← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-568/2000. Od 17. svibnja 2000

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-568/

  1. Od
  2. svibnja 2000 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-568/
  3. Od
  4. svibnja 2000 NN 54/2000 (31.5.2000.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-568/
  5. Od
  6. svibnja 2000 USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1210 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smiljko Sokol, predsjednik Suda te suci Velimir Belajec, Marijan Hranjski, Petar Klarić, Jurica Malčić, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejac, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući u povodu prijedloga Komunalnog društva Pag d.o.o. za komunalne djelatnosti iz Paga, zastupanog po direktoru Anti Fabijaniću, za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti drugog propisa, na sjednici održanoj dana
  7. svibnja
  8. godine, donio je ODLUKU Pokreće se postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti te se ukida Odluka Općinskog vijeća Općine Povljana o konstituiranju komunalnog društva (»Službeni glasnik Zadarske županije«, broj 5/98). Obrazloženje
  9. Općina Povljana osporavanom je Odlukom osnovala Komunalno društvo »Povljana« d.o.o., radi, između ostalog, skupljanja, pročišćavanja i distribucije vode, cestovnog prijevoza robe i putnika, uklanjanja otpadnih voda i odvoza smeća (članak
  10. Odluke).
  11. Komunalno društvo Pag d.o.o. (dalje: predlagatelj) smatra da je ta Odluka nesuglasna s člankom
  12. stavkom
  13. Ustava, člankom
  14. stavkom
  15. i člankom
  16. stavkom
  17. i
  18. Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, broj 36/95, 70/97 i 128/99, dalje: ZKG), člankom
  19. Zakona o trgovačkim društvima (»Narodne novine«, broj 111/93 i 34/99), člankom
  20. stavkom
  21. i
  22. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (»Narodne novine«, broj 90/92, 94/93, 117/93 i 128/99, dalje: ZLSU), člankom
  23. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 10/97, 124/97, 68/98 i 22/99, dalje: Zakon o područjima), člankom
  24. stavkom
  25. Zakona o otocima (»Narodne novine«, broj 34/99) te člancima 59.,
  26. i
  27. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 91/96, 68/98 i 137/99, dalje: Zakon u vlasništvu). Predlagatelj navodi da su Zakonom o područjima, na području bivše jedinice lokalne samouprave, Općine Pag, ustrojene dvije nove jedinice lokalne samouprave: Grad Pag i Općina Povljana. Komunalne djelatnosti na području bivše Općine Pag obavljao je predlagatelj, putem društva koje je osnovala Općina Pag. Međutim, nakon što je ustrojena Općina Povljana, predstavničko tijelo te Općine donijelo je osporavanu Odluku, kojom je konstituirano zasebno Komunalno društvo, čija je uloga preuzimanje obavljanja komunalnih djelatnosti izrijekom navedenih u članku
  28. Odluke. Predlagatelj ističe da je vodovodna mreža Općine Povljana povezana u jedinstven i nedjeljiv funkcionalni komunalni sustav Velo Blato, pa su stoga, prema članku
  29. stavku 4 ZKG-a, obje nove jedinice lokalne samouprave - Grad Pag i Općina Povljana - dužne obavljanje komunalnih djelatnosti organizirati putem zajedničkog trgovačkog društva, a ne svaka zasebno. Također, Općina Povljana sada sama skuplja smeće i smješta ga na zaseban deponij. Ukazuje da je Izvorište Velo Blato (za koje Općina Povljana tvrdi da je njeno vlasništvo, jer se nalazi na njenom području) javno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske te je slijedom toga Državna uprava za vode predlagatelju dodijelila koncesiju za zahvaćanje voda za potrebe javne vodoopskrbe iz sabirnog bazena uz jezero Velo Blato, radi njene distribucije prema širem području Grada Paga, na rok od 20 godina. Predlagatelj posjeduje i vodopravnu dozvolu za korištenje vode iz jezera Velo Blato u svrhu javne vodoopskrbe te suglasnost Državne uprave za vode o ispunjavanju posebnih uvjeta za obavljanje vodoopskrbne djelatnosti. Naglašava da on opskrbljuje vodom Općinu Povljana, Grad Pag te ostala naselja u Gradu Pagu, a pri tome sam snosi sve troškove. Prijedlog je osnovan.
