← Hrvatska

Kolektivni ugovor za službenike i namještenike u ustanovama kulture čije se plaće osiguravaju iz proračuna Republike Hrvatske

Kolektivni ugovor za službenike i namještenike u ustanovama kulture čije se plaće osiguravaju iz proračuna Republike Hrvatske Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Kolektivni ugovor za službenike i namještenike u ustanovama kulture čije se plaće osiguravaju iz proračuna Republike Hrvatske NN 92/2000 (30.9.2000.), Kolektivni ugovor za službenike i namještenike u ustanovama kulture čije se plaće osiguravaju iz proračuna Republike Hrvatske KOLEKTIVNI UGOVORI 1859 Vlada Republike Hrvatske (u da­­­­­­­lj­­­­­­­njem tekstu: Vlada) i Hrvat­ski sindikat djelatnika u kulturi (u da­­­­­­­lj­­­­­­­njem tekstu: Sindikat) sklopili su KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U USTANOVAMA KULTURE ČIJE SE PLAĆE OSIGURAVAJU IZ PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE

  1. TEMELJNE ODREDBE Članak
  2. Ovim kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obveze potpisnika ovoga ugovora, te prava i obveze iz rada i na osnovi rada službenika i namještenika (da­­­­­­­lje: zaposlenik) u ustanovama kulture kojima se plaće osiguravaju iz Proračuna RH. Članak
  3. Odredbe ovoga ugovora primje­­­­­­­njuju se uvijek, osim ako je propisom, nekim drugim kolektivnim ugovorom koji se odnosi na zaposlenike iz članka
  4. ovoga ugovora, pravilnicima o radu poslodavca ili ugovorom o radu za zaposlenike nešto riješeno povo­­­­­­­lj­nije. Ukoliko je pravilnikom o radu poslodavca ili ugovorom o radu sa zaposlenikom rješe­­­­­­­nje povo­­­­­­­ljnije za zaposlenika, sredstva za tu namjenu ne osiguravaju se iz državnog proračuna.
  5. RADNI ODNOSI ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA PROBNI RAD Članak
  6. Prigodom sklapa­­­­­­­nja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad. Probni rad može trajati najviše: – do mjesec dana za poslove za koje se traži do III. stup­­­­­­­nja stručne spreme, – do dva mjeseca za poslove za koje se traži IV. stupa­­­­­­­nj stručne spreme, – do četiri mjeseca za poslove za koje se traži V. i VI. stupa­­­­­­­nj stručne spreme, – do šest mjeseci za poslove za koje se traži VII. stupa­­­­­­­nj stručne spreme ili više. Probni rad zaposlenika sa statusom kazališnih umjetnika, neovisno o stručnoj spremi zaposlenika, može se ugovoriti u traja­­­­­­­nju do šest mjeseci. Probni se rad iznimno može produžiti zbog objektivnih razloga (bolest, mobilizacija i sl.) za onoliko vremena koliko je zaposlenik bio odsutan, ako je bio odsutan najma­­­­­­­nje 10 dana. Članak
  7. Ocjenu rada zaposlenika u tijeku probnog rada daje od čelnika poslodavca ovlašteni zaposlenik. Ocjena se dostav­­­­­­­lja čelniku poslodavca najkasnije do pos­­­­­­­ljed­­­­­­­nje­g dana probnog rada. Ako ocjena utvrđuje kako zaposlenik u tijeku probnog roka nije ostvario prosječne rezultate rada ili da ­­­­­­­nje­gove radne i stručne sposobnosti ne udovo­­­­­­­ljavaju zahtjevima za obav­­­­­­­lja­­­­­­­nje poslova koje je u tijeku probnog roka obav­­­­­­­ljao, čelnik poslodavca redovito će otkazati ugovor o radu prvog dana po isteku probnog roka a najkasnije u da­­­­­­­lj­­­­­­­njem roku od 7 dana. U protivnom će se smatrati da je zaposlenik zadovo­­­­­­­ljio u toku probnog rada. Otkaz ugovora o radu zbog neudovo­­­­­­­ljava­­­­­­­nja na probnom radu zaposleniku se daje u pisanom obliku s obrazlože­­­­­­­njem i uz otkazni rok od 7 dana koji poči­­­­­­­nje teći od dana dostave otkaza. Ako bi zad­­­­­­­nji dan otkaznog roka pao na dan blagdana ili neradni dan, otkazni rok istječe protekom prvog s­­­­­­­ljedeće­g dana. PRIPRAVNICI Članak
  8. Ugovor o radu može se zak­­­­­­­ljučiti s pripravnikom koji se osposob­­­­­­­ljava za samostalni rad. Pripravnici se mogu zapoš­­­­­­­ljavati na poslovima za koje se traži stručna sprema od IV. do VII. stup­­­­­­­nja. PRIPRAVNIČKI STAŽ Članak
  9. Ako posebnim propisima nije drukčije utvrđeno, pripravnički staž može trajati najviše: – do 3 mjeseca za poslove za koje se traži IV. stupa­­­­­­­nj stručne spreme, – do 6 mjeseci za poslove za koje se traži V. i VI. stupa­­­­­­­nj stručne spreme, – do 12 mjeseci za poslove za koje se traži VII. stupa­­­­­­­nj stručne spreme. Na pripravnikov zahtjev pripravnički se staž može skratiti za jednu trećinu, ako poslodavac ocijeni da se pripravnik osposobio za samostalni rad. UVJETI ZA OBAVLJANJE PRIPRAVNIČKOG STAŽA Članak
  10. Pripravnik mora imati mentora te dobiti plan i program osposob­­­­­­­ljava­­­­­­­nja. STRUČNI ISPIT Članak
  11. Ako je posebnim zakonom utvrđena obveza, traja­­­­­­­nje i način provođe­­­­­­­nja pripravničkog staža i polaga­­­­­­­nje stručnog ispita, pri­mje­­­­­­­­njuju se ti propisi. PONAVLJANJE ISPITA I PRESTANAK UGOVORA O RADU PRIPRAVNIKA Članak
  12. Ako pripravnik ne položi pripravnički ispit u prvom poku­šaju, ima pravo polagati još jednom u roku koji ne može biti kraći od 15 dana. Ako ni tada ne položi, poslodavac mu može redovito otkazati ugovor o radu. RADNO VRIJEME RADNI TJEDAN Članak
  13. Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno. Tjedno radno vrijeme raspoređeno je u pet radnih dana, a na poslovima koji zahtijevaju drukčiji raspored radnog vremena, radni se tjedan može rasporediti u šest radnih dana. Početak i završetak dnevnog i tjednog radnog vremena i raspored radnog vremena na određenim poslovima, u skladu s godiš­­­­­­­njim planom i programom rada, utvrđuje pisanom odlukom poslodavac, uz obvezu da se savjetuje sa zaposleničkim vijećem, odnosno sindikalnim povjerenikom. Pri utvrđiva­­­­­­­nju odluke u smislu prethodnog stavka, poslodavac je dužan voditi računa o potrebama korisnika usluga ustanove. PRERASPODJELA RADNOG VREMENA Članak
  14. Radno vrijeme može se rasporediti tako da se u pojedinim vremenskim razdob­­­­­­­ljima radi duže od punog radnog vremena, a u drugim razdob­­­­­­­ljima kraće. Preraspodjela radnog vremena može se izvršiti za kalendarsku godinu. O preraspodjeli odlučuje poslodavac, a u skladu s obvezama iz godiš­­­­­­­nje­g plana i programa rada te godiš­­­­­­­njim zaduže­­­­­­­njem i strukturom radnog vremena zaposlenika uz obvezu da se o tome savjetuje sa zaposleničkim vijećem, odnosno sindikalnim povjerenikom. Radno vrijeme preraspodije­­­­­­­ljeno u skladu sa stavkom
  15. ovoga članka tijekom godine ne može biti prosječno du­­­­­­­lje od 40 sati tjedno. Preraspodije­­­­­­­ljeno radno vrijeme iznosi najduže 50 sati tjedno. SKRAĆENO RADNO VRIJEME Članak
