Uputa za jedinstvenu primjenu Odluke o načinu izračunavanja adekvatnosti kapitala i ponderirane aktive banke

Uputa za jedinstvenu primjenu Odluke o načinu izračunavanja adekvatnosti kapitala i ponderirane aktive banke Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Uputa za jedinstvenu primjenu Odluke o načinu izračunavanja adekvatnosti kapitala i ponderirane aktive banke NN 123/2000 (8.12.2000.), Uputa za jedinstvenu primjenu Odluke o načinu izračunavanja adekvatnosti kapitala i ponderirane aktive banke HRVATSKA NARODNA BANKA 2320 Na temelju članka 75. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine» 35/95 – pročišćeni tekst) i točke IX Odluke o načinu izračunavanja adekvatnosti kapitala i ponderirane aktive banke (»Narodne novine« br. 32/99, 101/00) guverner Hrvatske narodne banke donosi UPUTU ZA JEDINSTVENU PRIMJENU ODLUKE O NAČINU IZRAČUNAVANJA ADEKVATNOSTI KAPITALA I PONDERIRANE AKTIVE BANKE I. OPĆE ODREDBE 1. Adekvatnost kapitala je sposobnost banke da podnese rizike koji proizlaze iz njenog poslovanja. Stopom adekvatnosti kapitala ograničava se opseg poslovanja banaka te se taj opseg dovodi u vezu s rizicima u poslovanju i kapitalom koji je na raspolaganju za pokriće tih rizika. 2. Pri izračunu adekvatnosti kapitala aktivne bilančne i konvertirane izvanbilančne rizične stavke raspoređuju se i ponderiraju odgovarajućim stupnjevima rizika. U ponderiranu aktivu koja se koristi za izračun adekvatnosti kapitala ne uključuju se aktivne bilančne i izvanbilančne rizične stavke iz točke VIII Odluke o načinu izračunavanja adekvatnosti kapitala i ponderirane aktive banke (u daljnjem tekstu Odluka), tj. aktivne bilančne i izvanbilančne rizične stavke koje predstavljaju odbitke kod izračuna jamstvenog kapitala:

1. a)nematerijalna imovina u obliku goodwilla, licenci, patenata i zaštitnih znakova;
2. b)neotplaćeni iznos kredita koji je banka odobrila za kupnju dionica banke (običnih i svih povlaštenih), kao i iznos jamstava za takve kredite;
3. c)potraživanja i potencijalne obveze osigurane hibridnim ili podređenim instrumentima do iznosa do kojeg se ti instrumenti uključuju u dopunski kapital;
4. d)ulaganja banke u dionice i druge financijske instrumente koji se uključuju u jamstveni kapital druge banke;
5. e)potraživanja od pravnih osoba i potencijalne obveze prema pravnim osobama nad kojima banka ima izravno ili neizravno kontrolu, ako su ta potraživanja ili te potencijalne obveze uspostavljene uz uvjete koji su povoljniji od uobičajenih uvjeta banke ili povoljniji od uvjeta na financijskim tržištima za usporedive poslove ili ako uvjeti ne odgovaraju načelima sigurnog i stabilnog bankovnog poslovanja;
6. f)potraživanja od pravnih osoba i potencijalne obveze prema pravnim osobama nad kojima izravno ili neizravno, kontrolu imaju osobe iz članka 46. stavka 1. točke 1. do 4. Zakona o bankama, ako su ta potraživanja ili te potencijalne obveze uspostavljene uz uvjete koji su povoljniji od uobičajenih uvjeta banke, ili povoljniji od uvjeta na financijskim tržištima za usporedive poslove, ili ako uvjeti ne odgovaraju načelima sigurnog i stabilnog bankovnog poslovanja;
7. g)potraživanja od i potencijalne obveze prema osobama iz članka 46. stavka 1. točke 1. do 4. Zakona o bankama, neovisno o tome da li se odnose na trgovce pojedince ili fizičke osobe, ako su ta potraživanja ili te potencijalne obveze uspostavljene uz uvjete koji su povoljniji od uobičajenih uvjeta banke, ili povoljniji od uvjeta na financijskim tržištima za usporedive poslove, ili ako uvjeti ne odgovaraju načelima sigurnog i stabilnog bankovnog poslovanja;
