← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-928/1995 od 2. studenoga 2000.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-928/1995 od

  1. studenoga
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-928/1995 od
  3. studenoga
  4. NN 119/2000 (29.11.2000.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-928/1995 od
  5. studenoga
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2281 Ustavni sud Republike Hrvatske u Vijeću petorice za odlučiva­­­­­­nje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Petar Klarić, kao predsjednik Vijeća te suci Jurica Malčić, Ivan Matija, Emilija Rajić i Milan Vuković, kao članovi Vijeća, u povodu ustavne tužbe N. M. iz S., na sjednici Vijeća održanoj
  7. studenoga
  8. godine, donio je jednoglasno ODLUKU
  9. Ustavna tužba se usvaja te se ukida rješe­­­­­­nje Upravnog suda Republike Hrvatske, broj Us-2544/1994 od
  10. kolovoza
  11. godine.
  12. Predmet se vraća Upravnom sudu Republike Hrvatske na ponovni postupak. Obrazlože­­­­­­nje
  13. Ustavna tužba je podnijeta u povodu rješe­­­­­­nja Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-2544/94 od
  14. kolovoza
  15. godine, kojim je odbačena podnosite­­­­­­ljeva tužba u upravnom sporu zbog prevođe­­­­­­nja u čin satnika oružanih snaga Republike Hrvat­ske. Tužba je podnijeta protiv rješe­­­­­­nja Ministarstva obrane, Personalne uprave, klasa: pov-119-01/94-01/01, ur. broj: 512-20-07-94-100 od
  16. ožujka
  17. godine. Tim rješe­­­­­­njem odbijen je podnosite­­­­­­ljev zahtjev za prevođe­­­­­­nje u čin satnika oružanih snaga Republike Hrvatske.
  18. Podnosite­­­­­­lj smatra da su mu navedenim rješe­­­­­­njima povrijeđena ustavna prava iz članaka
  19. stavka
  20. i
  21. stavka
  22. Ustava Republike Hrvatske. U obrazlože­­­­­­nju ustavne tužbe podnosite­­­­­­lj navodi da je onemogućen u ostvariva­­­­­­nju prava na žalbu te da u konkretnom predmetu nije omogućena sudska kontrola zakonitosti poje­di­načnih pravnih akata upravnih vlasti. Miš­­­­­­lje­­­­­­nja je da je pita­­­­­­nje odgovarajuće­g čina u oružanim snagama za vojnu osobu najvažnije statusno pita­­­­­­nje te da je tako pogrešan stav Upravnog suda da se ne radi o upravnom aktu.
  23. Rješe­­­­­­njem Personalne uprave, Ministarstva obrane odbijen je podnosite­­­­­­ljev zahtjev za prevođe­­­­­­nje u čin satnika oružanih snaga Republike Hrvatske uz obrazlože­­­­­­nje da je podnosite­­­­­­lj primjenom odredbe članka
  24. Pravilnika ministra obrane o uvjetima i postupku za prevođe­­­­­­nje, dodjelu činova i promaknućima u više činove u Oružanim snagama Republike Hrvatske u ratnom sta­­­­­­nju ili neposrednoj ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, preveden u neposredno niži čin od čina u koji bi bio preveden da je kao bivši pripadnik JNA stupio u Oružane snage Republike Hrvatske do
  25. studenoga
  26. godine. U navedenom rješe­­­­­­nju tijela uprave dana je uputa o pravnom lijeku: da protiv tog rješe­­­­­­nja nije dopuštena žalba, ali da se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvat­ske. Upravni sud Republike Hrvatske je odbacio tužbu podnosite­lja uz obrazlože­nje da se ne radi o upravnom aktu. To pojaš­njava navodeći što je upravni akt prema odredbama Zakona o upravnim sporovima (»Narodne novine«, broj 53/91, 9/92 i 77/92, u nastavku: ZUS) te tko ima ovlašte­nje za donoše­nje ukaza o prevođe­nju u činove.