  16. Na poslovima na kojima se ni uz primjenu mjera zaštite na radu zaposlenika ne može zaštititi od štetnog utjecaja, radno se vrijeme skraćuje razmjerno štetnom utjecaju radnih uvjeta na zaposlenikovo zdrav­­­­­­­lje i sposobnost. ODMOR I DOPUSTI STANKA Članak
  17. Odmor u tijeku rada (stanka) svakodnevno traje najma­­­­­­­nje 30 minuta. Vrijeme odmora iz stavka
  18. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme. U pravilu, vrijeme odmora iz stavka
  19. ovoga članka poslodavac ne može odrediti u prva dva sata nakon početka radnog vremena niti u zad­­­­­­­nja dva sata prije završetka radnog vremena. Ako priroda posla ne omogućuje stanku tijekom rada, poslodavac će zaposleniku omogućiti da dnevno radi toliko kraće, ili mu to vrijeme preraspodijeliti i omogućiti da ga koristi kao slobod­ne radne dane. Zbog specifičnosti posla odmor u tijeku rada (stanka) za baletne i operne umjetnike raspoređuje se drugačije, posebno u dane proba – priprema za predstavu, odnosno pod drugim režimom u da­ne predstave. Raspored odmora iz prethodnog stavka utvrđuje se pravilnikom o radu ustanove. ODMOR IZMEĐU DVA RADNA DANA I NAJDUŽE NEPREKIDNO TRAJANJE RADA Članak
  20. Između dva uzastopna radna dana zaposelnik ima pravo na odmor od najma­­­­­­­nje 12 sati neprekidno. Zaposlenik ne smije raditi više od 16 sati neprekidno, uk­­­­­­­ljučujući redovni i prekovremeni rad, osim u slučaju više sile (nesreće, elementarne nepogode, požara i sl.). TJEDNI ODMOR Članak
  21. Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor u traja­­­­­­­nju od 24 sata neprekidno. Dan tjednog odmora je nedje­­­­­­­lja. Ako je prijeko potrebno da zaposlenik radi na dan tjednog odmora, korište­­­­­­­nje tjednog odmora osigurava mu se tijekom s­­­­­­­lje­de­će­g tjedna. Ako se tjedni odmor radi potreba posla ne može koristiti na način iz stavka
  22. ovoga članka, može se koristiti naknadno, prema poslodavčevoj odluci. Zaposleniku se, u svakom slučaju, treba osigurati korište­­­­­­­nje tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada. GODIŠNJI ODMOR Članak
  23. Traja­­­­­­­nje godiš­­­­­­­nje­g odmora utvrđuje se tako da se na 18 dana, koliko iznosi Zakonom o radu određeno najkraće traja­­­­­­­nje godiš­­­­­­­nje­g odmora, dodaju dani godiš­­­­­­­nje­g odmora prema utvrđenim kriterijima kako slijedi:
  24. s obzirom na složenost poslova: – zaposlenicima VSS 5 dana – zaposlenicima VŠS 4 dana – zaposlenicima SSS, VKV i KV – zaposlenicima NSS 2 dana
  25. s obzirom na dužinu radnog staža: – do 5 godina radnog staža 1 dan – od 5 do 10 godina radnog staža 2 dana – od 10 do 15 godina radnog staža 3 dana – od 15 do 20 godina radnog staža 4 dana – od 20 do 25 godina radnog staža 5 dana – od 25 do 30 godina radnog staža 6 dana – od 30 i više godina radnog staža 8 dana
  26. s obzirom na radne uvjete: – rad na poslovima s otežanim psihičkim i fizičkim napre­gnutostima ili posebnim radnim uvjetima 3 dana – rad u smjenama ili redovni rad subotom, nedje­­­­­­­ljom, blagdanima i neradnim danima određenim zakonom 2 dana
  27. s obzirom na posebne socijalne uvjete: – rodite­­­­­­­lju, posvojite­­­­­­­lju i starate­­­­­­­lju s jednim malodobnim djetetom 2 dana – rodite­­­­­­­lju, posvojite­­­­­­­lju ili starate­­­­­­­lju za svako da­­­­­­­lj­­­­­­­nje malodobno dijete još po 1 dan – rodite­­­­­­­lju, posvojite­­­­­­­lju ili starate­­­­­­­­lju hendikepiranog djeteta, bez obzira na drugu djecu 3 dana – invalidu 2 dana
  28. prema doprinosu na radu: – ako ostvaruje natprosječne rezultate rada 2 dana Članak
  29. Traja­­­­­­­nje godiš­­­­­­­nje­g odmora za zaposlenike koji godiš­­­­­­­nji odmor koriste zajednički, u jednakom traja­­­­­­­nju, uz odgovarajuću primjenu kriterija iz članka
  30. ovoga ugovora, utvrdit će se pravilnikom o radu poslodavca. DANI KOJI SE NE URAČUNAVAJU U GODIŠNJI ODMOR Članak
  31. Pri utvrđiva­nju traja­nja godiš­nje­g odmora ne uračunavaju se subote, nedje­lje te blagdani i neradni dani. Razdob­lje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u traja­nje godiš­nje­g odmora. GODIŠNJI ODMOR U DIJELOVIMA I KORIŠTENJE NEISKORIŠTENOG GODIŠNJEG ODMORA Članak
  32. Zaposlenik može koristiti godiš­nji odmor u dva dijela. Zaposlenik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godiš­nje­g odmora po že­lji, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti najma­nje dva dana ranije. Zaposlenici koji zbog mobilizacije u Hrvatsku vojsku ili zbog radne obveze nisu koristili godiš­nji odmor, neiskorišteni godiš­nji od­mor za prethodnu godinu imaju pravo koristiti nakon demobilizacije ili prestanka radne obveze, tako da vrijeme korište­nja ne­is­ko­rištenog godiš­nje­g odmora određuje poslodavac. RASPORED GODIŠNJEG ODMORA Članak
  33. Prigodom određiva­nja vremena korište­nja godiš­njih odmora poslodavac je prvenstveno dužan voditi brigu o osigura­nju kontinuiranog rada ustanove, a potrebe i že­lje zaposlenika može uzeti u obzir pod uvjetom da neće izazvati poremećaje u procesu rada. ODLUKA O KORIŠTENJU GODIŠNJEG ODMORA Članak
  34. Na teme­lju plana rasporeda godiš­nje­g odmora poslodavac dostav­lja zaposleniku odluku o korište­nju godiš­nje­g odmora naj­kasnije 30 dana prije početka korište­nja godiš­nje­g odmora. Zaposleniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korište­nje godiš­nje­g odmora samo radi izvršava­nja osobito važnih, neodgodivih službenih poslova, a na teme­lju poslodavčeve odluke. Zaposleniku kojem je odgođeno ili prekinuto korište­nje go­diš­nje­g odmora mora se omogućiti naknadno korište­nje, odnosno nastav­lja­nje korište­nja godiš­nje­g odmora. Zaposlenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prou­zro­čenu odgodom, odnosno prekidom korište­nja godiš­nje­g odmora. Troškovima iz stavka
  35. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi. Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je zaposlenik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposle­nja do mjesta u kojem je koristio godiš­nji odmor u trenutku prekida i dnevnice u povratku do mjesta zaposle­nja u visini određenoj ovim ugovorom. Drugim se troškovima smatraju oni izdaci koje je zaposlenik imao zbog odgode, odnosno prekida godiš­nje­g odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom. IZUZETAK OD PRAVA NA RAZMJERNI DIO GODIŠNJEG ODMORA Članak
  36. Iznimno od odredbe članka
  37. Zakona o radu, zaposlenik koji odlazi u mirovinu prije
  38. srp­nja ima pravo na puni godiš­nji odmor za tu godinu. PLAĆENI DOPUST Članak
