← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-924/1999 od 30. studenoga 2000.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-924/1999 od

  1. studenoga
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-924/1999 od
  3. studenoga
  4. NN 128/2000 (21.12.2000.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-924/1999 od
  5. studenoga
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2381 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću petorice za odlu­čiva­nje o ustavnim tužbama sastav­ljenom od suca Velimira Belajca, kao presjednika Vijeća te sudaca Marijana Hra­njskog, Ivana Mrko­njića, Jasne Omejec i Vice Vukojevića, kao članova Vijeća, u postupku povodom ustavne tužbe Ž. B. iz Z., koje­g zastupa pu­nomoćnik mr. D. J., odvjetnik iz Z., na sjednici Vijeća održanoj da­na
  7. studenoga 2000., jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja i ukidaju se: – presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-3909/1997-4 od
  8. svib­nja
  9. godine; – rješe­nje Ministarstva financija, Porezne uprave, Središ­nji ured, klasa: UP/II-410-18/96-01/862, urbroj: 513-07/97-2 od
  10. ožujka
  11. godine i – rješe­nje Ministarstva financija, Porezne uprave, Područni ured Z., Ispostava D., klasa: UP/I-410-18/96-001/05265, urbroj: 513-07-01-03/96-02 od
  12. trav­nja
  13. godine. II. Predmet se vraća Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Područni ured Z., Ispostava D., na ponovni postupak. Obrazlože­nje
  14. Ustavna tužba podnijeta je u svezi s odlukama navedenim u izreci. Osporenom presudom odbijena je u upravnom sporu tužba podnosite­lja koju je izjavio protiv rješe­nja Ministarstva fi­nan­cija drugog stup­nja, a kojim je odbijena ­nje­gova žalba izjav­ljena protiv rješe­nja nadležnog tijela istog Ministarstva prvog stup­nja. Navedenim rješe­njem podnosite­lju su na teme­lju utvr­đe­nog dohotka od samostalnog rada u
  15. godini razrezani porez i prirez.
  16. Podnosite­lj smatra da su osporenim odlukama povrijeđene odredbe članka
  17. Ustava, kojima se jamči pravo na učinkovitu žalbu i odredba članka
  18. stavka
  19. Ustava, kojom je propisano da sudovi sude na teme­lju Ustava i zakona. Iz razloga ustavne tužbe proizlazi da podnosite­lj ukazuje i na povrede odredaba članka
  20. stavka
  21. i članka
  22. Ustava, kao i na povrede odredaba članka
  23. stavka
  24. i članka
  25. stavka
  26. Ustava. Povrede navedenih odredaba Ustava podnosite­lj obrazlaže ističući da osporene odluke ne sadrže va­ljana obrazlože­nja u svezi navoda koje je iznosio u žalbi odnosno u tužbi i da je u konkretnom slučaju pogrešno primije­njen materijalni propis. Ističe da je hrvatski ratni vojni invalid (nastavno: HRVI) Domovinskog rata i smatra da je oslobođen plaća­nja poreza i doprinosa u skladu s odredbom članka
  27. Zakona o pravima branite­lja iz Domovinskog rata (»Narodne novine«, broj 2/94, 52/94 i 36/95). Ustavna tužba je osnovana.
  28. Iz navoda ustavne tužbe i osporenih odluka proizlazi da je podnosite­lju, koji ima status HRVI Domovinskog rata i koji obav­lja samostalnu djelatnost, rješe­njem tijela prvog stup­nja utvrđen ukupni godiš­nji dohodak za 1995., te da mu je pravo na osobni odbitak priznato sukladno odredbi članka
  29. stavka
  30. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 25/95 i 52/95). Osporenom presudom prihvaćeno je stajalište izraženo i u rješe­nju tijela drugog stup­nja, a prema kojem su teme­ljem odredbe članka
  31. Zakona o pravima hrvatskih branite­lja iz Domovinskog rata, od plaćanja svih poreza i doprinosa oslobođeni samo HRVI koji dohodak ostvaruju od nesamostalnog rada.
