← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-627/1998 od 11. prosinca 2000.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-627/1998 od

  1. prosinca
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-627/1998 od
  3. prosinca
  4. NN 131/2000 (28.12.2000.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-627/1998 od
  5. prosinca
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2458 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću petorice za odlu­čiva­nje o ustavnim tužbama, u sastavu dopredsjednik Suda Petar Klarić, kao predsjednik Vijeća te suci Jurica Malčić, Ivan Matija, Emilija Rajić i Milan Vuković, kao članovi Vijeća, odlučujući povodom ustavne tužbe G. R., zastupanog od punomoćnika J. P., odvjetnice iz R., na sjednici održanoj dana
  7. prosinca
  8. godine, donio je jednoglasno s­ljedeću ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja te se ukidaju: – presuda i rješe­nje Županijskog suda u R., broj: Gž-1608/97-2 od
  9. ožujka
  10. godine i – presuda i rješe­nje Općinskog suda u Rijeci, broj: P-1254/95-9 od
  11. listopada
  12. godine. II. Predmet se vraća Općinskom sudu u R. na ponovni postupak. Obrazlože­nje
  13. G. R. podnio je ovom Sudu pravodobnu ustavnu tužbu povodom presude i rješe­nja Županijskog suda u R., posl. broj. Gž-1608/97-2 od
  14. ožujka
  15. godine. Tom je presudom, kao neosnovana, odbijena podnosite­ljeva žalba i potvrđena je presuda suda prvog stup­nja – Općinskog suda u R., posl. br.: P-1254/95-9 od
  16. listopada
  17. godine, a rješe­nje istog suda u točki
  18. izreke ukinuto, te se u tom dijelu predmet vraća na ponovni postupak.
  19. U izreci navedenim odlukama utvrđena je ništavost aneksa ugovoru broj: 13665 zak­ljučenog dana
  20. rujna
  21. godine između podnosite­lja kao prvotuženika i N. Ž. iz R., K. 400 C/I kao drugotuženika.
  22. Podnosite­lj smatra da su mu osporenim odlukama povrijeđene odredbe članka
  23. Ustava koje se odnose na jednakost, socijalnu pravdu, poštiva­nje prava čovjeka i vladavinu prava, te članka
  24. Ustava Republike Hrvatske kojima je propisano da pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti uteme­ljeni na zakonu te se zajamčuje sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. Iako podnosite­lj to nije izrijekom naveo, iz sadržaja ustavne tužbe može se razabrati da isti upire i na povredu odredbe članka
  25. stavka
  26. Ustava po kojoj su ustavnoj odredbi svi pred zakonom jednaki. Povrede naznačenih ustavnih odredbi podnosite­lj, u bitnom, teme­lji na tvrd­nji da je osporenim presudama pogrešno primije­njena odredba članka
  27. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (»Narodne novine«, broj 43/92 – pročišćeni tekst, 69/92, 25/93, 48/93, 2/94 i 44/94 – nastavno: Zakon o prodaji). Predlaže usvaja­nje ustavne tužbe, ukida­nje osporavanih odluka parničnih sudova i vraća­nje predmeta na ponovni postupak i odlučiva­nje.
  28. Tijekom ustavnosudskog postupka pribav­ljen je spis predmeta Općinskog suda u R., broj. P-1993/
  29. Iz sta­nja spisa predmeta razvidno je kako je osporenom presudom Županijskog suda u R., odbijena žalba podnosite­lja ustavne tužbe izjav­ljena protiv presude Općinskog suda u R., kojom je, povodom tužbe Državnog pravobranite­ljstva Županije primorsko-goranske utvrđen ništavim aneks ugovora broj: 13665 sklop­ljen dana
  30. listopada
  31. godine. Ovim je aneksom Grad R. – kao prodavate­lj stana u R., K. 400 C 1, priznao N. Ž., kao kupcu tog stana, pravo na popust u cijeni od 25% pozivom na odredbu članka
  32. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, a teme­ljem rješe­nja Sekretarijata za društvene djelatnosti u R., Odjela za boračku i invalidsku zaštitu, broj klasa: UP/I-562-02/92-02/409, urbroj: 2170-04-31-00/02-93-4 od
  33. siječ­nja 1994., kojim je N. Ž. kao ratnom vojnom invalidu II. svjetskog rata priznato svojstvo ratnog vojnog invalida VII. grupe s 50% ošteće­nja organizma kao pos­ljedica ra­njava­nja tijekom drugog svjetskog rata. Osporene presude zasnivaju se na stajalištu prema kojem pravo na popust pri kup­nji stana, u smislu odredbe članka
  34. Zakona o prodaji, imaju samo žrtve Domovinskog rata, pri čemu se sudovi pozivaju i na kasniju izmjenu ove zakonske odredbe (Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o prodaji – »Narodne novine«, broj 58/95). Ustavna tužba je osnovana.