  39. Zaposlenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust), ukupno najviše do 10 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, u s­ljedećim slučajevima: – zak­ljučiva­nje braka 5 radnih dana – rođe­nje djeteta 5 radnih dana – smrti supružnika, djeteta, rodite­lja i unuka 5 radnih dana – smrti brata ili sestre, djeda ili bake te rodite­lja supružnika 2 radna dana – selidbe 2 radna dana – kao dobrovo­ljni davate­lj krvi 2 radna dana – teške bolesti djeteta ili rodite­lja izvan mjesta stanova­nja 3 radna dana – polaga­nje stručnog ispita prvi put 7 radnih dana – sudjelova­nje na sindikalnim susretima, seminarima i obrazova­nju za potrebe zaposleničkog vijeća, sindikalnog rada i drugo 2 radna dana – elementarne nepogode 5 radnih dana Za priprema­nje i polaga­nje stručnog ispita propisanog posebnim zakonom, zaposleniku se može odobriti plaćeni dopust u traja­nju dužem od propisanog u stavku
  40. ovoga članka, ali ne duže od 30 radnih dana. Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slu­čaj naveden u stavku
  41. ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio prema drugim osnovama. Članak
  42. Za vrijeme stručnog ili opće­g školova­nja, osposob­ljava­nja ili usavršava­nja na koje ga je uputio poslodavac, zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust do 15 radnih dana godiš­nje. Za priprema­nje i polaga­nje završnog ispita, osim plaćenog dopusta iz stavka
  43. ovoga članka, zaposlenik ima pravo na još 5 radnih dana plaćenog dopusta. Članak
  44. Zaposlenik može koristiti plaćeni dopust isk­ljučivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust. Ako okolnosti iz članka
  45. ovoga ugovora nastupe u vrijeme korište­nja godiš­nje­g odmora ili u vrijeme odsutnosti s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolova­nje), zaposlenik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je koristio godiš­nji odmor ili je bio na bolova­nju. Članak
  46. U pogledu stjeca­nja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdob­lje plaćenog dopusta smatra se vremenom provedenim na radu. NEPLAĆENI DOPUST Članak
  47. Zaposleniku se može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće prouzročiti teškoće u obav­lja­nju poslodavčeve djelatnosti, a osobito: radi grad­nje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, ­nje­ge člana uže obite­lji, lije­če­­nja na osobni trošak, sudjelova­nja u kulturno-umjetničkim i športskim priredbama, priprema­nja i održava­nja solističkih nastupa, osobnog školova­nja, doškolova­nja, osposob­ljava­nja, usavrša­va­nja ili specijalizacije i to: – za priprema­nje i polaga­nje ispita u sred­njoj školi najma­nje 5 dana – za priprema­nje i polaga­ nje ispita u višoj školi i na fakultetu najma­nje 10 dana – za sudjelova­nje na stručnim seminarima i savjetova­njima najma­nje 5 dana – za priprema­nje i polaga­nje ispita radi stjeca­nja, posebnih zna­nja i vještina (uče­nje stranih jezika, informatičko obrazova­nje i dr.) najma­nje 2 dana Ako to okolnosti zahtijevaju, zaposleniku se neplaćeni dopust iz stavka
  48. ovoga članka može odobriti i u traja­nju du­ljem od 30 dana. Članak
  49. Za vrijeme neplaćenog dopusta zaposleniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa. Članak
  50. Zaposlenicima koji rade na težim, odnosno štetnim poslovima ili poslovima za koje je priznat staž osigura­nja s povećanim traja­njem, može se odobriti plaćeni medicinski odmor ako su, obav­ljajući takve poslove, stekli: – od 5 do 10 godina staža osigura­nja 5 radnih dana svake 4 godine – od 10 do 15 godina staža osigura­nja 5 radnih dana svake 3 godine – od 15 do 20 godina staža osigura­nja 5 radnih dana svake 2 godine – od 20 do 30 godina staža osigura­nja 7 radnih dana svake 2 godine – od 30 godina staža osigura­nja do mirovine 7 radnih dana svake godine. Medicinski se odmor provodi u ­lječilištima i drugim odgova­rajućim ustanovama. NAKNADA ŠTETE UVJETI I NAČINI SMANJIVANJA I OSLOBAĐANJA OD NAKNADE ŠTETE Članak
  51. Naknade štete, iz članka
  52. stavka
  53. Zakona o radu, sma­njit će se pod uvjetom da šteta nije uči­njena namjerno, da zaposlenik do sada nije prouzročio štete te da je poduzeo sve da se šteta ukloni: – ako se šteta, u cijelosti ili djelomično, može ukloniti radom u ustanovi i sredstvima rada ustanove ili – ako je zaposlenik u teškoj materijalnoj situaciji, a naknada štete bi ga osobito teško pogodila ili – ako se radi o invalidu, starijem zaposleniku, samohranom rodite­lju ili skrbniku, ili ako se radi o ma­njoj šteti. Sma­nje­nje štete iz razloga iz stavka
  54. ovoga članka može iznositi najma­nje 20%, a zaposlenika se može i u cijelosti osloboditi od naknade štete. PRESTANAK UGOVORA O RADU OTKAZNI ROKOVI I OTPREMNINA Članak
  55. Ako otkazuje zaposlenik, otkazni rok iznosi najviše mjesec dana ukoliko se zaposlenik i poslodavac ne dogovore drukčije. Zaposleniku kojemu otkazuje poslodavac, a razlog otkaza nije skriv­ljeno ponaša­nje zaposlenika, pripada otpremnina u skladu sa zakonom. Otpremnina iz stavka
  56. ovog članka isplaćuje se najkasnije 15 dana nakon prestanka radnog odnosa. STAŽ KOD ISTOGA POSLODAVCA Članak
  57. Stažom kod istog poslodavca smatra se staž neprekidno proveden u javnoj djelatnosti bez obzira na promjenu ustanove. OTKAZ UVJETOVAN SKRIVLJENIM PONAŠANJEM ZAPOSLENIKA I IZVANREDNI OTKAZ Članak
  58. Poslodavac može redovito otkazati zaposleniku ako utvrdi da je zaposlenik povrijedio obveze iz radnog odnosa, a osobito zbog: – neizvršava­nja ili nesavjesnoga, nepravodobnog i nemarnog izvršava­nja radnih obveza, – neopravdanog nedolaska na posao ili samovo­ljnog napušta­nja posla, – nedopuštenog korište­nja sredstava i imovine ustanove, – povrede propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara, zbog če­ga je nastupila ili mogla nastupiti šteta, – odava­nja poslovne tajne određene zakonom, drugim propisom ili pravilnikom o radu, – zloupotrebe položaja ili prekorače­nja ovlasti, – nanoše­nja znatnije štete, – zloupotrebe korište­nja bolova­nja. Radi krše­nja obveza iz stavka
  59. ovoga članka poslodavac može izvanredno otkazati samo pod uvjetima utvrđenim člankom
  60. Zakona o radu. RADNI ODNOS STRANIH DRŽAVLJANA Članak
  61. Strani držav­ljani sklapaju ugovor o radu u skladu s pozitivnim propisima RH. Prije sklapa­nja ugovora o radu sa strancem iz prethodnog stavka, poslodavac je obvezan dobiti prethodnu suglasnost zaposle­ničkog vijeća ustanove, odnosno sindikalnog povjerenika. Zaposleničko vijeće odnosno sindikalni povjerenik dat će suglasnost za sklapa­nje ugovora o radu sa stranim držav­ljaninom samo u slučaju da se za određeni posao ne može zaposliti osoba koja je držav­ljanin RH.
