Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske U-III-524/1999 od
- listopada
- Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske U-III-524/1999 od
- listopada
- NN 107/2000 (31.10.2000.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske U-III-524/1999 od
- listopada
- USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2116 Ustavni sud Republike Hrvatske u Vijeću petorice za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Velimir Belajec, kao predsjednik Vijeća te suci Marijan Hranjski, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec i Vice Vukojević, kao članovi Vijeća, odlučujući u postupku vođenom u povodu ustavne tužbe I. M. iz Z., kojeg zastupa D. M., odvjetnik iz Z., na sjednici Vijeća održanoj dana
- listopada
- godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja te se ukidaju: – presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-2649/1997 od
- ožujka
- – rješenje Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, broj: 511-01-42-UP/I-2/863/1-96 od
- lipnja
- II. Predmet se vraća Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske na ponovni postupak. Obrazloženje
- I. M. iz Z. podnio je dopuštenu i pravodobnu ustavnu tužbu u svezi s presudom Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-2649/1997 od
- ožujka
- godine. Navedenom presudom je odbijena tužba podnositelja izjavljena protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, broj: 511-01-42-UP/I-2/863/1-96 od
- lipnja
- godine, kojim je odbijen zahtjev podnositelja za primitak u hrvatsko državljanstvo, temeljem odredbe članka
- stavka 1., u svezi s odredbom članka
- stavka
- točke
- Zakona o hrvatskom državljanstvu (»Narodne novine«, br. 53/91, 70/91, 28/92 i 113/93).
- U ustavnoj tužbi podnositelj ističe kako su navedenim odlukama povrijeđene ustavne odredbe članaka
- stavka 2.,
- stavka 1.,
- stavka 1.,
- i
- stavka
- Ustava. Obrazlažući razloge za svoje tvrdnje o povredi navedenih ustavnih odredbi, podnositelj, u bitnome, navodi da rješenje upravnog tijela nije obrazloženo, već iz njega samo proizlazi da je zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo odbijen iz razloga što je podnositelj kazneno evidentiran. Nadalje, navodi da i sam Upravni sud u osporenoj presudi utvrđuje da je rješenje neobrazloženo, međutim, ipak odbija tužbu i ocjenjuje da je rješenje zakonito. Podnositelj smatra da mu je takvim postupanjem upravnog tijela i Upravnog suda povrijeđeno ustavno pravo iz članka
- Ustava jer mu je onemogućeno, odnosno bitno otežano učinkovito korištenje ustavnog prava na žalbu. Osim toga, podnositelj se poziva na praksu ovog Suda izraženu u odluci broj: U-III-507/1996 od
- ožujka 1998., objavljenu u »Narodnim novinama«, br. 50/
- Naime, podnositelj niti ne poriče da je bio kažnjavan prije više od 15 godina, ali navodi da iz odluke ovog Suda broj: U-III-507/1998 proizlazi: »da je pogrešna ocjena upravnih tijela da podnositelj ne poštuje pravni poredak budući da su upravno tijelo, a i Upravni sud Republike Hrvatske, odlučivali o zahtjevu podnositelja ustavne tužbe uzevši samo jedno životno razdoblje od prije petnaest godina (ne utvrdivši niti je li osuda brisana), a da nisu uzeli u obzir podnositeljevo ponašanje zadnjih petnaest godina.« Podnositelj smatra da su takvim postupanjem upravnog tijela i Upravnog suda povrijeđene i odredbe članaka
- stavka 2.,
- stavka 1.,
- i
- stavka
- Ustava.
- Za potrebe ustavnosudskog postupka Sud je pribavio spis Upravnog suda Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova. Iz spisa predmeta je razvidno da je podnositelj ustavne tužbe podnio
- veljače
- zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo temeljem članka
- stavka
- i članka
- Zakona o hrvatskom državljanstvu. Nadalje, proizlazi da je podnositelj državljanin Bosne i Hercegovine, a da neprekidno boravi u Republici Hrvatskoj od
- godine te da je zaposlen u poduzeću »Karbon« u Zagrebu, a da su mu supruga i kćerke hrvatske državljanke. Ministarstvo unutarnjih poslova je odbilo zahtjev podnositelja uz obrazloženje da je kazneno evidentiran te, stoga, ne ispunjava jedan od uvjeta za primitak u hrvatsko državljanstvo, utvrđen člankom
- stavkom
- točkom
- Zakona o hrvatskom državljanstvu. Prema toj odredbi, prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo stranac ako se iz njegovog ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj i da prihvaća hrvatsku kulturu. Ustavna tužba je osnovana.
- Na temelju članka
- alineje
- Ustava, Ustavni sud je ovlašten štititi ustavne slobode i prava čovjeka i građanina. Prema članku
- Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 99/99), svaka fizička i pravna osoba može po iscrpljivanju dopuštenog pravnog puta podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da joj je odlukom sudbene, upravne vlasti ili drugih tijela koja imaju javne ovlasti, povrijeđeno jedno od njenih Ustavom utvrđenih sloboda i prava čovjeka i građanina.
