahtjev službenika ili namještenika izvršiti uplatu obustava iz plaće (kredit, uzdržavanje i sl.). Članak
  100. Ugovorne strane konstatiraju da su zvanja i položaji službenika, odnosno radna mjesta namještenika, razvrstanih u platne razrede s pripadajućim koeficijentima u Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, različito vrednovani od istih prema zaključenim kolektivnim ugovorima sindikata u javnim službama. Ugovorne strane su sporazumne da će zajednički poraditi na usklađivanju koeficijenata službenika i namještenika u tijelima državne vlasti sa istima u javnim službama. Ukoliko se do
  101. studenoga
  102. godine ne postigne cjelovito rješenje na usklađivanju koeficijenata iz stavka
  103. ovog članka, Vlada i Sindikat počet će pregovore o usklađivanju tih koeficijenata. Članak
  104. Ugovorne strane sporazumne su da će zajednički revidirati sustav dodataka na plaću za poslove kod kojih postoje posebni uvjeti rada. Članak
  105. Za ostvarene natprosječne rezultate rada u službi odnosno na radu službeniku i namješteniku može se isplatiti nagrada: - službeniku najviše do 30% njegove plaće, - namješteniku najviše do 20% njegove plaće. Odluku o isplati nagrade iz stavka
  106. ovoga članka i njezinoj visini donosi čelnik tijela državne vlasti ili osoba koju on ovlasti. Članak
  107. Osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se: - za rad noću 40% - za prekovremeni rad 50% - za rad subotom odnosno nedjeljom 35% - za rad u smjenskom radu u drugoj smjeni 10% - za dvokratni rad s prekidom dužim od 1 sata 10%. Dodaci iz stavka
  108. ovog članka međusobno se ne isključuju. Ako službenik ili namještenik radi na blagdane, neradne dane utvrđene zakonom i na Uskrs, ima pravo na plaću uvećanu za 50% i naknadu plaće. Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1 : 1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min. redovnog sata rada). Članak
  109. Ako službenik ili namještenik radi na poslovima čija priroda rada ne dozvoljava prekid rada pa iz tih razloga ne može koristiti dnevni odmor, ima pravo tražiti da mu se vrijeme dnevnog odmora preraspodijeli i da ga koristi kao slobodne dane. Članak
  110. Ako je službenik ili namještenik odsutan iz službe odnosno s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće najmanje u visini 95% od njegove osnovne plaće ostvarene u mjesecu neposredno pije nego je započeo s bolovanjem. Naknada u 100% iznosu osnovne plaće pripada službeniku ili namješteniku kad je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.
  111. OSTALA MATERIJALNA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA Članak
  112. Službeniku i namješteniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora koji ne može biti manji od jedne najniže bruto plaće iz ovoga ugovora. Najniža bruto plaća iz ovog ugovora obračunava se prema koeficijentu
  113. Isplata regresa iz stavka
  114. ovoga članka izvršit će se u cijelosti jednokratno najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg odmora. Odredbe ovoga članka primjenjivat će se pod uvjetom da su za ta prava osigurana sredstva u državnom proračunu. Članak
  115. Službeniku i namješteniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u visini šest najnižih bruto plaća iz ovoga ugovora. Članak
  116. Službenik, namještenik ili njegova obitelj ima pravo na pomoć u slučaju: - smrti službenika ili namještenika koji izgubi život u obavljanju ili u povodu obavljanja službe odnosno rada u visini 5 najnižih bruto plaća iz ovoga ugovora i naknadu troškova pogreba, - smrti službenika i namještenika u visini 5 najnižih bruto plaća iz ovoga ugovora, - smrti supružnika, djeteta i roditelja u visini 2 najniže bruto plaće iz ovoga ugovora. Članak
  117. Službenik, namještenik ili njegova obitelj ima pravo na pomoć u slučaju: - nastanka teške invalidnosti djece i supružnika službenika i namještenika u visini 2 najniže bruto plaće iz ovoga ugovora, - radi nabave prijeko potrebnih medicinskih pomagala odnosno pokrića participacije pri liječenju odnosno kupnji prijeko potrebnih lijekova u visini 2 najniže bruto plaće iz ovoga ugovora. Članak