  62. PLAĆA, DODACI NA PLAĆE I NAKNADE PLAĆE Članak
  63. Plaća za obav­ljeni rad zaposlenika u ustanovama kulture sastoji se od: – osnovne plaće, – stalnog mjesečnog dodatka na plaću, – dodatka na plaću za rad u posebnim situacijama, – položajnog dodatka za zaposlenike koji su postav­ljeni ili imenovani, – periodskih povišica, te – stimulativnog dodatka. OSNOVNA PLAĆA Članak
  64. Osnovna plaća zaposlenika za puno radno vrijeme i uobi­čajeni učinak predstav­lja zbroj umnoška osnovice i koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na kojem zaposlenik radi i stalnog mjesečnog dodatka na plaću. Članak
  65. Za odobreni broj zaposlenika, kojima se plaća osigurava iz sredstava Proračuna Republike Hrvatske, utvrđuje se osnovica za izračun osnovne mjesečne plaće u bruto iznosu od 1425,27 kuna. Članak
  66. Stalni mjesečni dodatak na plaću utvrđuje se u bruto iznosu od 300,00 kuna. Pravo na stalni dodatak iz stavka
  67. ovoga članka imaju u punom iznosu i zaposlenici koji rade u skraćenom radnom vremenu. Članak
  68. Za svako zva­nje ili položaj, odnosno radno mjesto zaposlenika utvrđuje se raspon platnih razreda kroz koje se zaposlenik kreće u tijeku rada. Nakon što zaposlenik dostigne najviši (završni) platni razred svog zva­nja, odnosno radnog mjesta, pripadaju mu periodske povišice za svakih navršenih pet godina radnog staža. Izuzetno, za zaposlenike s beneficiranim radnim stažom nap­re­dova­nja u službi određuju se prema beneficiranim godinama radnog staža. Članak
  69. Plaća se isplaćuje za razdob­lje koje čini kalendarski mjesec. Plaća se isplaćuje do
  70. dana u mjesecu za protekli mjesec. Prigodom isplate plaće poslodavac će zaposleniku uručiti pisani izračun plaće. Na zaposlenikov zahtjev, poslodavac je obvezan iz zaposlenikove plaće obustav­ljati i podmirivati povremene zaposlenikove obveze prema trećim osobama (sindikalnu članarinu i drugo). Članak
  71. Teme­ljem zva­nja i položaja u ustanovama kulture zaposlenici-službenici se razvrstavaju u platne razrede kako slijedi: _____________________________________________________________________________________ Redni PLATNI KOEFI- broj ZVANJA I POLOŽAJI RAZRED CIJENT OD - DO _____________________________________________________________________________________
  72. - Ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva III. 5,60 - Ravnatelj Muzeja hrvatskih II. 5,70 arheoloških spomenika u Splitu I. 5,85 - Ravnatelj Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu - Ravnatelj Moderne galerije u Zagrebu - Ravnatelj Fundacije "Ivan Meštrović" u Zagrebu - Ravnatelj Muzeja "MIMARA" - Intendant Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu - Ravnatelj hrvatskog restauratorskog Zavoda - Šef-dirigent opernog orkestra - Solist opere - nacionalni prvak - Glumac - nacionalni prvak - Solist baleta - nacionalni prvak - Instrumentalni solist kojemu je Ministarstvo kulture dodijelilo status nacionalnog prvaka _____________________________________________________________________________________
  73. - Ravnatelj ustanove kulture kojima je V. 5,10 osnivač Republika Hrvatska IV. 5,40 - Pomoćnik intendanta državnog nacional- III. 5,60 nog kazališta - ravnatelj opere - Pomoćnik intendanta državnog nacional- nog kazališta - ravnatelj drame - Poslovni ravnatelj HNK u Zagrebu - Pomoćnik intendanta državnog nacio- nalnog kazališta - ravnatelj baleta - Pomoćnik ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva - Pomoćnik ravnatelja muzeja od nacionalnog značenja - Koncertni majstor opernog orkestra - Dirigent I - Redatelj I - Umjetnički voditelj plesnog ansambla nacionalnog statusa - Solist opere - prvak - Glumac - prvak - Solist baleta - prvak - Balet majstor _____________________________________________________________________________________
  74. - Voditelj odjela/odsjeka koji obavlja VII. 4,45 poslove za potrebe čitave arhivske VI. 4,80 službe Republike Hrvatske V. 5,10 - Voditelj središnjih laboratorija IV. 5,40 Hrvatskog državnog arhiva - Dirigent II - Redatelj II - Vođe dionica, solist-vođa violončela, harfa, timpani, prvi puhači - Zamjenik koncert-majstora opernog orkestra - Konzervator - savjetnik - Muzejski savjetnik - Arhivski savjetnik - Knjižničarski savjetnik - Informatičar - savjetnik - Zborovođa - Dirigent baleta - Solist opere - velike i srednje uloge - Solist baleta - velike i srednje uloge - Glumac - velike i srednje uloge - Plesač pjevač - prvak _____________________________________________________________________________________
  75. - Viši kustos X. 3,80 - Viši arhivist IX. 4,00 - Viši knjižničar VIII. 4,20 - Viši konzervator VII. 4,45 - Viši restaurator - Viši informatičar - Baletni pedagog - Viši filmolog - Glazbeni voditelj u baletu - Umjetnički voditelj opernog, dramskog i baletnog studija - Treći puhači - Dramaturg - Kostimograf - Scenograf - Koreograf u baletu - Arhivist specijalist - Tajnik ustanove u kulturi od nacionalnog značaja - Zamjenik vođe dionice, prve violine - Plesač pjevač - solist - Solist opere - srednje i epizodne uloge - Glumac - srednje i male uloge - Solist baleta - male uloge _____________________________________________________________________________________
  76. - Tajnik u ustanovi kulture kojoj je XII. 3,38 osnivač RH XI. 3,55 - Klavir, vođa udaraljki X. 3,80 - Majstor kipar IX. 4,00 - Majstor slikar - Drugi puhači, četvrti rog - Voditelj slikarne - Voditelj maskersko-vlasuljarske radionice - Majstor izrade rekvizita - Korepetitor - Pjevač opernog zbora - vođa dionica - Pjevač opernog zbora - epizodist - Inspicijent - Plesač pjevač - srednje i epizodne uloge _____________________________________________________________________________________
  77. - Kustos XIV. 3,05 - Arhivist XIII. 3,21 - Konzervator XII. 3,38 - Restaurator XI. 3,55 - Stručni suradnik u ustanovi kulture X. 3,80 - Diplomirani knjižničar - Informatičar - Tuti-glazbenici, udaraljke - Pjevač opernog zbora - Šaptač - Član baletnog ansambla - Plesač pjevač - član ansambla - Voditelj pozornice - Voditelj rasvjete - Ostali službenici I vrste _____________________________________________________________________________________
  78. - Viši muzejski tehničar XVI. 2,70 - Viši preparator XV. 2,87 - Viši arhivski tehničar XIV. 3,04 - Knjižničar XIII. 3,21 - Majstor tona u kazalištu - Majstor rasvjete u kazalištu - Majstor maske u kazalištu - Majstor vlasuljar u kazalištu - Asistent scenografa _____________________________________________________________________________________
  79. - Muzejski tehničar XIX. 2,19 - Preparator XVIII. 2,36 - Arhivski tehničar XVII. 2,53 - Pomoćni knjižničar XVI. 2,70 - Konzervator tehničar - Fotograf _____________________________________________________________________________________
  80. - Niži preparator XXIV. 1,34 - Manipulant XXIII. 1,51 XXII. 1,68 XXI. 1,85 _____________________________________________________________________________________ Članak
  81. Zaposlenici-službenici u smislu članka
  82. ovoga ugovora postav­ljaju se u najniži platni razred svog zva­nja: – u skupinama pod rednim brojem
  83. i
