Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2001. godini Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2001. godini NN 132/2000 (29.12.2000.), Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2001. godini MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA 2472 Na temelju članka 12. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, br. 70/97.) ministar poljoprivrede i šumarstva donosi NAREDBU O MJERAMA ZAŠTITE ŽIVOTINJA OD ZARAZNIH I NAMETNIČKIH BOLESTI I NJIHOVOM FINANCIRANJU U 2001. GODINI I. OPĆE ODREDBE Zarazne i nametničke bolesti životinja koje se sprječavaju, otkrivaju i suzbijaju provođenjem mjera određenih ovom Naredbom jesu: 1. Bedrenica i šuštavac, 2. Bjesnoća, 3. Bruceloza, 4. Goveđa spongiformna encefalopatija, 5. Ehinokokoza, 6. Enzootska leukoza goveda, 7. Genitalna kampilobakterioza, 8. Infekciozna anemija kopitara, 9. Klamidioza, 10. Klasična svinjska kuga, 11. Kontrola zdravlja vimena, 12. Salmoneloze i salmonelne infekcije peradi i ostalih životinja, 13. Leptospiroza, 14. Newcastleska bolest, 15. Paratuberkuloza, 16. Q-groznica, 17. Trihomonijaza, 18. Trihineloza, 19. Tuberkuloza, 20. Zarazni rinotraheitis goveda – zarazni, pustularni vulvovaginitis, 21. Zarazne i nametničke bolesti pčela, 22. Zarazne i nametničke bolesti riba i školjkaša. II. IMUNOPROFILAKTIČKE MJERE 1. Bedrenica i šuštavac Goveda i ovce u zaraženim područjima (bedreničnim distriktima) moraju se vakcinirati protiv bedrenice i šuštavca najkasnije do 30. travnja. Goveda i ovce dopušteno je tjerati na pašu izvan zaraženih područja, ako su vakcinirane protiv bedrenice i ako je od vakcinacije prošlo više od 30 dana. Bedrenične distrikte određuje nadležni županijski veterinarski inspektor. 2. Bjesnoća Psi stariji od tri mjeseca moraju se vakcinirati protiv bjesnoće na čitavom području Republike Hrvatske, najkasnije do 31. ožujka. Psa koji u tijeku godine dostigne starost od tri mjeseca mora se vakcinirati u narednih 14 dana, a psa koji nije ranije vakciniran u roku od 14 dana od dana nabave. Za vakcinaciju se mogu koristiti samo vakcine od umrtvljenih, visokoimunogenih sojeva virusa bjesnoće (Flury – LEP) za vakcinaciju pasa, mačaka, goveda, ovaca, koza i svinja. Privatna veterinarska praksa ovlaštena za cijepljenje pasa protiv bjesnoće dužna je za troškove upisa pasa, vođenje upisnika i izdavanje službene dokumentacije, za svakog cijepljenog psa uplatiti iznos od 10% od određene jedinstvene cijene u korist računa 30101-637-1002918 Fonda za zdravstvenu zaštitu životinja, najkasnije do desetog dana u mjesecu za protekli mjesec, a u skladu s obveznim iskazom cijepljenih pasa, određenim člankom 10. stavkom 3. Pravilnika o posebnim uvjetima kojima moraju udovoljavati veterinarske bolnice, veterinarske klinike i veterinarska privatna praksa za obavljanje pojedinih poslova javnih ovlasti u provedbi mjera za otkrivanje i sprečavanje zaraznih bolesti životinja (»Narodne novine«, br. 129/97.), koji su navedene organizacije dužne dostaviti Upravi za veterinarstvo do sedmog dana u mjesecu za prethodni mjesec. U slučaju potrebe, ministar poljoprivrede i šumarstva može narediti vakcinaciju i drugih životinja protiv bjesnoće u pojedinim područjima. 