  118. Kada je službenik ili namještenik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnice u iznosu od najmanje 123,00 kune dnevno i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje. Naknada troškova i dnevnica za službeno putovanje u inozemstvu uređuje se na način kako je to regulirano za tijela državne vlasti. Članak
  119. Za vrijeme rada izvan sjedišta tijela državne vlasti i izvan mjesta njegova stalnog boravka, službenik i namještenik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu. Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li službeniku ili namješteniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu. Puni iznos terenskog dodatka iznosi dnevno najmanje 80,00 kuna. Terenski dodatak se isplaćuje službeniku i namješteniku najkasnije posljednji radni dan u mjesecu, za idući mjesec. Dnevnica i terenski dodatak se međusobno isključuju. Članak
  120. Službeniku i namješteniku pripada naknada za odvojeni život od obitelji ako zbog mjesta stalnog rada, različitog od prebivališta njegove obitelji, živi odvojeno od obitelji. Naknada za odvojeni život od obitelji iznosi najmanje 860,00 kuna mjesečno. Članak
  121. Službenik i namještenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. Službenik i namještenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte. Ako službenik i namještenik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza. Ako od mjesta prebivališta odnosno boravišta službenika i namještenika do mjesta rada, ili na dijelu te razdaljine, nije organiziran javni prijevoz koji omogućava službeniku i namješteniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, službenik odnosno namještenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza za tu razdaljinu odnosno za dio razdaljine bez javnog prijevoza, a koja se utvrđuje u visini cijene karte javnog prijevoza za istu udaljenost na tom području. Naknada troškova prijevoza iz prethodnih stavaka ovoga članka isplaćuje se službeniku i namješteniku unaprijed i to najkasnije posljednjeg dana u mjesecu, za idući mjesec. Članak
  122. Ako je službeniku ili namješteniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, naknadit će mu se troškovi u visini 30% cijene litre benzina (super-olovni) po prijeđenom kilometru. Članak
  123. Tijela državne vlasti dužna su isplatiti nagradu učenicima i studentima za vrijeme prakse u iznosu od najmanje 700,00 kuna mjesečno. Studenti koji studiraju po ugovoru o stipendiji i koji su nakon završenog studija u obvezi stupiti u državnu službu odnosno na rad, imaju pravo na isplatu stipendije u iznosu od najmanje 700,00 kuna mjesečno. Članak
  124. Službenici i namještenici su kolektivno osigurani od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službe odnosno rada, kao i u slobodnom vremenu, tijekom 24 sata. Preslik police osiguranja prilog je i sastavni dio ovoga ugovora. Članak
  125. Službeniku i namješteniku isplaćuje se jubilarna nagrada za neprekidnu službu odnosno rad u tijelima državne vlasti ako u vremenu od
  126. srpnja prethodne godine do
  127. lipnja tekuće godine navrši: 5 godina - u visini 1 najniže bruto plaće iz ovog ugovora 10 godina - u visini 1,25 najniže bruto plaće iz ovog ugovora 15 godina - u visini 1,50 najniže bruto plaće iz ovog ugovora 20 godina - u visini 1,75 najniže bruto plaće iz ovog ugovora 25 godina - u visini 2 najniže bruto plaće iz ovog ugovora 30 godina - u visini 2,50 najniže bruto plaće iz ovog ugovora 35 godina - u visini 3 najniže bruto plaće iz ovog ugovora 40 godina - u visini 4 najniže bruto plaće iz ovog ugovora. Jubilarna nagrada isplaćuje se prigodom Dana državnosti, a najkasnije do
  128. lipnja tekuće godine. Iznimno ako službeniku i namješteniku prestaje služba odnosno rad u tijelima državne vlasti, a ostvario je pravo na jubilarnu nagradu, nagrada će se isplatiti službeniku i namješteniku ili njihovim nasljednicima sljedećeg mjeseca po prestanku službe ili rada. Članak
  129. Ugovorne strane sporazumne su da će svakom djetetu službenika i namještenika do 15 godina starosti osigurati sredstva za dar u prigodi Dana sv. Nikole. Visinu iznosa sredstava iz stavka
  130. ovoga članka ugovorne strane utvrdit će najkasnije do
  131. studenog tekuće godine. Sredstva iz stavka
