Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-189/1998, U-III-194/1998 od 25. listopada 2000.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-189/1998, U-III-194/1998 od

1. listopada
2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-189/1998, U-III-194/1998 od
3. listopada
4. NN 110/2000 (9.11.2000.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-189/1998, U-III-194/1998 od
5. listopada
6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2183 Ustavni sud Republike Hrvatske u Vijeću petorice za odlu­čiva­nje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Velimir Belajec, kao predsjednik Vijeća te suci Marijan Hra­njski, Ivan Mrko­njić, Jasna Omejec i Vice Vukojević, kao članovi Vijeća, u povodu ustavne tužbe J. J. iz R., koje­g zastupa punomoćnik M. M., odvjetnik iz R. i ustavne tužbe Grada R., koji zastupa J. P., odvjetnica iz R., na sjednici održanoj dana
7. listopada
8. godine, jednoglasno je donio s­ljedeću ODLUKU I. Ustavne tužbe se usvajaju i ukidaju se: – presuda Županijskog suda u Rijeci, broj: Gž-1394/97 od
9. prosinca
10. i – presuda Općinskog suda u Rijeci, broj: P1972/97 od
11. rujna
12. II. Predmet se vraća Općinskom sudu u Rijeci na ponovni postupak. Obrazlože­nje
13. J. J. podnio je pravodobnu i dopuštenu ustavnu tužbu u svezi s presudama označenim u izreci ove odluke smatrajući da su tim presudama povrijeđene odredbe članaka 3., 14.,
14. stavka
15. i
16. stavka
17. Ustava. Grad R. podnio je ustavnu tužbu u svezi istih sudskih odluka, navodeći da su tim odlukama povrijeđene odredbe članka
18. stav­ka
19. Ustava. Osporenom presudom Županijskog suda u R. odbijene su žalbe podnosite­lja ustavnih tužbi izjav­ljene protiv presude Općin­skog suda u R., kojom je, povodom tužbe Državnog pravobranite­ljstva Županije primorsko-goranske, utvrđen ništavim aneks ugovora broj: 1546/1 od
20. listopada
21. Ovim je aneksom Grad R. – kao prodavate­lj stana u R., A. M. 11, priznao J. J., kao kupcu tog stana, pravo na popust u cijeni od 25%, pozivom na odredbu članka
22. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, a teme­ljem rješe­nja Ureda za rad, zdravstvo i socijalnu skrb u R., klasa: UP/I-562-02/93-02/425, urbroj: 2170-03-03/02-94-4 od
24. 1994., kojim je J. J. priznato svojstvo ratnog vojnog invalida VIII. grupe s 40% ošteće­nja organizma kao pos­ljedica ra­njava­nja tijekom drugog svjetskog rata. Povrede naznačenih ustavnih prava i načela podnosite­lji ustavnih tužbi, u bitnom, teme­lje na tvrd­nji da je osporenim presudama pogrešno primije­njena odredba članka
25. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (»Narodne novine«, br. 43/92 – pročišćeni tekst, 69/92, 25/93, 48/93, 2/94 i 44/94 – nastavno: Zakon o prodaji). Tijekom ustavnosudskog postupka pribav­ljen je spis predmeta Općinskog suda u R. Budući da su ustavne tužbe podnesene u svezi s istim sudskim odlukama i da se teme­lje na istom či­njeničnom i pravnom osnovu, Ustavni sud je predmete spojio radi zajedničkog razmatra­nja i donoše­nja odluke. Ustavne tužbe su osnovane.
26. Osporene presude zasnivaju se na stajalištu prema kojem pravo na popust pri kup­nji stana, u smislu odredbe članka
27. Zakona o prodaji, imaju samo žrtve Domovinskog rata, pri čemu se sudovi pozivaju i na kasniju izmjenu ove zakonske odredbe (Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o prodaji – »Narodne novine«, br. 58/95).