8. h)potraživanja i potencijalne obveze osigurane dionicama drugih banaka koje ne kotiraju na službenim burzama. U konsolidiranom financijskom izvještaju navedene stavke koje predstavljaju dio unutargrupnih transakcija ne uključuju se u ponderiranu aktivu, budući da se eliminiraju u postupku konsolidacije. 3. Sukladno Odluci, aktiva i konvertirana izvanbilančna rizi­čna aktiva raspoređuju se u rizične kategorije koje su utvrđene ovisno o tipu financijskog instrumenta, karakteristikama dužnika i garanta te instrumenata osiguranja naplate. Ukupni iznos svake kategorije množi se s pripadajućim ponderom rizičnosti. Zbroj dobivenih ponderiranih iznosa svake od kategorija čini ponderiranu aktivu banke, što predstavlja nazivnik kod izračuna adekvatnosti kapitala. 4. Izvješća temeljem ove Upute banke dostavljaju na nekonsolidiranoj i konsolidiranoj osnovi te u rokovima utvrđenim u točki IX Odluke. 5. Izračun adekvatnosti kapitala dostavlja se na obrascima:
9. a)Ponderirana aktiva (obrazac PA1), i
10. b)Adekvatnost kapitala (obrazac AK1). Navedeni obrasci nalaze se u prilogu ove Upute i njezin su sastavni dio. Banke dostavljaju obrasce na papiru i na magnetskom mediju. Obrasci na magnetskom mediju dostavljaju se sukladno Uputi za dostavljanje izvješća za nadzor banaka na magnetskom mediju. 6. Prilikom sastavljanja obrazaca u zaglavlju obrasca pod “naziv banke” u nekonsolidiranom izvješću navodi se puno ili skraćeno ime banke, a u konsolidiranom izvješću navodi se naziv grupe. Pod “MBR banke” u nekonsolidiranom izvještaju navodi se jedinstveni matični broj banke koji određuje Državni zavod za statistiku, a u konsolidiranom izvještaju navodi se matični broj banke matice. Pod “oznaka izvješća” navodi se “NP” za nekonsolidirano privremeno izvješće, “NR” za nekonsolidirano revidirano izvješće te “KR” za konsolidirano revidirano izvješće. Pod “datum” navodi se posljednji dan izvještajnog tromjesečja. 7. Pojam “potraživanje”, koji se koristi u obrascu PA1, obuh­vaća potraživanja po depozitima, kreditima, vrijednosnim papirima, obračunatim kamatama, naknadama i provizijama te sva ostala potraživanja od komitenata banke. 8. Pojam “garancija ili jamstvo Republike Hrvatske” obuh­vaća pored garancija i jamstava Republike Hrvatske i garancije Hrvatske garancijske agencije. Međutim, potraživanje osigurano garancijom Hrvatske garancijske agencije raspoređuje se u pondere 0 ili 20 posto samo do visine garancije. 9. Sva potraživanja i izvanbilančne rizične stavke (stavke koje se konvertiraju) u obrascu PA1 navode se prema podacima iz knjigovodstvenih evidencija po ugovorenom roku dospijeća, osim kada se izričito zahtijeva preostali rok dospijeća. 10. Kod određivanja odgovarajuće rizične kategorije za pojedine stavke aktive i konvertirane izvanbilančne rizične stavke, u slučaju da postoje stavke koje imaju odlike različitih rizičnih kategorija, one se raspoređuju u kategoriju s najmanjim ponderom. Nakon što je utvrđen ponder za pojedine stavke aktive i konvertirane izvanbilančne rizične stavke (stavke su raspoređene u određene skupine prema ponderima), stavke aktive i konvertirane izvanbilančne rizične stavke koje su raspoređene u skupine s ponderom manjim od 100 posto, banka po svom izboru može svrstati u kategoriju višeg rizika, tj. u kategoriju s višim ponderom. 