  27. Ustavna tužba je osnovana. Zakonom o preuzima­nju saveznih zakona iz područja obrane koji se u Republici Hrvatskoj primje­njuju kao republički propisi (»Narodne novine«, broj 52/91) preuzet je i Zakon o službi u oružanim snagama (»Službeni list SFRJ«, br. 7/85, 20/89, 40/89 i 26/98), koji je bio na snazi u vrijeme rješava­nja o podnosite­ljevom zahtjevu pred tijelom uprave. Prema odredbi članka
  28. Zakona o službi (iz
  29. g.) ako vojna osoba odnosno građanska osoba smatra da joj je konačnim aktom kojim je odlučeno o ­njezinim pravima i dužnostima iz odnosa u službi povrijeđeno pravo, može radi ostvariva­nja tog prava, pokrenuti upravni spor pred Vrhovnih vojnim sudom, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Člankom
  30. Zakona o preuzima­nju navedenog Zakona, ovlašte­nja saveznih tijela za izvršenje i primjenu preuzetih zakona postaju ovlašte­nja republičkih tijela u okviru ­njihovih ovlasti utvrđenih zakonom. Zakon o vojnim sudovima (»Službeni list«, 4/77, 23/77 i 13/82), na kojem se teme­lji nadležnost Vrhovnog vojnog suda iz citiranog članka 499., stav­ljen je izvan snage donoše­njem Zakona o stav­lja­nju izvan snage u Republici Hrvatskoj Zakona o vojnim sudovima i vojnom tužite­ljstvu (»Narodne novine«, broj 53/91). Dana
  31. trav­nja
  32. godine stupio je na snagu Zakon o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 23/95). Člankom
  33. tog Zakona propisano je da se tim Zakonom uređuje sastav i popuna oružanih snaga Republike Hrvatske; služba i činovi u oružanim snagama; dodjela činova, promaknuća i ostala statusna pita­nja te prava i obveze djelatnih vojnih osoba i drugih osoba na službi u oružanim snagama. U postupku donoše­nja akata iz stavka
  34. ovog članka primje­njuje se Zakon o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91), ako to ovim Zakonom nije drukčije određeno. Na djelatničke odnose, prava i obveze u službi te odgovornost vojnih osoba, službenika i namještenika na službi u oružanim snagama, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, primje­njivat će se odredbe propisa o državnim službenicima i namještenicima, a u pita­njima koja tim propisima nisu uređena primje­njivat će se opći propisi o radu. Člankom
  35. istog Zakona propisano je da su akti kojima se re­gulira status djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika u službi upravni akti. Protiv konačnih upravnih akata iz stavka 1., ako to nije zakonom drukčije određeno, može se pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske. Dana
  36. studenoga
  37. godine stupila je na snagu Uredba Predsjednika Republike Hrvatske o činovima, dodjeli činova, promaknućima u viši čin, te prevođe­nju i odorama pripadnika oružanih snaga Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 57/91). Ta Uredba je prestala vrijediti donoše­njem Odluke o oznakama činova i dužnosti u oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 39/95). Člankom
  38. navedene Uredbe, koja je bila na snazi u vrijeme rješava­nja podnosite­ljevog zahtjeva pred tijelom uprave, bilo je određeno da se, pripadnik oružanih snaga koji je stekao čin i klasu sukladno Zakonu o službi u oružanim snagama, prevodi, u pravilu, u čin oružanih snaga te je točno određeno koji čin bivše JNA odgovara kojem činu Hrvatske vojske. Na teme­lju ovlašte­nja iz članka
  39. navedene Uredbe, ministar obrane je, dana
  40. siječ­nja
  41. godine, donio Upute o uvjetima i postupku za prevođe­nje, dodjelu činova i pro­mak­nućima u više činove u Oružanim snagama Republike Hrvatske u ratnom sta­nju ili neposrednoj ugroženosti, neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske (Pravilnik ministra obrane o uvjetima i postupku za prevođe­nje...). Slijedom iznijete kronologije propisa kojima je bila i kojima je sada uređena predmetna materija, zak­ljučak je Ustavnog suda Republike Hrvatske da je pogrešno riješio Upravni sud Republike Hrvatske kada je odbacio tužbu podnosite­lja, navodeći da osporavani akt nije upravni akt. Naime, u vrijeme kada je Upravni sud odlučivao o tužbi podnosite­lja na snazi je bio Zakon o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske. Iz već citiranog članka
  42. tog Zakona proizlazi da se u konkretnom slučaju radi o upravnom aktu. Odredbom članka
  43. stavka
  44. ZUS-a propisano je da se upravni spor može voditi samo protiv upravnog akta. Prema odredbi stavka
  45. citiranog članka, upravni akt je akt kojim državni organ ili organizacija u obav­lja­nju javnih ovlasti rješava o stanovitom pravu ili obvezi određenog pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari. Iz navedenih propisa te iz či­njenice da se ovdje radi o aktu kojim se re­gulira status podnosite­lja u oružanim snagama, pod­nosite­lju je navedenim rješe­njem Upravnog suda Republike Hr­va­t­ske povrijeđeno pravo iz članka
  46. Ustava, kojim je zajamčeno pravo na žalbu te ustavno pravo iz članka
  47. stavka 2., kojim je zajamčena sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.
  48. Slijedom iznijetog, na teme­lju odredaba članaka
  49. i
  50. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/1999), odlučeno je kao u izreci. Broj: U-III-928/1995 Zagreb,
  51. studenoga
  52. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 119/2000-2281 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 119/2000 Broj dokumenta u izdanju: 2281 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 29.11.
  53. ELI: /eli/sluzbeni/2000/119/2281 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  54. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.