← Hrvatska

Poslovnik Županijskog doma Hrvatskoga sabora

Poslovnik Županijskog doma Hrvatskoga sabora Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Poslovnik Županijskog doma Hrvatskoga sabora NN 15/2001 (23.2.2001.), Poslovnik Županijskog doma Hrvatskoga sabora ŽUPANIJSKI DOM HRVATSKOGA SABORA 282 Na temelju članka 79. Ustava Republike Hrvatske, Županijski dom Hrvatskoga sabora, na sjednici 1. veljače 2001., donio je Poslovnik Županijskog doma Hrvatskoga sabora I. UVODNE ODREDBE Članak 1. Unutarnje ustrojstvo i način rada Županijskog doma Hrvat­skoga sabora (u daljnjem tekstu: Županijski dom) uređuju se ovim Poslovnikom. Članak 2. Ovim se Poslovnikom uređuju: - konstituiranje Županijskog doma, početak obnašanja zastupničke dužnosti, mirovanje i prestanak mandata zastupnika, - ostvarivanje prava i dužnosti zastupnika u Županijskom do­mu, - prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika Županijskog do­ma, - prava i dužnosti te način rada Časništva Županijskog doma, - djelokrug, sastav i način rada radnih tijela Županijskog doma, - odnos Zastupničkog i Županijskog doma, - postupak donošenja akata i rasprave o pojedinim pitanjima, - poslovni red na sjednicama Županijskog doma, - postupak izbora i imenovanja, odnosno razrješenja i opoziva u Županijskom domu, - javnost u radu Županijskog doma, - suradnja Sabora s predstavničkim tijelima drugih država, - obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih pos­lova za potrebe Županijskog doma i vođenje tih poslova, - rad Županijskog doma u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske. II. KONSTITUIRANJE ŽUPANIJSKOG DOMA 1. Opće odredbe Članak 3. Županijski dom Hrvatskoga sabora saziva na prvo zasjedanje Predsjednik Republike Hrvatske. Do izbora predsjednika Županijskog doma sjednici privremeno predsjeda najstariji zastupnik u Županijskom domu. Predsjedatelj ima do izbora predsjednika Županijskog doma sva prava i dužnosti predsjednika Županijskog doma u pogledu predsjedanja sjednicom. Nakon izbora predsjednika Županijskog doma, izabrani pred­sjednik Županijskog doma preuzima predsjedanje sjednicom. Članak 4. Županijski dom konstituiran je izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika Županijskog doma. Nakon što je Županijski dom konstituiran izvodi se himna Republike Hrvatske »Lijepa naša domovino«. 2. Izbori na konstituirajućoj sjednici Županijskog doma Članak 5. Na konstituirajućoj sjednici Županijski dom bira Mandatno-imunitetno povjerenstvo i predsjednika Županijskog doma. Na konstituirajućoj sjednici Županijski dom može birati i potpredsjednike Županijskog doma, tajnika i zamjenika tajnika Županijskog doma i Odbor za pravosuđe, izbor, imenovanja i upravne poslove. Pravo podnošenja prijedloga odluka iz stavka 1. i 2. ovoga članka na konstituirajućoj sjednici imaju klubovi zastupnika. Članak 6. Mandatno-imunitetno povjerenstvo na konstituirajućoj sjednici podnosi izvješća Županijskom domu o provedenim izborima za Županijski dom i imenima izabranih zastupnika, o podnesenim ostavkama na zastupničku dužnost, o imenima zastupnika koji obnašaju dužnost nespojivu sa zastupničkom dužnošću pa im zastupnički mandat miruje, o imenima zastupnika kojima mandat miruje na njihov zahtjev, te o zamjenicima zastupnika koji umjes­to njih počinju obnašati zastupničku dužnost. Izabrani zastupnici, koji daju ostavku ili stavljaju mandat u mirovanje, moraju o tome obavijestiti predsjednika Županijskog doma dvadesetčetiri sata prije početka konstituirajuće sjednice. Na konstituirajućoj su sjednici umjesto zastupnika koji su dali ostavku ili stavili mandat u mirovanje, nazočni zamjenici zastupnika određeni sukladno zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. Županijski dom zaključkom prihvaća izvješća Mandatno-imunitetnog povjerenstva. Članak 7. Nakon što Županijski dom prihvati izvješće Mandatno-imunitetnog povjerenstva o provedenim izborima, pred predsjedateljem Županijskog doma (u daljnjem tekstu: predsjedatelj) zastupnici daju prisegu. Tekst prisege glasi: »Prisežem svojom čašću da ću dužnost zastupnika u Županijskom domu Hrvatskoga sabora obnašati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava i zakona i poštovati pravni poredak, te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske«. Predsjedatelj izgovara tekst prisege i nakon toga proziva poimenično zastupnike, a zastupnik daje prisegu tako što ustaje i izgovara »Prisežem«. Članak 8. Zastupnik, koji nije bio nazočan na konstituirajućoj sjednici Županijskog doma, kao i zamjenik zastupnika kada počinje obna­šati zastupničku dužnost, daju prisegu na idućoj sjednici Županij­skog doma. 3. Zastupnički mandat Članak 9. Zastupnik počinje obnašati zastupničku dužnost danom konstituiranja Županijskog doma i do dana prestanka mandata ima prava i dužnosti zastupnika utvrđena Ustavom, zakonom i ovim Poslovnikom. Zamjenik zastupnika počinje obnašati zastupničku dužnost danom kada Županijski dom utvrdi zakonske pretpostavke za primjenu instituta zamjenjivanja i davanjem prisege. Odluke iz stavka 2. ovoga članka objavljuju se u »Narodnim novinama«. Članak 10. Zastupniku prestaje zastupnički mandat: - ako podnese ostavku, - ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, - ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, - smrću. Kada se po odredbama zakona i ovoga Poslovnika ispune uvjeti za prestanak zastupničkog mandata, zastupnički mandat prestaje zastupniku danom kada je Županijski dom donio odluku o prestanku mandata. U slučaju smrti, zastupniku prestaje zastupnički mandat danom smrti. Članak 11. Zastupniku miruje zastupnički mandat za vrijeme dok obnaša dužnost za koju je zakonom određeno da je nespojiva sa zastupničkom dužnosti, odnosno za vrijeme za koje je stavio zastupnički mandat u mirovanje. Za vrijeme mirovanja zastupničkog mandata, zastupniku miruju sva prava i dužnosti, ako zakonom ili ovim Poslovnikom nije određeno drukčije. Članak 12. Nakon isteka mandata Županijskog doma (raspuštanjem ili istekom ustavnog roka) zastupnici Županijskog doma nastavljaju obnašati svoje dužnosti i ovlasti do konstituiranja novog saziva Županijskog doma. Danom konstituiranja Županijskog doma prestaje mandat zastupnicima prethodnog saziva Županijskog doma. Istoga dana prestaje zastupnicima prethodnog saziva Županijskog doma članstvo u tijelima i organizacijama izvan Sabora, na koje su imenovani kao zastupnici, ako je imenovanje uvjetovano obnašanjem dužnosti zastupnika, a toga dana prestaje i članstvo imenovanim članovima u radnim tijelima Županijskog doma. Članak 13. Nakon dane prisege zastupnika, izbora predsjednika i pot­pred­sjednika Županijskog doma, tajnika i zamjenika tajnika Županijskog doma te Odbora za pravosuđe, izbor, imenovanja i upravne poslove, klub zastupnika parlamentarne većine, odnosno koalicija stranaka parlamentarne većine, predlaže dnevni red radnog dijela konstituirajuće sjednice. III. PRAVA I DUŽNOSTI ZASTUPNIKA 1. Opće odredbe Članak 14. Zastupnik ima prava i dužnosti: - sudjelovati na sjednicama Županijskog doma, na njima raspravljati, davati prijedloge i glasovati, - podnositi Županijskom domu prijedloge zakona, - postavljati zastupnička pitanja Vladi i članovima Vlade, - sudjelovati na sjednicama radnih tijela i na njima raspravljati, a u radnim tijelima čiji je član davati prijedloge i glasovati, - prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Županijski dom, a jedino se nije dužan prihvatiti članstva u radnom tijelu ako je već prihvatio dužnost člana u dva radna tijela. Zastupnik ima i druga prava i dužnosti utvrđena odredbama Ustava, zakona i ovoga Poslovnika. Članak 15. Zastupniku se dostavljaju: - prijedlozi akata o kojima će se raspravljati u Županijskom domu, - izvješća, analize i drugi materijali o kojima će se raspravljati u Županijskom domu, - »Narodne novine«, službeni list Republike Hrvatske, »Izvješća Hrvatskoga sabora«, glasilo Hrvatskoga sabora. Članak 16. Zastupniku su dostupni svi službeni materijali koji se pripremaju ili prikupljaju u Stručnoj službi Hrvatskoga sabora, Vladi, ministarstvima i drugim tijelima državne uprave, koji se odnose na teme o kojima se raspravlja u Županijskom domu, a i druge obavijesti koje su mu kao zastupniku potrebne. Članak 17. Zastupnik može tražiti obavijesti i objašnjenja od predsjednika Županijskog doma i predsjednika radnih tijela o radu tijela kojima oni predsjedaju. Zastupnik može tražiti obavijesti i objašnjenja od tajnika Županijskog doma o radu stručne službe u Županijskom domu a od tajnika Hrvatskoga sabora o radu Stručne službe Hrvatskoga sabora. Članak 18. Zastupnici su dužni čuvati službenu i vojnu tajnu i druge povjerljive podatke koje saznaju u obavljanju zastupničke dužnosti i za to su odgovorni prema zakonu. Članak 19. Za vrijeme dok obavlja zastupničku dužnost zastupnik ne smije u obavljanju gospodarske i druge poduzetnosti, bilo za sebe ili svog poslodavca, koristiti i isticati podatke da je zastupnik. Županijski dom može donijeti kodeks o etičkom ponašanju zastupnika kojim se utvrđuju pravila ponašanja zastupnika u odnosu na gospodarsku ili druge poduzetnosti. Članak 20. Zastupnik može tražiti da mu Stručna služba Hrvatskoga sabora pruži pomoć u obavljanju njegove zastupničke dužnosti a napose u izradi prijedloga koje on podnosi, u obavljanju poslova i zadaća koje mu je povjerilo radno tijelo Županijskog doma, odnosno da mu osigura dopunsku dokumentaciju za pojedine teme ili predmete koji su na dnevnom redu sjednice Županijskog doma ili radnih tijela, a može tražiti i stručne obavijesti i objašnjenja radi potpunijeg rješavanja problema na koje nailazi u obavljanju dužnosti zastupnika. U Stručnoj službi Sabora zastupnicima su dostupna tehnička i informatička sredstva potrebna za obavljanje njihove dužnosti, a osiguravaju se tehnički i drugi uvjeti za njihov rad. Svaki zastupnik ima pravo na svoju web stranicu na Internetu. Članak 21. Zastupnicima se izdaje zastupnička iskaznica. U zastupničkoj iskaznici navodi se imunitetno pravo zastupnika. O davanju, evidenciji i valjanosti zastupničkih iskaznica brine tajnik Hrvatskoga sabora, u suradnji s tajnikom Županijskog doma. Članak 22. Zastupnik od dana konstituiranja Županijskog doma, odnosno od stupanja na zastupničku dužnost do dana prestanka mandata ima pravo na novčana primanja i druga prava sukladno zakonu. 2. Zastupnički imunitet Članak 23. Zastupnik ima imunitet od dana konstituiranja Županijskog doma do prestanka zastupničkog mandata. Kad se steknu uvjeti za pritvor zastupnika ili za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, državno tijelo obvezno je prethodno zatražiti za to odobrenje Županijskog doma. Zahtjev za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika ovlašteno državno tijelo podnosi predsjedniku Županijskog doma radi upućivanja Mandatno-imunitetnom povjerenstvu Županijskog doma. Članak 24. Mandatno-imunitetno povjerenstvo Županijskog doma dužno je bez odgode raspraviti zahtjev za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, kao i rješenje o pritvoru zastupnika zatečenog u činjenju kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina, te podnijeti o tome prijedlog odluke Županijskom domu na prvoj idućoj sjednici. Članak 25. Povodom zahtjeva za odobrenje pritvora zastupnika, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, Županijski dom odlučuje na osnovi izvješća Mandatno-imunitetnog povjerenstva hoće li dati odobrenje za pritvor, odnosno odobrenje za pokretanje kaznenog postupka, ili će se primijeniti imunitet, ako je to potrebno radi obnašanja zastupničke dužnosti. Članak 26. O donesenoj odluci povodom zahtjeva za odobrenje pritvora zastupnika, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, Županijski dom će izvijestiti nadležni sud i državnog odvjetnika. Članak 27. Između sjednica Županijskog doma, odobrenje za lišenje slobode, odnosno za nastavljanje kaznenog postupka, daje i o primjeni imuniteta zastupnika odlučuje Mandatno-imunitetno povjerenstvo Županijskog doma, uz potvrdu Županijskog doma na prvoj idućoj sjednici. Zastupnik koji je pozvan na obavijesni razgovor ima pravo ne odazvati se tom razgovoru. Članak 28. Kada Županijski dom, odnosno Mandatno-imunitetno povjerenstvo Županijskog doma dade odobrenje za određivanje pritvora zastupnika, odnosno da odobrenje za pokretanje kaznenog postupka, zastupnik može biti pritvoren, odnosno kazneni se postupak protiv njega može voditi samo za kazneno djelo za koje je dano odobrenje. 