  35. Prema odredbi članka
  36. Zakona o prodaji, kao relevantnom propisu u vrijeme zak­ljuče­nja aneksa ugovoru o kupoprodaji stana, pravo na popust priznaje se kada stan kupuje ratni vojni invalid, pri čemu navedena odredba ne pravi razliku između invalida drugog svjetskog rata i invalida Domovinskog rata. Zakon o prodaji, kao lex specialis, ne sadrži definiciju pojma ratni vojni invalid. Budući da jedno od osnovnih pravila pri tumače­nju pravne norme podrazumijeva da u jednom pravnom poretku ne može biti proturječja i da se sve norme istog pravnog poretka mogu pravilno tumačiti i razumjeti samo u uzajamnoj vezi, to se ovaj pojam u pravnom poretku Republike Hrvatske treba tumačiti kroz odredbe članka
  37. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (»Narodne novine«, broj 86/92 – pročišćeni tekst, 58/93, 2/94, 76/94 i 108/95). Tim je odredbama propisano da je ratni vojni invalid osoba kojoj je organizam oštećen za najma­nje 20% zbog rane, povrede ili oz­ljede koju je dobila: »
  38. u sastavu oružanih snaga Republike Hrvatske ili izvan ­njihova sastava pri obav­lja­nju vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih državnih tijela Republike Hrvatske u obrani suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske od
  39. kolovoza
  40. do prestanka neprijate­ljstava ili kao ratni zarob­ljenik. Ratni vojni invalid je i osoba kojoj je ošteće­nje organizma nastalo zbog bolesti, a bolest je, pogorša­nje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna pos­ljedica okolnosti iz ove točke;
  41. u sastavu partizanskih odreda, odnosno Jugoslavenske armije ili izvan ­njihova sastava pri obav­lja­nju vojnih ili drugih dužnosti po naređe­nju vojnih organa ili organa vlasti od
  42. trav­nja
  43. do
  44. svib­nja 1945.;
  45. u sastavu hrvatske domovinske vojske mobilizirane od
  46. trav­nja
  47. do
  48. svib­nja 1945., odnosno do otpušta­nja iz zarob­ljeništva, iako je s tim u vezi bila pravomoćno osuđivana nakon
  49. svib­nja 1945.;
  50. u sastavu jugoslavenske vojske za vrijeme rata od
  51. do
  52. trav­nja
  53. ili kasnije kao ratni zarob­ljenik u logorima;
  54. pri obav­lja­nju vojnih dužnosti u stranoj zem­lji koja je u oružanom sukobu, ako ju je na te dužnosti uputio nadležni vojni organ u okviru međunarodnih obveza poslije
  55. svib­nja
  56. Ratni vojni invalid je i osoba kojoj je organizam oštećen za najma­nje 20% zbog rane, povrede ili oz­ljede koju je dobila sudjelova­njem u oružanoj akciji zaštite ustavnog poretka ili obrane Republike Hrvatske ili u povodu te akcije od
  57. svib­nja 1990.«
  58. U konkretnom slučaju, popust pri kup­nji stana, teme­ljem odredaba Zakona o prodaji, priznat je osobi za koju je nadležno tijelo, u smislu odredbe članka
  59. stavka
  60. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, rješe­njem utvrdilo da ispu­njava propisane uvjete i da mu se priznaju prava ratnog vojnog invalida VII. grupe s 50% ošteće­nja organizma zbog pos­ljedica bolesti zadobivene u sastavu partizanskih odreda
  61. godine.
  62. Okolnost što je odredba članka
  63. kasnijim zakonom u cijelosti izmije­njena nije od utjecaja pri odlučiva­nju u ovom slučaju. Također nije sporno da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji, koji je stupio na snagu
  64. kolovoza
  65. (»Narodne novine«, broj 58/95), s obzirom na odredbu članka
  66. Ustava, nema povratno djelova­nje.
  67. Stoga je Sud utvrdio da su pogrešnom primjenom materijalnog prava sudovi povrijedili ustavne odredbe na koje podnosite­lj upućuje u svojoj ustavnoj tužbi.
  68. Slijedom izloženog, a primjenom odredbe članka
  69. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99), odlučeno je kao u izreci. Broj: U-III-627/1998 Zagreb,
  70. prosinca
  71. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 131/2000-2458 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 131/2000 Broj dokumenta u izdanju: 2458 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 28.12.
  72. ELI: /eli/sluzbeni/2000/131/2458 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  73. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.