← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-435/2000 od 17. svibnja 2000.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-435/2000 od

  1. svibnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-435/2000 od
  3. svibnja
  4. NN 56/2000 (6.6.2000.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-435/2000 od
  5. svibnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1253 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smiljko Sokol, predsjednik Suda te suci Velimir Belajec, Marijan Hranjski, Petar Klarić, Jurica Malčić, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o ustavnoj tužbi T. i N. I., oboje zastupani od Zajedničkog odvjetničkog ureda I. V. i M. P. iz S., na sjednici održanoj
  7. svibnja
  8. godine, donio je sljedeću ODLUKU I. Usvaja se ustavna tužba i ukidaju se: - presuda Županijskog suda u S. broj: Gž-3161/99 od
  9. studenoga
  10. godine; - presuda Općinskog suda u S. broj: P-128/96 od
  11. ožujka
  12. godine. II. Predmet se vraća Općinskom sudu u S. na ponovno odlučivanje. Obrazloženje
  13. T. i N. I., oboje zastupani od Zajedničkog odvjetničkog ureda I. V. i M. P. iz S., podnijeli su pravodobnu i dopuštenu ustavnu tužbu u svezi s presudom Županijskog suda u S., broj: Gž-3161/99 od
  14. studenoga
  15. godine, kojom je odbijena žalba podnositelja i potvrđena presuda Općinskog suda u S., broj: P-128/96 od
  16. ožujka
  17. godine. Navedenom prvostupanjskom presudom usvojen je otkaz stanarskog prava podnositelja na stanu u S.
  18. Ustavnom tužbom podnositelji ističu pogrešnu primjenu materijalnog prava u njihovom slučaju, te smatraju da su osporenom presudom i presudom suda u prvom stupnju, povrijeđene odredbe članaka 3.,
  19. i
  20. Ustava Republike Hrvatske. Ustavna tužba je osnovana.
  21. Analizom osporenih presuda, ovaj Sud je utvrdio da se iste temelje na odredbi članka 102a. tada važećeg Zakona o stambenim odnosima (»Narodne novine«, broj 51/85, 42/86, 37/88, 47/89, 22/90, 22/92, 58/93 i 70/93). Navedenom, tada važećom, zakonskom odredbom bilo je propisano da se prestanak stanarskog prava može utvrditi onim osobama koje su sudjelovale ili sudjeluju u neprijateljskoj djelatnosti protiv Republike Hrvatske.
  22. Da bi se mogao usvojiti tužbeni zahtjev za otkaz stanarskog prava, utemeljen na naznačenoj zakonskoj odredbi, jedna od bitnih pretpostavki je sudjelovanje nositelja stanarskog prava ili člana njegova domaćinstva (u konkretnom slučaju supruge N. I.) u neprijateljskoj djelatnosti protiv Republike Hrvatske. Primjena tada važećeg članka 102a. Zakona o stambenim odnosima ne isključuje ustavno načelo iz članka
  23. Ustava Republike Hrvatske, da je svatko nedužan dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja i ustavno pravo iz članka
  24. Ustava Republike Hrvatske o pravičnom suđenju. Da je pravomoćna sudska odluka o utvrđenju djela iz odredbe članka 102a. stavka
  25. tada važećeg Zakona o stambenim odnosima pretpostavka njegove primjene, potvrdio je ovaj Sud svojim rješenjem broj: U-I-116/1992 od
  26. lipnja
  27. i odlukom broj: U-III-326/1995 od
  28. veljače
  29. godine.
  30. U ustavnosudskom postupku, utvrđeno je da u slučaju podnositelja nije ispunjen naznačeni uvjet za primjenu članka 102a. Zakona o stambenim odnosima, naime protiv podnositelja nije pokrenut kazneni postupak za utvrđenje njihove odgovornosti za kazneno djelo - neprijateljsko djelovanje protiv Republike Hrvatske. Dakle, presudama u povodu kojih je podnijeta ustavna tužba povrijeđeno je pravo podnositelja na pravično suđenje (članak
  31. Ustava), kao i ustavno načelo članka
  32. Ustava, obzirom da su sudovi u postupcima koji su prethodili postupku pred ovim Sudom, bez postojanja pravomoćne kaznene presude, zauzeli stajalište da su podnositelji neprijateljski djelovali protiv Republike Hrvatske. Neprijateljsku djelatnost podnositelja sudovi temelje isključivo na činjenici da su podnositelji tijekom
  33. godine otišli u B. K., Crnu Goru, a s kojom državom je Republika Hrvatska bila, u neprijateljskim odnosima, te da su se na taj način podnositelji solidarizirali s agresijom na Republiku Hrvatsku.
  34. Slijedom navedenog, pogrešnog stajališta sudova u konkretnom slučaju, o osnovanoj primjeni članka 102a. tada važećeg Zakona o stambenim odnosima, bez da je ispunjen osnovni uvjet za primjenu te pravne osnove, nižestupanjski sudovi propustili su postupiti u smislu članka
  35. stavka
  36. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91 i 91/92). Naime, nižestupanjski sudovi propustili su potpuno i istinito utvrditi sporne činjenice, čime su povrijedili i odredbu članka
  37. Ustava, jednakost, ravnopravnost i vladavinu prava kao jedne od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske.
  38. Utvrdivši da su osporenim presudama povrijeđeni članci Ustava na koje podnositelji tužbom upućuju, Ustavni sud je pozivom na odredbe članaka 69.,
  39. i
  40. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99), odlučio kao u izreci. Broj: U-III-435/2000 Zagreb,
  41. svibnja
  42. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Smiljko Sokol, v. r. Odluka, NN 56/2000-1253 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 56/2000 Broj dokumenta u izdanju: 1253 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 6.6.
  43. ELI: /eli/sluzbeni/2000/56/1253 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  44. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.