3. Klubovi zastupnika Članak 29. U Županijskom domu mogu se osnovati klubovi zastupnika prema stranačkoj pripadnosti te klubovi nezavisnih zastupnika. Zastupnik može biti član samo jednog kluba. Klub mora imati najmanje tri člana. Klubovi zastupnika obvezni su o svom osnivanju obavijestiti tajnika Sabora i tajnika Županijskog doma i priložiti svoja pravila rada te podatke o članovima. Časništvo Županijskog doma, u okviru ukupno raspoloživog prostora za potrebe Županijskog doma, daje prijedlog tajniku Hrvatskoga sabora koji će prostor dati na korištenje klubovima zastupnika Županijskog doma. Druge tehničke uvjete za rad, (dvoranu za sjednice, prijepis, umnožavanje, dostava materijala i dr.), klubovima će osigurati tajnik Županijskog doma. Predsjednik kluba zastupnika, u pogledu prava i obveza ima status predsjednika radnog tijela. Klub zastupnika ima pravo zaposliti djelatnika na poslovima tajnika kluba, u pravilu iz Stručne službe Sabora. Iznimno, klub zastupnika ima pravo, na određeno vrijeme zaposliti djelatnika na poslovima tajnika kluba izvan djelatnika Stručne službe Sabora a na teret sredstava Hrvatskoga sabora. Klubovi zastupnika mogu, ovisno o broju članova kluba, zaposliti djelatnika na poslovima savjetnika iz Stručne službe Sabora ili izvan nje, a na teret sredstava Hrvatskoga sabora. IV. PREDSJEDNIK, POTPREDSJEDNlCI, ČASNIŠTVO I TAJNIK ŽUPANIJSKOG DOMA Članak 30. Županijski dom ima predsjednika i dva potpredsjednika, od kojih se jedan potpredsjednik bira na prijedlog parlamentarne većine a drugi na prijedlog parlamentarne manjine u Županijskom domu. Članak 31. Predsjednik Županijskog doma: - predstavlja Županijski dom, - upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak, - saziva i predsjeda sjednicama Županijskog doma, - predlaže dnevni red sjednice Županijskog doma, - brine se o postupku donošenja akata, - usklađuje rad radnih tijela, - objavljuje rezultate glasovanja Županijskog doma, - potpisuje akte koje donosi Županijski dom, - brine o zaštiti prava zastupnika i ispunjavanju dužnosti zastupnika, - na prijedlog Odbora za pravosuđe, izbor, imenovanja i upravne poslove podnosi predsjedniku Sabora zahtjev za osiguranje sredstava za rad Županijskog doma, kao prijedlog u postupku donošenja Državnog proračuna. - obavlja i druge poslove određene Ustavom, zakonom i ovim Poslovnikom. Članak 32. Potpredsjednici Županijskog doma pomažu u radu predsjedniku Županijskog doma te obavljaju poslove iz njegova djelokruga na koje ih on ovlasti. U slučaju odsutnosti predsjednika Županijskog doma ili kad je spriječen da obavlja predsjedničku dužnost, njega zamjenjuje jedan od potpredsjednika kojeg odredi predsjednik Županijskog doma. Ukoliko predsjednik Županijskog doma nije odredio koji ga od potpredsjednika zamjenjuje, zamjenjuje ga potpredsjednik iz reda stranke koja ima većinu u Županijskom domu. Članak 33. Predsjednik i potpredsjednici Županijskog doma te predsjednici odbora čine Časništvo Županijskog doma. Članak 34. Na poziv predsjednika Županijskog doma u radu Časništva Županijskog doma sudjeluje tajnik Županijskog doma. Predsjednik Županijskog doma na sjednicu Časništva Županijskog doma može pozvati predsjednike klubova zastupnika. Članak 35. Časništvo Županijskog doma: - raspravlja pitanja važna za rad Županijskog doma, - predlaže Županijskom domu na raspravu i mišljenje pitanja iz djelokruga Zastupničkog doma, - predlaže predsjedniku Hrvatskoga sabora putovanja zastupnika izvan države kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od neke inozemne organizacije, - određuje sastav privremenih delegacija Županijskog doma prilikom posjeta stranim predstavničkim tijelima i organizacijama, - određuje predstavnike Županijskog doma u svečanim i drugim prigodama, - prihvaća pokroviteljstva u ime Županijskog doma, - u skladu sa zakonom i mogućnostima odlučuje o raspodjeli radnog prostora i stanova za službene potrebe zastupnika Županijskog doma, - obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom, Časništvo Županijskog doma donosi odluke većinom glasova na­zoč­nih članova, ako je sjednici nazočna većina članova Čas­ništva. Članak 36. Predsjednik Županijskog doma prema potrebi, a najmanje jedanput mjesečno, saziva međustranački kolegij koji se sastoji od predsjednika klubova zastupnika. Članak 37. Županijski dom ima tajnika. Tajnik Županijskog doma pomaže predsjedniku Županijskog doma u pripremanju sjednica Županijskog doma, organizira rad, obavljanje stručnih i drugih poslova za potrebe Županijskog doma, njegovih radnih tijela i zastupnika Županijskog doma, te obav­lja druge poslove koje mu povjeri Županijski dom, predsjednik Županijskog doma, Časništvo Županijskog doma ili tajnik Sabora. Za svoj rad i obavljanje stručnih i drugih poslova za potrebe Županijskog doma tajnik Županijskog doma odgovoran je Županijskom domu, predsjedniku Županijskog doma i tajniku Sabora. Članak 38. Tajnik Županijskog doma ima zamjenika. Zamjenik tajnika Županijskog doma obavlja poslove iz djelokruga tajnika Županijskog doma koje mu povjeri predsjednik Županijskog doma, Časništvo Županijskog doma ili tajnik Županijskog doma i zamjenjuje tajnika Županijskog doma u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti. Za svoj rad zamjenik tajnika Županijskog doma odgovoran je Županijskom domu, a za poslove koje mu je povjerio predsjednik ili tajnik Županijskog doma, odgovoran je i njima. Članak 39. Tajnik i zamjenik tajnika Županijskog doma imenuju se na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani na tu dužnost. V. RADNA TIJELA 1. Opće odredbe Članak 40. Radna tijela Županijskog doma su odbori i povjerenstva u skladu s ovim Poslovnikom. U radnom tijelu Županijskog doma raspravlja se o općim političkim pitanjima i pripremaju rasprave i prijedlozi za odlučivanje na sjednici Županijskog doma, te za izvršavanje određenih zadaća od interesa za Županijski dom. Članak 41. U radnim tijelima Županijskog doma raspravlja se o prijedlozima i poticajima koji se odnose na donošenje zakona i drugih akata, te o općim političkim pitanjima iz djelokruga Županijskog doma. Radna tijela Županijskog doma, nakon provedene rasprave, zauzimaju stajališta i o tome izvješćuju Županijski dom, odnosno utvrđuju prijedloge akata iz svojeg djelokruga i predlažu ih Županijskom domu. Matično radno tijelo obvezno je predložiti Županijskom domu, u postupku donošenja zakona o kojima Županijski dom daje prethodno mišljenje, prijedlog prethodnog mišljenja. Kada Županijski dom utvrđuje mišljenje o zakonu ili drugim pitanjima matično radno tijelo dužno je Županijskom domu pred­ložiti prijedlog mišljenja. Članak 42. Radi rasprave o pojedinim temama Županijski dom može, uz stalna radna tijela osnovana ovim Poslovnikom, osnivati i privremena radna tijela kao i istražna povjerenstva za sva pitanja od javnog interesa. Odlukom o osnivanju privremenih radnih tijela uređuje se njihov naziv, sastav, djelokrug, ovlasti, vrijeme na koje se osnivaju i način rada. Predsjednika istražnog povjerenstva bira većina zastupnika Županijskog doma iz reda oporbenih zastupnika. Članak 43. Radno tijelo Županijskog doma ima predsjednika, potpred­sjednika i određen broj članova. Predsjednik, potpredsjednik i članovi biraju se među zastupnicima u Županijskom domu tako da sastav radnog tijela u pravilu odgovara stranačkoj strukturi Županijskog doma. Mandat predsjednika, potpredsjednika i članova radnog tijela traje od dana izbora do dana prestanka ili nastupa mirovanja zastupničkog mandata, odnosno do dana razrješenja dužnosti na koju je izabran. Članak 44. Predsjednik radnog tijela Županijskog doma usklađuje rad radnog tijela s radom Županijskog doma i drugih radnih tijela, predlaže dnevni red i predsjeda njegovim sjednicama. Predsjednik potiče raspravu o pojedinim temama i brine se o obavješćivanju članova o pitanjima iz djelokruga radnog tijela. Predsjednik surađuje s predsjednikom Županijskog doma, Časništvom Županijskog doma i predsjednicima drugih radnih tijela Županijskog doma. Predsjednik se brine o provođenju zaključaka radnog tijela i obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom. Potpredsjednik radnog tijela Županijskog doma, u slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika, ima njegova prava, obveze i odgovornosti određene ovim Poslovnikom. U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika i potpredsjednika, sjednicom radnog tijela predsjeda član radnog tijela kojeg na to ranije ovlasti predsjednik radnog tijela. Članak 45. Sjednicu radnog tijela Županijskog doma saziva predsjednik na vlastiti poticaj, a dužan ju je sazvati najkasnije u roku od osam dana na osnovi zaključka Županijskog doma ili ako to zatraži pred­sjednik Županijskog doma ili trećina članova radnog tijela, uz navođenje tema koje treba razmotriti na sjednici. Ako predsjednik radnog tijela ne sazove sjednicu kad je to obvezan učiniti, sjednicu radnog tijela sazvat će Časništvo Županijskog doma. Članak 46. Radno tijelo Županijskog doma može zauzimati stajališta o pitanjima iz svog djelokruga ako sjednici prisustvuje većina članova radnog tijela, a odluke se donose većinom glasova nazočnih članova. O radu na sjednici radnog tijela vodi se zapisnik. Članak 47. Radna tijela Županijskog doma raspravljaju o temama iz svog djelokruga na vlastiti poticaj, a obvezna su raspraviti svako pitanje iz svog djelokruga koje im uputi na raspravu ili za koje to traži predsjednik ili Časništvo Županijskog doma, zastupnik Županijskog doma a također mogu raspraviti predstavke i prijedloge građana podnesene Županijskom domu ili radnom tijelu. U slučaju predstavke ili prijedloga građana radno tijelo je dužno najkasnije u roku od tri mjeseca izvijestiti podnositelja o ishodu. Svako radno tijelo iz svog djelokruga može predložiti Županijskom domu nacrt prijedloga zakona, odnosno nacrt konačnog prijedloga zakona koji Županijski dom kao predlagatelj podnosi Zastupničkom domu na donošenje. Članak 48. Radno tijelo Županijskog doma obvezno je o svom mišljenju izvijestiti Županijski dom. Radno tijelo može izvijestiti o stajalištu manjine svojih članova, kad mišljenja ostanu podijeljena u pogledu prijedloga za rješenje pojedinog pitanja. Kad podnosi izvješća ili prijedlog Županijskom domu radno tijelo određuje izvjestitelja koji će, prema zaključku radnog tijela, na vlastiti poticaj ili na zahtjev Županijskog doma, na sjednici obrazložiti stajalište ili prijedlog radnog tijela. Izvjestitelj se na sjednici izjašnjava u ime radnog tijela Županijskog doma o pitanjima u vezi s izvješćem, odnosno stajalištem ili prijedlogom radnog tijela, ali ne može izmijeniti stajalište ili prijedlog radnog tijela ili odustati od njega, ako za to nije ovlašten od radnog tijela, niti se može izjašnjavati o pitanjima o kojima radno tijelo nije dalo svoje mišljenje ili zauzelo stajalište. Ako se takvo pitanje pojavi u raspravi, izvjestitelj može tražiti da se odgodi rasprava o njemu dok ga radno tijelo ne raspravi. Rasprava o takvom pitanju odgodit će se i ako Županijski dom zatraži da radno tijelo dade o njemu svoje mišljenje, odnosno zauzme stajalište. Članak 49. Radna tijela Županijskog doma surađuju međusobno, a mogu održati i zajedničku sjednicu te Županijskom domu podnijeti i zajedničko izvješće o temi rasprave. Članak 50. Radno tijelo Županijskog doma ima pravo tražiti od ministarstava i drugih tijela državne uprave odgovarajuće obavijesti i druge podatke koji su mu potrebni za rad, a kojima ova tijela raspolažu ili su ih u svom djelokrugu obavezni prikupljati i evidentirati. Članak 51. Radno tijelo Županijskog doma može na sjednice pozivati znanstvene, stručne i javne djelatnike i druge osobe radi pribavljanja mišljenja o pitanjima o kojima se raspravlja na sjednici. Radno tijelo može uključiti znanstvene i druge organizacije i pojedine stručnjake u pripremanje i izradu akata ili razmatranje pojedinog pitanja iz njegova djelokruga ako su za to osigurana potrebna financijska sredstva. Radno tijelo Županijskog doma može, u skladu s ovim Poslovnikom, donijeti poslovnik o svom radu. Članak 52. Radi proučavanja pojedinih tema iz svog djelokruga i pripreme