  84. ako imaju do 15 godina radnog staža; – u skupinama pod rednim brojem 3., 4.,
  85. ako imaju do 10 godina radnog staža; – u skupinama pod rednim brojevima 6., 7.,
  86. i
  87. ako imaju 5 godina radnog staža Članak
  88. Poslovi koji se obav­ljaju na radnim mjestima zaposlenika-namještenika u ustanovama kulture razvrstavaju se u s­ljedeće platne razrede: _____________________________________________________________________________________ Redni POSLOVI RADNIH MJESTA PLATNI KOEFI-broj NAMJEŠTENIKA RAZRED CIJENT OD - DO _____________________________________________________________________________________
  89. - Upravitelj tehnike nacionalnog X. 3,80 kazališta IX. 4,00 - Voditelj promidžbe nacionalnog VIII. 4,20 kazališta VII. 4,45 - Voditelj službe na razini ustanove_____________________________________________________________________________________
  90. - Voditelj kazališne i scenske XII. 3,38 tehnike i proizvodnje XI. 3,55 - Diplomirani pravnik X. 3,80 - Voditelj računovodstva IX. 4,00 - Voditelj promidžbe i marketinga - Planer-analitičar_____________________________________________________________________________________
  91. - Viši operater XIV. 3,04 - Voditelj računovodstva II. vrste XIII. 3,21 - Ostali namještenici I. vrste XII. 3,38 XI. 3,55_____________________________________________________________________________________
  92. - Glavni knjigovođa II. vrste XV. 2,87 - Voditelj radionice XIV. 3,04 - Voditelj računovodstva III. vrste XIII. 3,21 XII. 3,38_____________________________________________________________________________________
  93. - Namještenici II. vrste općeg XVI. 2,70 tehničkog i obrtničkog smjera XV. 2,87 - Glavni knjigovođa III. vrste XIV. 3,04 - Voditelj radionice III. vrste XIII. 3,21 - Voditelj notnog arhiva _____________________________________________________________________________________
  94. - Poslovi u računovodstvu III. vrste XIX. 2,19 - Namještenici III. vrste općeg, XVIII. 2,36 tehničkog, industrijskog i XVII. 2,53 obrtničkog smjera XVI. 2,70_____________________________________________________________________________________
  95. - Pomoćno osoblje PKV XXIV. 1,34 - Portir NSS XXIII. 1,51 - Čuvar NSS XXII. 1,68 - Dostavljač NSS XXI. 1,85 - Osoblje na poslovima održavanja čistoće NSS _____________________________________________________________________________________
  96. - Pomoćno osoblje NKV XXV. 1,17 XXIV. 1,34 XXIII. 1,51 XXII. 1,68 XXI. 1,85 _____________________________________________________________________________________ Članak
  97. U početni platni razred određenog raspona platnih razreda zaposlenici-namještenici se postav­ljaju ako imaju do 5 godina radnog staža. Članak
  98. Nakon napredova­nja zaposlenika u najviši platni razred svoje grupacije, isplaćuju se periodske povišice. Periodska povišica iznosi 1/2 razlike iznosa novčane vrijednosti koeficijenta platnog razreda u kojem je periodska povišica predviđena i novčane vrijednosti koeficijenta neposrednog više­g platnog razreda. Periodska povišica pripada zaposleniku pod uvjetima Zakona o plaćama službenika i namještenika u javnim službama (»Narodne novine«, br. 74/94) nakon svakih navršenih pet godina staža. Zaposlenik može dobiti najviše četiri periodske povišice u tijeku obav­lja­nja poslova u ustanovi kulture. Članak
  99. Na zaposlenike koji imaju niži stupa­nj stručne spreme od određenog u članku
  100. i
  101. ovog ugovora, primijenit će se koeficijent radnog mjesta utvrđen u pravilniku o unutar­njem ustrojstvu i načinu rada ustanove. Članak
  102. Za obav­lja­nje poslova vodite­ljstva pripadajući koeficijent zaposlenika uvećat će se sukladno Uredbi Vlade RH kojom se re­guliraju položajni dodaci. Članak
  103. Za postignuti znanstveni stupa­nj, ako je u svezi s poslovima koje zaposlenik obav­lja ili s djelatnošću poslodavca, pripadajući koeficijent zaposlenika ukoliko su u državnom proračunu osigurana sredstva za tu namjenu uvećat će se kako slijedi: – za magistre znanosti 8% – za doktore znanosti 15%. Članak
  104. U djelatnostima kulture nema tajnosti plaća. Javnost plaća osigurava se pravom uvida sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika u obračun plaća, ako to zahtijeva zaposlenik. DODACI NA PLAĆE Članak
  105. Osnovna plaća zaposlenika bez stalnog mjesečnog dodatka povećava se za sate rada ostvarene u posebnim situacijama: – za rad noću 40% – za prekovremeni rad 50% – za rad nedje­ljom 35%. Ako zaposlenik radi na blagdane, Uskrs i u neradne dane utvr­đene zakonom, ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu za 50%. Naknade iz stavka
  106. ovoga članka međusobno se ne isk­lju­čuju. Članak
  107. U ustanovama kulture noćnim radom ne smatra se radno vrijeme od 22,00 do 23,00 sata ako je potrebno za završetak generalnih pokusa i izvođe­nje programa u okviru redovne djelatnosti poslodavca. Članak
  108. Prekovremenim se radom priznaju samo ostvareni sati zaposlenikova rada iznad 40 sati tjedno, ako se preraspodjelom ne mo­gu uklopiti u godiš­nje zaduže­nje zaposlenika. Umjesto uvećava­nja osnovne plaće na osnovi prekovremenog rada, zaposlenik može koristiti slobodne radne dane. Članak
  109. Pod otežanim se radnim uvjetima smatra: – ako je zaposlenik izložen teškim i pr­ljavim poslovima (dim, ča­đa, vrući pepeo, prašina, vlaga, visoka temperatura, isparava­nje bo­ja i lakova i drugih kemijskih tvari opasnih za ­ljudsko zdrav­lje, jaka buka, preveliko svjetlosno b­lještavilo, rad u tamnim komorama, rad pod optereće­njem svjetlosti u boji i sl.), – ako zaposlenik obav­lja poslove pod maskom, – ako zaposlenik radi u prostoru bez svježe­g zraka, – ako zaposlenik poslove obav­lja obvezno izvan ustanove (bibliobus i sl.). Radna mjesta s otežanim radnim uvjetima odredit će se odgo­varajućim pravilnikom ustanove u kulturi. Članak
  110. Za radne sate koje je zaposlenik proveo u otežanim radnim uvjetima, osnovna plaća zaposlenika bez stalnog mjesečnog do­dat­ka uvećava se za 5%. Članak
  111. Za ostvarene nadprosječne rezultate rada zaposleniku se može isplatiti stimulativna nagrada: – službeniku najviše do 30% ­nje­gove plaće, – namješteniku najviše do 20% ­nje­gove plaće. Odluku o visini isplate stimulativne nagrade donosi poslodavac uz prethodno pribav­ljeno miš­ljenje zaposleničkog vijeća, odnosno sindikalnog povjerenika, pod uvjetom da su za tu namjenu osigurana financijska sredstva. NAKNADA PLAĆE Članak
  112. Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je na radu za razdob­lje u kojem ne radi zbog: – korište­nja godiš­nje­g odmora, – plaćenog dopusta, – državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom, – prekida rada do koje­g je došlo bez ­nje­gove kriv­nje, – drugih slučajeva utvrđenih zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu poslodavca. Članak
  113. Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolova­nja do 42 dana, pripada mu naknade plaće u visini 95% od ­nje­gove plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije ne­go je započeo s bolova­njem. Naknada u 100% iznosu plaće pripada zaposleniku koji je na bolova­nju zbog profesionalne bolesti ili oz­ljede na radu kod poslodavca.