  132. ovoga članka isplaćuju se roditelju koji ostvaruje pravo na osobni odbitak za uzdržavanog člana obitelji prema Zakonu o porezu na dohodak. Članak
  133. Službeniku i namješteniku pripada godišnja nagrada za božićne blagdane u jednakom iznosu (božićnica). Ugovorne strane sporazumne su da najkasnije do
  134. studenog tekuće godine urede način isplate i visinu nagrade iz stavka
  135. ovoga članka. Članak
  136. Ugovorne strane su sporazumne da će sukladno pozitivnim propisima a u okviru svojih prava i obveza, razraditi mogućnosti sudjelovanja u zadovoljavanju stambenih potreba službenika i namještenika. Članak
  137. Službeniku i namješteniku pripada naknada za izum i tehničko unapređenje. Posebnim ugovorom zaključenim između službenika i namještenika i tijela državne vlasti uredit će se ostvarivanje konkretnih prava iz stavka
  138. ovoga članka.
  139. ZAŠTITA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA Članak
  140. Sve odluke o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti službenika i namještenika obvezatno se u pisanom obliku i s obrazloženjem dostavljaju službeniku i namješteniku, s poukom o pravnom lijeku. Članak
  141. Odlučujući o izjavljenom prigovoru službenika ili namještenika na odluku iz članka
  142. ovoga ugovora, čelnik tijela državne vlasti ili druga osoba koju on za to ovlasti dužna je prethodno razmotriti mišljenje sindikalnog povjerenika ili druge ovlaštene osobe Sindikata, ako to zahtijeva službenik ili namještenik. Članak
  143. Otkazni i otpusni rokovi za službenike i namještenike traju mjesec dana, ako se čelnik tijela državne vlasti ili druga osoba koju on za to ovlasti i službenik ili namještenik ne sporazumiju o kraćem trajanju otkaznog ili otpusnog roka. Iznimno od stavka
  144. ovoga članka, ako je to potrebno radi dovršenja neodgodivih poslova ili iz drugih opravdanih razloga, čelnik tijela državne vlasti ili druga osoba koju on za to ovlasti može u rješenju o prestanku službe odnosno rada otkazni rok produžiti najviše do 3 mjeseca. Članak
  145. Službenik kojem je služba prestala nakon isteka roka u kojem je bio na raspolaganju, ima pravo na otpremninu najmanje u visini jedne osnovne plaće njegova zvanja i platnog razreda, za svaku godinu službe u tijelu državne vlasti. Namještenik kojem je prestao radni odnos zbog poslovno ili osobno uvjetovanih razloga ima pravo na otpremninu u visini jedne osnovne plaće njegova radnog mjesta, za svaku godinu rada u tijelu državne vlasti. Otpremnina uz stavka
  146. i
  147. ovoga članka isplatit će se službeniku ili namješteniku posljednjeg dana službe odnosno rada. Kao služba odnosno rad navršen u tijelu državne vlasti smatra se neprekidna služba odnosno rad navršen u svim tijelima državne vlasti. Članak
  148. Ako čelnik tijela državne vlasti ili druga osoba koju on za to ovlasti zbog tehničkih ili organizacijskih razloga namjerava u razdoblju od šest mjeseci otkazati ugovor o radu za najmanje petero namještenika, dužan je izraditi program zbrinjavanja viška namještenika. Na program zbrinjavanja viška namještenika iz stavka
  149. ovoga članka primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o radu. Prilikom izrade programa zbrinjavanja viška namještenika čelnik tijela državne vlasti ili druga osoba koju on za to ovlasti dužna se je prethodno savjetovati sa Sindikatom. Ako mjerama programa iz stavka
  150. ovoga članka u roku od mjesec dana od dana donošenja programa zbrinjavanja viška namještenika nije moguće namještenicima osigurati zaposlenje, može se otkazati ugovor o radu. Članak
  151. Službenik i namještenik za čijim je radom prestala potreba u tijelu državne vlasti ima u roku do godine dana prvenstvo u ponovnom primanju u službu odnosno u radni odnos, ako se u tom vremenu ukaže potreba za obavljanje poslova za čijim je radom prestala potreba u tijelu državne vlasti. Članak
  152. Službenik i namještenik kome nedostaje najviše 5 godina života ili radnog staža do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, može se staviti na raspolaganje s tim da do umirovljenja ima pravo na naknadu plaće u visini koju je ostvario u mjesecu koji je prethodio mjesecu kad je stavljen na raspolaganje.