prijedloga, kao i radi sastavljanja izvješća i nacrta akata koje priprema za Županijski dom, radno tijelo može osnovati pododbore a njegov predsjednik može osnovati posebnu radnu skupinu. Članovi te radne skupine imenuju se između članova radnog tijela, a prema potrebi i znanstvenih, stručnih i javnih djelatnika. Pododbori i radne skupine iz stavka 1. ovoga članka djeluju isključivo u okviru radnog tijela i njegov su sastavni dio te ne mogu samostalno istupati i biti nositelj prava i obveza. Članak 53. Sjednici radnog tijela Županijskog doma treba biti nazočan član Vlade, zamjenik ili pomoćnik ministra kada se na sjednici razmatra prijedlog ili mišljenje Vlade, a čelnik tijela državne uprave kada se na sjednici razmatra pitanje iz njihova djelokruga. Predsjednik radnog tijela obvezan je predstavnika tijela iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti o mjestu i vremenu održavanja sjednice. Predstavnik Vlade, odnosno tijela državne uprave ima pravo na sjednici radnog tijela sudjelovati u raspravi. Radno tijelo može odlučiti da će o pojedinom pitanju provesti raspravu bez nazočnosti osoba iz stavka 1. ovoga članka i o tome obvezno izvijestiti Vladu i Županijski dom. 2. Posebne odredbe Članak 54. Radna tijela Županijskog doma su: 1. Odbor za Ustav i Poslovnik, 2. Odbor za zakonodavstvo, 3. Odbor za pravosuđe, izbor, imenovanja i upravne poslove, 4. Odbor za unutarnju politiku, lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, 5. Odbor za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku, 6. Odbor za gospodarstvo i financije, 7. Odbor za naobrazbu, znanost, kulturu i šport, 8. Odbor za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata, 9. Mandatno-imunitetno povjerenstvo. Odbor za Ustav i Poslovnik Članak 55. Odbor za Ustav i Poslovnik: - prati i razmatra provedbu Ustava, - raspravlja načelna pitanja u svezi s usuglašavanjem zakonodavstva s Ustavom i predlaže prethodno mišljenje odnosno mišljenje Županijskom domu, - kao matično radno tijelo, podnosi nacrt prijedloga odluke o raspisivanju referenduma koji Županijski dom predlaže Zastup­ničkom domu, - raspravlja i kao matično radno tijelo predlaže prethodno mišljenje Županijskom domu u postupku donošenja i promjene Ustava, - matično je radno tijelo za zakone kojima se uređuju i razra­đuju Ustavom utvrđene temeljne slobode i prava čovjeka i građa­nina, - razmatra načelna pitanja zaštite i ostvarivanja Ustavom Republike Hrvatske utvrđenih temeljnih sloboda i prava čovjeka i građanina te nacionalnih manjina (glava III Ustava), - predlaže prethodno mišljenje u slučaju mijenjanja granica Republike Hrvatske (članak 8. Ustava Republike Hrvatske), - rješava sporove o djelokrugu radnih tijela Županijskog do­ma, - predlaže donošenje i promjenu Poslovnika Županijskog do­ma, - prati provedbu Poslovnika Županijskog doma, - obavlja i druge poslove određene Poslovnikom. Odbor ima predsjednika, potpredsjednika i 9 članova iz reda zastupnika. Odbor za zakonodavstvo Članak 56. Odbor za zakonodavstvo: - raspravlja prijedloge zakona i druge akte u pogledu njihove usklađenosti s Ustavom i pravnim sustavom, u pogledu njihove pravne obrade te predlaže mišljenje Županijskom domu o aktima koji su u djelokrugu Zastupničkog doma i djelokrugu ovoga Odbora, - raspravlja pitanja jedinstvene zakonodavne metodologije i druga pitanja bitna za jedinstvenu pravnu tehniku i terminološku usklađenost akata koje donosi Županijski dom. - raspravlja o nacrtima prijedloga zakona kada je pokrenut postupak podnošenja prijedloga zakona Zastupničkom domu, - brine se o jedinstvu pravnog sustava i daje mišljenje o načelnim pitanjima izgradnje pravnog sustava ili jedinstvene primjene zakona, - utvrđuje nacrte konačnih prijedloga zakona kada Zastup­nički dom prihvati prijedlog zakona koji je podnio Županijski dom, a postupak su pokrenuli zastupnici u Županijskom domu, - obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom. Odbor ima predsjednika, potpredsjednika i 9 članova iz reda zastupnika. Odbor za pravosuĐe, izbor, imenovanja i upravne poslove Članak 57. Odbor za pravosuđe, izbor, imenovanja i upravne poslove: - raspravlja i kao matični Odbor predlaže mišljenje Županijskom domu o pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma a odnose se na osnivanje, ustrojstvo, djelokrug i način rada sudova, državnog odvjetništva, ustrojstvo i način rada odvjet­ništva, utvrđivanje kaznenih djela i utvrdivanje kaznenih sankcija te amnestiju i pomilovanje, - predlaže Županijskom domu prijedlog za izbor i razrješenje predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela Županijskog doma, - podnosi prijedloge za imenovanje i razrješenje predstavnika Sabora, iz reda zastupnika Županijskog doma, u tijela i institucije određene zakonom i drugim aktom, koje imenuje odnosno bira Zastupnički dom, - imenuje na prijedlog predsjednika, odnosno potpredsjednika Županijskog doma šefa kabineta predsjednika i potpredsjednika Županijskog doma te savjetnike predsjednika i potpredsjednika Županijskog doma, - imenuje na prijedlog tajnika Županijskog doma pomoćnika tajnika Županijskog doma i druge nadređene državne službenike i samostalne savjetnike koji obavljaju poslove za potrebe Županijskog doma, - daje mišljenje na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu, načinu rada i sistematizaciji radnih mjesta u Stručnoj službi Sabora, - predlaže mjerila za utvrđivanje primanja i naknadu troškova znanstvenim, stručnim i javnim djelatnicima koji su članovi radnih tijela Županijskog doma ili su uključeni u njihov rad, - predlaže iznos sredstava za dodatke za uspješnost u radu državnih službenika i namještenika u Stručnoj službi Sabora kada o tome nije postignuta suglasnost tajnika Županijskog doma i ministra financija, - surađuje s tajnikom Županijskog doma i tajnikom Sabora u pripremanju prijedloga za osiguranje sredstava u državnom proračunu za rad Županijskog doma i Stručne službe u Županijskom domu, - obavlja i druge poslove određene Poslovnikom. Odbor ima predsjednika, potpredsjednika i 9 članova iz reda zastupnika. Odbor za unutarnju politiku, lokalnu i podruČnu (regionalnu) samoupravu Članak 58. Odbor za unutarnju politiku, lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu raspravlja i kao matični Odbor predlaže mišljenje i daje prijedlog za uvrštenje u dnevni red sjednice Županijskog doma pitanja koja su u djelokrugu Zastupničkog doma a odnose se na: - izborni sustav, ustrojstvo i djelokrug i način rada državnih tijela, ustrojstvo i djelokrug državne uprave, ustrojstvo, djelokrug i financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivanje, ukidanje i spajanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te funkcioniranje predstavničkih i drugih tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, - u postupku donošenja zakona iz gore navedenog djelokruga o kojima Županijski dom ravnopravno odlučuje sa Zastupničkim domom o tekstu zakona, ovaj Odbor kao matično radno tijelo podnosi svoje izvješće Županijskom domu s mišljenjem, prijedlozima i primjedbama, Ovaj je Odbor matični odbor i za pitanja: - političkog sustava, - imovinskopravnih odnosa, - rada, socijalne politike, zdravstva, obitelji i mladeži, - druga pitanja unutarnje politike i lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ako smatra da su zakonom koji je donio Zastupnički dom povrijeđena prava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Odbor je dužan predložiti sazivanje sjednice Županijskog doma u roku od osam dana od dana izglasavanja zakona u Zastupničkom domu, radi donošenja odluke o vraćanju zakona na ponovno odlučivanje, Odbor je dužan pripremiti prijedlog obrazloženja ove odluke. Odbor ima predsjednika, potpredsjednika i 9 članova iz reda zastupnika. Odbor za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku Članak 59. Odbor za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku daje prethodno mišljenje Županijskom domu o odluci na temelju koje oružane snage Republike Hrvatske mogu prijeći njezine granice ili djelovati preko njezinih granica. Raspravlja i kao matični Odbor predlaže mišljenje Županijskom domu o pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma a odnose se na: - obranu i zaštitu, državnu i javnu sigurnost, - vanjsku politiku i međunarodne odnose, - međuparlamentarnu suradnju s drugim državama i među­narodnim organizacijama u poslovima od zajedničkog interesa, - suradnju s predstavničkim tijelima drugih država, osobito s gornjim domovima, državnim tijelima koja djeluju na području vanjske politike i međunarodnih odnosa, osnivanjem zajedničkih tijela, skupina prijateljstva, poduzimanje zajedničkih akcija, usu­gla­šavanjem stajališta o pitanjima od zajedničkog interesa, razmje­nom iskustava, međusobnim razmjenama programa rada te dokumentacijskog i informativnog materijala i glasila, zajedničkim sastancima zastupnika i razmjenom izaslanstava, - usklađivanje pravnog sustava Republike Hrvatske s pravnim sustavom Europske unije, - programe pomoći i suradnje Europske unije, - izvršavanje prava i obveza Republike Hrvatske proizaših iz međunarodnih ugovora koji se odnose na Vijeće Europe, - izvješća stalnih i privremenih delegacija Sabora u među­parlamentarnim institucijama. Odbor raspravlja i druga pitanja nacionalne sigurnosti, te vanjske politike. Odbor ima predsjednika, potpredsjednika i 9 članova iz reda zastupnika. Odbor za gospodarstvo i financije Članak 60. Odbor za gospodarstvo i financije raspravlja i kao matični Odbor predlaže mišljenje Županijskom domu o pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma a odnose se na: - razvoj i obnovu, - gospodarstvo, - državni proračun i sustav financiranja javnih potreba, - prostorno uređenje i zaštitu okoliša, - poljodjelstvo, selo i seljaštvo, - pomorstvo, turizam, promet i veze, - ostala pitanja gospodarskih djelatnosti, gospodarske politike, obnove i razvoja, te financija. Odbor ima predsjednika, potpredsjednika i 9 članova iz reda zastupnika. Odbor za naobrazbu, znanost, kulturu i Šport Članak 61. Odbor za naobrazbu, znanost, kulturu i šport raspravlja i kao matični Odbor predlaže mišljenje Županijskom domu o pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma, a odnose se na: - predškolski odgoj, osnovnu, srednju, višu i visoku naobrazbu, - znanost, kulturu, šport i tehničku kulturu, - međunarodnu znanstvenu i tehničku suradnju, - zaštitu i korištenje spomenika kulture, povijesne građe i naslijeđa, arhiva i arhivske građe, spomen obilježavanja povijesnih događaja i osoba, - informatiku te druga pitanja naobrazbe, znanosti, kulture i športa. - pitanja iz likovne kulture ili djelatnosti, izdavaštva javnih medija i opće kulture. Odbor ima predsjednika, potpredsjednika i 9 članova iz reda zastupnika. Odbor za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata Članak 62. Odbor za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata raspravlja i kao matični Odbor predlaže mišljenje Županijskom domu o pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma, a odnose se na poslove utvrđivanja i praćenja djelatnosti i donošenja propisa kojima se štite prava hrvatskih branitelja Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Odbor ima predsjednika, potpredsjednika i 7 članova iz reda zastupnika. Mandatno-imunitetno povjerenstvo Članak 63. Mandatno-imunitetno povjerenstvo: - predlaže Županijskom domu odluku o prestanku ili mirovanju mandata zastupnika kada se ispune zakonom predviđeni uvjeti, - podnosi izvješće Županijskom domu o ispunjenu zakonskih uvjeta za početak zastupničkog mandata zamjenika zastupnika, - predlaže Županijskom domu donošenje odluke o imunitetu zastupnika, a kada Županijski dom ne zasjeda, odlučuje o imunitetu s tim da odluku mora naknadno potvrditi Županijski dom, - obavlja i druge poslove određene Poslovnikom. Odbor ima predsjednika, potpredsjednika i 5 članova. VI. ODNOS ŽUPANIJSKOG I ZASTUPNIČKOG DOMA Članak 64. Predsjednici Županijskog i Zastupničkog doma dogovaraju se o sazivanju sjednica jednog i drugog doma, utvrđivanju dnevnog reda, te se pravodobno izvješćuju o dopunama dnevnog reda tijekom sjednica, naročito radi zakona o kojima domovi ravnopravno odlučuju i u slučajevima u kojima Županijski dom daje prethodno mišljenje bez kojega Zastupnički dom ne može odlučivati. Članak 