  30. Člankom
  31. stavkom
  32. Ustava određeno je, među ostalim, da more, morska obala, otoci i vode imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske, time da je stavkom
  33. istoga članka propisano da se zakonom određuje način na koji se navedena dobra mogu upotrebljavati i iskorištavati. Slijedom rečenog, Zakon o vodama (»Narodne novine«, broj 107/97, dalje: ZV) odredio je pravni status voda, tako što je člankom
  34. izrijekom propisao da su vode opće dobro, koje zbog svojih prirodnih svojstava ne mogu biti ni u čijem vlasništvu, već Republika Hrvatska, temeljem ustavnih ovlasti, uređuje način i uvjete raspolaganja vodom i stjecanje prava na njoj. Pravo na vodi stječe se osobito koncesijom, te vodopravnom dozvolom, osim u slučajevima prava na opću uporabu vode (članak
  35. ZV-a) i prava vlasnika nekog zemljišta na (ograničeno) korištenje vode na njegovu zemljištu (članak
  36. ZV-a). Sud je utvrdio da na ovim iznimkama od navedenog pravila Komunalno društvo »Povljana« nije moglo temeljiti osporavanu Odluku, usprkos toga što se Izvorište Velo Blato zaista nalazi na području Općine Povljana.
  37. Osporavana Odluka nije suglasna sa ZKG-om, jer je članak
  38. stavak
  39. tog Zakona izričito propisao obvezu jedinica lokalne samouprave da organiziraju zajedničko obavljanje komunalnih djelatnosti putem trgovačkih društava, ukoliko se sustav komunalne infrastrukture proteže na područje više jedinica lokalne samouprave te čini jedinstvenu i nedjeljivu funkcionalnu cjelinu. Ovo tim više što se u slučaju otoka Paga radi o specifičnom vodopravnom području. Predlagatelj osnovano ističe da se prilikom osnivanja Komunalnog društva »Povljana« nije postupilo u skladu s člankom
  40. stavkom
  41. i
  42. ZKG-a. Naime, temeljem ovih zakonskih odredaba, nakon ustrojavanja novih jedinica lokalne samouprave, bilo je potrebno sporazumno ili arbitražno podijeliti društveni kapital predlagatelja (koji je na taj način postao zajedničko vlasništvo Grada Paga i Općine Povljana).
  43. Na potrebu i obvezu dogovora novonastalih jedinica lokalne samouprave u svezi preuzimanja nekretnina i pokretnina te prava i obveza kao sljednika dosadašnjih općina, upućuju i odredbe članka
  44. stavka
  45. i
  46. ZLSU-a. Prema tim odredbama, konačnu odluku u slučaju spora ovlaštena je donijeti arbitraža koju imenuje Vlada Republike Hrvatske. U tom smislu važnost međusobnog dogovora izrijekom je istaknuta i odredbom članka
  47. stavka
  48. Zakona o područjima.
  49. Sud je utvrdio da je Odluka suprotna članku
  50. ZTD-a, kojim su utvrđeni uvjeti za istupanje člana iz društva te da je u nesuglasju s člancima 59.,
  51. i
  52. Zakona o vlasništvu, kojima je uređen način izvršavanja zajedničkog vlasništva, upravljanja i raspolaganja zajedničkom stvari.
  53. Nadalje, člankom
  54. stavkom
  55. Zakona o otocima razrađen je članak
  56. Ustava te je propisano da su od interesa za Republiku Hrvatsku otoci i nekretnine na otocima, koje su osobitog gospodarskog i ekološkog značenja. U odnosu na obavljanje komunalnih djelatnosti, osobita zaštita otočnog dobra slijedi posebno iz odredbe članka
  57. stavka
  58. Zakona o otocima. Tom odredbom propisano je da na otoku koji ima dva ili više gradova, odnosno općina, i na čijem području postoji sustav komunalne infrastrukture koji čini jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu, jedinice lokalne uprave i samouprave (dakle, u obvezi su i županije, osim općina i gradova) osiguravaju zajedničko obavljanje tih djelatnosti u svezi komunalnog otpada, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te javnog prijevoza putnika.
  59. Naposlijetku treba reći da, prema odredbi članka
  60. stavka
  61. Ustava, samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. Međutim, ta ustavna mogućnost ne odnosi se na akte nižeg ranga od zakona. Stoga se utvrđuje suprotnim Ustavu objavljivanje osporavane Odluke u srpnju
  62. godine, dok je ona, međutim, stupila na snagu već dana
  63. ožujka
  64. godine. Utvrdivši da su osporavanom Odlukom ugrožena dva objekta osobite zaštite Republike Hrvatske, Ustavni sud je pokrenuo postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti, te temeljem članka
  65. stavka
  66. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99) osporavanu Odluku ukinuo. Broj: U-II-568/2000 Zagreb,
  67. svibnja
  68. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Smiljko Sokol, v. r. Odluka, NN 54/2000-1210 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 54/2000 Broj dokumenta u izdanju: 1210 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 31.5.
  69. ELI: /eli/sluzbeni/2000/54/1210 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  70. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.