← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1055/2000 od 13. prosinca 2000.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1055/2000 od

  1. prosinca
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1055/2000 od
  3. prosinca
  4. NN 131/2000 (28.12.2000.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1055/2000 od
  5. prosinca
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2457 Ustavni sud Republike Hrvatske u Vijeću petorice za odlučiva­nje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Velimir Belajec, kao predsjednik Vijeća te suci Marijan Hra­njski, Ivan Mrko­njić, Jasna Omejec i Vice Vukojević, kao članovi Vijeća, u postupku povodom ustavne tužbe M. Lj. iz Z., koje­g zastupa Zajednički odvjetnički ured M. & A. iz Z., na sjednici Vijeća održanoj
  7. prosinca
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU
  9. Ustavna tužba se usvaja i ukida se: – rješe­nje Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-10795/1998 od
  10. trav­nja
  11. i – zapovijed Ministarstva obrane Republike Hrvatske – Personalne uprave, klasa: Pov. 805-01/98-03/35, urbroj: 512-20-07/1-98-111 od
  12. listopada
  13. II. Predmet se vraća Ministarstvu obrane Republike Hrvatske – Personalna uprava na ponovni postupak. Obrazloženje
  14. Ustavna tužba podnijeta je u svezi s odlukama navedenim u izreci. Osporenom zapovijedi podnosite­lj je zbog potrebe službe, teme­ljem odredbe članka
  15. Zakona o obrani (»Narodne novine«, br. 74/93 i 57/96), u svezi s odredbom članka
  16. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 23/95 i 33/95), premješten iz ustrojbene cjeline: Središ­njica oba­vještajna Z., s dužnosti savjetnika za obav.- oper. rad RZ i PZO u ustrojbenu cjelinu: II. zborno područje OSRH Đ. Zapovjedništvo II. zbornog područja OSRH Đ., Odsjek za domobranstvo, na dužnost pomoćnika zap. za domobranstvo. Tužba, kojom je podnosite­lj pokrenuo upravni spor protiv navedene zapovijedi, osporenim rješe­njem je odbačena, pri čemu je Upravni sud izrazio stajalište da zapovijed o premještaju nije upravni akt u smislu odredbe članka
  17. Zakona o upravnim sporovima (»Narodne novine«, br. 53/91, 9/92 i 77/92). Podnosite­lj ustavne tužbe smatra da su tim aktima povrijeđene odredbe članaka 3.,
  18. st. 2., 19.,
  19. st.
  20. al.
  21. i
  22. Ustava. U obrazlože­nju ustavne tužbe podnosite­lj ističe da su osporene odluke donijete protivno mjerodavnom propisu (Zakonu o službi u oružanim snagama) te da mu nije omogućeno izjaš­nje­nje o predstojećem premještaju. Predlaže da Ustavni sud ukine osporeno rješe­nje i zapovijed te da odgodi ovrhu zapovijedi o premještaju. Ustavna tužba je osnovana.
  23. Članak
  24. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske u stavku
  25. određuje da su akti, kojima se re­gulira status djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika u službi, upravni akti. Stavak
  26. istog članka propisuje da se u postupku donoše­nja tih upravnih akata primje­njuje Zakon o općem upravnom postupku, ako tim Zakonom nije drugačije određeno, a stavak
  27. određuje da će se na djelatničke odnose, prava i obveze u službi te odgovornost vojnih osoba, službenika i namještenika primje­njivati, ako tim zakonom nije drugačije određeno, propisi o državnim službenicima i namještenicima, a u pita­njima koja tim propisima nisu uređena primijenit će se opći propisi o radu. Zakon o oružanim snagama, u okviru Glave VIII. – Raspoređiva­nje na dužnost, premještaji, stav­lja­nje na raspolaga­nje i druga pita­nja o obnaša­nju dužnosti, sadrži odje­ljak Premještaji, koji odredbama članaka
  28. do
  29. uređuje premještaj djelatnih vojnih osoba. Odredbom članka
  30. tog Zakona propisano je da će se djelatnoj vojnoj osobi, prije donoše­nja akta, omogućiti da se izjasni o predstojećem premještaju, rasporedu ili imenova­nju. Prema odredbi članka
  31. Zakona o općem upravnom postupku, načelo materijalne istine utvrđeno je kao jedno od teme­lj­nih načela upravnog postupka. Radi ostvariva­nja ovog načela, tijela koja vode upravni postupak obavezna su da u postupku moraju utvrditi pravo sta­nje stvari i u tom ci­lju moraju utvrditi sve či­njenice koje su od važnosti za donoše­nje zakonitog i pravilnog rješe­nja. Odredbom članka
  32. stavka
  33. istog Zakona propisano je da se prije donoše­nja rješe­nja stranci mora pružiti mogućnost da se izjasni o či­njenicama i okolnostima koje su od važnosti za donoše­nje rješe­nja, čime je u upravnom postupku utvrđeno načelo saslu­ša­nja stranaka. Stavak
  34. istog članka određuje da se rješe­nje bez prethodnog izjaš­nje­nja stranke može donijeti samo iznimno i to u slučajevima kada je to zakonom određeno.