11. U neke rizične kategorije uključuju se potraživanja od dužnika iz država članica OECD-a. Države članice OECD-a (Organization for Economic Cooperation and Development) su: Australija, Austrija, Belgija, Kanada, Češka, Danska, Njemačka, Finska, Francuska, Grčka, Island, Irska, Italija, Japan, Korea, Luksemburg, Mađarska, Meksiko, Nizozemska, Novi Zeland, Norveška, Poljska, Portugal, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države. 12. Potraživanja od banaka raspoređuju se ovisno o njihovom stupnju kreditne sposobnosti. Primjereni stupanj kreditne sposobnosti imaju banke koje zadovoljavaju najmanje jedan od sljedećih kriterija:
11. a)imaju jednu od četiri najviše investicijske ocjene kod agencija Standard&Poor, Moodyžs ili Fitch IBCA;
12. b)sjedište im je u državama članicama OECD-a i u većinskom su vlasništvu (iznad 50 posto njihove vlasničke glavnice) središnje države (vidi Uputu za primjenu kontnog plana za banke) u kojoj im je sjedište;
13. c)domaće banke čija je adekvatnost kapitala jednaka ili veća od zakonskog minimuma. Sve ostale banke, koje ne zadovoljavaju najmanje jedan od gornjih kriterija, smatraju se bankama koje nemaju primjereni stupanj kreditne sposobnosti. 13. Pojam primjerenog osiguranja potraživanja definiran je točkom XX Odluke o raspoređivanju plasmana i izvanbilančnih rizičnih stavki i utvrđivanju izloženosti banke (»Narodne novine« 32/99, 64/99, 101/00). II. Obrazac PA1 - PONDERIRANA AKTIVA 14. Obrazac PA1 sastoji se od dva dijela: 1. Ponderiranje bilančne aktive; 2. Konverzija izvanbilančnih rizičnih stavki u odgovarajuću vrijednost aktive i ponderiranje stupnjevima rizika; II.1. Ponderiranje bilanČne aktive 15. Obrazac PA1 u dijelu “Ponderiranje bilančne aktive” sastoji se od dva stupca: “neto vrijednost” i “ukupni ponderirani iznos”. U stupcu “neto vrijednost” navodi se knjigovodstvena vrijednost aktivnih bilančnih stavki (koje se uključuju u ukupnu ponderiranu aktivu) umanjena za posebne rezerve za identificirane gubitke. U stupcu “ukupni ponderirani iznos” navodi se umnožak iznosa iz prvog stupca i pripadajućeg pondera. 16. Sva potraživanja i ostala aktiva koja se ne može rasporediti, odnosno nema kvalitetu i svojstva da se rasporedi u pondere niže od 100 posto, raspoređuje se u neku od stavki od 115 do 118 ovog obrasca. Na primjer, ako je kredit osiguran garancijom banke koja ima primjereni stupanj kreditne sposobnosti, iznos kredita raspoređuje se u ponder 20 posto, a obračunata dospjela i nedospjela kamata u ponder 100 posto. U slučaju da su i kredit i ukupna kamata osigurani garancijom banke koja ima primjereni stupanj kreditne sposobnosti, zajedno se raspoređuju u ponder 20 posto. Jednako tako, ako je banka jednom komitentu odobrila više kredita koji su osigurani različitim instrumentima osiguranja, krediti se raspoređuju u različite pondere ovisno o kvaliteti instrumenata osiguranja. 17. Pod materijalnom imovinom (stavka 116 obrasca PA1) podrazumijeva se materijalna imovina (skupina konta 00, 02, 06) i preuzeta imovina (skupina konta 07), te onaj dio nematerijalne imovine koji nije uključen u odbitne stavke pri izračunu jamstvenog kapitala. 