  153. ZAŠTITA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA Članak
  154. Ako ovlaštena osoba odnosno tijelo ocijeni da kod službenika odnosno namještenika postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti čelnik tijela državne vlasti dužan je, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe odnosno tijela, u pisanom obliku ponuditi službeniku odnosno namješteniku drugo službeničko odnosno radno mjesto za koje je on sposoban, a koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima na kojima je zaposlenik prethodno radio. Radi osiguranja povoljnijih uvjeta rada čelnik tijela državne vlasti dužan je prilagoditi poslove službeničkog odnosno radnog mjesta, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da službeniku i namješteniku osigura povoljnije uvjete rada. Članak
  155. Službeniku i namješteniku, prijašnjem korisniku prava na rad sa skraćenim radnim vremenom i na drugom odgovarajućem poslu za vrijeme zaposlenja (čl.
  156. st.
  157. t.
  158. -
  159. Zakona o mirovinskom osiguranju), koji je to pravo stekao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti prema propisima do
  162. godine, pripada pravo na razliku između plaće koju bi ostvarivao za puno radno vrijeme za zvanje u koje je postavljen odnosno za radno mjesto na koje je raspoređen i zbroja invalidske mirovine i plaće koju ostvaruje za skraćeno radno vrijeme.
  163. INFORMIRANJE Članak
  164. Čelnik tijela državne vlasti ili druga osoba koju on za to ovlasti dužna je službeniku i namješteniku odnosno sindikalnom povjereniku osigurati informacije koje su bitne za socijalni položaj službenika i namještenika, a posebno: - o prijedlozima odluka koje utječu na socijalni položaj službenika i namještenika, a koje ne predstavljaju službenu tajnu, - o rezultatima rada (periodičnim i godišnjim), - o prijedlozima odluka i općih akata kojima se u skladu s ovim ugovorom uređuju osnovna prava i obveze iz službe odnosno iz rada, - mjesečni obračun plaća službenika i namještenika. Informacije o rezultatima rada čelnik tijela državne vlasti osigurava po isteku određenog razdoblja iz stavka
  165. ovoga članka, a informacije o planovima i prijedlozima akata daje na uvid službenicima i namještenicima prije njihova usvajanja.