3. Klasična svinjska kuga U razdoblju od 15. ožujka do 15. svibnja i od 1. rujna do 31. listopada moraju se vakcinirati protiv klasične svinjske kuge sve svinje u obiteljskim gospodarstvima, vakcinom pripremljenom od atenuiranog virusa (K-soj). Nazimice i krmače moraju se vakcinirati prije svakog pripusta, nerastovi dva puta godišnje, a prinovljeni podmladak u dobi od 60 dana i izvan naznačenih razdoblja. Na farmama s cjelovitim proizvodnim ciklusom prasad se može vakcinirati u dobi od 45 do 60 dana, nazimice i krmače prije svakog pripusta, a nerastovi dva puta godišnje. Svinje koje se izgone na zajedničku odnosno šumsku ispašu, kao i divlje svinje u ograđenim uzgajalištima, moraju prethodno biti vakcinirane i održavane u stalnom imunitetnom stanju. U promet se mogu staviti samo imune svinje, odnosno svinje koje su vakcinirane najmanje sedam dana prije stavljanja u promet. Promet svinja dopušta se samo na stočnim sajmovima, dogonima i drugim otkupnim mjestima koja su pod veterinarsko-zdravstvenom kontrolom. Određuje se uzimanje uzoraka patognomoničnih organa (slezena, limfni čvorovi) divljih svinja radi kontrole na klasičnu svinjsku kugu. Uzorci se uzimaju kod uginuća ili izlova te se putem ovlaštenih veterinarskih organizacija dostavljaju na pretragu na Hrvatski veterinarski institut. 4. Newcastleska bolest Sva ekstenzivno držana perad mora se vakcinirati protiv newcastleske bolesti dva puta godišnje vakcinom proizvedenom od soja La Sota na jedan od sljedećih načina: putem pitke vode, okulonazalno, raspršivanjem u zraku ili postupkom zamagljivanja primjenom ultrazvučnog raspšivača. Vakcinacija iz stavka 1. ove podtočke mora se provoditi između 15. travnja i 30. svibnja prvi put, te između 15. listopada i 30. studenoga drugi put, a kod prinovljene peradi između navedenih razdoblja. Perad i pernata divljač na farmama i svim oblicima inten-zivne proizvodnje mora se vakcinirati protiv newcastleske bolesti, tako da bude stalno imuna. Netom izleženi pilići još u valionici mogu se cijepiti protiv newcastleske bolesti primjenom sojeva La Sota ili B1, postupkom zamagljivanja primjenom ultrazvučnog raspršivača. Uspjeh provedene vakcinacije peradi prosuđuje se serološkom pretragom koja je sastavni dio imunoprofilaktičkog postupka. Imunitet se kontrolira:
- a)u ekstenzivnim uzgojima peradi uzimanjem pet uzoraka krvi na 1 000 vakcinirane peradi dva puta godišnje, 3 do 4 tjedna nakon provedenoga cijepljenja;
- b)u intenzivnim uzgojima peradi pretragom 20 uzoraka krvi po jatu, najmanje dva puta godišnje. Ovlaštene veterinarske organizacije i posjednici peradi u intenzivnom uzgoju dužni su dostaviti nadležnoj županijskoj veterinarskoj inspekciji plan akcija cijepljenja protiv ove bolesti. III. DIJAGNOSTIČKE PRETRAGE U SVRHU OTKRIVANJA ZARAZNIH BOLESTI 1. Bruceloza Na brucelozu se mora serološki pretražiti: - jedanput godišnje mlijeko svih krava u laktaciji starijih od 24 mjeseca u uzgojima do 10 grla i 20 % krava u uzgojima brojnijim od 10 grla. U svim uzgojima muznih krava brojnijim od 10 grla mora se pretražiti krv junica prije ulaska u laktaciju, a starijih od 6 mjeseci. - jedanput godišnje krv svih krmača u uzgojima od 10 do 50 grla, te krv 20% krmača u uzgojima brojnijim od 50 grla; - krv novonabavljenih goveda, svinja, ovaca i koza, prije uvođenja u uzgoj; - dva puta godišnje krv bikova, nerastova, ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, tako da se jedan pregled obavi prije korištenja za rasplod, pri čemu se krv ovnova mora pretražiti i na Brucella ovis infekciju; - dva puta godišnje obavezno ispitivanje na brucelozu svih nerastova u ekstenzivnim uzgojima. U stadima ovaca u kojima se utvrdi infekcija uzročnikom Brucella ovis obvezna je pretraga svih životinja u stadu na ovu infekciju. Veterinari su dužni dostaviti krv životinja na laboratorijsku pretragu, a po mogućnosti i fetus kod svakog pobačaja krava, junica, nazimica, krmača, ovaca i koza. 2. Enzootska leukoza goveda Na enzootsku leukozu goveda mora se pretražiti mlijeko svih krava u laktaciji starijih od 24 mjeseca. U svim uzgojima muznih krava brojnijim od 10 grla mora se pretražiti krv junica prije ulaska u laktaciju, a starijih od 6 