  114. DRUGA MATERIJALNA PRAVA ZAPOSLENIKA NAKNADA ZA KORIŠTENJE PRIVATNIH GLAZBENIH INSTRUMENATA I OPREME Članak
  115. Zaposleniku koji za rad koristi privatno glazbalo pripada pravo na naknadu prema kriterijima utvrđenim posebnim pravilnikom poslodavca. Pravilnik iz stavka
  116. ovoga članka poslodavac će donijeti uz odgovarajuću primjenu kriterija iz Pravilnika o naknadama za uporabu privatnih glazbenih instrumenata i potrošnom materijalu za orkestralne instrumente u profesionalnim orkestrima i komornim ansamblima Hrvatske, što ga je donijela Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika. REGRES Članak
  117. Zaposleniku pripada pravo na re­gres za korište­nje godiš­nje­g odmora prema Kolektivnom ugovoru Vlade RH i sindikata javnih službi. Odredba ovog članka će se primje­njivati pod uvjetom da su sredstva za to pravo osigurana u državnom proračunu. OTPREMNINA Članak
  118. Zaposleniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u visini 6 najnižih bruto plaća iz ovoga ugovora. POMOĆ Članak
  119. Zaposlenik ili ­nje­gova obite­lj imaju pravo na pomoć u slučaju: – nastanka teške invalidnosti djece i u visini 2 najniže bruto supružnika plaće iz ovog ugovora – nabavu medicinskih pomagala u visini 2 najniže bruto i participaciju pri kup­nji prijeko plaće iz ovog ugovora potrebnih lijekova u inozemstvu – smrti zaposlenika u visini 5 najnižih bruto plaća iz ovog ugovora – smrti supružnika, djeteta i rodite­lja u visini 2 najniže bruto plaće iz ovog ugovora. Pod najnižom bruto plaćom u javnim službama podrazumijeva se osnovica iz članka
  120. ovoga ugovora uvećana za stalni mjesečni dodatak. DNEVNICA I NAKNADA TROŠKOVA PUTOVANJA Članak
  121. Kada je zaposlenik upućen na službeno putova­nje u zem­lji, pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnica u iznosu od najma­nje 123,00 kune dnevno i naknada punog iznosa hotelskog računa za spava­nje. Naknada troškova i dnevnica za službeno putova­nje u inozemstvo uređuje se na način na koji je to re­gulirano za tijela državne vlasti. TERENSKI DODATAK Članak
  122. Za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta ­nje­gova stalnog boravka, zaposlenik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog borav­ka na terenu. Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li zaposleniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu. Puni iznos terenskog dodatka iznosi dnevno najma­nje 80,00 kuna. Terenski se dodatak zaposleniku isplaćuje najkasnije pos­ljed­nje­g radnog dana u mjesecu za s­ljedeći mjesec. Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isk­ljučuju. NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT Članak
  123. Zaposleniku pripada naknada za odvojeni život od obite­lji kada je upućen na rad izvan sjedišta poslodavca, a obite­lj mu trajno boravi u mjestu sjedišta poslodavca. Naknada za odvojeni život od obite­lji iznosi najma­nje 860,00 kuna mjesečno. NAKNADA ZA TROŠAK PRIJEVOZA Članak
  124. Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni pojedinačne, mjesečne, odnosno godiš­nje prijevozne karte. Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni pojedinačne, mjesečne, odnosno godiš­nje karte. Ako zaposlenik mora sa stanice međumjesnog javnog prije­voza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni se izdaci utvrđuju u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza. Naknada za troškove prijevoza zaposlenicima se osigurava kup­­njom pojedinačnih mjesečnih, odnosno godiš­njih karata javnog prijevoza. NAKNADA ZA KORIŠTENJE PRIVATNOG AUTOMOBILA Članak
  125. Ako je zaposleniku odobreno korište­nje privatnog automobila u službene svrhe, naknadit će mu se troškovi u visini od 30% cijene litre benzina (superolovni) po prijeđenom kilometru. OSIGURANJE Članak
  126. Zaposlenici moraju biti kolektivno osigurani od pos­ljedica nesretnog slučaja, pos­ljedica oz­ljeda na radu i profesionalne bolesti. JUBILARNA NAGRADA Članak
  127. Zaposleniku u javnoj službi isplaćuje se jubilarna nagrada za neprekidni rad u javnoj službi, ako do
  128. lip­nja tekuće godine ima navršenih: 5 godina – u visini 1 najniže bruto plaće iz ovog ugovora 10 godina 1,25 najniže bruto plaće iz ovog ugovora 15 godina 1,5 najniže bruto plaće iz ovog ugovora 20 godina 1,75 najniže bruto plaće iz ovog ugovora 25 godina 2 najniže bruto plaće iz ovog ugovora 30 godina 2,5 najniže bruto plaće iz ovog ugovora 35 godina 3 najniže bruto plaće iz ovog ugovora 40 godina 4 najniže bruto plaće iz ovog ugovora Zaposleniku će se isplatiti jubilarna nagrada najkasnije s isplatom plaće u srp­nju tekuće godine a povodom Dana državnosti. DAR ZA DJECU Članak
  129. U povodu Dana Svetog Nikole zaposleniku će se isplatiti sredstva za poklon svakom djetetu do 15 godina starosti u iznosu koje­g utvrde Vlada RH i sindikati javnih službi. Sredstva iz stavka
  130. ovoga članka isplaćuju se zaposleniku po kojem je dijete zdravstveno osigurano na način da mu se za svako dijete isplati iznos iz stavka
  131. ovoga članka. NAKNADA ZA BOŽIĆNE BLAGDANE Članak
  132. Zaposleniku pripada godiš­nja nagrada za božićne blagdane u jednakom iznosu (božićnica) kojeg utvrde Vlada RH i sindikati javnih službi. DAR U NARAVI Članak
  133. Zaposlenicima se, jednom godiš­nje, može dati dar u naravi pojedinačna vrijednost koje­g ne prelazi iznos na koji se, prema propisima, ne plaća porez. NAKNADA NA OSNOVI IZUMA I TEHNIČKOG UNAPREĐENJA Članak
  134. Zaposleniku pripada pravo na naknadu za izum i tehničko unapređe­nje. Naknada iz stavka
  135. ovoga članka može biti određena u obli­ku apsolutnog iznosa ili u obliku udjela od ostvarenog učinka izuma i tehničkog unapređe­nja. Naknada mora biti srazmjerna učinku koji poslodavac ima od izuma ili tehničkog unapređe­nja, odnosno učinku koji se stvarno može očekivati, s tim da mora iznositi najma­nje 10% vrijednosti ostvarenog ili očekivanog učinka. O naknadi iz prethodnih stavaka ovoga članka zaposlenik i poslodavac zak­ljučit će posebni ugovor.
  136. ZAŠTITA ZAPOSLENIKA Članak
  137. Ako ovlaštena osoba odnosno tijelo ocijeni da kod zaposlenika postoji sma­njena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i miš­lje­nje ovlaštene osobe, odnosno tijela, u pisanom obliku ponuditi zaposleniku drugo radno mjesto za koje je on sposoban, a koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima na kojima je zaposlenik prethodno radio. Radi osigura­nja povo­ljnijih uvjeta rada poslodavac je dužan prilagoditi poslove zaposleniku odnosno poduzeti sve što je u ­nje­govoj moći da zaposleniku osigura povo­ljnije uvjete rada. Članak
  138. Zaposleniku, prijaš­njem korisniku prava na rad sa skraćenim radnim vremenom i na drugom odgovarajućem poslu za vrijeme zapos­le­nja (čl.
  139. st.
  140. t.
  141. –
  142. Zakona o mirovinskom osigura­nju), koji je to pravo stekao zbog oz­ljede na radu ili profesionalne bolesti prema propisima do
  145. godine, pripada pravo na razliku između plaće koju bi ostvarivao za puno radno vrijeme za zva­nje u koje je postav­ljen, odnosno za radno mjesto na koje je raspoređen i zbroja invalidske mirovine i plaće koju ostvaruje za skraćeno radno vrijeme. Članak
  146. Kada se tijekom zaposlenikova radnog vijeka ­nje­gova radna sposobnost sma­nji zbog godina starosti, opće­ga zdravstvenog sta­nja, fizičke ili psihičke iscrp­ljenosti, oz­ljede na radu, invaliditeta, profesionalnih i drugih bolesti, a do stjeca­nja prava na mirovinu, nedostaje mu 5 godina staža ili godina života, osigurat će mu se povo­ljniji uvjeti rada zadržavajući dignitet zaposlenika bez sma­njiva­nja plaće koju je ostvarivao u vremenu prije ne­go su nastupile spomenute okolnosti.
