← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1071/2000 od 31. siječnja 2001.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1071/2000 od

  1. siječnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1071/2000 od
  3. siječnja
  4. NN 13/2001 (16.2.2001.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1071/2000 od
  5. siječnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 260 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smiljko Sokol, predsjednik Suda te suci Marijan Hranjski, Petar Klarić, Jurica Malčić, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj dana
  7. siječnja
  8. godine, donio je sljedeće RJEŠENJE Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka
  9. stavaka
  10. i
  11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 112/99). Obrazloženje
  12. Tereza Grgurević iz Zagreba, zastupana od odvjetnika Zvonimira Peršea iz Zagreba, podnijela je prijedlog za pokretanje postupka ocjene suglasnosti s Ustavom članka
  13. stavaka
  14. i
  15. u izreci navedenog Zakona. Osporavane odredbe članka
  16. stavaka
  17. i
  18. glase: »Ako se nakon stupanja na snagu ovoga Zakona ukine prvostupanjska odluka iz stavka
  19. ovoga članka, daljnji postupak provest će se po ovom Zakonu. O reviziji izjavljenoj protiv pravomoćne odluke drugostupanjskog suda donesene prije stupanja na snagu ovoga Zakona, rješavat će se po pravilima parničnog postupka koja su važila do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.«
  20. Predlagateljica smatra da osporene odredbe nisu suglasne odredbi članka
  21. Ustava Republike Hrvatske kojom su propisane najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, a poglavito vladavini prava. U bitnome ističe kako je
  22. godine ustala s tužbom i u njoj naznačila vrijednost spora s iznosom od 50.000,00 kn čime da je stekla pravo na podnošenje revizije. Međutim, kako njen predmet nije bio riješen u razumnom roku, to da je nakon stupanja na snagu osporenog Zakona ostala uskraćena u pravu podnošenja revizije. Smatra kako to njeno pravo nikakvi propisi ne mogu retrogradno ukinuti. Predlaže Sudu pokretanje postupka za ocjenu osporenih odredbi s člankom
  23. Ustava. Prijedlog nije osnovan.
  24. U prijedlogu je istaknuta tvrdnja da je osporenim odredbama povrijeđeno načelo vladavine prava utvrđeno člankom
  25. Ustava. Međutim, uvodno se napominje da je suglasnost s Ustavom odredbe stavka
  26. članka
  27. već bila predmetom razmatranja pred Ustavnim sudom. Rješenjem broj U-I-1463/2000 od
  28. prosinca
  29. godine, Ustavni sud prijedlog nije prihvatio. U tom rješenju je navedeno: »Ocjenjujući sadržaj osporene zakonske odredbe kroz cjelovitost sadržaja odredbi članka
  30. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, a u svezi s označenom odred­bom Ustava za koju se u prijedlogu tvrdi da je povrijeđena, Ustav­ni sud je ocijenio da osporena odredba po svom sadržaju nema povratno (retroaktivno) djelovanje. Odredbe sadržane u članku
  31. Zakona propisuju koji će se postupci, koji su u tijeku, i pod kojim uvjetima, nastaviti prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, a koji prema propisima koji su na snazi nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku. Stoga te odredbe članka
  32. uključivo i (predmetno) osporeni stavak 3., propisavši potencijalno moguće situacije u svezi s postupcima koji su u tijeku i koje treba riješiti nakon što je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku stupio na snagu, nisu odredile povratni učinak, već su propisale uvjete i način primjene novog propisa na postupke u tijeku. Predlagatelji su zapravo, protumačivši osporenu odredbu na način da njezina primjena njima neće omogućiti podnošenje izvanrednog pravnog lijeka – revizije, budući da su postupak (kao tužitelji) započeli u vrijeme važenja imovinskog cenzusa propisanog za dopustivost revizije, u znatno manjem iznosu, zaključili da se u konkretnom slučaju radi o retroaktivnoj primjeni osporavane odredbe. Međutim, Ustavni sud ne ocjenjuje suglasnost zakona s Ustavom sa stajališta primjene zakonskih propisa, jer takva mogućnost ocjene nema temelja u odredbama članaka
  33. i
  34. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99, nastavno: Ustavni zakon). Pravilnost primjene odre­đene odredbe zakona ili drugog propisa cijeni se, sa stajališta eventualne povrede ustavnih prava, u postupku koji se pred Ustav­nim sudom Republike Hrvatske vodi povodom ustavne tužbe.«
  35. S obzirom da razlozi na kojima podnositeljica temelji svoj prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom osporenih odredaba nisu doveli u sumnju već zauzeto stajalište Ustavnog suda, to je temeljem članka
  36. stavka
  37. Ustavnog zakona, riješeno kao u izreci. Broj: U-I-1071/2000 Zagreb,
  38. siječnja
  39. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Smiljko Sokol, v. r. Rješenje, NN 13/2001-260 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 13/2001 Broj dokumenta u izdanju: 260 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 16.2.
  40. ELI: /eli/sluzbeni/2001/13/260 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  41. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.