mjeseci. Krv bikova za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i bikova za prirodni pripust pretražuje se dva puta godišnje na enzootsku leukozu goveda. Rasplodna goveda koja se dovode na izložbe i smotre ili se stavljaju u promet moraju biti pregledana na enzootsku leukozu. Nalaz dijagnostičkog laboratorija ne smije biti stariji od 30 dana. 3. Genitalna kampilobakterioza Obrisak ili ispirak prepucija bikova za prirodni pripust ili proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje pretražuje se na kampilobakteriozu dva puta godišnje. Prva pretraga mora se obaviti prije korištenja za pripust, odnosno uzimanja sjemena za umjetno osjemenjivanje. Kod svakog pobačaja goveda, ovaca i koza veterinari su dužni dostaviti na laboratorijsku pretragu uzorak krvi, a po mogućnosti i pobačeni fetus. 4. Goveđa spongiformna encefalopatija Na goveđu spongiformnu encefalopatiju moraju se pretražiti sva goveda starija od 30 mjeseci: - nakon uginuća - koja pokazuju znakove poremetnje središnjeg živčanog sustava - isključena pri remontu stada u skladu sa Programom za pretraživanje na goveđu spongiformnu encefalopatiju. 5. Infekciozna anemija kopitara Serološka pretraga uzoraka krvi kopitara mora se obaviti: - dva puta godišnje (siječanj, lipanj) kod pravnih osoba koje koriste kopitare za proizvodnju bioloških pripravaka (vakcina, seruma) i sjemena za umjetno osjemenjivanje; - jednom godišnje, najkasnije do 31. listopada, u ergelama, pastuharnama, športskim društvima i na šumskim radilištima, kao i u uzgojima brojnijim od deset kopitara; - kada se nabavljeno grlo uvodi u uzgoj naveden u podstavku 1. i 2. ovog stavka; - kod pastuha prije licenciranja; - kada se kopitari dovode na izložbe, smotre, športska natjecanja i opasivanja u ergele; - kada se kopitari stavljaju u promet. Nalaz o negativnoj serološkoj pretrazi u slučajevima iz podstavka 3., 4., 5. i 6. stavka 1. ove podtočke ne smije biti stariji od 30 dana. U cilju utvrđivanja proširenosti infekciozne anemije kopitara pretražit će se jednokratno, a najkasnije do 30. ožujka 2000., krv svih kopitara na cijelom području Republike Hrvatske. 6. Klamidioza Sve ukrasne i egzotične ptice prije stavljanja u promet moraju biti ispitane na klamidiozu. 7. Kontrola zdravlja vimena Proizvođači mlijeka i proizvoda od mlijeka namijenjenih javnoj potrošnji dužni su: - u uzgojima s 10 i više muznih krava 4 puta godišnje obaviti kontrolu broja somatskih stanica u stajskom uzorku mlijeka; - u uzgojima s manje od 10 muznih krava dvaput u tijeku godine u razmaku od 6 mjeseci obaviti kontrolu broja somatskih stanica u stajskom uzorku mlijeka; - u stadima muznih koza i ovaca dvaput u tijeku godine u razmaku od 6 mjeseci dati pretražiti svaku muznu kozu i ovcu na poremećenu sekreciju vimena. U uzgojima u kojima broj somatskih stanica iznosi više od 400 000/ml stajskog uzorka mlijeka svaka krava mora se pretražiti na poremećenu sekreciju vimena. Mlijeko krava, koza i ovaca s poremećenom sekrecijom vimena mora se mikrobiološki pretražiti. Nakon utvrđenog pozitivnog mikrobiološkog nalaza za vrijeme provođenja terapije i do isteka karence zabranjuje se stavljanje mlijeka u promet. 8. Leptospiroza Krv bikova, ovnova, jarčeva, nerastova i pastuha koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, serološki se pretražuje na leptospirozu dva puta godišnje. Veterinari su dužni dostaviti krv životinja na laboratorijsku pretragu kod svakog pobačaja krava, junica, ovaca, koza, svinja i kobila. 9. Paratuberkuloza Krv i feces bikova, ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje ili prirodni pripust, mora se dva puta godišnje pretražiti na paratuberkulozu. Potrebno je pretražiti na paratuberkulozu krv svih muznih krava prije formiranja novog uzgoja i krv novonabavljenih junica prije uvođenja u uzgoj. 