← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-1/1999 od 27. studenog 2000. godine

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-1/1999 od

  1. studenog
  2. godine Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-1/1999 od
  3. studenog
  4. godine NN 121/2000 (6.12.2000.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-1/1999 od
  5. studenog
  6. godine USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2314 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću petorice za odluči­va­nje o ustavnim tužbama, sastav­ljenom od suca Petra Klarića, kao predsjednika Vijeća, te sudaca Jurice Malčića, Ivana Matije, Emilije Rajić i Milana Vukovića, kao članova Vijeća u postupku vođenom u povodu ustavne tužbe G. R., zastupanog od puno­moćnice J. P., odvjetnice u R., na sjednici Vijeća održanoj
  7. stude­noga
  8. godine, jednoglasno je donio s­ljedeću ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja te se ukida: – presuda Županijskog suda u R., broj: Gž-865/98-2 od
  9. listopada
  10. godine. II. Predmet se vraća Županijskom sudu u R. na ponovni postupak. Obrazlože­nje
  11. G. R. podnio je ovom Sudu pravodobnu ustavnu tužbu povodom presude Županijskog suda u R., broj: Gž-865/98-2 od
  12. listopada
  13. godine, kojom je presudom usvojena žalba Državnog pravobranite­ljstva p-g. županije, kao tužite­lja, te preinačena presuda suda prvog stup­nja – Općinskog suda u R., broj: P-3573/97 od
  14. siječ­nja
  15. godine, na način da se ništavim utvrđuje aneks ugovoru broj 1299, sklop­ljen dana
  16. rujna
  17. godine, između podnosite­lja kao prvotuženika i I. M. iz R., kao drugotuženika.
  18. Naprijed navedenim aneksom ugovora o kup­nji stana utvrđe­na je nova niža cijena stana i to teme­ljem priznatog popusta kupcu od 50% kao ratnom vojnom invalidu II. svjetskog rata (VI. grupe). Postupak je vođen radi utvrđe­nja je li podnosite­lj, kao prodavate­lj, mogao I. M., kao kupcu, priznati naprijed navedeni popust prilikom kup­nje stana, a sve to teme­ljem odredbe članka
  19. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (»Narodne novine« broj 43/92, 69/92, 25/93, 48/93, 2/94, 44/94, 47/94 i 58/95, u da­lj­njem tekstu: Zakon o prodaji stanova) prema tekstu od­red­be koji je bio na snazi u vrijeme zak­ljuče­nja spornog aneksa.
  20. Odbijajući tužbu tužite­lja Državnog pravobranite­ljstva Republike Hrvatske prvostupa­njski sud je zauzeo stajalište da I. M., teme­ljem odredbe članka
  21. cit. Zakona, važeće­g u vrijeme zak­ljuče­nja spornog aneksa, može ostvariti pravo na popust prilikom kup­nje stana, jer da navedeni Zakon u krug osoba kojima pripada pravo na popust kod kup­nje stana, nije precizirao da li se pod žrtvama rata podrazumijevaju i žrtve, ratni vojni invalidi II. svjetskog rata, kao što je to kupac stana, ili se pod tim pojmom podrazumijevaju samo ratni vojni invalidi Domovinskog rata. U zauzima­nju takvog stajališta, da pravo na popust kod kup­nje stana, teme­ljem članka
  22. cit. Zakona imaju i ratni vojni invalidi II. svjetskog rata, prvostupa­njski sud polazi od teleološkog, logičkog i gramatičkog tumače­nja navedene norme povezujući to s izvoriš­nim osnovama Ustava Republike Hrvatske, poglavito odred­bom članka
  23. koja određuje najviše vrednote ustavnog poretka, između ostalih jednakost građana, kao i naglašenu važnost odluka Zemalj­skog antifašističkog vijeća narodnog oslobođe­nja Hrvatske (
  24. god.) u uspostavi teme­lja državne suverenosti u razdob­lju II. svjet­skog rata.
  25. Nasuprot takvom stajalištu prvostupa­njskog suda, drugo­stu­pa­nj­ski sud osporenom odlukom zauzima stajalište po kojem spornu odredbu članka
  26. cit. Zakona va­lja promatrati u ­njenom kontinuitetu iz če­ga je vid­ljivo da se popust kod kup­nje stana, kad su u pita­nju ratni vojni invalidi, redovito vezivao uz obranu suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno Domovinski rat. Ovo tim više, jer da se iz same dikcije i konteksta cjelokupnog članka, u alinejama koje prethode i slijede na više mjesta u istom članku upotreb­ljava izraz – »u obrani suvereniteta Republike Hrvatske«, pa se slijedom toga može izvesti zak­ljučak da to može biti samo u Domovinskom, a ne i u kojem drugom ratu.
  27. Podnosite­lj smatra da su osporenom odlukom povrijeđene odredbe iz članka
  28. Ustava Republike Hrvatske, kojim odredbama je propisano da pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti uteme­ljeni na zakonu (stavak 1.) te se zajamčuje sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti (stavak 2.). Iako to u svojoj ustavnoj tužbi nije izrijekom istakao, iz ­njenog sadržaja je razvidno da podnosite­lj upire i na povredu odredbe članka
  29. stavka
  30. Ustava Republike Hrvatske, po kojoj su odredbi svi jednaki pred zakonom. Povrede naprijed navedenih ustavnih prava i načela podno­site­lj obrazlaže navodima o pogrešnoj primjeni materijalnog prava od strane drugostupa­njskog suda, koji da je osporenom odlukom utvrdio da se pojam »žrtve rata« naveden u odredbi članka
  31. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, u svojoj primjeni, ima tumačiti u pravcu prizna­nja određenih beneficija žrtvama Domovinskog, a ne i koje­g drugog rata.