65. Predsjednik Zastupničkog doma omogućit će predstavniku Županijskog doma iznošenje, obrazloženje i zastupanje mišljenja, odnosno prethodnog mišljenja Županijskog doma na sjednici Zastupničkog doma. Ako mišljenje, odnosno prethodno mišljenje, Županijskog doma sadrži prijedlog za izmjenu i dopunu konačnog prijedloga zakona u obliku amandmana, omogućit će obrazlaganje i zastupanje amandmana predstavnicima Županijskog doma. Članak 66. Odbor za usuglašavanje Zastupničkog i Županijskog doma razmatra ostvarivanje Ustavom i poslovnicima domova uređenog odnosa Zastupničkog i Županijskog doma te predlaže domovima mjere i daje poticaje za unapređivanje njihova međusobnog odnosa. VII. AKTI ŽUPANIJSKOG DOMA 1. Opće odredbe Članak 67. Županijski dom na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom Republike Hrvatske i ovim Poslovnikom donosi odluke, deklaracije, rezolucije, povelje, pravilnik, poslovnik, preporuke i zaključke. Županijski dom može odlukom, poveljom, zahvalnicom ili drugim aktom domaćem ili stranom državljaninu ili organizaciji odati priznanje za njihov rad koji je od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku. Prijedlog priznanja Županijskog doma podnosi predsjednik Županijskog doma. Članak 68. Odluka se donosi kao akt uređivanja unutarnjeg ustrojstva, načina rada i odnosa u Županijskom domu. Odlukom, kao aktom provedbe prava Županijskog doma, odlučuje se o vraćanju zakona na ponovno odlučivanje Zastup­ničkom domu, o raspuštanju Županijskog doma, o izboru, odnosno imenovanju, razrješenju i opozivu, o imenovanju u određena tijela te obavljanju drugih Ustavom Republike Hrvatske i zakonom određenih prava. Članak 69. Akti, kojima se uređuje unutarnje ustrojstvo, način rada i odnosi u Županijskom domu ili provode druga opća ovlaštenja donose se u obliku odluke, poslovnika ili pravilnika. Članak 70. Deklaracijom se izražava opće stajalište Županijskog doma o pitanjima unutarnje ili vanjske politike te o drugim bitnim pitanjima važnim za državu. Članak 71. Rezolucijom Županijski dom ukazuje na stanje i probleme u određenom području i na mjere koje bi trebalo provoditi u tom području. Preporukom se ukazuje na podnesene predstavke i pritužbe o nepravilnostima u radu tijela koja imaju javne ovlasti ili javni utjecaj s prijedlogom za njihovo razrješenje. Članak 72. Zaključkom Županijski dom utvrđuje mišljenje i prethodno mišljenje o zakonima ili o drugim aktima koje donosi ili o kojima raspravlja Zastupnički dom. Mišljenje i prethodno mišljenje sadrži izjašnjenje Županijskog doma o svim ili pojedinim elementima zakona ili drugog akta. Ono može sadržavati pravno oblikovane prijedloge izmjena i dopuna zakona ili drugog akta u obliku amandmana, a može se dati i kao opće stajalište. Županijski dom može zaključke donositi i u drugim slučajevima utvrđenim ovim Poslovnikom. Članak 73. Svako radno tijelo Županijskog doma može, u okviru svoga djelokruga, donositi zaključke o svom radu i o radu stručne službe u Županijskom domu i Hrvatskoga sabora. Matično radno tijelo zaključkom predlaže Županijskom domu prijedlog mišljenja, odnosno prethodnog mišljenja o zakonima o kojima Županijski dom daje prethodno mišljenje ili o kojima je Županijski dom odlučio dati mišljenje Zastupničkom domu u postupku donošenja zakona te o drugim pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma. Članak 74. Akte Županijskog doma potpisuje predsjednik Županijskog doma. Zaključke radnih tijela Županijskog doma potpisuje predsjednik tijela koje je donijelo zaključke. Članak 75. Na izvornike akata koje je donio Županijski dom stavlja se pečat Hrvatskoga sabora. O izradi izvornika akata Županijskog doma, o stavljanju pečata na izvornike tih akata, o čuvanju izvornika i njihovoj evidenciji brine se tajnik Županijskog doma. Članak 76. Odluke o raspuštanju Županijskog doma, te o izboru, odnosno imenovanju, razrješenju i opozivu dužnosnika, objavljuju se u »Narodnim novinama«. Zaključkom Županijskog doma može se odlučiti da se u »Narodnim novinama« objave i drugi akti. O objavljivanju akata Županijskog doma brine se tajnik Županijskog doma. Tajnik Hrvatskoga sabora na prijedlog tajnika Županijskog doma daje na osnovi izvornika akta Županijskog doma ispravke pogrešaka u objavljenom tekstu toga akta. 2. Predlaganje Zastupničkom domu raspisivanja referenduma Članak 77. Na prijedlog Časništva Županijskog doma, matičnoga radnog tijela ili najmanje petine zastupnika Županijski dom odlučuje o predlaganju raspisivanja referenduma Zastupničkom domu. U postupku utvrđivanja prijedloga iz prethodnog stavka primjenjuju se odredbe članka 80., 81. i 82. ovoga Poslovnika. 3. Rasprava i davanje mišljenja o pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma Članak 78. Na prijedlog Časništva Županijskog doma, matičnog odbora ili najmanje petine zastupnika Županijski dom odlučuje o kojem će od pitanja (zakonu ili drugom pitanju), u Ustavu Republike Hrvatske definiranom kao djelokrug Zastupničkog doma, raspravljati i dati o njemu mišljenje Zastupničkom domu, Vladi Republike Hrvatske, Predsjedniku Republike Hrvatske, nekom drugom tijelu ili javnosti. Članak 79. Županijski dom može raspravljati i davati mišljenje: - Zastupničkom domu u postupku donošenja zakona o kojima ne daje prethodno mišljenje ili o kojima ne odlučuje ravnopravno sa Zastupničkim domom, - o pravnim učincima zakona koji su u primjeni, - o državnom proračunu i sustavu financiranja javnih potreba, - kojim izražava stajalište Županijskog doma kao sudionika u utvrđivanju politike Sabora. - o strategiji nacionalne sigurnosti i strategiji obrane Republike Hrvatske, - o građanskom nadzoru nad oružanim snagama i službama sigurnosti Republike Hrvatske, - o radu Vlade i drugih nositelja javnih dužnosti, - o drugim pitanjima iz djelokruga Zastupničkog doma. Članak 80. Kada Županijski dom donese odluku iz članka 78. ovoga Poslovnika, prije rasprave na sjednici Županijskog doma, o dotičnom pitanju raspravljaju radna tijela u čijem je ono djelokrugu. Radna tijela izjašnjavaju se o svim ili pojedinim elementima pitanja, a mogu zauzeti i opće stajalište. Radna tijela koja su, uz matično, raspravljala o pitanju dostavljaju svoja mišljenja, primjedbe i prijedloge matičnom radnom tijelu, kako bi matično radno tijelo u raspravi moglo uzeti u obzir njihova mišljenja i stajališta. Članak 81. Kada raspravi pitanje, matično radno tijelo podnosi prijedlog mišljenja Županijskom domu. Izvješća radnih tijela i mišljenje matičnog radnog tijela upu­ćuju se predsjedniku Županijskog doma, koji ih dostavlja pred­sjednicima radnih tijela i svim zastupnicima. Članak 82. Ako Županijski dom odlučujući o pitanju iz članka 78. ovoga Poslovnika ne prihvati prijedlog mišljenja matičnog radnog tijela ili ako matično radno tijelo ne utvrdi prijedlog, Županijski dom će izabrati privremeno povjerenstvo koje će, na temelju rasprave na sjednici Županijskog doma, pripremiti prijedlog mišljenja o kojemu će Županijski dom odlučiti glasovanjem. Članak 83. Kada Županijski dom daje Zastupničkom domu mišljenje o zakonu iz članka 79. stavak 1. podstavak 1. Poslovnika ili o Državnom proračunu, ono može sadržavati opća stajališta i primjedbe, ali i izmjene i dopune u obliku amndmana. Članak 84. O amandmanima, koji mogu biti u prijedlogu mišljenja matičnoga radnog tijela, u izvješćima drugih radnih tijela, klubova ili zastupnika, glasuje se pojedinačno. Amandmani koje Županijski dom prihvati potrebnom veći­nom, postaju sastavni dio prijedloga mišljenja, o kojem se onda glasuje kao o cjelini. Članak 85. Ovakvo utvrđeno mišljenje dostavlja se Zastupničkom domu kao i ime zastupnika koji će ga na sjednici Zastupničkog doma obrazlagati i zastupati. Kada mišljenje sadrži izmjene i dopune u obliku amandmana, pojedine amandmane mogu obrazlagati u Zastupničkom domu podnositelji amandmana iz Županijskog doma, s time da to mora biti navedeno u tekstu mišljenja koje se dostavlja Zastupničkom domu. 4. Ravnopravno odlučivanje sa Zastupničkim domom (članak 81. i 83. Ustava Republike Hrvatske). Članak 86. Županijski dom ravnopravno odlučuje sa Zastupničkim domom u postupku donošenja zakona kojima se razrađuju: 1. Ustavom utvrđene slobode i prava čovjeka i građanina (glava III. Ustava Republike Hrvatske), 2. izborni sustav, 3. ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela, 4. ustrojstvo i djelokrug državne uprave, 5. ustrojstvo, djelokrug i financiranje jedinica lokalne i pod­ručne (regionalne) samouprave. Članak 87. Županijski dom o ovim zakonima odlučuje po postupku propisanom za Zastupnički dom. 5. Postupak izglasavanja teksta zakona Članak 88. Postupak izglasavanja teksta zakona počinje dostavom prijedloga zakona iz članka 86. ovog Poslovnika predsjedniku Županijskog doma. Članak 89. Predsjednik Županijskog doma upućuje primljeni prijedlog zakona predsjednicima svih radnih tijela, svim zastupnicima i predsjedniku Vlade, kada Vlada nije predlagatelj. Članak 90. Radna tijela podnose svoja izvješća Županijskom domu s mišljenjima, primjedbama i prijedlozima iznesenima u tijeku razmatranja prijedloga zakona. Podnesena izvješća predsjednik Županijskog doma upućuje predlagatelju zakona i zastupnicima. Prvo ČItanje zakona Članak 9l. Prvo čitanje zakona je prvi dio u postupku izglasavanja zakona iz članka 86. Poslovnika koji se provodi na sjednici Županijskog doma. Prvo čitanje zakona obuhvaća uvodno izlaganje predlagatelja, opću raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja uključuje i raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o stajalištima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog te donošenje zaključka o potrebi izglasavanja zakona. Članak 92. Predlagatelj zakona, odnosno predstavnici koje on odredi osim usmenog izlaganja na početku rasprave imaju pravo dati objašnjenja, iznijeti mišljenje i izjasniti se o primjedbama i prijedlozima na kraju rasprave. Članak 93. Ako zastupnici ocijene da nije potrebno izglasati zakon, prijedlog zakona odbit će se zaključkom koji mora biti obrazložen i dostavljen predlagatelju. Po završenoj se raspravi zaključkom, kojim se prihvaća izglasavanje zakona, utvrđuju stajališta, prijedlozi i mišljenja u vezi s prijedlogom zakona i upućuju se predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona. Drugo Čitanje zakona Članak 94. Drugo čitanje zakona je drugi dio u postupku izglasavanja zakona iz članka 86. Poslovnika koji se provodi na sjednici Županijskog doma. Drugo čitanje zakona obuhvaća raspravu o konačnom prijelogu zakona, stajalištima radnih tijela, raspravu o podnesenim amandmanima, odlučivanje o amandmanima i izglasavanje teksta zakona. Članak 95. U tijeku rasprave o konačnom prijedlogu zakona raspravlja se o prijedlogu po dijelovima, glavama, odnosno odjeljcima, člancima te o podnesenim amandmanima. Nakon rasprave iz stavka 1. ovoga članka odlučuje se o podnesenim amandmanima. Predlagatelj zakona očituje se o svakom pojedinom amandmanu, a na očitovanje predlagatelja može se osvrnuti samo podnositelj amandmana. Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, zaključuje se rasprava i odlučuje o izglasavanju zakona, zajedno sa, od predlagatelja prihvaćenim i izglasanim amandmanima. Izglasavanje teksta zakona po hitnom postupku Članak 96. U hitnom postupku objedinjuje se prvo i drugo čitanje zakona. Ovaj se postupak primjenjuje kada je predlagatelj dostavio konačni prijedlog zakona uz prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku. 6. Postupak usuglašavanja teksta zakona Članak 97. Postupak usuglašavanja teksta zakona počinje nakon što je zakon izglasan u oba doma po istovjetnoj proceduri ali s različitim tekstom i mora biti dovršen u roku od petnaest dana od dana donošenja zakona u Zastupničkom domu. Članak 98. Postupak usuglašavanja provodi Odbor za usuglašavanje, koji čine pet zastupnika Županijskog doma i pet zastupnika Zastupničkog doma. U Odbor za usuglašavanje iz Županijskog doma biraju se članovi iz Odbora za Ustav i Poslovnik, Odbora za zakonodavstvo, Odbora za unutarnju politiku, lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, Odbora za gospodarstvo i financije i član kojeg imenuje predsjednik Županijskog doma iz redova zastupnika na temelju njegove vezanosti uz pitanja koja regulira usuglašavani zakon. Odbor za usuglašavanje daje mišljenje domovima Sabora o kojim točkama dnevnog reda Županijski i Zastupnički dom ravnopravno odlučuju. Odbor dostavlja mišljenje predsjedniku doma prije utvrđivanja dnevnog reda na sjednici doma. U radu Odbora mogu sudjelovati: predstavnik predlagatelja, predsjednici radnih tijela u čijem djelokrugu je predloženi zakon, predstavnici Vlade ako Vlada nije predlagatelj zakona, stručni i javni djelatnici, svi bez prava odlučivanja. Članak 99. Predsjednici domova Sabora međusobno se izvješćuju o tekstu u kojem je zakon izglasan. U slučaju kada utvrde da zakon nije izglasan u istovjetnom tekstu odmah izvješćuju Odbor za usugla­šavanje. Predsjednik Odbora dužan je u roku od dvadeset četiri sata od izglasavanja zakona sazvati sjednicu Odbora za usuglašavanje. Ukoliko predsjednik Odbora ne sazove Odbor u roku iz stavka 2. ovoga članka sjednicu će sazvati potpredsjednik Odbora koji je biran iz reda članova Odbora za Ustav i Poslovnik Županijskog doma. Odbor će u roku od sedamdeset dva sata od izglasavanja zakona dostaviti izvješća domovima Hrvatskoga sabora. Članak 100. Odbor je utvrdio tekst o kojem je provedeno usuglašavanje ako je za njega glasovala većina članova iz reda zastupnika svakoga doma. Ako Odbor postigne suglasnost o istovjetnom tekstu na način da je on različit od teksta izglasanog u domovima, nužno je da takav tekst na svojim sjednicama potvrde Zastupnički i Županijskom domu u roku navedenom u članku 97. Poslovnika. Ako odluka domova bude takva da tekstovi ostanu različiti, donesen je zakon u tekstu u kojem je izglasan u Zastupničkom domu. 7. Davanje Zastupničkom domu prethodnog mišljenja u postupku donošenja i promjene Ustava, Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske te u slučajevima iz članka 7. stavak 2. i članka 8. Ustava Republike Hrvatske Članak 101. Županijski dom daje prethodno mišljenje Zastupničkom domu u postupku donošenja Ustava na način da odlučuje o pitanju hoće li pristupiti određenoj promjeni Ustava te daje prethodno mišljenje na utvrđeni prijedlog promjene Ustava. Županijski dom daje prethodno mišljenje Zastupničkom domu u postupku donošenja Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Prijedlog prethodnog mišljenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka Županijskom domu predlaže Odbor za Ustav i Poslovnik a Županijski dom o njemu odlučuje glasovanjem. Članak 102. Prijedlog prethodnog mišljenja o odluci na temelju koje oružane snage Republike Hrvatske mogu prijeći njene granice ili djelovati preko njenih granica (članak 7. stavak 2. Ustava) Županijskom domu predlaže Odbor za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku. Članak 103. Prijedlog prethodnog mišljenja o odluci kojom se mijenjaju granice Republike Hrvatske (članak 8. Ustava) Županijskom domu predlaže Odbor za Ustav i Poslovnik. Članak 104. Nakon rasprave Županijski dom se glasovanjem izjašnjava o prijedlogu koje je podnijelo matično radno tijelo. Članak 105. Zastupnički dom ne može odlučivati o pitanjima iz članaka 101., 102. i 103. ovoga Poslovnika ako ne dobije prethodno miš­ljenje Županijskog doma do okončanja rasprave. 8. Postupak predlaganja zakona Zastupničkom domu Članak 106. Županijski dom ima pravo predlagati zakone Zastupničkom domu. Pravo pokretanja postupka u Županijskom domu kojim će se utvrditi prijedlog zakona iz stavka 1. ovoga članka ima zastupnik u Županijskom domu, radno tijelo i klub zastupnika. Postupak utvrđivanja prijedloga zakona pokreće se dostavom teksta nacrta prijedloga zakona predsjedniku Županijskog doma. Predlagatelj zakona obvezan je obavijestiti predsjednika Žu­panijskog doma tko će u tijelima i Županijskom domu davati potrebna obrazloženja o podnesenom nacrtu prijedloga zakona. Članak 107. Predsjednik Županijskog doma upućuje primljeni nacrt prijedloga zakona predsjednicima radnih tijela i svim zastupnicima. Ako dva ili više predlagatelja podnesu posebne nacrte prijed­loga zakona kojima se uređuje isto područje, predsjednik Županijskog doma će te nacrte uputiti u postupak u skladu sa stav­kom 1. ovoga članka, a može pozvati predlagatelje da ih objedine u jedan nacrt. U slučaju da se ne postigne dogovor, predsjednik Županijskog doma će unijeti posebne nacrte prijedloga zakona u prijedlog dnevnog reda sjednice Županijskog doma. Članak 108. Prije rasprave o nacrtu prijedloga zakona na sjednici Županijskog doma o primljenom prijedlogu raspravlja matično radno tijelo u čijem su djelokrugu rada pitanja koja se predlažu urediti zakonom, te Odbor za zakonodavstvo. Radno tijelo nakon rasprave o nacrtu prijedloga zakona upu­ćuje izvješće predsjedniku Županijskog doma, koji ga dostavlja predlagatelju i svim zastupnicima. Izvješće radnog tijela i mišljenje matičnoga radnog tijela sadrži ocjenu je li potrebno utvrditi prijedlog zakona, kao i stajališta, prijedloge i mišljenja u odnosu na zakonom predloženo rješenje. Članak 109. Županijski dom nakon provedene rasprave utvrđuje prijedlog zakona koji će podnijeti Zastupničkom domu, određuje svoga predstavnika koji će u tijelima i Zastupničkom domu davati potrebna obrazloženja o podnesenom prijedlogu zakona. Ako Županijski dom ocijeni da nije potrebno utvrditi prijed­log zakona, nacrt prijedloga zakona odbit će zaključkom. Ako je prijedlog zakona, kojeg je predlagatelj zastupnik u Županijskom domu, u prvom čitanju u Zastupničkom domu pri­hvaćen na temelju prijedloga i mišljenja utvrđenih zaključkom Zastupničkog doma, nacrt konačnog prijedloga zakona utvrdit će Odbor za zakonodavstvo Županijskog doma.

  1. a)Postupak donošenja odluke o vraćanju zakona Zastupničkom domu na ponovno odlučivanje Članak 110. Predsjednik Zastupničkog doma najkasnije jedan dan nakon izglasavanja zakona u Zastupničkom domu dostavit će izglasani zakon predsjedniku Županijskog doma. Kada je u Zastupničkom domu konačni prijedlog zakona izglasan u tekstu kako ga je predložio predlagatelj, ili kada je usvo­jenim amandmanima izmijenjen, predsjednik Zastupničkog doma treba odmah dostaviti predsjedniku Županijskog doma obavijest o izglasanom zakonu i navesti izmjene u odnosu na tekst konačnog prijedloga zakona. Predsjednik Županijskog doma odmah dostavlja zakon, odnosno obavijest svim zastupnicima Županijskog doma a prvenstveno predsjedniku i članovima Odbora za unutarnju politiku, lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Članak 111. Ako drži da su zakonom koji je donio Zastupnički dom povrijeđena prava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim zakona o kojima Županijski dom ravnopravno odlučuje sa Zastupničkim domom, Županijski dom može u roku od osam dana od dana izglasavanja u Zastupničkom domu, uz obrazloženo mišljenje, vratiti zakon na ponovno odlučivanje Zastupničkom domu. Prijedlog odluke o vraćanju zakona Zastupničkom domu na ponovno odlučivanje može podnijeti predsjednik Županijskog doma, radno tijelo Županijskog doma ili najmanje petina zastupnika Županijskog doma. Prijedlog odluke o vraćanju zakona Zastupničkom domu na ponovno odlučivanje sadrži obrazloženo mišljenje u kojem se navode razlozi zbog kojih se predlaže vraćanje zakona na ponovno odlučivanje. Prijedlog odluke s obrazloženim mišljenjem podnosi se pred­sjedniku Županijskog doma. Članak 112. Primljeni prijedlog odluke predsjednik Županijskog doma dostavlja odmah predsjednicima radnih tijela i zastupnicima te hit­no saziva sjednicu Županijskog doma u roku koji će omogućiti dono­šenje odluke o vraćanju zakona na ponovno odlučivanje Zastupničkom domu. Članak 113. Kada prijedlog odluke podnese petina zastupnika Županijskog doma ili radno tijelo u čijem djelokrugu nisu pitanja koja se zakonom uređuju, predsjednik Županijskog doma će prije odlučivanja na sjednici zatražiti pisano mišljenje matičnoga radnog tijela. Članak 114. Nakon provedene rasprave na sjednici Županijskog doma odlu­čuje se o donošenju odluke o vraćanju zakona na ponovno odlu­čivanje Zastupničkom domu. Odluku o vraćanju zakona na ponovno odlučivanje Zastup­ničkom domu Županijski dom donosi većinom glasova svih zas­tupnika, a o slučajevima kad se radi o organskim zakonima odlu­čuje se dvotrećinskom većinom.
  2. b)Postupak donošenja ostalih odluka Članak 115. Postupak donošenja odluke o raspuštanju Županijskog doma te o izboru, odnosno imenovanju, razrješenju i opozivu pokreće se prijedlogom odluke koja se podnosi predsjedniku Županijskog doma. Prijedlog odluke o raspuštanju Županijskog doma može podnijeti radno tijelo Županijskog doma ili najmanje trećina zastupnika Županijskog doma. Prijedlog odluke o izboru, odnosno imenovanju, razrješenju i opozivu može podnijeti Odbor za pravosuđe, izbor, imenovanja i upravne poslove ili najmanje sedam zastupnika ako ovim Poslovnikom nije drugačije određeno. Članak 116. Prijedlog odluke sadrži rješenja koja su formulirana u obliku pravnih odredaba. Članak 117. Primljene prijedloge odluka predsjednik Županijskog doma dostavlja predsjednicima radnih tijela i svim zastupnicima. 9. Amandmani Članak 118. Kada Županijski dom odlučuje o zakonima ravnopravno sa Zastupničkim domom ili kada utvrđuje prijedlog zakona koji će podnijeti Zastupničkom domu, kada daje mišljenje ili prethodno mišljenje Zastupničkom domu te donosi poslovnik Županijskog doma, zastupnik, radno tijelo ili klubovi zastupnika mogu podnijeti prijedlog za izmjenu ili dopunu navedenih akata u obliku amandmana. Amandman mora biti obrazložen i takve naravi da se sa sigurnošću može utvrditi koji dio predloženog teksta treba izmijeniti ili dopuniti. Članak 119. Amandmani se upućuju pisano predsjedniku Doma najkasnije prije početka rasprave u Županijskom domu o aktu na koji se amandman podnosi. Iznimno, ako se većina nazočnih zastupnika s tim složi, zastupnik može podnijeti amandman i na sjednici u tijeku rasprave. Predlagatelj akta ima pravo podnositi amandmane do zaklju­čenja rasprave. Predsjednik Županijskog doma dostavlja amandmane predlagatelju akta i svim zastupnicima. Članak 120. O podnesenim amandmanima, odlučuje se nakon rasprave, prema redoslijedu članaka, odnosno dijelu teksta na koji se odnose. U postupku izglasavanja teksta zakona o kojima Županijski dom ravnopravno odlučuje, predlagatelj se očituje o svakom pojedinom amandmanu, a na očitovanja predlagatelja može se osvrnuti samo podnositelj amandmana koje predlagatelj ne prihvati. Ako je na jedan članak, odnosno dio teksta podneseno više amandmana, najprije se glasuje o amandmanima koji najviše odstupaju od predloženog rješenja, i prema tom kriteriju dalje o ostalim amandmanima. Amandman koji prihvati predlagatelj postaje sastavni dio zakona kao i amandman koji predlagatelj ne prihvati ali ga Županijski dom izglasa. Članak 121. Kada se utvrđuje konačni prijedlog zakona koji će Županijski dom podnijeti Zastupničkom domu, kod davanja mišljenja ili prethodnog mišljenja, o amandmanima se izjašnjava matično radno tijelo. Amandmani koje predlagatelj prihvati ili Županijski dom izglasa postaju sastavnim dijelom prijedloga zakona, mišljenja, pret­hodnog mišljenja ili Poslovnika Županijskog doma. VIII. ZASTUPNIČKA PITANJA Pisana zastupniČka pitanja Vladi Članak 122. Zastupnici mogu postavljati zastupnička pitanja Vladi i pojedinim ministrima o stanju u područjima za koja su odgovorni, te o izvršavanju zakona i drugih akata. Zastupnička pitanja mogu se postavljati pisano putem pred­sjednika Županijskog doma, a zastupnik je dužan navesti kome upućuje pitanje. Članak 123. Predsjednik Vlade ili ministar kome je upućeno pitanje, dužan je odgovoriti na postavljeno pitanje u roku od 30 dana od dana kada je pitanje dostavljeno Vladi, odnosno pojedinom ministru kome je upućeno. Ako Vlada, odnosno ministar ne može dati odgovor u roku iz stavka 1. ovoga članka dužni su, putem predsjednika Županijskog doma, obavijestiti zastupnika i navesti razloge zbog kojih nisu u mogućnosti odgovoriti u predviđenom roku na zastupničko pitanje. Članak 124. Pitanja koja zastupnici postavljaju Vladi, odnosno ministarstvu, kao i odgovori na ta pitanja, moraju biti jasni, precizni i kratki, a mogu ukazati na prijedlog mogućih mjera koje se odnose na postavljeno pitanje. Članak 125. Zastupničko pitanje mora biti postavljeno u skladu s odredbama ovoga Poslovnika. Ako smatra da postavljeno pitanje nije u skladu s odredbama Poslovnika, predsjednik Županijskog doma će upozoriti zastupnika na to i pozvati ga da