  166. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA Članak
  167. Tijela državne vlasti obvezuju se da će osigurati provedbu svih prava iz oblasti sindikalnog organiziranja utvrđenih u Ustavu Republike Hrvatske, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim ugovorom. Članak
  168. Čelnik tijela državne vlasti obvezuje se da neće svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo službenika i namještenika da postane članom sindikata. Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrat će se od strane čelnika državne vlasti ili druge osobe koju on za to ovlasti pritisak na službenike i namještenike članove sindikata da istupe iz sindikalne organizacije. Članak
  169. Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje provoditi sukladno Ustavu, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovom ugovoru. Članak
  170. Sindikat je dužan obavijestiti čelnika tijela državne vlasti o izboru ili imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika. Članak
  171. Aktivnost sindikalnog povjerenika ili predstavnika u tijelu državne vlasti ne smije biti sprječavana ili ometana ako djeluje u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima, drugim propisima i ovim ugovorom. Članak
  172. Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti i to tri sata po članu sindikata godišnje. Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za puno radno vrijeme na svakih 700 članova Sindikata. Sindikalnom povjereniku čelnik tijela državne vlasti ili druga osoba koju on za to ovlasti dužna je, pored prava iz stavka
  173. ovoga članka, omogućiti i izostanak iz službe odnosno s rada uz naknadu plaće zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencija, kako u zemlji, tako i u inozemstvu. Članak
  174. Kada sindikalni povjerenik dio svoga radnog vremena u službi i na radnom mjestu posvećuje sindikalnim zadaćama, a dio svojim redovnim radnim obvezama, tada se njegove obveze iz službe odnosno radnog odnosa uređuju pismenim sporazumom zaključenim između Sindikata i čelnika tijela državne vlasti odnosno druge osobe koju on za to ovlasti. Članak
  175. Sindikalni povjerenik zbog obavljanja sindikalne aktivnosti ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike. Članak
  176. Sindikalnom povjereniku u tijelu državne vlasti za vrijeme obnašanja dužnosti i šest mjeseci po isteku obnašanja sindikalne dužnosti, ne može bez suglasnosti Sindikata: - prestati služba otpustom ili otkazom ugovora o radu; te ga se ne može: - premijestiti na druge poslove u okviru istog tijela državne vlasti bez njegove suglasnosti odnosno u drugo tijelo državne vlasti, - staviti na raspolaganje osim u slučaju ukidanja tijela državne vlasti, - premijestiti ga u isto ili u drugo tijelo državne vlasti izvan mjesta njegova stanovanja, - pokrenuti protiv njega postupak zbog povrede službene dužnosti. Članak
  177. Prije donošenja odluka važnih za položaj državnih službenika ili namještenika, čelnik tijela državne vlasti mora se savjetovati sa sindikalnim povjerenikom ili drugim ovlaštenim predstavnikom Sindikata o tome i mora mu priopćiti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj službenika i namještenika. Važnim odlukama iz stavka
  178. ovoga članka smatraju se osobito odluke o: - donošenju, izmjeni i dopuni akata tijela državne vlasti kojima se reguliraju prava iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika, - planu zapošljavanja, premještaju i otpustu državnih službenika odnosno otkazu ugovora o radu namještenika, - mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu službenika odnosno namještenika, - uvođenju nove tehnologije te promjene u organizaciji i načinu rada, - planu godišnjih odmora, - rasporedu radnog vremena, - noćnom radu, - nadoknadama za izume i tehničko unapređenje, - donošenju programa zbrinjavanja viška namještenika i dr. Čelnik tijela državne vlasti ili druga osoba koju on za to ovlasti dužna je razmotriti primjedbe sindikalnog povjerenika prije donošenja odluke iz stavka
  179. ovoga članka. Članak
  180. Čelnik tijela državne vlasti dužan je razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata u svezi s ostvarenjem prava, obveza i odgovornosti iz rada i po osnovi rada i o zauzetim stajalištima dužan je u roku od 8 dana od primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i zahtjeva izvijestiti Sindikat. Čelnik tijela državne vlasti dužan je primiti na razgovor sindikalnog povjerenika na njegov zahtjev i s njim razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti i materijalnu problematiku službenika i namještenika. Članak