  32. Ustavna tužba je osnovana. Prema odredbi članka
  33. Zakona o prodaji stanova, kao mjerodavnom propisu u vrijeme zak­ljuče­nja aneksa ugovora o kupoprodaji stana, pravo na popust priznaje se kada stan kupuje ratni vojni invalid, pri čemu navedena odredba ne pravi razliku između invalida Drugoga svjetskog rata i invalida Domovinskog rata. Zakon o prodaji stanova, kao lex specialis, ne sadrži definiciju pojma ratni vojni invalid. Budući da jedno od osnovnih pravila pri tumače­nju pravne norme podrazumijeva da u jednakom pravnom poretku ne može biti proturječja i da se sve norme istog pravnog poretka mogu pravilno tumačiti i razumijeti samo u uzajamnoj vezi, to se ovaj pojam u pravnom poretku Republike Hrvatske treba tumačiti kroz odredbe članka
  34. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (»Narodne novine«, broj 86/92 – pročišćeni tekst, 58/93 2/94, 76/94 i 108/95). Tim je odredbama propisano da je ratni vojni invalid osoba kojoj je organizam oštećen za najma­nje 20% zbog rane, povrede ili oz­ljede koju je dobila: »
  35. u sastavu oružanih snaga Republike Hrvatske ili izvan ­njihova sastava pri obav­lja­nju vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih državnih tijela Republike Hrvatske u obrani suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske od
  36. kolovoza
  37. do prestanka neprijate­ljstava ili kao ratni zarob­ljenik. Ratni vojni invalid je i osoba kojoj je ošteće­nje organizma nastalo zbog bolesti, a bolest je, pogorša­nje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna pos­ljedica okolnosti iz ove točke;
  38. u sastavu partizanskih odreda, odnosno Jugoslavenske armije ili izvan ­njihova sastava pri obav­lja­nju vojnih ili drugih dužnosti po naređe­nju vojnih organa ili organa vlasti od
  39. trav­nja
  40. do
  41. svib­nja 1945.;
  42. u sastavu hrvatske domovinske vojske mobilizirane od
  43. travnja
  44. do
  45. svib­nja
  46. odnosno do otpušta­nja iz zarob­ljeništva, iako je s tim u vezi bila pravomoćno osuđivana nakon
  47. svib­nja 1945.;
  48. u sastavu jugoslavenske vojske za vrijeme rata od
  49. do
  50. trav­nja
  51. ili kasnije kao ratni zarob­ljenik u logorima;
  52. pri obav­lja­nju vojnih dužnosti u stranoj zem­lji koja je u oružanom sukobu, ako ju je na te dužnosti uputio nadležni vojni organ u okviru međunarodnih obveza poslije
  53. svib­nja
  54. Ratni vojni invalid je i osoba kojoj je organizam oštećen za najma­nje 20% zbog rane, povrede ili oz­ljede koju je dobila sudjelova­njem u oružanoj akciji zaštite ustavnog poretka ili obrane Republike Hrvatske ili u povodu te akcije od
  55. svib­nja 1990.«.
  56. U konkretnom slučaju, popust pri kup­nji stana, teme­ljem odredaba Zakona o prodaji stanova, priznat je osobi za koju je nadležno tijelo, u smislu odredbe članka
  57. stavka
  58. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, rješe­njem utvrdilo da ispu­njava propisane uvjete i da mu se priznaju prava ratnog vojnog invalida VI. grupe sa 60% ošteće­nja organizma zbog pos­ljedica ra­njava­nja zadobivenog u sastavu partizanskih odreda
  59. godine.
  60. Izmjenama i dopunama zakona zakonodavac mije­nja posto­je­ći propis. Svrha donoše­nja izmjena i dopuna propisa nije obraz­lože­nje primjene nekog propisa. Zbog toga okolnost što je odredba članka
  61. kasnijim zakonom u cijelosti izmije­njena nije od utjecaja pri odlučiva­nju u ovom slučaju. Također nije sporno da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji, koji je stupio na snagu
  62. kolovoza
  63. (»Narodne novine«, broj 58/95), s obzirom na odredbu članka
  64. Ustava, nema povratno djelova­nje.
  65. Stoga je Sud utvrdio da je pogrešnom primjenom materijalnog prava drugostupa­njski sud povrijedio ustavne odredbe na koje podnosite­lj upućuje u svojoj ustavnoj tužbi. Naime, takvom sudskom odlukom podnosite­lj je stav­ljen u nejednak položaj pred zakonom u odnosu na druge prodavate­lje stanova na koje se primje­njuju odredbe Zakona o prodaji stanova pa se, u konkretnom slučaju, s pravom može govoriti o povredi odredbe članka
  66. stavka
  67. Ustava Republike Hrvatske.
  68. Slijedom izloženog, a primjenom odredbe članka
  69. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99), odlučeno je kao u izreci. Broj: U-III-1/1999 Zagreb,
  70. studenoga
  71. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 121/2000-2314 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 121/2000 Broj dokumenta u izdanju: 2314 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 6.12.
  72. ELI: /eli/sluzbeni/2000/121/2314 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  73. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.