18. U retku “Ukupni iznos ponderirane bilančne aktive” navodi se ukupna neto vrijednost bilančne aktive i ukupni ponderirani iznos, kako slijedi: - stavka 119 - zbroj stavki od 101 do 118; - stavka 219 - zbroj stavki od 201 do 218. II.2. Konverzija izvanbilanČnih riziČnih stavki u odgovarajuĆu vrijednost aktive i ponderiranje stupnjevima rizika 19. U ovaj dio obrasca unosi se dio izvanbilančnih rizičnih stavki koji se uključuje u ponderiranu aktivu, nakon njihovog umanjenja za posebne rezerve za identificirane gubitke. Svrha ovog dijela obrasca je konverzija izvanbilančnih rizičnih stavki u odgovarajuću vrijednost aktive i ponderiranje konvertiranih iznosa propisanim stupnjevima rizika. 20. Obrazac PA1 u dijelu “Konverzija izvanbilančnih rizič­nih stavki u odgovarajuću vrijednost aktive i ponderiranje stupnjevima rizika” sastoji se od stupca “neto vrijednost” četiri stupaca pondera. U stupac “neto vrijednost” navodi se knjigovodstvena vrijednost izvanbilačnih rizičnih stavki umanjena za posebne rezerve za identificirane gubitke. Ovi iznosi raspoređuju se u odgovarajuće stupce pondera. Postupak za određivanje pondera je sljedeći: određenoj izvanbilančnoj rizičnoj stavki pridružuje se stupanj rizičnosti pripadajuće bilančne stavke, odnosno, pretpostavlja se da je izvanbilančna rizična stavka aktivirana i iskazana u bilančnoj evidenciji. Iskazani iznosi ne množe se s ponderima rizičnosti, jer se ponderiranje izračunava na kraju ovog dijela obrasca. Zbroj iznosa u stupcima pondera mora biti jednak iznosu u stupcu “neto vrijednost”. Na primjer, zbroj iznosa navedenih u stavkama 220, 320, 420, 520 mora biti jednak iznosu navedenom u stavki 120. 21. Za očekivati je da se određena izvanbilančna rizična stav­ka (redak iz ovog obrasca) sastoji od više različitih izvanbilančnih financijskih pozicija. Ako te pozicije imaju različite pondere, ukupni iznos koji se iskazuje u stupcu “neto vrijednost” rasporedit će se u dva ili više stupaca pondera. Na primjer, banka je zaključila dva dugoročna okvirna kredita, svaki u vrijednosti od 100.000 kuna. Jedan kredit osiguran je primjerenim instrumentima naplate i klasificiran je u rizičnu skupinu “A”. Drugi kredit je neosiguran i raspoređen je u rizičnu skupinu “B” te je njegova neto vrijednost 85.000 kuna (formirana je posebna rezerva za identificirane gubitke u iznosu od 15.000 kuna). Ukupan neto iznos odobrenih kredita u visini od 185.000 kuna iskazat će se u stavki 132. Osiguranom okvirnom kreditu pridružuje se ponder rizičnosti od 50 posto (100.000 kuna iskazuje se u stavki 432), a neosiguranom kreditu pridružuje se ponder rizičnosti od 100 posto (85.000 kuna iskazuje se u stavki 532). 22. U retku “Zbroj stavki s konverzijskim faktorom nula posto” navodi se zbroj izvanbilančnih rizičnih stavki s konverzijskim faktorom nula posto iskazanih u stupcu “neto vrijednost” i stupcima pondera, kako slijedi: - stavka 122 - zbroj stavki 120 i 121, - stavka 222 - zbroj stavki 220 i 221, - stavka 322 - zbroj stavki 320 i 321, - stavka 422 - zbroj stavki 420 i 421 i - stavka 522 - zbroj stavki 520 i 521. 23. U retku “Ukupni iznos izvanbilančnih rizičnih stavki konvertiranih s faktorom nula posto” navode se iznosi iz stavki 222, 322, 422 i 522 pomnoženi s nulom. U retku “Ukupni iznos izvanbilančnih rizičnih stavki konvertiranih s faktorom 20 posto” navode se iznosi iz stavki 224, 324, 424 i 524 pomnoženi s 0,2. 