  147. DJELOVANJE I UVJETI SINDIKALNOG RADA OBAVIJEST O IZBORU SINDIKALNOG PREDSTAVNIKA Članak
  148. Sindikat je dužan obavijestiti poslodavca o izboru ili ime­no­va­nju sindikalnog povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika. PRAVA SINDIKALNIH PREDSTAVNIKA I POVJERENIKA Članak
  149. Poslodavac je obvezan sindikalnom predstavniku, odnosno po­vjereniku, omogućiti neophodan pristup radnim mjestima u svrhu obnaša­nja ­nje­gove dužnosti, te radi omogućava­nja uvida u podatke i isprave u svezi s ostvariva­njem i zaštitom zaposlenikovih prava. Sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku, poslodavac treba osigurati informacije koje su bitne za zaposlenikov gospodarski položaj, kao što su prijedlozi odluka i pravilnik o radu kojim se re­guliraju prava i obveze iz radnog odnosa, prijedlozi po­s­lovnih i razvojnih odluka koje utječu na ekonomski i socijalni položaj zaposlenika. Poslodavac je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika, po mogućnosti odmah ali najkasnije u roku od tri dana. Poslodavac je dužan, u pisanom obliku odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika. Sindikalni predstavnik, odnosno povjerenik, ne smije biti spriječen ili ometan u obnaša­nju svoje dužnosti, ako djeluje u skladu sa zakonom i ovim ugovorom. Sindikalni predstavnik, odnosno povjerenik ima i druga prava određena ovim ugovorom, Zakonom o radu i drugim kolektivnim ugovorom. Prava iz prethodnih stavaka ovoga članka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i sindikalnim predstavnicima, uk­ljučujući i one koji nisu zaposleni kod tog poslodavca. Sindikalni predstavnik dužan se poslodavcu predstaviti odgo­varajućom punomoći ili iskaznicom. Oz­ljeda sindikalnog povjerenika prigodom obav­lja­nja sindi­kalne dužnosti ili službenog puta u svezi s tom dužnošću smatra se oz­ljedom na radu kod poslodavca. SINDIKALNE AKTIVNOSTI I SASTANCI Članak
  150. Sindikalnom predstavniku, odnosno sindikalnom povjereniku ili članovima povjereništva poslodavac je dužan omogućiti da sindikalne aktivnosti obav­lja tijekom radnog vremena na način i u opse­gu koji ovisi o veličini ustanove i organizaciji rada ustanove. Članovi povjereništva sindikata imaju pravo održati sindikalne sastanke tijekom radnog vremena ustanove, vodeći računa o tome da se sastanci organiziraju u vrijeme i na način koji ne šteti djelotvornosti poslova­nja ustanove. Jednom u 6 mjeseci svi članovi sindikata imaju pravo održati sindikalni skup tijekom radnog vremena ustanove, o čemu trebaju izvijestiti poslodavca, pazeći da se sastanak organizira u vrijeme i na način koji najma­nje narušava redovno poslova­nje ustanove. UVJETI ZA SINDIKALNI RAD Članak
  151. Poslodavac je dužan bez naknade, osigurati za rad sindikata najma­nje sljedeće uvjete: – prostoriju za sindikalni rad u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održava­nje sindikalnih sastanaka, - pravo na korište­nje telefona, telefaksa i drugih tehničkih sredstava i opreme u mjeri nužnoj za ostvariva­nje sindikalne aktivnosti, – slobodu podjele tiska, sindikalnog izvješćiva­nja i oglašava­nja na oglasnim pločama za redovne sindikalne aktivnosti, a u vrijeme štrajka, odnosno provođe­nja drugih sredstava pritiska i na drugim mjestima, prema odluci sindikata, – oglasne ploče o svom trošku na mjestu dostupnom naj­većem broju zaposlenika, – obračun sindikalne članarine i drugih obustava preko isplatnih lista prigodom obračuna plaća i doznačiva­nja članarina na račun sindikata, a na teme­lju pisane izjave člana sindikata. Ako sindikalni povjerenik obav­lja sindikalne aktivnosti u punom radnom vremenu, a zbog prirode ­nje­gova posla te aktivnosti ne može obav­ljati na svojem mjestu rada, poslodavac će mu osigurati drugi odgovarajući prostor za obav­lja­nje sindikalnih aktivnosti. Poslodavac će se suzdržati od svakog či­nje­nja ili propušta­nja či­nje­nja kojima bi pojedini sindikat u ustanovi bio doveden u povlašteni ili podređeni položaj. ZAŠTITA SINDIKALNOG POVJERENIKA Članak
  152. Bez suglasnosti sindikata, poslodavac ne smije sindikalnom povjereniku, za vrijeme obnaša­nja dužnosti i šest mjeseci nakon isteka obnaša­nja sindikalne dužnosti, otkazati, rasporediti ga na nepovo­ljnije radno mjesto, niti ga na bilo koji drugi način staviti u nepovo­ljniji položaj. Najveći broj sindikalnih povjerenika koji uživaju zaštitu iz Zakona o radu i ovoga ugovora određuje se: – prema broju članova sindikata – u slučaju kada je u ustanovi izabrano zaposleničko vijeće, – prema ukupnom broju zaposlenih u ustanovi – u slučaju kada zaposleničko vijeće nije izabrano. Suglasnost za otkaz i suglasnost iz stavka
  153. ovoga članka daje osoba određena statutom sindikata, a ako takva osoba nije određena, onda predsjednik sindikata ili osoba koju on ovlasti. ZAMJENA ZAPOSLENIČKIH VIJEĆA SINDIKATA Članak
  154. Ako zaposleničko vijeće nije izabrano, sva ­nje­gova ovlašte­nja i prava preuzimaju jedan ili više sindikalnih povjerenika (sindikalno vijeće), o čemu odlučuje sindikat u ustanovi. Broj sindikalnih povjerenika sindikalnog vijeća s pravima iz prethodnog stavka ne može biti veći od broja članova zapos­leničkog vijeća da je ono ustrojeno. Sindikalnog povjerenika koji ima ovlasti zaposleničkog vije­ća u dijelu tih ovlasti može zamijeniti sindikalni predstavnik koji nije zaposlen u ustanovi, pod uvjetom da je sindikat o toj osobi obavijestio poslodavca i da joj je povjerenik prenio, u pisanom obliku, određenu ovlast zaposleničkog vijeća. Kada zamje­njuju zaposleničko vijeće sindikalni povjerenik, od­nosno članovi sindikalnog vijeća, imaju pravo na naknadu plaće u skladu sa Zakonom o radu, a koja se utvrđuje prema broju članova koje bi imalo zaposleničko vijeće. PRAVA I OVLASTI ZAPOSLENIČKOG VIJEĆA KOJA PREUZIMA SINDIKAT Članak
  155. Kad sindikat zamje­njuje zaposleničko vijeće, sindikat preuzima sva ­nje­gova prava i ovlasti u skladu sa Zakonom o radu i prava iz članka
  156. stavaka
  157. do
  158. Zakona o radu. STRUČNO SAVJETOVANJE Članak
  159. Kada sindikalni povjerenik zamje­njuje zaposleničko vijeće ima pravo zatražiti miš­lje­nje struč­njaka o poslovima iz svoje­ga djelokruga. Sindikat i poslodavac sporazumjet će se o načinu podmiriva­nja troškova nastalih primjenom stavka
  160. ovoga članka. POVRATAK NA RAD Članak
  161. Čelnik sindikata koji je na tu funkciju izabran iz radnog odnosa kod poslodavca, a koju obav­lja profesionalno, nakon prestanka te funkcije ima se pravo vratiti na rad na iste poslove, a ako tih poslova više nema, onda na odgovarajuće poslove u okviru ­nje­gove stručne spreme. O namjeri povratka na rad osoba iz stavka
  162. ovoga članka treba izvijestiti ravnate­lja u roku od 30 dana od prestanka funkcije. ZAPOSLENIČKO VIJEĆE I ŠTRAJK Članak
  163. Članovi zaposleničkog vijeća, članovi sindikata, odnosno sindikalni povjerenici mogu obav­ljati sve sindikalne aktivnosti uk­ljučujući i organizira­nje štrajka, ali ne u ime zaposleničkog vijeća već, isk­ljučivo, u ime sindikata.
  164. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA MIRENJE Članak
  165. Za rješava­nje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovog ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pre­govara­njem, mora se provesti postupak mire­nja. Članak
  166. Postupak mire­nja provodi mirovno vijeće od tri člana. Svaka ugovorna strana imenuje po jednog člana, a treće­g čla­na, predsjednika, biraju obje strane sporazumno. Ako se o trećem članu obje strane ne mogu usuglasiti, zatražit će da ga imenuje dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu ili osoba koju on ovlasti. ROKOVI MIRENJA Članak
  167. Ugovorne strane moraju, u roku od 24 sata, predložiti svoga člana mirovnog vijeća i odmah se dogovoriti o izboru treće­g člana. Ako se strane ne dogovore o izboru treće­g člana, od dekana Pravnog fakulteta u Zagrebu ili osobe koju on ovlasti zatražit će se da ga imenuje u roku od 24 sata od primitka zahtjeva. Ako se ugovorne strane ne dogovore drukčije, mirovno vijeće treba svoj prijedlog donijeti najkasnije u roku od tri dana od dana imenova­nja svih članova. PRIHVAT I UČINCI MIRENJA Članak
  168. Ugovorne strane mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijeća, o čemu se moraju izjasniti prvog iduće­g radnog dana nakon primitka prijedloga. Ako se neka strana ne izjasni o prijedlogu mirovnog vijeća u roku iz prethodnog stavka ovoga članka, smatra se da ga je prihvatila. Prijedlog koji prihvate obje ugovorne strane ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora. ARBITRAŽA Članak
