Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-85/1996 od 28. veljače 2001.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-85/1996 od

1. veljače
2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-85/1996 od
3. veljače
4. NN 18/2001 (7.3.2001.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-85/1996 od
5. veljače
6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 339 Ustavni sud Republike Hrvatske u Vijeću petorice za odlučiva­nje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, kao predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hra­njski, Ivan Mrko­njić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, kao članovi Vijeća, odlučujući u povodu ustavne tužbe S. K. iz N., na sjednici Vijeća održanoj dana
7. ve­ljače
8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja te se ukidaju: – presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-7058/1994-4 od
9. prosinca
10. godine; – rješe­nje Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osigura­nja radnika Hrvatske, Centralne službe u Z., klasa: 140-14/94-01/ŽRO-36152, urbroj: 341-99-05/21-94-973 od
11. rujna
12. godine; – rješe­nje Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osigura­nja radnika Hrvatske, Područne službe u P., klasa: 140-09/94-01, urbroj: 341-13-05/2-94-003135 od
13. srp­nja
14. godine. II. Predmet se vraća nadležnom prvostupa­njskom tijelu na ponovni postupak. Obrazlože­nje
15. Pravodobnu i dopuštenu ustavnu tužbu podnosite­lj je podnio u svezi s presudom Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-7058/1994-4 od
16. prosinca
17. godine, kojom je odbijena tužba podnosite­lja izjav­ljena protiv rješe­nja Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osigura­nja radnika Hrvatske, Centralne službe u Z., klasa: 140-14/94-01/ŽRO-36152, urbroj: 341-99-05/21-94-973 od
18. rujna
19. godine. Navedenim rješe­njem odbijena je žalba podnosite­lja i potvrđeno rješe­nje Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osigura­nja radnika Hrvatske, Područne službe u P., klasa: 140-09/94-01, urbroj: 341-13-05/2-94-003135 od
20. srp­nja
21. godine, a kojim je odbijen zahtjev podnosite­lja da mu se u mirovinski staž utvrdi vrijeme provedeno u bivšoj JNA u razdob­lju od
22. srp­nja
23. do
24. rujna
25. godine.
26. Podnosite­lj smatra da su osporena rješe­nja Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osigura­nja radnika Hrvatske, kao i presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, uteme­ljeni na pogrešnim či­njeničnim utvrđe­njima. Tijela državne uprave zauzela su, prema miš­lje­nju podnosite­lja, pogrešna pravna stajališta u svezi s primjenom odredbe članka
27. Zakona o ostvariva­nju prava iz mirovinskog i invalidskog osigura­nja pripadnika bivše JNA (»Narodne novine«, broj 96/93). Podnosite­lj ističe da je pogrešna primjena mjerodavnog zakona u ­nje­govom slučaju rezultirala povredom prava propisanih odredbama članka 14., članka
28. i članka
29. stavka
30. Ustava Republike Hrvatske. Ustavna tužba je osnovana.
31. U vrijeme donoše­nja osporenih rješe­nja tadaš­nje­g Repub­ličkog fonda mirovinskog i invalidskog osigura­nja radnika Hrvat­ske, na snazi je bio naznačeni Zakon o ostvariva­nju prava iz mirovinskog i invalidskog osigura­nja pripadnika bivše JNA, koji je utvrdio način i uvjete preuzima­nja prava na mirovinu i drugih novčanih prima­nja pripadnika bivše JNA, ostvarenih prije
32. listopada
33. godine, kao i način i uvjete ostvariva­nja tih prava osoba kojima je na teritoriju Republike Hrvatske prestalo svojstvo aktivne vojne osobe u bivšoj JNA do
34. prosinca
35. godine. Odredbom članka
36. navedenog Zakona bili su propisani uvjeti pod kojima prava iz mirovinskog i invalidskog osigura­nja može ostvariti osoba kojoj je na teritoriju Republike Hrvatske prestalo svojstvo aktivne vojne osobe u bivšoj JNA do
37. prosinca
38. godine, a do tog dana nije ostvarila prava iz tog osigura­nja. Takva osoba mogla je ostvariti prava iz mirovinskog i invalidskog osigura­nja ako je ispu­njavala uvjete za stjeca­nje tih prava prema odredbama preuzetog Zakona o mirovinskom i invalidskom osigura­nju vojnih osiguranika (»Narodne novine«, broj 53/91, 73/91, 18/92, 71/92 i 96/93), te ako je ispu­njavala i s­ljedeće uvjete: da ima prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske, da se stavila na raspolaga­nje oružanim snagama Republike Hrvatske do
39. pro­sin­ca
40. godine, te da protiv ­nje nadležno tijelo državne vlasti nije pokrenulo postupak zbog poduzima­nja ili priprema­nja kaž­njivih djela ili propuštene činidbe propisane u glavi XIV., XV. i XVIII. tada važeće­g Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvat­ske (»Narodne novine«, broj 31/93, 39/93, 108/95, 16/96, 28/96 i 110/97) i Zakona o kaznenim djelima podrivačke i teroris­ti­č­ke djelatnosti protiv državnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 74/92 i 110/97).