24. U retku “Zbroj stavki s konverzijskim faktorom 50 posto” navodi se zbroj izvanbilančnih rizičnih stavki s konverzijskim faktorom 50 posto iskazanih u stupcu “neto vrijednost” i stupcima pondera, kako slijedi: - stavka 129 - zbroj stavki od 126 do 128, - stavka 229 - zbroj stavki od 226 do 228, - stavka 329 - zbroj stavki od 326 do 328, - stavka 429 - zbroj stavki od 426 do 428 i - stavka 529 - zbroj stavki od 526 do 528. U retku “Ukupni iznos izvanbilančnih rizičnih stavki konvertiranih s faktorom 50 posto” navode se iznosi iz stavki 229, 329, 429 i 529 pomnoženi s 0,5. 25. U retku “Zbroj stavki s konverzijskim faktorom 100 posto” navodi se zbroj izvanbilančnih rizičnih stavki s konverzijskim faktorom 100 posto iskazanih u stupcu “neto vrijednost” i stupcima pondera, kako slijedi: - stavka 134 - zbroj stavki od 131 do 133, - stavka 234 - zbroj stavki od 231 do 233, - stavka 334 - zbroj stavki od 331 do 333, - stavka 434 - zbroj stavki od 431 do 433 i - stavka 534 - zbroj stavki od 531 do 533. U retku “Ukupni iznos izvanbilančnih rizičnih stavki konvertiranih s faktorom 100 posto” navode se iznosi iz stavki 234, 334, 434, i 534 pomnoženi s jedan. 26. U retku “Ukupni iznos konvertiranih izvanbilančnih rizičnih stavki” navodi se zbroj svih konvertiranih izvanbilančnih rizičnih stavki, kako slijedi: - stavka 236 - zbroj stavki 223, 225, 230, i 235, - stavka 336 - zbroj stavki 323, 325, 330, i 335, - stavka 436 - zbroj stavki 423, 425, 430, i 435, - stavka 536 - zbroj stavki 523, 525, 530, i 535. 27. U retku “Ukupni iznos konvertiranih izvanbilančnih rizičnih stavki ponderiran stupnjevima rizika” navodi se kako slijedi: - stavka 237 - umnožak stavke 236 i pondera nula, - stavka 337 - umnožak stavke 336 i pondera 0,2, - stavka 437 - umnožak stavke 436 i pondera 0,5, - stavka 537 - umnožak stavke 536 i pondera jedan. III. IZRAČUN ADEKVATNOSTI KAPITALA 28. Izračun adekvatnosti kapitala vrši se na obrascu “AK1 - Adekvatnost kapitala”. Ponderirana aktiva koja se koristi za izračun adekvatnosti kapitala sastoji se od ukupnog iznosa ponderirane bilančne aktive i konvertiranih i ponderiranih izvan­bilan­čnih rizičnih stavki. 29. U obrascu AK1 ponderirana aktiva iz stavke 103 predstavlja zbroj stavki 101 i 102. Iznos stavke 101 mora odgovarati iznosu stavke 219 iz obrasca PA1. Iznos stavke 102 mora odgovarati zbroju stavki 237, 337, 437, i 537 iz obrasca PA1. 30. Ponderirana aktiva iz stavke 103 ovog obrasca predstavlja osnovicu za izračun adekvatnosti kapitala, odnosno nazivnik u formuli. Brojnik predstavlja iznos jamstvenog kapitala utvrđen u stavki 137 obrasca JK1. Dobiveni rezultat množi se s faktorom 100 te predstavlja stopu adekvatnosti kapitala, koja se navodi u retku “adekvatnost kapitala”. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 31. Danom početka primjene ove Upute prestaje važiti Uputa za primjenu Odluke o načinu izračunavanja adekvatnosti kapitala i ponderirane aktive banke (»Narodne novine« 36/99). 32. Ova Uputa stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2001. godine. Izvješća koja sadrže podatke za razdoblje koje završava 31. prosinca 2000. godine, dostavljat će se prema Uputi i na obrascu koji su bili važeći u razdoblju na koje se podaci odnose (obrasci PA - Ponderirana aktiva i AK - Adekvatnost kapitala). O. br. 117-100/11-00/ŽR Zagreb, 29. studenoga 2000. Guverner Hrvatske narodne banke dr. Željko Rohatinski, v. r. Hrvatska narodna banka Naziv banke: Republika Hrvatska MBR banke: Oznaka izvješća: Obrazac: PA1 - Ponderirana aktiva