28. Prema odredbi članka
29. Zakona o prodaji, kao relevantnom propisu u vrijeme zak­ljuče­nja aneksa ugovoru o kupoprodaji stana, pravo na popust priznaje se kada stan kupuje ratni vojni invalid, pri čemu navedena odredba ne pravi razliku između invalida drugog svjetskog rata i invalida Domovinskog rata. Zakon o prodaji, kao lex specialis, ne sadrži definiciju pojma ratni vojni invalid. Budući da jedno od osnovnih pravila pri tumače­nju pravne norme podrazumijeva da u jednom pravnom poretku ne može biti proturječja i da se sve norme istog pravnog poretka mogu pravilno tumačiti i razumjeti samo u uzajamnoj vezi, to se ovaj pojam u pravnom poretku Republike Hrvatske treba tumačiti kroz odredbu članka
30. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (»Narodne novine«, br. 86/92 – pročišćeni tekst, 58/93 2/94, 76/94 i 108/95). U konkretnom slučaju popust pri kup­nji stana, teme­ljem odredaba Zakona o prodaji, priznat je osobi za koju je nadležno tijelo, u smislu odredbe članka
31. stavka
32. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, rješe­njem utvrdilo da ispu­njava propisane uvjete i da mu se priznaju prava ratnog vojnog invalida VIII. grupe s 40% ošteće­nja organizma. Izmjenama i dopunama zakona zakonodavac mije­nja pos­toje­ći propis. Svrha donoše­nja izmjena i dopuna propisa nije obrazlo­že­nje primjene nekog propisa. Zbog toga okolnost što je odredba članka
33. kasnijim zakonom u cijelosti izmije­njena, nije od utjecaja pri odlučiva­nju u ovom slučaju. Također nije sporno da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji, koji je stupio na snagu
34. kolovoza
35. (»Narodne novine«, br. 58/95), s obzirom na odredbu članka
36. Ustava, nema povratno djelova­nje.
37. Slijedom izloženog, Ustavni sud je utvrdio da su osporenim presudama povrijeđene odredbe članaka
38. stavka
39. i
40. Ustava, a u odnosu na prvopodnosite­lja i odredba članka
41. stav­ka
42. Ustava. Naime, ustavno jamstvo jednakosti, zajamčeno odredbama članka
43. st.
44. i članka
45. Ustava, povrijeđeno je u postupovnom smislu ako stranke u postupku koji je prethodio osporenom pojedinačnom aktu nisu imale ravnopravan položaj, odnosno ovo ustavno jamstvo povrijeđeno je u materijalnopravnom smislu ako se osporeni akt može smatrati samovo­ljnim ili arbitrarnim. U konkretnom slučaju, osporenim presudama mjerodavan propis očigledno je pogrešno shvaćen te je bez razboritih razloga, odnosno iz razloga koji nisu pravno prihvat­ljivi, uskraćeno pravo uteme­ljeno na mjerodavnom propisu. Takvim sudskim odlukama prvopodnosite­lju su povrijeđena i prava koja proizlaze iz posebne skrbi države za zaštitu invalidnih osoba, zajamčena odredbom članka
46. stavka
47. Ustava.
48. Podnosite­lji u tužbama ukazuju i na povredu odredaba članka
49. i članka
50. stavka
51. Ustava. Odredbom članka
52. Ustava, vladavina prava istaknuta je kao teme­ljno načelo pravnog poretka Republike Hrvatske. Vladavina prava podrazumijeva obavezu svih da se u svom radu pridržavaju Ustava i zakona. Odredba članka
53. stavka
54. Ustava, posebno utvrđuje načelo zakonitosti u postupa­nju tijela državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti. Navedene ustavne odredbe, sadrže dakle teme­ljna načela državnog ustroja i kao takve nisu usmjerene neposrednoj zaštiti ustavnih prava i sloboda čovjeka i građanina niti mogu biti povrijeđene pojedinačnim odlukama sudbene ili upravne vlasti, odnosno odlukama tijela koja imaju javne ovlasti.
55. Teme­ljem odredbe članka
56. i
57. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 99/99), odlučeno je kao u izreci. Broj: U-III-189/1998 U-III-194/1998 Zagreb,
58. listopada
59. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Velimir Belajec, v. r. Odluka, NN 110/2000-2183 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 110/2000 Broj dokumenta u izdanju: 2183 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 9.11.
60. ELI: /eli/sluzbeni/2000/110/2183 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
61. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.