  181. Čelnik tijela državne vlasti dužan je, bez naknade, osigurati za rad Sindikata najmanje sljedeće uvjete: - prostoriju za rad u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka, - pravo na korištenje telefona, telefaksa te drugih raspoloživih tehničkih pomagala, - slobodu sindikalnog izvješćivanja i podjelu tiska, - obračun i ubiranje sindikalne članarine a po potrebi i drugih davanja preko isplatnih lista u računovodstvu odnosno prilikom obračuna plaća doznačiti članarinu na račun Sindikata, a temeljem pisane izjave članova Sindikata (pristupnica i sl.). Članak
  182. Sindikalni čelnik koji profesionalno obavlja dužnost predsjednika Sindikata i kojemu za vrijeme obnašanja dužnosti prestaje služba odnosno radni odnos, ima se pravo nakon isteka mandata, ako ponovno ne bude imenovan na tu funkciju, vratiti natrag u službu odnosno u radni odnos u isto zvanje i platni razred odnosno na isto ili slično radno mjesto koje je imao prije odlaska na sindikalnu funkciju. Prestanak službe odnosno radnog odnosa i povrat u službu uređuje se pismenim sporazumom zaključenim između Sindikata i čelnika tijela državne vlasti odnosno druge osobe koju on za to ovlasti. Članak
  183. U provođenju mjera zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i obvezu osobito: - sudjelovati u planiranju mjera za unapređivanje uvjeta rada, - biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje službenika i namještenika, - primati primjedbe službenika i namještenika na primjenu propisa i provođenje mjera zaštite na radu, - biti nazočan inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o svim zapažanjima službenika i namještenika, - pozvati inspektora zaštite na radu kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje službenika i namještenika, a tijelo državne vlasti to propušta ili odbija učiniti, - školovati se za obavljanje poslova zaštite na radu, stalno proširivati i unapređivati svoje znanje, pratiti i prikupljati informacije odgovarajuće za rad na siguran način, - staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje, - svojom aktivnošću poticati ostale službenike i namještenike za rad na siguran način.
  184. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA Članak
  185. Za rješavanje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovoga ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, mora se provesti postupak mirenja. Članak
  186. Postupak mirenja provodi mirovno vijeće. Mirovno vijeće ima pet članova. Svaka ugovorna strana imenuje po dva člana. Stranke su suglasne da će izbor petog člana mirovnog vijeća kao predsjednika povjeriti dekanu Pravnog fakulteta u Zagrebu ili osobi koju on ovlasti. Članak
  187. Postupak mirenja pokreće se na pisani prijedlog jednog od potpisnika ovoga ugovora, a mora se dovršiti u roku od pet dana od dana pokretanja postupka mirenja. Članak
  188. U postupku mirenja mirovno vijeće ispitat će navode i prijedloge ugovornih strana, a po potrebi prikupit će se i potrebne obavijesti i saslušati stranke. Mirovno vijeće sastavit će pisani prijedlog nagodbe. Članak
  189. Mirenje je uspjelo ako obje ugovorne strane prihvate pisani prijedlog nagodbe. Nagodba u smislu odredbe stavka
  190. ovoga članka ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.
  191. ŠTRAJK Članak
  192. Ako postupak mirenja ne uspije, Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i promicanju socijalnih interesa svojih članova. Za organizaciju i provedbu štrajka Sindikat koristi sindikalna pravila o štrajku. Članak
  193. Štrajk se mora najaviti drugoj ugovornoj strani najkasnije tri dana prije početka štrajka. U pismu u kojem se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka. Članak
  194. Pri organiziranju i poduzimanju štrajka, organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih prava i sloboda drugih, a osobito o osiguranju života, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine. Članak
  195. Najkasnije na dan najave štrajka Sindikat mora objaviti pravila o poslovima na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme trajanja štrajka. Članak
  196. Na prijedlog Vlade, Sindikat samostalno izrađuje i donosi pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka. Pravila iz stavka