  35. Polazeći od teme­ljnih načela upravnog postupka i navedenih odredaba Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvat­ske, Ustavni sud je utvrdio da osporena zapovijed Ministarstva obrane Republike Hrvatske nije donijeta u postupku propisanom Zakonom o općem upravnom postupku i u skladu s teme­ljnim načelima tog Zakona. Osporenim rješe­njem Upravni sud je utvrdio da predmetna zapovijed nije upravni akt, čime je otklonio meritorno odlučiva­nje po tužbi u upravnom sporu, umjesto da otkloni izričite propuste koji su u provedenom postupku uči­njeni na štetu podnosite­lja.
  36. Stoga je Ustavni sud utvrdio da su osporenim odlukama povrijeđene odredbe članaka 26.,
  37. i
  38. Ustava. Odredbom članka
  39. Ustava zajamčena je jednakost svih pred sudovima, drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti. Navedeno ustavno jamstvo razrada je i primjena opće­g načela jednakosti (članak
  40. st.
  41. Ustava) na područje sudske i druge pravne zaštite, kako bi svima bila zajamčena jednaka zaštita prava u postupku pred sudovima i drugim državnim tijelima i tijelima koja imaju javne ovlasti. Navedeno načelo povrijeđeno je ako stranci u postupku nije bila dana mogućnost da bude saslušana i da u okviru zakona sudjeluje u postupku na način da iznosi či­njenice i predlaže dokaze, ako se nadležno tijelo nije izjasnilo o navodima stranke važnim za odlučiva­nje, ako pojedinačni akt, protivno zakonu, nije obrazložen ili ako je na drugi način onemogućeno pravično suđe­nje pred nadležnim tijelom ustanov­ljenim zakonom. Naime, odredbom članka
  42. st.
  43. al.
  44. Ustava zajamčeno pravo na pravično suđe­nje odnosi se ne samo na pravo osum­njičenih ili optuženih za kaznena dijela, već predstav­lja ustavno jamstvo građana na pravičan postupak pred sudovima i pred tijelima državne uprave, odnosno tijelima koja imaju javne ovlasti. Povrijedivši ustavno pravo na pravično suđe­nje u postupku u kojem se odlučivalo o pita­njima u svezi djelatne vojne službe u oružanim snagama, podnosite­lju je povrijeđeno i pravo na rad i slobodu rada zajamčeno odredbom članka
  45. Ustava.
  46. Podnosite­lj u tužbi ukazuje i na povredu odredaba članaka 3.,
  47. st.
  48. i
  49. Ustava. Odredbom članka
  50. Ustava Republike Hrvatske, vladavina prava istaknuta je kao teme­ljno načelo pravnog poretka Republike Hrvatske. Vladavina prava podrazumijeva obvezu svih da se u svom radu pridržavaju Ustava i zakona. Ta obveza proizlazi i iz članka
  51. st.
  52. Ustava. Odredba članka
  53. Ustava, posebno utvrđuje načelo zakonitosti u postupa­nju tijela državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti. Navedene ustavne odredbe, sadrže dakle teme­ljna načela državnog ustroja i kao takve nisu usmjerene neposrednoj zaštiti ustavnih prava i sloboda čovjeka i građanina pa ne mogu biti povrijeđene pojedinačnim odlukama sudbene ili upravne vlasti, odnosno odlukama tijela koja imaju javne ovlasti.
  54. Budući da je ustavni sud ukinuo osporene odluke, o prijedlogu podnosite­lja za odgodu ovrhe osporene zapovijedi nije posebno odlučivano.
  55. Teme­ljem odredbe članaka
  56. i
  57. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 99/99), odlučeno je kao u izreci. Broj: U-III-1055/2000 Zagreb,
  58. prosinca
  59. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Velimir Belajec, v. r. Odluka, NN 131/2000-2457 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 131/2000 Broj dokumenta u izdanju: 2457 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 28.12.
  60. ELI: /eli/sluzbeni/2000/131/2457 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  61. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.