← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-740/1999 od 11. travnja 2000

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-740/1999 od

  1. travnja 2000 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-740/1999 od
  2. travnja 2000 NN 42/2000 (20.4.2000.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-740/1999 od
  3. travnja 2000 USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 997 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću petorice za odlučivanje o ustavnim tužbama, sastavljenom od dopredsjednika dr. sc. Petra Klarića, kao predsjednika Vijeća te sudaca Jurice Malčića, mr. sc. Ivana Matije, Emilije Rajić i Milana Vukovića, kao članova Vijeća u postupku u povodu ustavne tužbe Z.G. iz Z., zastupanog od punomoćnika iz Odvjetničkog društva N. i dr., na sjednici Vijeća održanoj dana
  4. travnja
  5. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja te se ukidaju: - presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-1905/1998-10 od
  6. siječnja
  7. godine - rješenje Ministarstva obrane Republike Hrvatske, klasa: 114-01/94-01/01, urbroj: 512-20-23-94-346 od
  8. prosinca
  9. godine. - rješenje Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Personalna uprava, klasa: 112-01/94-01/05, urbroj: 512-20-17-94-2381 od
  10. studenoga
  11. godine. II. Predmet se vraća Ministarstvu obrane Republike Hrvatske, Personalnoj upravi, na ponovni postupak. Obrazloženje
  12. Z.G. iz Z. je podnio ustavnu tužbu u povodu presude Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-1905/98-10 od
  13. siječnja
  14. godine, kojom je odbijena tužba podnositelja u upravnom sporu protiv rješenja Ministarstva obrane Republike Hrvatske, klasa: 114-01/94-01/01, urbroj: 512-20-23-94-346 od
  15. prosinca
  16. godine. Tim rješenjem odbijena je podnositeljeva žalba izjavljena protiv rješenja Ministarstva obrane Republike Hrvatske, klasa: 112-01/94-01/05, urbroj: 512-20-17-94-2381 od
  17. studenoga
  18. godine. 1.
  19. Navedenim prvostupanjskim rješenjem podnositelju je prestala djelatna vojna služba i preveden je u pričuvu protekom otkaznog roka primjenom odredbe članka
  20. stavak
  21. Zakona o obrani (»Narodne novine«, broj 74/93).
  22. U ustavnoj tužbi podnositelj navodi da su mu navedenom presudom i upravnim aktima povrijeđene odredbe članaka
  23. stavka
  24. i
  25. Ustava Republike Hrvatske.
  26. U obrazloženju ustavne tužbe podnositelj osporava zakonitost navedene presude i upravnih akata jer da u njima nisu navedene činjenice, odnosno razlozi za takve rješidbe. Ističe da nigdje nije obrazloženo što znači da ima neprimjeren odnos prema potrebama službe i oružanih snaga, a da nisu utvrđene niti radnje iz kojih bi proizlazilo da predstavlja objektivnu smetnju efikasnom funkcioniranju postrojbi. Nadalje, navodi da mu nije pružena mogućnost da se očituje na navode zbog kojih mu je utvrđen prestanak djelatne vojne službe te da iznese svoju obranu u konkretnom postupku.
  27. Ustavna tužba je osnovana.
  28. Na temelju analize osporene presude Upravnog suda Republike Hrvatske, postupaka i rješenja koja su prethodila, kao i relevantnih propisa, Ustavni sud je utvrdio da su osporenom presudom i rješenjima upravnih tijela podnositelju povrijeđena tzv. postupovna ustavna prava. Povrijeđeno je, u postupovnom smislu, načelo jednakosti pred zakonom (stavak
  29. članka
  30. Ustava), načelo jednakopravnosti pred sudovima (i drugim državnim i inim tijelima javnih ovlasti - članak
  31. Ustava), a povrede su takve da se njima značajno zadire u prava podnositelja. Konačno, povrijeđeno je i ustavno pravo na žalbu (članak
  32. stavak
  33. Ustava).
  34. Uvidom u spis Ministarstva obrane utvrđeno je da akti koji su donijeti u postupku koji je provelo Ministarstvo obrane doista sadrže samo konstataciju da bi, s obzirom da podnositelj ima neprimjeren odnos prema potrebama službe i interesima oružanih snaga Republike Hrvatske, daljnje zadržavanje na radu bila objektivna smetnja za efikasno funkcioniranje postrojbe. Niti u jednom aktu, mišljenju Kadrovske komisije Ministarstva obrane Republike Hrvatske, niti u navedenim rješenjima, nisu navedeni konkretni razlozi za donošenje takvih rješenja. 6.
  35. U rješenju Ministarstva obrane od
  36. prosinca
  37. godine, kojim je odbijena žalba podnositelja, navodi se da je prvostupanjsko rješenje donijeto na temelju članka
  38. stavka
  39. Zakona o obrani te je naveden sadržaj osporenog rješenja kao i sadržaj navedene zakonske odredbe. Konkretne razloge za donošenje takvog rješenja Ministarstvo obrane ne navodi. 6.