  32. Prema odredbi članka
  33. tada važeće­g Zakona o pravima hrvatskih branite­lja iz Domovinskog rata, poslodavcu koji zaposli HRVI Domovinskog rata, uma­njuje se svota poreza na dobit za trostruki iznos plaće svakog zaposlenog invalida, dok je odredba stavka
  34. istog članka propisivala za HRVI Domovinskog rata oslobođe­nje od svih poreza i doprinosa na plaću i na nadoknadu plaće.
  35. Odredbom članka
  36. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 25/95 i 52/95) propisano je da osnovicu poreza na dohodak tuzemnog poreznog obveznika čini ukupni iznos dohotka koji porezni obveznik ostvari u zem­lji i inozemstvu i to od dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti i dohotka od imovine i imovinskih prava.
  37. Zakon o porezu na dohodak nada­lje utvrđuje što je dohodak od samostalne djelatnosti, a što dohodak od nesamostalnog rada, ali u osnovi tako ostvareni dohotci podliježu jednakom razrezu poreza. Odredba članka
  38. tada važeće­g Zakona o pravima hrvatskih branite­lja iz Domovinskog rata, od olakšica koje propisuje nije isk­ljučivala HRVI Domovinskog rata koji plaću ostvaruju iz samostalnog rada. Stoga je Ustavni sud utvrdio da se olakšice propisane tom odredbom jednako odnose na sve osobe kojima je utvrđen status HRVI iz Domovinskog rata, bez obzira na to da li plaću ostvaruju od nesamostalnog rada ili iz samostalne djelatnosti.
  39. Slijedom izloženog, Ustavni sud je utvrdio da su osporenim odlukama povrijeđene odredbe članka
  40. stavka
  41. i članka
  42. Ustava, te odredbe članka
  43. stavka
  44. i članka
  45. stavka
  46. Ustava. Naime, ustavno jamstvo jednakosti, zajamčeno odredbama članka
  47. stavka
  48. i članka
  49. Ustava, povrijeđeno je u konkretnom slučaju, jer je osporenim odlukama mjerodavan propis oči­gledno pogrešno shvaćen te je podnosite­lju bez razboritih razloga, odnosno iz razloga koji nisu pravno prihvat­ljivi, uskraćeno pravo uteme­ljeno na mjerodavnom propisu. Budući da je osporenim odlukama podnosite­lju razrezan porez protivno mjerodavnom propisu, te su odluke u nesuglasju s odredbom članka
  50. stavka
  51. Ustava, koja utvrđuje načela jednakosti i pravednosti teme­ljnim načelima poreznog sustava. Takvim odlukama podnosite­lju, koji je HRVI Domovinskog rata, povrijeđena su i prava koja proizlaze iz posebne skrbi države za zaštitu invalidnih osoba, zajamčena odredbom članka
  52. stavka
  53. Ustava.
  54. Podnosite­lj u tužbi ukazuje na povredu odredbe članka
  55. Ustava. Ustavni sud je utvrdio da navedena odredba nije povrijeđena. Naime, u provedenom postupku podnosite­lj je imao mogućnost i koristio je pravo na izjav­ljiva­nje pravnih lijekova, o kojima su odlučivala nadležna tijela, odnosno nadležan sud i koji su u svojim odlukama dali dostatna obrazlože­nja u svezi či­njeničnih utvrđe­nja i zauzetih pravnih stajališta. Iako navedena pravna stajališta nisu na zakonu i Ustavu osnovana, osporenim odlukama nije povrijeđena odredba članka
  56. Ustava. Budući da odredba članka
  57. stavka
  58. Ustava posebno utvrđuje načelo ustavnosti i zakonitosti u postupa­nju sudova, na toj se odredbi ne može zasnovati ustavno pravo koje se štiti u postupku povodom ustavne tužbe.
  59. Teme­ljem odredbe članaka
  60. i
  61. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99) odlučeno je kao u izreci. Broj: U-III-924/1999 Zagreb,
  62. studenoga
  63. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Velimir Belajec, v. r. Odluka, NN 128/2000-2381 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 128/2000 Broj dokumenta u izdanju: 2381 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 21.12.
  64. ELI: /eli/sluzbeni/2000/128/2381 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  65. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.