10. Q-groznica Kod svakog pobačaja krava, junica, ovaca i koza mora se provesti laboratorijska pretraga na Q-groznicu. Zabranjuje se držanje ovaca i koza u dvorištima farmi muznih krava. 11. Salmoneloze i salmonelne infekcije peradi i ostalih životinja Jaja (konzumna i rasplodna) mogu se stavljati u promet ili inkubirati samo ako potječu od jata koja su slobodna od salmonela, odnosno ako posjednici jata peradi imaju potvrdu o zdravstvenom stanju jata izdanu od ovlaštenog laboratorija. Potvrda iz stavka 1. ove podtočke izdaje se na osnovi službeno dostavljenog uzorka. Sva jata bez obzira na vrstu i kategoriju, čiji su proizvodi namijenjeni javnoj potrošnji moraju se bakteriološki pretraživati dostavljanjem službenih uzoraka u ovlašteni laboratorij na sljedeći način: Za rasplodne i konzumne nesilice: - 30 briseva peradnjaka prije useljenja podmlatka i nesilica; - jednodnevne piliće uginule tijekom prijevoza od valionice do farme, te one koji uginu u sljedeća dva dana na farmi. Pretražuje se do 30 lešina; - lešine podmlatka i nesilica najmanje jednom mjesečno. Uzorkom se smatra jednodnevno uginuće ili najviše 20 lešina po jatu; - skupne uzorke fecesa podmlatka u dobi od 4 tjedna, te dva tjedna prije tjedna početka nesivosti, a kod nesilica jednom dvomjesečno. Svaki puta se pretražuju tri skupna uzorka od najmanje 30 životinja; - dijagnostičkom postupku brze krvne aglutinacije podliježu jednom mjesečno sva jata od proneska do kraja proizvodnje, i to: - u jatima do 1.000 životinja pretražuje se 30 uzoraka krvi; - u jatima s 1.001 - 5.000 životinja pretražuje se 60 uzoraka krvi; - u jatima s 5.001 - 10.000 životinja pretražuje se 100 uzoraka krvi; - u jatima s 10.001 - 20.000 životinja pretražuje se 140 uzoraka krvi; - u jatima s više od 20.000. životinja pretražuje se 180 uzoraka krvi. Za konzumna jaja: - jednom mjesečno najmanje 30 konzumnih jaja po jatu; Za perad namijenjenu klanju: - lešine peradi namijenjene klanju, najranije dva tjedna prije klanja. Uzorkom se smatra najmanje tri lešine ili tri žrtvovana pileta po jatu. - skupne uzorke fecesa unutar dva tjedna prije klanja. Svaki puta se pretražuju tri skupna uzorka od najmanje 30 životinja po jatu; Jato peradi za klanje podrazumijeva perad iste vrste i dobi iz jednog objekta, namijenjenu klanju. Klati je dopušteno samo jata slobodna od salmonela, a posjednik jata mora imati potvrdu o zdravstvenom stanju izdanu od ovlaštenog laboratorija; Za valionice: - jednom tromjesečno 30 obrisaka iz inkubatora i prostorija u kojima su smješteni inkubatori. Obriske uzima ovlašteni laboratorij; - jednom mjesečno najmanje 30 oplođenih jaja iz kojih se pri inkubiranju nisu izlegli pilići, 30 pilića uginulih u ležioniku i mekonij od najmanje 100 pilića. Tvornice i mješaonice stočne hrane dužne su dostavljati na bakteriološku pretragu u ovlašteni laboratorij uzorke svih proizvoda životinjskog podrijetla prije pripremanja krmnih smjesa, a jednom mjesečno uzorke gotovih krmnih smjesa. Veterinari su dužni kod svakog pobačaja kobila, ovaca i koza dostaviti krv životinja, a po mogućnosti i pobačeni fetus, na laboratorijske pretrage na salmonelozu. 12. Trihomonijaza Bikovi za prirodni pripust ili umjetno osjemenjivanje moraju se prije korištenja, a u tijeku korištenja dva puta godišnje, laboratorijski pretražiti na trihomonijazu. 