41. Prvostupa­njskim rješe­njem odbijen je podnosite­ljev zahtjev za utvrđe­nje mirovinskog staža za razdob­lje zaposle­nja provedeno u bivšoj JNA od
42. srp­nja
43. do
44. rujna
45. godine, uz obrazlože­nje da podnosite­lj ne ispu­njava uvjete propisane odredbom članka
46. točke
47. tada važeće­g Zakona o ostvariva­nju prava iz mirovinskog i invalidskog osigura­nja pripadnika bivše JNA. Također, tijelo državne uprave u drugom stup­nju odbilo je žalbu podnosite­lja uz utvrđe­nje da podnosite­lj nije dokazao da se, u smislu navedene odredbe članka
48. točke
49. Zakona o ostvariva­nju prava iz mirovinskog i invalidskog osigura­nja pripadnika bivše JNA, stavio na raspolaga­nje oružanim snagama Republike Hrvatske do
50. prosinca
51. godine. Osporenom presudom, Upravni sud Republike Hrvatske odbio je podnosite­ljevu tužbu u upravnom sporu izrazivši stajalište da su, rješavajući o zahtjevu podnosite­lja, tijela državne uprave mogla primijeniti samo navedeni Zakon o ostvariva­nju prava iz mirovinskog i invalidskog osigura­nja pripadnika bivše JNA. Naime, budući da je podnosite­lj bio osiguranik Zajednice socijalnog osigura­nja vojnih osiguranika u Beogradu, a navedenim Zakonom nije bila predviđena mogućnost utvrđiva­nja mirovinskog staža, već samo ostvariva­nje određenih prava iz mirovinskog i invalid­skog osigura­nja na teme­lju ranije utvrđenog staža, Upravni sud je smatrao da nije postojao zakonski teme­lj (pozivom na naznačeni Zakon) za usvaja­nje zahtjeva podnosite­lja.
52. Ocjena je ovog Suda da nije pravilno stajalište Upravnog suda u svezi s tumače­njem i primjenom Zakona o ostvariva­nju prava iz mirovinskog i invalidskog osigura­nja pripadnika bivše JNA u pogledu postav­ljenog zahtjeva podnosite­lja. Podnosite­lj svojim zahtjevom nije tražio prizna­nje prava iz mirovinskog i invalidskog osigura­nja (jer ta prava, obzirom na godine svog radnog staža, nije niti stekao u bivšoj JNA), već samo prizna­nje u mirovinski staž godina rada koje je proveo kao aktivna vojna osoba (zaposlenik) u bivšoj JNA. Dakle, zahtjev podnosite­lja bio je usmjeren na prizna­nje godina ­nje­govog dosadaš­nje­g radnog staža u mirovinski, a odbijen je zbog neispu­nje­nja uvjeta za priznava­nje prava iz mirovinskog i invalidskog osigura­nja. Odredbom članka
53. tada važeće­g Zakona o ostvariva­nju prava iz mirovinskog i invalidskog osigura­nja pripadnika bivše JNA bilo je propisano da će poslove ­nje­gove provedbe obav­ljati tadaš­nji Republički fond radnika, te se odgovarajući postupci provode i za pripadnike bivše JNA koji do
54. prosinca
55. godine nisu ostvarili prava iz mirovinskog i invalidskog osigura­nja. Ti pos­tupci uk­ljučuju i postupak priznava­nja u mirovinski staž i godina rada provedenih u bivšoj JNA, jer je utvrđiva­nje godina staža pretpostavka ostvariva­nja prava iz mirovinskog i invalidskog osigura­nja kad za to budu ostvarene zakonske pretpostavke.
56. Budući da je pripadnicima bivše JNA, koji do
57. prosinca
58. godine nisu ostvarili prava iz mirovinskog i invalidskog osigura­nja, priznato stjeca­nje ovih prava pod uvjetom, na način i u postupku koji je utvrđen navedenim propisom, Ustavni sud utvr­đuje da je podnosite­lju, odbija­njem nje­gova zahtjeva, povrijeđeno pravo propisano odredbom članka
59. Ustava Republike Hrvatske. Opće načelo o jednakosti, propisano navedenom ustavnom odredbom, jamči svakome sva prava i slobode bez ikakve diskriminacije na bilo kojoj osnovi. Ono pruža jamstvo svima da su pred zakonom jednaki i da imaju pravo na jednaku pravnu zaštitu.
60. Slijedom navedenog, pozivom na odredbe članaka
61. i
62. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99), odlučeno je kao u izreci. Broj: U-III-85/1996 Zagreb,
63. ve­ljače
64. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 18/2001-339 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 18/2001 Broj dokumenta u izdanju: 339 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 7.3.
65. ELI: /eli/sluzbeni/2001/18/339 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
66. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.