- Člankom
- Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske određeno je da će Ustavni sud, ako utvrdi da su ustavna prava ili slobode podnositelja ustavne tužbe povrijeđeni osporenim aktom, ukinuti osporeni akt i predmet vratiti nadležnom tijelu na ponovni postupak.
- Načelo materijalne istine, kao jedno od temeljnih načela upravnog postupka, izraženo je odredbom članka
- Zakona o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, br. 53/91), prema kojemu se u postupku mora utvrditi pravo stanje stvari i u tom cilju se moraju utvrditi sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja. Člankom
- stavkom
- Zakona o općem upravnom postupku određeno je što obrazloženje rješenja, doneseno u provedenom upravnom postupku, mora sadržavati. Uvidom u osporeno rješenje upravnog tijela, utvrđeno je kako ono ne sadrži sve elemente propisane navedenom odredbom članka
- Zakona o općem upravnom postupku, odnosno iz osporavanog rješenja nisu razvidni razlozi niti odlučujuće okolnosti na temelju kojih je utvrđeno da podnositelj ne ispunjava uvjete iz članka
- točke
- Zakona o hrvatskom državljanstvu za stjecanje hrvatskog državljanstva. Osobi kojoj tijekom postupka nisu bile poznate okolnosti niti razlozi za rješavanje, u bitnom je smanjena mogućnost osporavanja činjeničnih utvrđenja nadležnog tijela te uspjeha u žalbenom postupku, odnosno u konkretnom slučaju u upravnom sporu. Nenavođenje razloga za odlučivanje, u konkretnom slučaju, u suprotnosti je s ustavnim pravom iz članka
- stavka
- Ustava, na koje se podnositelj poziva u ustavnoj tužbi, shvaćenim kao pravom na ulaganje učinkovitog pravnog lijeka. Navedeno pravo se ne može učinkovito ostvariti bez obrazloženja u rješenju upravnog tijela jer se samo putem obrazloženja utvrđuje je li se upravno tijelo vodilo načelom zakonitosti i ujedno postupalo tako da u vođenju postupka i u odlučivanju stranci omogući zaštitu svojih prava.
- Glede odredbi članka
- stavka
- Ustava, kojom se jamči jednakost svih pred zakonom, i odredbi članka
- Ustava, prema kojoj su svi građani i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti, na koje se odredbe podnositelj također poziva, valja istaći da je Ustavni sud utvrdio da su osporenim odlukama povrijeđene i navedene odredbe Ustava. Naime, odluka za odbijanje zahtjeva podnositelja ustavne tužbe temelji se na tvrdnji da je podnositelj kazneno evidentiran, dok iz presude Upravnog suda proizlazi da upravno tijelo nije obrazložilo svoje rješenje sukladno članku
- stavku
- Zakona o općem upravnom postupku, ali je ocijenjeno da osuđivanost određene osobe u vremenskom razdoblju od
- do
- godine ukazuje na nepoštivanje pravnog poretka. Nije sporno da je podnositelj ustavne tužbe bio osuđivan u vremenskom razdoblju od
- do
- godine. Međutim, iz spisa predmeta je razvidno da je zadnji puta bio osuđen presudom Općinskog suda u Zagrebu od
- ožujka 1977., a odlukom Predsjedništva Republike Hrvatske od
- ožujka
- godine oslobođen je od daljnjeg izvršavanja kazne te od tada, barem prema izvodu iz kaznene evidencije, nije počinio novo kazneno djelo. Članak
- stavak
- Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 31/93, 35/93, 108/95 i 28/96), koji je bio na snazi u vrijeme donošenja osporenog rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, određuje: »Poslije izdržane, oproštene ili zastarjele kazne zatvora, maloljetničkog zatvora, osuđene osobe uživaju sva prava utvrđena Ustavom, zakonom, drugim propisima, općim aktima i kolektivnim ugovorom te mogu stjecati sva prava osim onih koja su im ograničena izrečenom sigurnosnom mjerom ili nastupanjem pravnih posljedica osude.« Cilj navedene odredbe je puna rehabilitacija osuđenih osoba i njihovo uključivanje u normalni život na slobodi. Iz tih je razloga člankom
- tada važećeg Osnovnog krivičnog zakona bilo propisano i brisanje osude iz kaznene evidencije nakon proteka određenog vremena. Posebice je stavkom
- istog članka bilo propisano i brisanje osude iz kaznene evidencije nakon proteka određenog vremena. Osim toga je člankom
- stavkom
- tada važećeg Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske određeno da kad je osuda brisana iz kaznene evidencije, da se podaci o toj osudi ne daju nikome osim sudu, javnom odvjetništvu i tijelima unutarnjih poslova u svezi s kaznenim postupkom koji se vodi protiv osobe kojoj je osuda izbrisana. U vrijeme donošenja presude Upravnog suda bio je na snazi novi Kazneni zakon (»Narodne novine«, br. 110/97 i 27/98), koji u članku
- regulira rehabilitaciju osuđenih osoba. Odredbom članka
- stavka
- Kaznenog zakona propisano je da protekom rokova, određenih u stavku
- tog članka, počinitelj kaznenog djela smatra se neosuđivanim i svaka uporaba podataka o građaninu kao počinitelju kaznenog djela zabranjena je, a u slučaju uporabe nema pravni učinak, a rehabilitirani građanin ima pravo nijekati prijašnju osuđivanost i zbog toga ne može biti pozvan na odgovornost niti može imati bilo kakve pravne posljedice. Stavkom