13. Tuberkuloza Obvezna opća tuberkulinizacija rasplodnih goveda starijih od dvanaest mjeseci mora se do 30. rujna provesti na područjima županija: Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Zagrebačke i Grada Zagreba. Sve rasplodne svinje u uzgojima brojnijim od 20 krmača, nazimica i nerastova, moraju se na cijelom području Republike Hrvatske tuberkulinizirati do 31. svibnja. Za obnovu uzgoja nije dopušteno koristiti goveda i svinje koji prethodno nisu tuberkulinizirani. Ovlašteni veterinari u klaonicama moraju voditi posebnu evidenciju o svakom utvrđenom slučaju tuberkuloze goveda i svinja, te o nalazu izvijestiti nadležnog veterinarskog inspektora u mjestu podrijetla tuberkulozne životinje. Patoanatomska dijagnoza mora se potvrditi u ovlaštenom laboratoriju. 14. Zarazni rinotraheitis goveda - zarazni pustularni vulvovaginitis (ZRG/ZPV) Za prirodni pripust i proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje mogu se koristiti samo bikovi koji su dva puta u tijeku godine podvrgnuti kliničkom pregledu i laboratorijskoj pretrazi na ZRG/ZPV. Ne smiju se oplođivati krave i junice s kliničkim znakovima zaraznog pustularnog vulvovaginitisa. 15. Zarazne i nametničke bolesti pčela U promet se mogu stavljati samo zdrave pčelinje matice i zdrave pčelinje zajednice, odnosno one na kojima su provedene naređene dijagnostičke i preventivne mjere i to:
- a)Američka i europska gnjiloća pčelinjeg legla U mjestima u kojima je 2000. godine utvrđena američka gnjiloća pčelinjeg legla moraju se tijekom ožujka i travnja pregledati sve pčelinje zajednice u krugu 3 km od žarišta. Svaku sumnju na bolest treba potvrditi laboratorijskom pretragom. Na pretragu se dostavlja službeni uzorak, i to komad saća s poklopljenim leglom veličine 10x10 cm, omotan u zrakopropusnu ambalažu.
- b)Nozemoza Posjednici pčelinjih zajednica dužni su tijekom siječnja i veljače uzeti uzorke zimskih gubitaka pčela i dostaviti ih na laboratorijsku pretragu putem ovlaštenih veterinarskih organizacija.
- c)Varooza Posjednici pčelinjih zajednica dužni su obaviti zimsko i ljetno dijagnostičko, a po potrebi i preventivno tretiranje pčelinjih zajednica.
- d)Uzgoj pčelinjih matica Uzgoj pčelinjih matica za prodaju dopušta se samo na pčelinjacima koji su pod veterinarsko-zdravstvenom kontrolom. 15. Zarazne i nametničke bolesti riba i školjkaša Na svim uzgajalištima i na otvorenim vodama za koje su zadužena športska ribolovna društva mora se obaviti kliničke preglede, uzeti uzorke za laboratorijske pretrage te obaviti laboratorijske pretrage kako slijedi:
- a)Na svim pastrvskim uzgajalištima: - u vrijeme mriješćenja mora se obaviti pregled matičnog jata pastrvskih vrsta riba na prisustvo uzročnika zarazne nekroze gušterače, virusne hemoragične septikemije i zarazne hematopoetske nekroze. Za virusološke pretrage treba uzeti ovarijalnu tekućinu pri kraju istiskivanja od 2 do 5 % populacije ženki (skupni uzorci od po 5 matica u jednu epruvetu).
- b)Na svim ribnjačarstvima: - u vrijeme mriješćenja mora se obaviti pregled matičnog jata šaranskih vrsta riba na prisustvo uzročnika proljetne viremije šarana. Za virusološku pretragu potrebno je uzeti ovarijalnu tekućinu pri kraju istiskivanja spolnih produkata od 2 - 5 % populacije ženki (skupni uzorci od po 5 matica u jednu epruvetu).
- c)U svim mrijestilištima i uzgajalištima lubina: - u svim mrijestilištima lubina mora se obaviti pregled ličinaka u dobi od 25 do 40 dana nakon valjenja, na prisutnost uzročnika virusne encefalopatije i retinopatije. Potrebno je uzorkovati po 100 komada ličinaka od svakog turnusa mrijesta i fiksirati u puferiranom 10 % formalinu odmah nakon uzorkovanja, - na svim uzgajalištima pri temperaturi mora od 22° C i više mora se obaviti pregled uvezenog mlađa lubina do veličine od 5 grama na prisustvo uzročnika virusne encefalopatije i retinopatije. Uzorkovat će se po 50 grama mlađa lubina i fiksirati u puferiranom 10 % formalinu odmah nakon uzorkovanja.