svoje pitanje uskladi s tim odredbama. Ako zastupnik ne uskladi svoje pitanje s odredbama ovoga Poslovnika, predsjednik Županijskog doma neće to pitanje uputiti Vladi, odnosno ministru i o tome će obavijestiti zastupnika. Članak 126. Vlada, odnosno ministar dostavlja pisani odgovor zastupniku na zastupničko pitanje putem predsjednika Županijskog doma. Predsjednik Županijskog doma dostavlja odgovor zastupniku, a na prvoj idućoj sjednici Županijskog doma, na čijem je dnevnom redu davanje odgovora na postavljena pitanja, obavještava i Županijski dom o postavljenom pitanju i o dobivenom odgovoru. Članak 127. Predsjednik Vlade i potpredsjednik, odnosno ministar kojemu je postavljeno zastupničko pitanje, može odbiti odgovor na pos­tav­ljeno pitanje, ako se to pitanje ne odnosi na njihov rad ili na poslove iz njihove nadležnosti. Članak 128. Ako Vlada ili ministar ne odgovore na zastupničko pitanje prema članku 123. ovoga Poslovnika, a rok za odgovor nije produžen, predsjednik Županijskog doma će o tome obavijestiti pred­sjednika Vlade i zahtijevati da se u roku od osam dana dostavi odgovor. Članak 129. Nakon primljenog odgovora zastupnik može pisano postaviti dopunsko pitanje. Usmena zastupniČka pitanja Vladi Članak 130. Usmena pitanja Vladi zastupnici postavljaju na početku svake redovite sjednice Županijskog doma, prije prelaska na prvu točku dnevnog reda i u pravilu traju do dva sata. Pitanja moraju biti kratka i jasno formulirana i u pravilu takva da se na njih može odgovoriti odmah i bez pripreme. Zastupnik ima pravo postaviti jedno pitanje. Nakon dobivenog odgovora zastupnik može iznijeti mišljenje o odgovoru i postaviti dopunsko pitanje. Postavljanje usmenog pitanja ne može trajati duže od dvije minute. Redoslijed za postavljanje pitanja određuje se prema redoslijedu upisa u knjigu nazočnih zastupnika na sjednici i upisom napomene da želi postaviti zastupničko pitanje. Na pitanja upućena Vladi odgovara predsjednik Vlade, potpredsjednik, odnosno ministar. Na pitanja upućena pojedinom ministru odgovara sam ministar. Odgovor u pravilu traje dvije minute a iznimno četiri minute. Predsjednik Vlade je dužan osigurati nazočnost najmanje polovine članova Vlade na sjednici Županijskog doma u vrijeme određeno za postavljanje usmenih zastupničkih pitanja Vladi. Ako je odgovor povjerljive naravi član Vlade može odgovoriti zastupniku na zatvorenoj sjednici radnog tijela u čijem je djelokrugu to pitanje ili na drugi prikladan način. IX. RED NA SJEDNICI 1. Sazivanje sjednice Članak 131. Županijski dom zasjeda redovito dva puta godišnje: prvi put između 15. siječnja i 15. srpnja, a drugi put između 15. rujna i 15. prosinca. Izvan rokova iz stavka 1. ovoga članka Županijski dom može zasjedati i izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili većine zastupnika u Županijskom domu. Predsjednik Županijskog doma može, uz prethodno pribav­ljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, sa­zva­ti Županijski dom na izvanredno zasjedanje. Kada ovlašteni predlagatelj iz stavka 2. ovoga članka podnese zahtjev za izvanredno zasjedanje Županijskog doma, dužan je predsjedniku Županijskog doma navesti razloge zbog kojih traži izvanredno zasjedanje. Na zahtjev ovlaštenog predlagatelja iz stavka 2. ovoga članka predsjednik Županijskog doma dužan je sazvati sjednicu Županijskog doma u roku od osam dana od dana kad primi zahtjev. Članak 132. Sjednicu Županijskog doma saziva predsjednik Županijskog doma. Na početku svakog redovitog zasjedanja Županijskog doma izvodi se himna Republike Hrvatske: »Lijepa naša domovino«. Članak 133. Kada Županijski dom redovito zasjeda, sjednice Županijskog doma održavaju se jednom mjesečno, a ako je to potrebno i češće. Za redovite sjednice dostavlja se zastupnicima prijedlog dnevnog reda s dokumentima o kojima će se voditi rasprava osam dana prije održavanja sjednice. Iznimno, predsjednik Županijskog doma može, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, sjednicu sazvati i u kraćem roku, a dnevni red za tu sjednicu može predložiti i na samoj sjednici. Predsjednik Županijskog doma dužan je, kad to na pisani način zatraži dvije petine ukupnog broja zastupnika, sazvati sjednicu Županijskog doma u roku od osam dana od dana kad primi zahtjev. Članak 134. Sukladno odredbama članka 131. ovoga Poslovnika predsjednik Županijskog doma postupit će i kod sazivanja izvanredne sjednice Županijskog doma. Članak 135. Sjednice Županijskog doma traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red, a redni se broj sjednice određuje zajednički za sjednice koje se održavaju u redovitom i izvanrednom zasjedanju, tijekom jednog saziva Županijskog doma, bez obzira koliko dana one traju. U slučaju prekida sjednice u pravilu se nastavlja ista sjednica ako prekid nije trajao dulje od deset dana. Članak 136. Kada je ovim Poslovnikom određeno da se pojedini prijedlog podnosi u određenom roku, a rok je vezan za dostavu materijala zastupnicima, dan ulaganja u pretinac zastupnika smatra se danom dostave. 2. Dnevi red Članak 137. Dnevni red sjednice Županijskog doma predlaže predsjednik Županijskog doma. Ako je dnevni red sjednice predložen na pisani način uz poziv za sjednicu, predsjednik Županijskog doma na samoj sjednici može mijenjati prijedlog dnevnog reda, na način što će iz pisano predloženoga dnevnog reda izostaviti pojedine teme, ili dopuniti dnevni red novim temama. Tako dopunjen i izmijenjen dnevni red dostavlja se zastupnicima u obliku konačnog prijedloga dnevnog reda. U prijedlog dnevnog reda, koji se šalje uz poziv za sjednicu, predsjednik Županijskog doma unosi sve predmete koji su na način predviđen ovim Poslovnikom upućeni u postupak vodeći računa o rokovima predviđenim ovim Poslovnikom, Ustavom i zakonom za razmatranje pojedinih pitanja na sjednici domova Sabora. Predmete koji su na način predviđen ovim Poslovnikom upućeni u postupak, a Ustavom, Poslovnikom ili zakonom nije određen rok za njihovo razmatranje, predsjednik Županijskog doma unijet će u pisani prijedlog dnevnog reda sukladno ovom Poslovniku u roku od 30 dana kada se radi o pitanjima iz djelokruga Županijskog doma. Na predloženi dnevni red koji je upućen uz poziv za sjednicu, zastupnik, klub zastupnika ili drugi predlagatelj može podnijeti pisani prigovor najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Županijskog doma. Pisani prigovor može se podnijeti ako predsjednik Županijskog doma nije uvrstio u prijedlog dnevnog reda teme koje su upućene u postupak na način propisan ovim Poslovnikom, a istekli su rokovi iz stavka 2. i 3. ovoga članka. Ako nitko od predviđenih u stavku 4. ne podnese prigovor u pisanom obliku na prijedlog dnevnog reda najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice, smatra se da je predloženi dnevni red utvrđen. Na sjednici Županijskog doma može se dati prigovor samo za točke koje nije sadržavao prijedlog dnevnog reda upućen uz poziv za sjednicu ili koje su bile sadržane u pisanom prijedlogu dnevnog reda a izostavljene su u konačnom prijedlogu dnevnog reda. O podnesenim prigovorima na izmjene dnevnog reda odlučuje se na sjednici bez rasprave. Članak 138. Na prijedlog najmanje sedam zastupnika Županijski dom može odlučiti da se za pojedine radnje skrate rokovi predviđeni ovim Poslovnikom. Članak 139. Dnevni red sjednice Županijskog doma utvrđuje se, u pravilu, na početku sjednice. Ako sjednica Županijskog doma traje duže od jednog dana, predsjednik Županijskog doma može naknadno predložiti da se dnevni red dopuni novim predmetima. Ako u prijedlog dnevnog reda nije unesen predmet koji je predložio ovlašteni predlagatelj na način predviđen ovim Poslovnikom a predlagatelj ostane pri svome prijedlogu, o prijedlogu se odlučuje bez rasprave. Predsjednik Županijskog doma dužan je unijeti u prijedlog dnevnog reda svaki predmet kad to traži, tijekom sjednice, na pisani način većina nazočnih zastupnika. Na sjednici se Županijskog doma ne može predlagati dopuna dnevnog reda osim u slučajevima iz stavka 2. i 4 . ovoga članka. Članak 140. Prilikom utvrđivanja dnevnog reda najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu da se pojedini predmet izostavi, zatim da se dnevni red dopuni pojedinim predmetom, a nakon toga se odlučuje o dnevnom redu u cjelini. Nakon što je dnevni red utvrđen, prema odredbama ovoga Poslovnika, predsjednik Županijskog doma ga objavljuje time da tijekom sjednice predsjednik, i kada to traži većina nazočnih zastupnika, može promijeniti redoslijed rasprave o pojedinom predmetu utvrđenog dnevnog reda. 3. Predsjedanje i tijek sjednice Članak 141. Sjednici Županijskog doma predsjeda predsjednik Županijskog doma, a kada je on odsutan ili spriječen na dan kad je sjednica sazvana ili u njezinu tijeku, sjednici predsjeda po njegovoj ovlasti jedan od potpredsjednika Županijskog doma. Ukoliko predsjednik Županijskog doma nije odredio tko u njegovoj odsutnosti predsjeda sjednici, sjednici predsjeda potpred­sjednik iz reda stranke koja ima većinu u Županijskom domu. Članak 142. Nakon otvaranja sjednice, predsjednik Županijskog doma daje potrebna objašnjenja u svezi s radom sjednice i obavještenja o drugim prethodnim pitanjima. Predsjednik Županijskog doma obavještava zastupnike o broju nazočnih zastupnika sjednici, te o tome koji su ga zastupnici obavijestili da su spriječeni prisustvovati sjednici. Članak 143. Poslije utvrđivanja dnevnog reda prelazi se na raspravu o pojedinim temama, i to redom koji je utvrđen u prihvaćenom dnevnom redu. Rasprava o pojedinim temama iz utvrđenoga dnevnog reda vodi se bez obzira na broj nazočnih zastupnika. U raspravi o temama utvrđenim dnevnim redom svoja staja­lišta mogu iznijeti i predstavnici klubova zastupnika, a u redoslijedu govornika imaju prednost. Zastupnik koji se prijavio za govor i nije bio nazočan u dvorani kad je pozvan gubi pravo govoriti o predmetu iz dnevnoga reda za koji se prijavio. Bez obzira je li nazočan dovoljan broj zastupnika za pravovaljano odlučivanje, predsjednik Županijskog doma može odlučiti da se najprije provede rasprava o dijelu ili svim predmetima utvrđenoga dnevnog reda, te da se nakon provedene rasprave pristupi odlučivanju. U ovom slučaju obvezatno se utvrđuje dan i sat kada će se odlučivati. U slučajevima iz prethodnog stavka zastupnici prije glasovanja mogu zatražiti riječ i govoriti najdulje do jedne minute. Članak 144. Na sjednici se o svakom predmetu iz utvrđenoga dnevnog reda najprije raspravlja, a zatim odlučuje, osim ako je ovim Poslovnikom određeno da se odlučuje bez rasprave. Članak 145. U radu sjednice, kao gosti, mogu prisustvovati svi oni koje je pozvao predsjednik Županijskog doma. Na sjednici može održati govor i strani državnik kao gost, na poziv predsjednika Županijskog doma. Članak 146. Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego zatraži i dobije riječ od predsjedatelja Županijskog doma. Prijave za govor primaju se čim se otvori rasprava i mogu se prijavljivati najkasnije do jedan sat nakon početka rasprave. U raspravi se govori, u pravilu, s govornice. S mjesta se može govoriti samo ako to dozvoljavaju tehnički uvjeti da govornika svi čuju i da njegove riječi mogu biti zabilježene. Govornika može opomenuti na red ili prekinuti u govoru samo predsjedatelj Županijskog doma. Predsjedatelj Županijskog doma brine se da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru. Članak 147. Predsjedatelj Županijskog doma daje zastupnicima riječ po redoslijedu kojim su se prijavili. Zastupniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika ili o povredi utvrđenoga dnevnog reda predsjedatelj daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor toga zastupnika ne može trajati dulje od tri minute. Predsjedatelj je dužan poslije iznesenog prigovora dati objašnjenje o povredi Poslovnika, odnosno utvrđenoga dnevnog reda. Ako zastupnik nije zadovoljan danim objašnjenjem, o tom se odlučuje na sjednici bez rasprave. Ako zastupnik zatraži riječ da bi ispravio navod za koji drži da je netočno izložen i koji bi bio povod nesporazuma ili koji zahtijeva objašnjenje, predsjedatelj će mu dati riječ čim završi govor onoga koji je to izazvao. Zastupnik se u svom govoru mora ograničiti na ispravak, odnosno na objašnjenje, a njegov govor ne može trajati dulje od dvije minute. Članak 148. Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se raspravlja i prema utvrđenom dnevnom redu. Ako se govornik udalji od predmeta dnevnog reda, predsjedatelj će ga opomenuti da se drži dnevnog reda. Ako se govornik i poslije drugog poziva ne drži teme dnevnog reda, predsjednik Doma će mu oduzeti riječ. Članak 149. Na sjednici se može odlučiti da govornik o istoj temi može govoriti samo jedanput, a može se i odrediti vrijeme trajanja govora. Zastupnik u raspravi, u pravilu, može govoriti najduže 10 minuta, a predstavnik Kluba zastupnika 15 minuta. Iznimno, zbog važnosti teme Županijski dom može odlučiti da pojedini zastupnik može govoriti i duže. Nakon što završe svoj govor svi zastupnici koji su se prijavili za govor u skladu sa člankom 146. stavkom 2. ovoga Poslovnika, mogu ponovno zatražiti riječi, i tada mogu govoriti još najviše 3 minute, neovisno o tome jesu li ranije govorili o toj temi. Iznimno, Časništvo Županijskog doma, uz suglasnost svih pred­sjednika klubova zastupnika, može odlučiti da rasprava o pojedinoj temi dnevnog reda može trajati točno određeno vrijeme, u okviru kojega predlagatelj može govoriti najduže 20 minuta, a predstavnici klubova zastupnika, predstavnik matičnog radnog tijela i predstavnik Odbora za zakonodavstvo, najduže 15 minuta, te predstavnici ostalih radnih tijela najduže 10 minuta. Ostalo vrije­me raspoređuje se političkim strankama razmjerno posto­jećemu stranačkom sastavu Županijskog doma, s tim da nezavisni zastupnik može govoriti najduže 5 minuta. Odluku o vremenu rasprave iz stavka 1. ovoga članka donosi Županijski dom. Vrijeme iz stavka 1. ovoga članka, predlagatelj, klubovi zastupnika, radna tijela, političke stranke i nezavisni zastupnik mogu iskoristiti na način koji sami odrede. Članak 150. Predsjednik Županijskog doma zaključuje raspravu kada utvrdi da nema više prijavljenih govornika. Kada se iscrpi utvrđeni dnevni red sjednice, predsjednik Žu­panijskog doma zaključuje sjednicu. Iznimno, predsjednik Županijskog doma može, nakon što je utvrđeni dnevni red iscrpljen a sjednica zaključena, nadopuniti dnev­ni red jedino prijedlogom odluke o vraćanju zakona na po­nov­no odlučivanje i izvješćem Odbora za usuglašavanje u pos­tupku ravnopravnog odlučivanja. Tada će predsjednik Županijskog doma sazvati nastavak sjednice kao da se radilo o prekidu sjednice. 4. Odlučivanje Članak 151. Za donošenje odluka na sjednici Županijskog doma potrebna je nazočnost većine zastupnika, osim u slučajevima kada je Ustavom Republike Hrvatske, zakonom ili ovim Poslovnikom drugačije određeno. Ako predsjednik Županijskog doma smatra da na sjednici nije nazočan dovoljan broj zastupnika za pravovaljano odlučivanje može odrediti da se brojenjem utvrdi nazočnost zastupnika. Utvrđivanje broja nazočnih zastupnika predsjednik Županijskog doma će provesti i na zahtjev zastupnika čiji prijedlog podrži sedam zastupnika. Članak 152. Županijski dom o svim pitanjima odlučuje većinom glasova, ukoliko je na sjednici Županijskog doma nazočna većina zastupnika osim ako Ustavom i ovim Poslovnikom nije drugačije određeno. Članak 153. Odluke, rezolucije, deklaracije, zaključke i druge akte Županijski dom donosi većinom glasova, ukoliko je na sjednici Županijskog doma nazočna većina zastupnika, osim ako Ustavom ili ovim Poslovnikom nije drugačije određeno. Dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika Županijski dom: - odlučuje u postupku ravnopravnog donošenja zakona (organskih) kojima se uređuju prava nacionalnih manjina, - donosi odluku o vraćanju zakona kojima se uređuju prava nacionalnih manjina (organski zakoni) na ponovno odlučivanje Zastupničkom domu. Većinom glasova svih zastupnika Županijski dom: - odlučuje ravnopravno sa Zastupničkim domom o zakonima (organski zakoni) kojima se razrađuju Ustavom utvrđene slobode i prava čovjeka i građanina, izborni sustav, ustrojstvo djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave, - donosi odluku o vraćanju zakona na ponovno odlučivanje Zastupničkom domu, - donosi Poslovnik Županijskog doma, - donosi odluku o raspuštanju Županijskog doma radi raspisivanja prijevremenih izbora, - donosi zaključak kojim utvrđuje prethodno mišljenje u postupku odluke o pristupanju promjeni Ustava, te u slučajevima iz članka 7. stavka 2. i 8. Ustava Republike Hrvatske, - bira predsjednika istražnog povjerenstva. 5. Glasovanje Članak 154. Glasovanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se glasuje tajno. Javno glasovanje provodi se u pravilu dizanjem ruke i poime­ničnim glasovanjem. Poimenično glasovanje provodi se kada to zatraži klub zas­tup­nika i predlagatelj. Glasovanje dizanjem ruke provodi se na način da predsjednik Županijskog doma prvo poziva zastupnike da se izjasne tko je »za« prijedlog, zatim tko je »protiv« prijedloga, odnosno je li se tko udržao od glasovanja. Kod utvrđivanja dnevnog reda glasuje »za« ili »protiv«. Iznimno od odredba stavka 3. ovoga članka, ako se prilikom glasovanja o amandmanu za njegovo prihvaćanje izjasni manje od polovice nazočnih zastupnika, predsjednik Županijskog doma može odmah konstatirati da je amandman odbijen. Poimenično glasovanje provodi se tako da svaki prozvan zastupnik ustane i izgovara »za« ili »protiv« prijedloga, odnosno »uzdržan«. Kad je prozivanje završeno, ponovno se prozivaju oni zastupnici za koje u popisu zastupnika nije zabilježeno da su glasovali. Zastupnike proziva i glasove prebrojava tajnik. Predsjedatelj Županijskog doma objavljuje rezultat glasovanja. Članak 155 Tajno glasovanje provodi se u pravilu kod izbora, odnosno imenovanja u slučaju kada je broj predloženih kandidata veći od broja koji se bira, odnosno imenuje. Na prijedlog najmanje sedam zastupnika Županijski dom može javnim glasovanjem odlučiti da se javno glasuje i u slučaje­vima iz prethodnog stavka, a najprije se glasuje o prijedlogu koji je podnio Odbor za pravosuđe, izbor i imenovanja, a nakon toga o drugim prijedlozima prema abecednom redu prezimena kandidata. Članak 156. Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići su iste veličine, boje i oblika i ovjereni su pečatom Hrvat­skoga sabora. Na glasačkom listiću prezimena kandidata navedena su abecednim redom. Glasačke listiće priprema tajnik Županijskog doma. Članak 157. Predsjedatelju Županijskog doma kod tajnog glasovanja uz tajnika pomaže i određeni broj zastupnika. Kada je predsjednik Županijskog doma jedan od kandidata za izbor, a glasovanje je tajno, sjednicom u tom dijelu predsjeda potpredsjednik Županijskog doma. Članak 158. Zastupnici koji pomažu predsjedniku Županijskog doma u provođenju tajnog glasovanja predaju zastupnicima glasačke listi­će. Predaju glasačkog listića bilježi na popisu zastupnika tajnik Županijskog doma zaokruživanjem rednog broja ispred imena zas­tupnika kojemu je predan glasački listić. Članak 159. Broj glasačkih kutija i mjesta na koje će se postaviti određuje tajnik. Glasovanju kod svake glasačke kutije prisustvuje jedan od izabranih zastupnika koji pomaže predsjedniku Županijskog do­ma. Članak 160. U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića. Ponovno glasovanje provodi se istim postupkom kao i prvo glasovanje. Članak 161. Zastupnik može glasovati samo jednim glasačkim listićem, i to osobno. Zastupnik glasuje tako da na glasačkom listiću zaokružuje redni broj ispred imena kandidata za koga glasuje. Glasački listić na kojem je zaokružen redni broj ispred imena većeg broja kandidata od broja koji se bira smatra se nevažećim. Nevažeći je i nepopunjeni glasački listić, kao i listić na kojem su dopisana nova imena, odnosno glasački listić koji je tako popunjen da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koje je kandidate zastupnik glasovao. Članak 162. Nakon što su svi nazočni zastupnici predali glasačke listiće i nakon što je predsjednik Županijskog doma objavio da je glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja u dvorani u kojoj se održava sjednica. Rezultat glasovanja utvrđuje se na osnovi predanih glasačkih listića. Rezultat glasovanja utvrđuje predsjednik Županijskog doma u nazočnosti zastupnika koji su mu pomagali kod glasovanja. Članak 163. Predsjednik Županijskog doma objavljuje rezultat izbora i imenovanja na istoj sjednici na kojoj je provedeno tajno glasovanje. Predsjedatelj Županijskog doma objavljuje koliko je zastupnika od ukupnog broja zastupnika primilo glasačke listiće, koliko je zastupnika ukupno glasovalo, koliko je bilo nevažećih glasačkih listića, te koliko je zastupnika glasovalo za izbor, odnosno imenovanje pojedinog kandidata. Iza toga predsjedatelj Županijskog doma proglašava koji su kandidati izabrani ili imenovani. 6. Održavanje reda i stegovne mjere Članak 164. Red na sjednici osigurava predsjedatelj Županijskog doma. Članak 165. Za remećenje reda na sjednici predsjedatelj zastupniku može izreći stegovne mjere. Stegovne mjere su: - opomena, - opomena s oduzimanjem riječi, - opomena s oduzimanjem riječi i isključenjem sa sjednice za vrijeme rasprave i odlučivanja o pojedinoj točki dnevnog reda, - udaljavanje sa sjednice. Članak 166. Opomena se izriče zastupniku koji na sjednici svojim vladanjem ili govorom remeti red ili na drugi način krši odredbe ovoga Poslovnika. Zastupnik je počinio stegovni istup iz stavka 1. ovoga članka ako: - se u svom govoru ne drži predmeta o kojem se raspravlja, - govori, a nije dobio odobrenje predsjedatelja Županijskog doma, - svojim upadicama ili na drugi način ometa govornika, - se javi za ispravak netočnog navoda ili zbog ukazivanja na povredu Poslovnika, a započne govoriti o drugoj temi za koju nije dobio riječ, - omalovažava ili vrijeđa predsjedatelja Županijskog doma ili druge zastupnike, - svojim vladanjem odstupa od općih pravila vladanja u Županijskom domu, - na drugi način remeti red na sjednici. Članak 167. Opomena s oduzimanjem riječi izriče se zastupniku koji se u svom govoru i nakon što mu je izrečena opomena, ne drži predmeta o kojem se raspravlja. Opomena s oduzimanjem riječi izreći će se zastupniku i kada svojim govorom na grublji način vrijeđa predsjedatelja Županijskog doma ili zastupnike, odnosno ako svojim govorom teže narušava ugled Županijskog doma i zastupnika. Članak 168. Iznimno, zastupniku koji je svojim ponašanjem opisanim u članku 167. stavak 2. narušio red na sjednici, može se uz mjeru oduzimanja riječi izreći i mjera udaljenja sa sjednice za vrijeme rasprave i odlučivanja o točki dnevnog reda tijekom koje je remetio red na sjednici. Članak 169. Zastupniku se izriče stegovna mjera udaljavanja sa sjednice Županijskog doma kada je svojim vladanjem toliko narušio red i prekršio odredbe ovoga Poslovnika o redu na sjednici da je daljnje održavanje sjednice dovedeno u pitanje. Stegovna mjera udaljavanja sa sjednice može se izreći od jedan do deset dana i stupa na snagu odmah nakon njezinog izricanja na sjednici Županijskog doma. Za vrijeme dok traje mjera udaljenja sa sjednice, zastupnik ne može sudjelovati niti u radu radnih tijela. Članak 170. Kada je zastupniku izrečena stegovna mjera udaljenja sa sjednice Županijskog doma, zastupnik je dužan odmah napustiti sjednicu, a ako to ne učini, predsjedatelj Županijskog doma može mu izreći disciplinsku mjeru u dvostrukom trajanju. Ako se zastupnik niti nakon izricanja mjere iz stavka 1. ovoga članka, ne udalji sa sjednice, predsjedatelj Županijskog doma će prekinuti sjednicu i naložiti da se zastupnik udalji iz dvorane za sjednice. Članak 171. Protiv stegovne mjere isključivanja sa sjednice i udaljavanja sa sjednice Županijskog doma zastupnik ima pravo prigovora. Prigovor na mjeru isključenja sa sjednice podnosi se Županijskom domu odmah nakon izricanja mjere. Prigovor na mjeru udaljavanja sa sjednice podnosi se Županijskom domu u roku od 48 sati od izricanja disciplinske mjere, a predsjedatelj Županijskog doma upućuje prigovor svim zastupnicima. Predsjedatelj Županijskog doma unosi prigovor na mjeru udaljavanja sa sjednice u dnevni red prvoga narednog dana, ako je sjednica u tijeku, odnosno za prvu narednu sjednicu. Odluku o prigovoru Županijski dom donosi većinom glasova nazočnih zastupnika, bez rasprave, time da pravo govora ima samo zastupnik koji je podnio prigovor. Članak 172. Županijski dom može po prigovoru: - potvrditi izrečenu stegovnu mjeru, - smanjiti vrijeme na koje je zastupnik isključen sa sjednice Županijskog