- članka
- Kaznenog zakona određeno je da, pod uvjetom da počinitelj kaznenog djela nije ponovno osuđen zbog novoga kaznenog djela, rehabilitacija nastupa po sili zakona kad proteknu ovi rokovi: – petnaest godina od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne kod osude na kaznu dugotrajnog zatvora – deset godina od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne kod osude na kaznu zatvora od deset godina ili težu kaznu – pet godina od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne kod osude na kaznu zatvora od pet godina ili težu kaznu, – tri godine od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne kod osude na kaznu zatvora do pet godina, kaznu maloljetničkog zatvora i novčanu kaznu, od isteka roka provjeravanja kod uvjetne osude i od pravomoćnosti odluke o sudskoj opomeni ili oslobođenju od kazne. Osim toga, prema članku
- stavcima 1.,
- i
- Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 110/97, 27/98, 58/99 i 119/99), koji je bio na snazi u vrijeme donošenja presude Upravnog suda, kada po zakonu rehabilitacija, odnosno brisanje osude, nastupa protekom određenog vremena i uz uvjet da osuđenik u tom vremenu ne počini novo kazneno djelo, rješenje o brisanju osude donosi po službenoj dužnosti tijelo nadležno za vođenje kaznene evidencije. Prije donošenja rješenja o rehabilitaciji, odnosno brisanju osude, obavit će se potrebna provjeravanja, a osobito će se prikupiti podaci o tome je li protiv osuđenika u tijeku kazneni postupak za kakvo novo kazneno djelo počinjeno prije proteka roka propisanog za brisanje osude. Podaci o kaznenom djelu za koje je nastupila rehabilitacija ne mogu se davati nikome na uvid.
- U spisu nema podataka da li je osuda podnositelja brisana. Nesporno je da nečija osuđivanost može ukazivati na određeno nepoštivanje pravnog poretka. Međutim, utvrđenje poštuje li neka osoba pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj ili ne, mora se temeljiti na ocjeni ukupnosti ponašanja određene osobe kroz cijeli životni vijek, a ne samo vremensko razdoblje prije više od petnaest godina. U tom je smislu pogrešna ocjena upravnog tijela da podnositelj ne poštuje pravni poredak budući da su upravno tijelo, ali i Upravni sud Republike Hrvatske odlučivali o zahtjevu podnositelja ustavne tužbe uzevši samo jedno životno razdoblje, od prije više od petnaest godina (ne utvrdivši niti je li osuda brisana), a da nisu uzeli u obzir podnositeljevo ponašanje zadnjih dvadeset godina.
- Ne postupajući sukladno navedenom ni tijekom upravnog postupka, kao niti u postupku kontrole kroz upravni spor, došlo je, u konkretnom slučaju, do povrede članka
- Ustava, kojim je zajamčeno pravo svih građana i stranaca na jednakost pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti, budući da nepoznavanje razloga za donošenje rješenja dovodi te osobe u nepovoljniji položaj u odnosu na osobe koje znaju razlog za donošenje rješenja, te budući da je u postupku nužno cijeniti sve činjenice, kako one koje idu u prilog stranci u postupku, tako i one koje mogu negativno utjecati na ishod postupka.
- Što se tiče povrede odredaba članka
- stavka
- Ustava na koje podnositelji ukazuju u ustavnoj tužbi, valja istaći da odredba stavka
- tog članka uređuje načelo zakonitosti u radu državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti te da se na toj odredbi ne temelji nikakvo ustavno pravo, niti se na njoj može zasnovati ustavna tužba.
- Podnositelj u ustavnoj tužbi ukazuje i na povredu odredbe članka
- stavka
- Ustava, kojom se utvrđuje načelo ustavnosti i zakonitosti u postupanju sudova. Navedena odredba sadrži jedno od temeljnih načela ustavnog poretka i kao takva ne daje osnove za pružanje ustavnosudske zaštite u postupku povodom ustavne tužbe.
- Slijedom iznijetog, a utvrdivši kako su podnositelju ustavne tužbe osporavanim rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova i presudom Upravnog suda povrijeđena ustavna prava iz članaka
- stavka 2.,
- stavka
- i
- Ustava odlučeno je kao u izreci. Ova odluka temelji se na odredbama članaka 69.,
- i
- Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-III-524/1999 Zagreb,
- listopada
- USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Velimir Belajec, v. r. Odluka, NN 107/2000-2116 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 107/2000 Broj dokumenta u izdanju: 2116 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 31.10.
- ELI: /eli/sluzbeni/2000/107/2116 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
- g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.
🔗 Na službeni izvor
AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.