- d)Na svim uzgajalištima školjkaša: - dva puta godišnje, pri temperaturama mora iznad 17° C, u proljeće i jesen mora se obaviti uzimanje uzoraka i laboratorijske pretrage kamenica na prisustvo uzročnika bonamioze. Za laboratorijske pretrage potrebno je uzeti po 50 komada kamenica na tri točke uzorkovanja zone I (Istra) i zone II (Šibenski kanal) te po 150 komada kamenica na tri točke uzorkovanja u zoni III (Malostonski zaljev), - jednom godišnje, pri temperaturama mora iznad 20° C kolovoz/rujan mora se obaviti uzimanje uzoraka i laboratorijske pretrage kamenica i dagnji na prisustvo uzročnika marteiloze. Za laboratorijske pretrage potrebno je uzeti po 50 komada kamenica i dagnji na tri točke uzorkovanja zone I (Istra) i zone II (Šibenski kanal) te po 150 komada kamenica i dagnji na tri točke uzorkovanja u zoni III (Malostonski zaljev). IV. MJERE ZA SPRJEČAVANJE NAMETNIČKIH BOLESTI 1. Ehinokokoza Prilikom vakcinacije pasa protiv bjesnoće mora se provesti dehelmintizacija pasa protiv Echinococcusa granulosusa sredstvom na osnovi prazikvantela. Radi sprječavanja širenja jajašaca u okolišu obvezno je pse nakon tretiranja držati najmanje 48 sati u ograđenom prostoru, a njihove izmetine neškodljivo ukloniti. Pravne i fizičke osobe, koje kolju stoku za javnu potrošnju, kao i posjednici stoke koji je kolju za vlastitu potrošnju, dužni su, radi sprečavanja širenja ehinokokoze, odbačene organe zaklane stoke učiniti neškodljivim preradom u kafilerijama ili prokuhavanjem, odnosno uništiti ih spaljivanjem ili zakapanjem. 2. Trihineloza U slučaju pojave trihineloze svinja ili oboljenja ljudi od trihineloze, moraju se provoditi mjere otkrivanja, suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti, u skladu s Naredbom o obveznom trihineloskopskom pregledu mesa svinja kod klanja za potrebe vlastitog domaćinstva (»Narodne novine«, broj 144/98.), te Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje trihineloze svinja (»Narodne novine«, broj 81/99.). V. ZOOSANITARNE MJERE 1. Radi djelotvornije zdravstvene zaštite životinja, zaštite zdravlja ljudi, veterinarske zaštite okoliša, kao i kod postojanja epizootiološke indikacije, ovlaštene veterinarske organizacije moraju provoditi deratizaciju. Deratizacija se provodi u životinjskim nastambama i dvorištima, objektima za klanje životinja, preradu, proizvodnju i skladištenje namirnica životinjskog podrijetla i drugim objektima gdje je njeno provođenje od interesa za zdravstvenu zaštitu životinja i očuvanje zdravstvene ispravnosti životinjskih proizvoda. Deratizacija se provodi dva puta godišnje, a na poziv pravnih i fizičkih osoba i češće. 2. Radi zaštite životinja od zaraznih, nametničkih i drugih opasnih bolesti, posjednici životinja u intenzivnim uzgojima – farmama, dužni su uspostaviti veterinarsko-zdravstveni red i to: - osigurati ekonomska dvorišta i životinjske nastambe od nekontroliranog ulaska i izlaska ljudi, životinja i vozila; - postaviti i održavati uređaje za dezinfekciju osoba i vozila koja ulaze u ekonomsko dvorište i životinjske nastambe, a radnicima i posjetiteljima osigurati zaštitnu odjeću i obuću; - pomije i otpaci koji se koriste kao hrana za svinje, moraju se prethodno prokuhati. VI. FINANCIRANJE MJERA Javne potrebe u zdravstvenoj zaštiti životinja koje se sufinanciraju ili financiraju iz Državnog proračuna Republike Hrvatske jesu: - laboratorijske pretrage dijagnostičkog materijala radi utvrđivanja postojanja zaraznih bolesti određenih člankom 8. Zakona o veterinarstvu, ako se postupa u skladu sa člankom 37. istog Zakona; - kliničke, patomorfološke i laboratorijske pretrage radi razjašnjenja zdravstvenog problema koji može nanijeti značajne gospodarstvene