← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-880/1997 od 20. rujna 2000.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-880/1997 od

  1. rujna
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-880/1997 od
  3. rujna
  4. NN 95/2000 (28.9.2000.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-880/1997 od
  5. rujna
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1886 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smi­ljko Sokol, pred­­sjednik Suda te suci Marijan Hra­njski, Petar Klarić, Ivan Matija, Ivan Mrko­njić, Jasna Omejec, Vice Vukojević i Milan Vu­ko­vić, odlučujući o prijedlogu za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj dana
  7. rujna
  8. godine, donio je s­ljedeću ODLUKU Ukida se odredba članka
  9. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, broj 1/97 – pročišćeni tekst). Obrazlože­nje
  10. Prijedlog za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe članka
  11. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, broj 1/97 – pročišćeni tekst – u da­lj­njem tekstu: Za­kon) podnijela je Hrvatska liječnička komora, koju zastupa punomoćnik Darko Horvat, odvjetnik iz Zagreba.
  12. U svezi s tim prijedlogom Ustavni sud je rješe­njem broj: U-I-845/1994, U-I-289/1995, U-I-880/1997, U-I-41/1998, U-I-42/1998, U-I-108/1998 i U-I-356/1998 od
  13. studenoga
  14. (»Narodne novine«, broj 130/99 od
  15. prosinca 1999.) pokrenuo postupak za ocjenu suglasnosti članka
  16. Zakona s Ustavom Republike Hrvatske. Navedenim rješe­njem Sud nije prihvatio prijedloge istih i drugih predlagate­lja za pokreta­nje postupka ocjene suglasnosti s Ustavom Zakona o zdravstvenoj zaštiti u cijelosti, kao ni prijedloge za pokreta­nje postupka ocjene suglasnosti s Ustavom odredbe članka
  17. stavka 3., članka 105., članka
  18. točaka 3., 5.,
  19. i
  20. i članka
  21. stavka
  22. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, te je odbacio prijedlog za ukida­nje svih odluka o imenova­nju ravnate­lja zdravstvenih ustanova i prijedlog za utvrđe­nje da je Ustav SRH (»Na­rod­ne novine«, broj 8/74) u dijelu u kojem se odnosi na zdravstvenu zaštitu bo­lji od Ustava Republike Hrvatske.
  23. Tijekom postupka Sud je o prijedlogu zatražio odgovor Hrvatskoga državnog sabora kao donosite­lja Zakona, a od Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva zdravstva zatraženo je miš­lje­nje. Hrvatski državni sabor izvijestio je Sud da je prijedloge uputio Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog do­ma Hrvatskoga državnog sabora, koji međutim, Sudu nije dostavio odgovor. Vlada Republike Hrvatske također se nije očito­vala na navode prijedloga, dok je Ministarstvo zdravstva dostavilo miš­lje­nje kojim osporava osnovanost svih podnesenih prijedloga.
  24. Nakon objave rješe­nja, Sud je ponovno zatražio miš­lje­nje Vlade Republike Hrvatske i miš­lje­nje Ministarstva zdravstva, u svezi s prijedlogom koji se odnosi na pokreta­nje postupka za ocje­nu suglasnosti s Ustavom odredbe članka
  25. Zakona. Vlada Republike Hrvatske u dostav­ljenom očitova­nju navodi da će, uvažavajući razloge koje iznose predlagate­lji, u okviru pred­stojeće reforme zdravstvenog sustava pripremiti izmjene Za­kona o zdravstvenoj zaštiti kojima bi se brisale odredbe članka
  26. Zakona. Ministarstvo zdravstva očitovalo se sukladno Vladi Repub­like Hrvatske.
  27. Odredba članka
  28. Zakona glasi: »Ako je ugrožen proces pruža­nja mjera zdravstvene zaštite, ministar zdravstva privremeno će rješe­njem na rok od šest mjeseci rasporediti djelatnika u zdravstvu na radno mjesto koje odgovara ­nje­govoj stručnoj spremi te preraspodijeliti potrebna sredstva rada radi osigura­nja kontinuiranog pruža­nja zdravstvene zaštite«. Podnosite­lji smatraju da je osporena odredba u nesuglasju s načelima Ustava iz članaka
  29. i
  30. i s odredbama članaka 14., 16., 23.,
  31. i
  32. Ustava. Prijedlog je osnovan.
  33. Odredbom članka
  34. Ustava svakom građaninu zajam­čeno je pravo na zdravstvenu zaštitu. Radi oživotvore­nja navedenog Ustavom zajamčenog prava, odredbom članka
  35. Zakona utvrđena je obveza Vlade Republike Hrvatske da planom zdravstvene zaštite odredi mjerila za postav­lja­nje mreže zdravstvene zaštite. Navedena zakonska odredba utvrđuje i kriterije koje je nužno uvažiti pri određiva­nju mjerila na kojima se zasniva mreža zdravstvene zaštite i to: zdravstveno sta­nje, broj, starosnu i socijalnu strukturu pučanstva, jednake uvjete, odnosno mogućnosti korište­nja zdravstvenih usluga, potreban opse­g djelatnosti pojedinih razina zdravstvene zaštite, stupa­nj organizacije područja, prometnu povezanost i specifičnosti nase­ljenosti, kao i dostupnosti na demografski ugroženim područjima, osobito otocima i gospodarske mogućnosti. Mreža zdravstvene zaštite, postav­ljena uz poš­tiva­nje propisanih kriterija, osigurava kontinuitet pruža­nja odre­đenog stup­nja zdravstvene zaštite.