  197. ovoga članka sadrže naročito odredbe o radnim mjestima i broju službenika i namještenika koji na njima moraju raditi za vrijeme štrajka, a s ciljem omogućavanja obnavljanja rada nakon završetka štrajka odnosno s ciljem nastavka obavljanja poslova koji su prijeko potrebni, osobito radi sprječavanja ugrožavanja života, osobne sigurnosti ili zdravlja pučanstva. Članak
  198. Pravila o poslovima koji se ne moraju prekidati za vrijeme štrajka Sindikat je dužan dostaviti Vladi radi davanja suglasnosti. Vlada je dužna očitovati se u roku od 15 dana od dana dostavljanja prijedloga. U protivnom smatrat će se da je suglasna s predloženim pravilima. Članak
  199. Ako se o pravilima o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ne postigne suglasnost, pravila će utvrditi arbitraža sastav koje se utvrđuje odgovarajućom primjenom članka
  200. ovoga ugovora. Pravila iz stavka
  201. ovoga članka arbitraža je dužna donijeti u roku od 8 dana od dana dostave prijedloga arbitraži. Članak
  202. Ako Vlada nije predložila utvrđivanje pravila iz članka
  203. ovoga ugovora do dana početka postupka mirenja, postupak utvrđivanja tih poslova ne može pokrenuti do dana okončanja štrajka. Članak
  204. Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sastavljen od predstavnika organizatora štrajka koji je dužan na pogodan način očitovati se strani protiv koje je štrajk organiziran, kako bi se nastavili pregovori u svrhu mirnog rješenja spora. Članovi štrajkaškog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka. Članak
  205. Sudioniku štrajka plaća i dodaci na plaću mogu se smanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku. Članak
  206. Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku sukladno odredbama ovoga ugovora ne predstavlja povredu službene odnosno radne dužnosti. Članak
  207. Službenik i namještenik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno odredbama ovoga ugovora, a niti smije biti ni na koji način prisiljen sudjelovati u štrajku, ako to ne želi. Članak
  208. Ugovorne strane suglasne su da Vlada može od mjerodavnog suda zahtijevati zabranu štrajka koji je organiziran protivno odredbama ovoga ugovora.
  209. SOCIJALNI MIR Članak
  210. Ugovorne strane za vrijeme trajanja ovoga ugovora obvezuju se na socijalni mir. Izuzetno, dozvoljen je štrajk solidarnosti uz najavu, prema odredbama ovoga ugovora, ili korištenje drugih metoda davanja sindikalne potpore zahtjevima zaposlenih u određenoj drugoj djelatnosti.
  211. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOGA UGOVORA Članak
  212. Za tumačenje odredaba i praćenje primjene ovoga ugovora ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju u roku od 30 dana od dana potpisa ovoga ugovora. Komisija ima šest članova od kojih svaka ugovorna strana imenuje tri člana. Komisija donosi pravilnik o radu. Sve odluke komisija donosi većinom glasova, a u slučaju podijeljenog broja glasova odlučuje glas predsjednika komisije. Ugovorne strane dužne su se pridržavati danog tumačenja. Sjedište komisije je pri Ministarstvu rada i socijalne skrbi u Zagrebu.
  213. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE Članak
  214. Smatra se da je ovaj ugovor zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana. Članak
  215. Ovaj ugovor sklapa se na vrijeme od dvije godine. Članak
  216. Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovoga ugovora. Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga ugovora mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga. U protivnom stekli su se uvjeti za primjenu odredaba ovoga ugovora o postupku mirenja. Članak
  217. Svaka strana može otkazati ovaj ugovor. Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave otkaza drugoj strani.
  218. Pregovore o obnovi ovoga ugovora strane će započeti najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je sklopljen. Članak
  219. Troškove u svezi s primjenom ovoga ugovora ugovorne strane snose solidarno. Članak
  220. Ovaj ugovor primjenjuje se od
  221. travnja
  222. godine. ZA VLADU ZA SINDIKAT REPUBLIKE HRVATSKE DRŽAVNIH I LOKALNIH dr. sc. Goran Granić, SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA potpredsjednik, zamjenik REPUBLIKE HRVATSKE predsjednika Vlade Ivica Ihas, predsjednik Kolektivni ugovor, NN 42/2000-996 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Kolektivni ugovor Izdanje: NN 42/2000 Broj dokumenta u izdanju: 996 Donositelj:KOLEKTIVNI UGOVORI Datum tiskanog izdanja: 20.4.
  223. ELI: /eli/sluzbeni/2000/42/996 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  224. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.