štete i poremećaje, na zahtjev Ministarstva poljoprivrede i šumarstva – Uprave za veterinarstvo; - kontrola imunosti peradi ekstenzivnih uzgoja nakon vakcinacije protiv newcastleske bolesti; - pričuva vakcina i potrebnih dijagnostičkih sredstava; - tuberkulinizacija goveda u skladu s odredbama točke III. podtočke 13. stavka 1. Naredbe; - uzimanje uzoraka mlijeka za pretragu na brucelozu i enzootsku leukozu goveda; - vakcinacija protiv klasične svinjske kuge u skladu s odredbama točke II. podtočke 3. stavka 1. ove Naredbe; - obavljanje deratizacije na područjima ugroženim od trihineloze, u skladu s točkom V. ove Naredbe te provođenje ostalih mjera za suzbijanje trihineloze u skladu sa Programom za suzbijanje trihineloze u Republici Hrvatskoj; - vađenje krvi nerastovima u skladu s točkom III. podtočkom 1. stavkom 1. podstavkom 5. ove Naredbe; - slanje i pretraživanje uzoraka parenhimatoznih organa divljih svinja na klasičnu kugu svinja; - vađenje krvi svim kopitarima i ispitivanje na infekcioznu anemiju kopitara u skladu sa točkom III. podtočkom 5. stavkom 2. ove Naredbe; - uzimanje uzoraka i pretraživanje na goveđu spongiformnu encefalopatiju; - financiranje sjemena za umjetno osjemenjivanje svinja na područjima ugroženim od bruceloze. Financiranje mjera iz stavka 1. podstavka 4. do 13. ove točke ne odnosi se na: - pravne osobe koje imaju vlastitu veterinarsku službu, pravne osobe koje se bave organiziranom stočarskom proizvodnjom, centre za reprodukciju i umjetno osjemenjivanje, uvezene životinje u karanteni, pravne i fizičke osobe koje se bave prometom životinja, a nemaju vlastitu proizvodnju te vlasnike koji u propisanim rokovima nisu obavili naređene mjere. VII. PROVOĐENJE MJERA Mjere određene ovom Naredbom obavljaju veterinarske organizacije, te veterinarske službe i veterinarska privatna praksa, ovlaštene za obavljanje navedenih poslova od strane Uprave za veterinarstvo. Provoditelji mjera propisanih točkom II. i III. ove Naredbe dužni su donijeti plan njihovog provođenja, te isti dostaviti nadležnim veterinarskim uredima. Dijagnostičke i druge pretrage propisane ovom Naredbom obavlja Hrvatski veterinarski institut (Veterinarski institut Zagreb, Veterinarski zavodi: Split, Rijeka, Križevci, Vinkovci i Centar za peradarstvo), a dijagnostičke bolesti pčela i Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Prema ovoj Naredbi, na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dijagnostiku virusnih bolesti riba obavlja Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela, dijagnostiku infekciozne anemije kopitara Zavod za zarazne bolesti, a dijagnostiku trihineloze Centar za dijagnostiku i suzbijanje trihineloze. Jedinstvene cijene veterinarskih usluga koje se provode na temelju ove Naredbe, uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, utvrđuje Hrvatska veterinarska komora, osim usluga koje se financiraju iz sredstava Državnog proračuna, čije cijene određuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. VIII. ZAVRŠNE ODREDBE Stupanjem na snagu ove Naredbe prestaje važiti Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2000. godini (»Narodne novine« br. 145/99., 59/00., 87/00. i 109/00.). Ova Naredba stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 322-01/00-01/97 Urbroj: 525-01-00-01 Zagreb, 22. prosinca 2000. Ministar mr. sc. Božidar Pankretić, v. r. Naredba, NN 132/2000-2472 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Naredba Izdanje: NN 132/2000 Broj dokumenta u izdanju: 2472 Donositelj:MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA Datum tiskanog izdanja: 29.12.2000. ELI: /eli/sluzbeni/2000/132/2472 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.