  36. Teme­ljem osporene odredbe, omogućeno je ministru, da radi ostvare­nja istog ci­lja – kontinuiranog pruža­nja zdravstvene zaš­tite – privremeno preraspoređuje zdravstvene djelatnike i potrebna sredstva za rad.
  37. Prema odredbi članka
  38. Zakona, zdravstveni djelatnici su osobe koje imaju obrazova­nje zdravstvenog usmjere­nja i neposredno pružaju zdravstvenu zaštitu uz obvezno poštiva­nje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke. Iz navedenog slijedi da su zdravstveni djelatnici kako oni koji su zaposleni u zdravstvenim ustanovama u državnom, odnosno u vlasništvu županija ili Grada Zagreba, tako i oni koji su zaposleni u zdravstvenim ustanovama u privatnom vlasništvu odnosno oni zdravstveni djelatnici koji zdravstvenu zaštitu pružaju u pravnom položaju privatnoga zdravstvenog djelatnika uk­ljučenog u mrežu zdravstvene zaštite ili izvan mreže zdravstvene zaštite. Stoga se osporena odredba jednako odnosi i na privatne zdravstvene djelatnike.
  39. U postupku ocjene suglasnosti osporene odredbe s Ustavom, Ustavni sud je utvrdio da se ta odredba ne može podvesti pod slučaj ratnog sta­nja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih elementarnih nepogoda, u kojim se slučajevima, prema odredbi članka
  40. Ustava, pojedine slobode i prava, zajamčeni Ustavom, mogu ograničiti. Ustavni sud je također utvrdio da osporena odredba nije uteme­ljena niti na odred­bi članka
  41. Ustava, koja propisuje da se slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ­ljudi te pravni poredak, javni moral i zdrav­lje. Naime, ograniče­nje Ustavom utvrđenih sloboda i prava, kako to ima u vidu odredba članka
  42. Ustava, odnosno ograniče­nje poduzetničke slobode i vlasničkih prava radi zaštite interesa i sigurnosti Republike, prirode, ­ljudskog okoliša i zdrav­lja ­ljudi, u smislu odredbe članka
  43. stavka
  44. Ustava, sadržano je u odredbama članaka
  45. i
  46. stavka
  47. Zakona. Prema odredbi članka
  48. Zakona, o slučajevima izvanrednih okolnosti, elementarnih nepogoda i epidemija većih razmjera, ministar zdravstva ovlašten je poduzimati i one mjere koje nisu utvrđene Zakonom, uk­ljučivši i mjere mobilizacije, organizacije i rasporeda rada i radnog vremena, promjene mjesta i uvjeta rada pojedinih zdravstvenih ustanova i zdravstvenih djelatnika i po potrebi osniva­nje Kriznog stožera Ministarstva zdravstva. Odredbom članka
  49. stavka
  50. Zakona propisana je obveza zdravstvenih djelatnika, a time i privatnih zdravstvenih djelatnika, da na poziv nadležnog tijela sudjeluju u radu na sprječava­nju i suzbija­nju zaraznih bolesti.
  51. Slijedom navedenog, Ustavni sud je utvrdio da osporenom odredbom propisano administrativno određiva­nje i preras­pore­điva­nje mjesta rada zdravstvenih djelatnika nije u skladu s odredbom članka
  52. Ustava, koje zajamčuje pravo na rad i slobodu rada, te slobodan izbor poziva i zaposle­nja.
  53. U dijelu u kojem se osporena odredba odnosi na mogu­ć­nost privremenog prerasporeda privatnih zdravstvenih djelatnika, odnosno sredstava za rad – medicinske opreme koja je u privatnom vlasništvu, ta odredba povrjeđuje Ustavom zajamčeno pravo vlasništva (članak
  54. stavak
  55. Ustava); ograničava vlasništvo bez naknade tržišne vrijednosti protivno odredbi članka
  56. stavka
  57. Ustava; ograničava poduzetničke slobode privatnih zdravstvenih djelatnika izvan ograniče­nja propisanih člankom
  58. stavkom
  59. Ustava i kao takva narušava poduzetničke i tržišne slobode, koje čine teme­lj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske (članak
  60. stavak
  61. Ustava).
  62. Slijedom navedenog, Ustavni sud je u provedenom postupku utvrdio da je osporena odredba članka
  63. Zakona o nesuglasju s Ustavom, te je tu odredbu teme­ljem članka
  64. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99) ukinuo. Broj: U-I-880/1997 Zagreb,
  65. rujna
  66. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Smi­ljko Sokol, v. r. Odluka, NN 95/2000-1886 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 95/2000 Broj dokumenta u izdanju: 1886 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 28.9.
  67. ELI: /eli/sluzbeni/2000/95/1886 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  68. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.