  40. U postupku u povodu tužbe podnositelja Upravnom sudu Republike Hrvatske podnositelju je odbijena tužba iako osporena rješenja nisu donijeta u skladu s temeljnim načelima i odredbama Zakona o općem upravnom postupku. 6.
  41. Upravni sud navodi tijek postupka pred upravnim tijelima dajući tumačenje odredbe članka
  42. stavka
  43. Zakona o upravi. Zaključno, Upravni sud navodi da nije nužno u postupku utvrđivati propuste u radu osobe na službi u oružanim snagama, jer da isti nisu osnova za primjenu označene odredbe, već da je to isključivo interes i potreba oružanih snaga.
  44. Člankom
  45. stavkom
  46. Zakona o oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 23/95 i 33/95) određeno je da su akti, kojima se regulira status djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika u službi, upravni akti. Stavkom
  47. navedenog Zakona određeno je da se u postupku donošenja tih upravnih akata primjenjuje Zakon o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91, u nastavku: ZUP), ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, dok je stavkom
  48. propisano da će se na djelatničke odnose, prava i obveze u službi, te odgovornost vojnih osoba, službenika i namještenika, primjenjivati, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, propisi o državnim službenicima i namještenicima, a u pitanjima koja tim propisima nisu uređena primijenit će se opći propisi o radu.
  49. Zakon o općem upravnom postupku u članku
  50. određuje kao temeljno načelo obvezu tijela koja vode upravni postupak, da u postupku moraju utvrditi pravo stanje stvari i u tom cilju moraju utvrditi sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja. U članku
  51. stavak
  52. ZUP sadrži temeljno načelo saslušanja stranke, dok mogućnost donošenja rješenja bez prethodnog saslušanja stranke ZUP određuje u stavku
  53. članka
  54. i to samo iznimno, u slučajevima kada je to zakonom određeno.
  55. Ministarstvo obrane Republike Hrvatske donijelo je osporena rješenja u postupcima koji su u suprotnosti s navedenim načelima upravnog postupka.
  56. Članak
  57. stavak
  58. Zakona o obrani, na kojeg se poziva Ministarstvo obrane u svojim rješenjima, ne isključuje postupanje po osnovnim načelima i pravilima upravnog postupka.
  59. Osporenom presudom Upravnog suda, kao i rješenjima upravnih tijela, povrijeđena je Ustavom zajamčena jednakost pred zakonom (članak
  60. stavak
  61. Ustava), odnosno ustavno jamstvo jednakosti iz članka 26., te ustavno pravo na žalbu iz članka
  62. Ustava. 11.
  63. Naime, ustavno jamstvo jednakosti iz članka
  64. Ustava je razrada i primjena općeg načela jednakosti (članak
  65. stavak 1.) na području sudske i druge pravne zaštite. Radi se o posebnom slučaju načela jednakosti koje svakom jamči jednaku zaštitu prava u postupku pred sudovima, drugim državnim tijelima i tijelima koja imaju javne ovlasti. 11.
  66. Ustavom zajamčena jednakost pred zakonom te navedeno ustavno jamstvo iz članka
  67. Ustava povrijeđeni su, jer u postupcima pred tijelima uprave podnositelju nije dana mogućnost da se očituje na iznijete navode da ima neprimjeren odnos prema radu niti mu je omogućeno da predloži izvođenje dokaza u cilju zaštite svojih prava. 11.
  68. Kako u navedenim postupcima Upravni sud i tijela uprave ne navode na kojim činjenicama temelje svoje odluke niti iznose razloge zbog kojih smatraju da podnositelj ima neprimjeren odnos prema radu, podnositelj je tako onemogućen da se o konkretnim razlozima izjasni, te da u postupku u povodu pravnog lijeka podvrgne preispitivanju ta utvrđenja. 11.
  69. Ustavni je sud, stoga, utvrdio da je time povrijeđeno podnositeljevo ustavno pravo na žalbu iz članka
  70. Ustava Republike Hrvatske.
  71. Odredbom članka
  72. stavka 1., koju podnositelj navodi u ustavnoj tužbi, Ustav propisuje temeljne smjernice i obveze državne uprave i tijela s javnim ovlastima kad odlučuju o pravima i dužnostima građana. Navedena ustavna odredba ne sadrži slobode i prava koja su Ustavom zajamčena fizičkoj ili pravnoj osobi (subjektivna ustavna prava), te nije predmet ustavnosudske zaštite. 12.
  73. Takvo stajalište Ustavni sud je zauzeo u odluci broj: U-III-1/2000 donijetoj na sjednici Suda održanoj
  74. ožujka
  75. godine.
  76. Povredu ustavnog prava na rad i slobodu rada iz članka
  77. Ustava, a na koju podnositelj također ukazuje, Sud nije našao.
  78. Slijedom svega navedenog, Ustavni sud je, na temelju odredaba članaka
  79. i
  80. Ustavnog zakona, odlučio kao u izreci. Broj: U-III-740/1999 Zagreb,
  81. travnja
  82. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 42/2000-997 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 42/2000 Broj dokumenta u izdanju: 997 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 20.4.
  83. ELI: /eli/sluzbeni/2000/42/997 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  84. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.