doma ili - ukinuti stegovnu mjeru. Odluka Županijskog doma je konačna. Članak 173. Zastupnik kome je izrečena stegovna mjera udaljavanja sa sjed­nice Županijskog doma može umjesto izdržavanja mjere platiti za svaki dan udaljenja sa sjednice iznos od jedne trećine zastupničkog paušala. Uplata umjesto izdržavanja kazne obavlja se na blagajni na kojoj zastupnik prima novčanu naknadu. Uplaćena sredstva doz­načuju se Državnom proračunu u razdjel - sredstva za rad Sabora. Ako je Županijski dom ukinuo ili smanjio trajanje stegovne mjere udaljavanja sa sjednice, zastupnik koji je uplatio odgova­rajući iznos ima pravo povrata odgovarajućeg dijela uplaćenih sred­stava. Članak 174. Opomena s oduzimanjem riječi, opomena s oduzimanjem rije­či i udaljavanjem sa sjednice za vrijeme raspravljanja i odluči­vanja o pojedinoj točki dnevnog reda, kao i konačna stegovna mjera udaljenja sa sjednice Županijskog doma, osim u zapisniku sjednice, vodi se za razdoblje jednog saziva Županijskog doma u posebnoj evidenciji u Tajništvu Županijskog doma. Članak 175. Predsjedatelj Županijskog doma može naložiti da se iz dvorane udalji svaki slušatelj koji narušava red. Ako je red narušen, predsjedatelj Županijskog doma može naložiti da se udalje svi slušatelji iz dvorane u kojoj se održava sjednica. X. IZBOR I IMENOVANJA Članak 176. Županijski dom bira, odnosno imenuje dužnosnike Županijskog doma i predstavnike Sabora u tijelima i institucijama određenim zakonom i ovim Poslovnikom. Članak 177. Prije početka glasovanja predsjedatelj Županijskog doma obavještava zastupnike o načinu glasovanja i o načinu utvrđivanja rezultata izbora i imenovanja, odnosno razrješenja. Članak 178. Ako se ne može utvrditi koji su kandidati izabrani, odnosno imenovani zbog toga što su dva ili više kandidata dobili jednak broj glasova, glasovanje se ponavlja samo za te kandidate. Članak 179. Ako prilikom glasovanja potrebnu većinu ne dobije broj kandidata koji se bira, glasovanje se ponavlja za kandidate koji nisu dobili potrebnu većinu. U prvom ponavljanju glasovanja ne mogu sudjelovati kandidati koji su dobili manje od petine glasova nazočnih zastupnika. U drugom ponavljanju glasovanja ne mogu sudjelovati kandidati koji su dobili manje od trećine glasova nazočnih zastupnika. Ako ni u drugom ponovljenom glasovanju pojedini kandidat ne dobije potrebnu većinu, prijedlog za izbor tog kandidata skida se s popisa predloženih kandidata. Članak 180. Prijedlog kandidature za izbor predsjednika i potpredsjednika Županijskog doma podnosi Odbor za pravosuđe, izbor, imenovanja i upravne poslove ili grupa od najmanje 15 zastupnika Županijskog doma. Predsjednik i potpredsjednici Županijskog doma, te predsjednici i potpredsjednici radnih tijela biraju se na vrijeme do isteka zastupničkog mandata. Razrješenje predsjednika i potpredsjednika Županijskog do­ma može predložiti Odbor za pravosuđe, izbor, imenovanja i up­rav­ne poslove ili najmanje 20 zastupnika. Izbor, imenovanja i razrješenje predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela Županijskog doma, tajnika i zamjenika tajnika Županijskog doma, obavlja se na prijedlog Odbora za pravo­suđe, izbor, imenovanja i upravne poslove ili na prijedlog grupe od najmanje 7 zastupnika. XI. ZAPISNICI Članak 181. O radu na sjednici vodi se zapisnik. Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu sjednice, o prijedlozima iznijetim na sjednici, o sudjelovanju u raspravi, te o donesenim odlukama. U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinom predmetu. Članak 182. Svaki zastupnik ima pravo na početku sjednice iznijeti primjedbe na zapisnik prethodne sjednice. O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave. Ako se primjedba prihvati, obavit će se u zapisniku odgovarajuća izmjena. Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe, odnosno zapisnik u kojem su suglasno s prihvaćenim primjedbama obavljene izmjene, smatra se usvojenim. Članak 183. Usvojeni zapisnik potpisuju predsjednik Županijskog doma i tajnik Županijskog doma. Izvornike zapisnika sjednica Županijskog doma čuva tajnik Županijskog doma. Sjednice Županijskog doma tonski se snimaju. Članak 184. Tajnik Županijskog doma dužan je omogućiti zastupnicima na njihov zahtjev uvid u prijepis tonske snimke sjednice. Zastupnici i ostali koji su govorili na sjednici Županijskog doma mogu redigirati svoje izlaganje bez unošenja bitnih izmjena u tekst govora. U dvojbi o osnovanosti zahtjeva za ispravkom u zapisniku odlučuje se na sjednici bez rasprave. XII. JAVNOST RADA Članak 185. Županijski dom ima obvezu i pravo izvijestiti javnost o radu Županijskog doma i odlukama koje je donio, kao i o temama o kojima se raspravljalo. Prijedlozi akata Županijskog doma, odnosno akti Županijskog doma mogu se u cijelosti objaviti u sredstvima javnog priopćavanja ili kao posebne publikacije. Članak 186. Radi izvješćivanja zastupnika i javnosti o svom radu Hrvatski sabor izdaje svoje glasilo i druge publikacije. Glasilo Hrvatskoga sabora »Izvješća Hrvatskoga sabora« objavljuje: - prikaz osnovnih tema koje su predmet rasprave na sjednicama domova, - prijedloge, odnosno konačne prijedloge zakona i drugih akata, - usvojene tekstove pojedinih zakona i drugih akata, - zaključke domova i radnih tijela domova, - poticaje, stajališta i mišljenja iznesena u svezi s temama o kojima se raspravlja i odlučuje u Hrvatskom saboru, - akte Predsjednika Republike, - sažete govore održane na sjednicama domova, - zastupnička pitanja i odgovore, - prikaz rada Vlade, - kroniku značajnijih događanja u Hrvatskom saboru, Uredu Predsjednika Republike i Vladi, - kroniku međuparlamentarne suradnje Hrvatskoga sabora, - životopise dužnosnika koje su izabrali, odnosno imenovali domovi. Članak 187. Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni dokumenti i materijali koji u skladu s posebnim propisima nose oznaku tajnosti. Zastupnik ne smije iznositi podatke koje je saznao na sjednicama, a imaju karakter povjerljivosti naveden u stavku 1. ovoga članka. Članak 188. Način rukovanja dokumentima koji se smatraju službenom, vojnom, odnosno državnom tajnom, uređuje se uputom tajnika Hrvatskoga sabora. Članak 189. Županijski dom donosi Pravilnik kojim se uređuje način na koji građani mogu prisustvovati sjednicama Županijskog doma i radnih tijela kao i ostala pitanja vezana za javnost rada Županijskog doma i radnih tijela. Ovaj se Pravilnik objavljuje u »Narodnim novinama«. Članak 190. Sjednice ili pojedini dio sjednice radnih tijela mogu se po odluci radnog tijela održati bez nazočnosti javnosti. Članak 191. Izvjestitelji sredstava javnog priopćavanja imaju pravo pratiti rad domova i njihovih radnih tijela i izvještavati javnost o njihovom radu. Na sjednicama radnih tijela može se odlučiti da izvjestitelji tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja mogu prisustvovati sjednici i ako se na njoj raspravlja o nekom pitanju bez prisustva javnosti. O takvom pitanju mogu izvjestitelji tiska i drugih sredstava priopćavanja davati za javnost samo one obavijesti za koje se to na sjednici odluči. Na sjednici se može odlučiti da se obavijesti o takvom pitanju mogu davati tek nakon isteka određenog roka. Članak 192. Dužnost je izvjestitelja tiska i drugih sredstava javnog priop­ćavanja da iznose točne podatke o temama koje se razmatraju u domovima. Radi pružanja pomoći i stvaranja povoljnih uvjeta za rad predstavnika tiska i drugih oblika priopćavanja, osigurava im se pravovremena dostava materijala i uvjeti za praćenje rada na sjednicama domova i radnih tijela, razgovori s predstavnicima predlagatelja ili s dužnosnicima u Županijskom domu i drugi kontakti s izvjestiteljima. Članak 193. Domovi mogu izdavati prijepise tonskih snimki o tijeku rada na sjednicama, uz koje se objavljuju i radni materijali dostavljeni zastupnicima za svaku točku dnevnog reda sjednice, o čemu se brine tajnik Hrvatskoga sabora. Članak 194. Radi što potpunijeg i točnijeg obavješćivanja javnosti o rezultatima rada Županijskog doma i radnih tijela može se dati službeno priopćenje za tisak i za druga sredstva priopćavanja. Konferencija za tisak održava se prema odluci predsjednika Županijskog doma, Časništva ili na temelju odluke Županijskog doma. Tiskovnu konferenciju može održati i radno tijelo, na temelju odluke radnog tijela ili predsjednika radnog tijela. Tiskovnu konferenciju može održati i klub zastupnika parlamentarne stranke. XIII. SURADNJA SABORA S PREDSTAVNIČKIM TIJELIMA DRUGIH DRŽAVA Članak 195. Hrvatski sabor surađuje s predstavničkim tijelima drugih država i međunarodnih organizacija u poslovima od zajedničkog interesa osnivanjem zajedničkih tijela, poduzimanjem zajedničkih akcija, usuglašavanjem stajališta o pitanjima od zajedničkog interesa, razmjenom iskustava, međusobnim razmjenama dokumentacijskog i informativnog materijala i glasila, zajedničkim sastancima zastupnika i razmjenom delegacija. Ovu suradnju ostvaruju predsjednik i potpredsjednici Županijskog doma, Časništvo i naročito Odbor za vanjsku politiku i nacionalnu sigurnost te izaslanstva koja Županijski dom posebno odredi. XIV. RAD ŽUPANIJSKOG DOMA U DOBA RATNOG STANJA ILI NEPOSREDNE UGROŽENOSTI NEOVISNOSTI I JEDINSTVENOSTI REPUBLIKE HRVATSKE Članak 196. Županijski dom u doba ratnoga stanja ili neposredne ugro­ženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske nastavlja s radom u skladu s odredbama Ustava. Na rad i organizaciju Županijskog doma u doba ratnog stanja i u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske primjenjuje se ovaj Poslovnik, ako njegovim odredbama ili drugim aktom Županijskog doma nije drugačije određeno. Članak 197. Zastupnici u Županijskom domu, u situaciji iz članka 196. ovoga Poslovnika, dužni su najhitnije, osobno ili preko nadležnih tijela, obavješćivati Županijski dom o adresi stanovanja, rada ili jedinice, odnosno ustanove oružanih snaga Republike Hrvatske na koju im treba dostavljati pozive za sjednice i druge obavijesti u svezi s obavljanjem zastupničkih dužnosti. Članak 198. Zapovjedništvo oružanih snaga Republike Hrvatske, državna i druga tijela obvezni su u doba ratnog stanja ili neposredne ugro­ženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske omogućiti zastupnicima u Županijskom domu da prisustvuju sjednicama rad­nih tijela ili Županijskog doma i u tome im pružiti potrebnu pomoć. Članak 199. Odbor za Ustav i Poslovnik: - utvrđuje da ne postoji mogućnost da se sastane Županijski dom i o tome izvješćuje Predsjednika Republike i Vladu Repub­like Hrvatske, - utvrđuje da su prestale okolnosti koje su onemogućavale sazivanje Županijskog doma i o tome izvješćuje Predsjednika Republike i Vladu. Članak 200. Ustrojstvo, način rada i sistematizaciju radnih mjesta u Županijskom domu u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske utvrđuje Odbor za Ustav i Poslovnik Županijskog doma Hrvatskoga sabora Pravilnikom, na prijedlog tajnika Hrvatskoga Sabora. XV. STRUČNA SLUŽBA SABORA Članak 201. Zastupnički dom osniva Stručnu službu za obavljanje struč­nih, administrativnih, sigurnosnih, tehničkih i drugih poslova. Stručna služba je zajednička za oba doma i naziva se Stručna služba Sabora. Za obavljanje određenih poslova iz stavka 1. ovoga članka Sabor može imati i zajedničke stručne službe s Uredom Predsjednika Republike i Vladom, a i drugim tijelima u Republici. Članak 202. Voditelj stručne službe u Županijskom domu je tajnik Županijskog doma Hrvatskoga sabora. Tajnik Županijskog doma usmjerava i usklađuje rad stručne službe u Županijskom domu i odgovoran je za njezin rad. XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 203. Na dan stupanja na snagu ovoga Poslovnika prestaje važiti Poslovnik Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske (»Na­rod­ne novine«, br. 55/95. i 28/96.). Članak 204. Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 021-12/00-16/01 Zagreb, 1. veljače 2001. ŽUPANIJSKI DOM HRVATSKOGA SABORA Predsjednica Županijskog doma Hrvatskoga sabora prof. dr. Katica Ivanišević, v. r. Ostalo, NN 15/2001-282 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Ostalo Izdanje: NN 15/2001 Broj dokumenta u izdanju: 282 Donositelj:ŽUPANIJSKI DOM HRVATSKOGA SABORA Datum tiskanog izdanja: 23.2.2001. ELI: /eli/sluzbeni/2001/15/282 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.