  169. Ugovorne se strane mogu dogovoriti o tome da spor iznesu pred arbitražu. POSREDOVANJE Članak
  170. Ugovorne strane u svakom slučaju mogu dogovoriti da spor pokušaju riješiti posredova­njem trećih.
  171. ŠTRAJK SUZDRŽAVANJE OD ŠTRAJKA I UVJETI ZA DOPUŠTENJE ŠTRAJKA Članak
  172. Za vrijeme važe­nja ovoga ugovora sindikati neće štrajkati zbog pita­nja koja su uređena ovim ugovorom. Zabrana štrajka iz stavka
  173. ovoga članka ne isk­ljučuje pravo na štrajk za sva druga neriješena pita­nja te za slučaj spora u svezi s izmjenama ili dopunama ovoga ugovora. Sindikat ima pravo organizirati štrajk solidarnosti s drugim sindikatima, uz najavu prema odredbama ovoga ugovora. DONOŠENJE ODLUKE O ŠTRAJKU Članak
  174. Prigodom organizira­nja i poduzima­nja štrajka sindikat mora voditi računa o ostvariva­nju Ustavom zajamčenih sloboda i prava drugih. Štrajkom se ne smiju ugroziti prava na život, zdrav­lje i osobnu sigurnost. Za način donoše­nja odluka o štrajku te za druga pita­nja u svezi sa štrajkom, a koja nisu riješena ovim ugovorom, primijenit će se pravila sindikata. ZABRANA OMETANJA ŠTRAJKA Članak
  175. Poslodavac ne smije sprječavati ili ometati štrajk koji je organiziran u skladu sa zakonom i ovim ugovorom. NAJAVA ŠTRAJKA Članak
  176. Štrajk se mora najaviti poslodavcu najkasnije 10 dana prije početka. U pismu kojim se štrajk najav­ljuje sindikat mora navesti razloge štrajka, mjesto, dan i vrijeme te podatke o štrajkaškom odboru i osobama koje rukovode štrajkom. Štrajk ne smije započeti prije završenog postupka mire­nja. RUKOVOĐENJE ŠTRAJKOM Članak
  177. Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sindikata. U ustanovama koje su uk­ljučene u štrajk mora se osnovati štrajkaški odbor ili imenovati osoba koja će obav­ljati funkciju štrajkaškog odbora. Članovi štrajkaškog odbora ne mogu se odrediti da rade za vrijeme štrajka. OBVEZE I OVLASTI ŠTRAJKAŠKOG ODBORA Članak
  178. Štrajkaški odbor sindikata rukovodi cjelokupnim štrajkom, prati provodi li se štrajk u redu i na zakonit način, upozorava nadležna tijela na pokušaje sprečava­nja i ometa­nja štrajka, kontaktira s nadležnim tijelima i obav­lja druge poslove. Štrajkaški je odbor dužan, na pogodan način, očitovati se strani protiv koje je štrajk organiziran kako bi se nastavili pre­govori u svrhu mirnog rješe­nja spora. Štrajkaški je odbor dužan razmotriti svaku inicijativu za mirno rješe­nje spora koju mu uputi poslodavac s kojim je u sporu te na ­nju odgovoriti u onom obliku u kojem mu je upućena. POSLOVI KOJI SE NE MOGU PREKIDATI Članak
  179. Sindikat mora objaviti pravila o poslovima na kojima se za vrijeme traja­nja štrajka rad ne smije prekidati, najkasnije na dan najave štrajka. Članak
  180. Na poslodavčev prijedlog sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka. Poslovi potrebni za opsluživa­nje onih zaposlenika koji dobro­vo­ljno žele raditi, a nisu određeni za obav­lja­nje poslova koji se ne smiju prekidati, ne mogu se proglasiti poslovima koji se ne smiju prekidati. Pri određiva­nju poslova koji se ne smiju prekidati va­lja voditi računa o tome da se ­njima obuhvati najma­nji mogući broj zaposlenika, a da se poslovi učinkovito obave. Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati uk­ljučuju i broj zaposlenika koji trebaju raditi u vrijeme štrajka. Članak
  181. Ako se o pravilima o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ne postigne sporazum u roku 8 dana od dana dostave prijedloga poslodavca sindikatu, pravila će utvrditi arbitraža. Pravila iz stavka
  182. ovoga članka arbitraža je dužna donijeti u roku od 8 dana od dana dostave prijedloga arbitraži. Članak
  183. Ako poslodavac nije predložio utvrđiva­nje pravila iz članka
  184. ovoga ugovora do dana početka postupka mire­nja, postupak utvrđiva­nja tih poslova ne može pokrenuti do dana okonča­nja štrajka. PRAVA SUDIONIKA ŠTRAJKA Članak
  185. Sudioniku štrajka može se sma­njiti plaća i dodaci na plaću, osim doplatka za djecu, razmjerno vremenu sudjelova­nja u štraj­ku. Članak
  186. Zaposlenik ne smije biti stav­ljen u nepovo­ljniji položaj u odnosu na druge zaposlenike zbog organizira­nja ili sudjelova­nja u štrajku organiziranog sukladno odredbama zakona, odredbama ovoga ugovora i pravilima sindikata, a niti smije biti na bilo koji način prisi­ljen sudjelovati u štrajku, ako to ne želi.
  187. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOGA UGOVORA OSNIVANJE I NAČIN RADA KOMISIJE Članak
  188. Za tumače­nje odredaba i praće­nje primjene ovog ugovora ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju u roku od 30 dana od dana potpisa ovoga ugovora. Komisija ima šest članova, od kojih svaka ugovorna strana imenuje tri. Komisija donosi sve odluke većinom glasova, a u slučaju podije­ljenog broja glasova odlučuje glas predsjednika komisije. Tumače­nja komisije obvezna su za ugovorne strane. Tumače­nja komisije dostav­ljaju se podnosite­lju i svim onim poslodavcima na koje se odnose. ROKOVI ZA TUMAČENJE Članak
  189. Na zahtjev jedne od ugovornih strana, komisija za tumače­nje dužna je dati tumače­nje ovoga ugovora u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.
  190. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE VREMENSKO VAŽENJE Članak
  191. Ovaj se ugovor sklapa na vrijeme od dvije godine. PRIMJENA UGOVORA U DOBROJ VJERI Članak
  192. Strane potpisnice obvezuju se primje­njivati ovaj ugovor u dobroj vjeri. Ako zbog promjena okolnosti, koje nisu postojale niti su bile poznate u trenutku sklapa­nja ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredaba Ugovora izvršavati ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da neće jednostrano prekršiti ovaj ugovor, ne­go će drugoj strani predložiti ­nje­govu izmjenu. IZMJENA, OTKAZ I OBNOVA UGOVORA Članak
  193. Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovo­ga ugovora. Inicijativa iz prethodnog stavka može se iskazati svakih šest mjeseci nakon potpisa Ugovora. Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga ugovora mora pristupiti pre­govorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga. U protivnom, stječu se uvjeti za primjenu odredaba o postupku mire­nja. Članak
  194. Svaka strana može otkazati ovaj ugovor. Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave pisanog otkaza drugoj strani. Članak
  195. Pre­govore o obnovi ovoga ugovora strana će započeti najma­nje 30 dana prije isteka roka na koji je sklop­ljen. TROŠKOVI Članak
  196. Troškove u svezi s primjenom ovog ugovora strane podmiruju solidarno. OBVEZA USKLAĐIVANJA Članak
  197. Ustanove kulture u smislu ovog ugovora uskladit će svoje opće akte s odredbama ovog ugovora u roku od 30 dana od dana ­nje­gova stupa­nja na snagu. STUPANJE NA SNAGU I PRIMJENA Članak
  198. Ovaj ugovor stupa na snagu danom potpisa po ovlaštenim osobama ugovornih strana, a primje­njuje se od
  199. srp­nja
  200. i bit će objav­ljen u »Narodnim novinama«. Klasa: 612-01/00-01-33 Urbroj: 532-01/4-00-06 Zagreb,
  201. lip­nja
  202. ZA VLADU REPUBLIKE ZA HRVATSKI SINDIKAT HRVATSKE DJELATNIKA U KULTURI Ministar Glavni tajnik dr. sc. Antun Vujić, v. r. Ferdo Boban, v. r. Kolektivni ugovor, NN 92/2000-1859 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Kolektivni ugovor Izdanje: NN 92/2000 Broj dokumenta u izdanju: 1859 Donositelj:KOLEKTIVNI UGOVORI Datum tiskanog izdanja: 30.9.
  203. ELI: /eli/sluzbeni/2000/92/1859 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  204. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.