← Hrvatska

Metodološke upute - popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.

Metodološke upute - popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Metodološke upute - popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. NN 26/2001 (29.3.2001.), Metodološke upute - popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU 469 Na temelju članka 16. Zakona o popisu stanovništva, kućan­stava i stanova 2001. (»Narodne novine«, br. 64/00), ravnatelj Držav­nog zavoda za statistiku donosi METODOLOŠKE UPUTE UVOD Popisi se prema međunarodnim preporukama provode u razdoblju od 10 godina. Zemlje koje imaju potrebu za češćim provođenjem popisa provode popis u petogodišnjem razdoblju (npr. Kanada). Međutim, ako to financijska sredstva ne dozvoljavaju, iako postoje potrebe, popis se provodi rjeđe, odnosno barem svakih deset godina. Popis je najsloženija i najopsežnija statistička akcija koja zahtijeva velika financijska sredstva, posebnu organizaciju (izvan okvira redovnih statističkih istraživanja) za pripremu i provođenje popisa. Ovo istraživanje metodološki i organizacijski provode sta­tistička tijela, dok je za njegovo neposredno provođenje potrebno angažirati oko 25 000 popisivača, kontrolora i instruktora, odnosno članova povjerenstava za Popis u županijama. Popis, kao dio općeg društvenog sustava informiranja, zasniva se na: jedinstvenoj koncepciji i metodologiji, društveno utvrđenom i od strane korisnika verificiranom sadržaju podataka, preporukama UN-a za popis gdje je definiran sadržaj i okvirne definicije, koje Republika Hrvatska, kao članica Ujedinjenih naroda, mora prihvatiti, te obradi, iskazivanju i dostupnosti podataka. Za popis 2001. relevantne su zajedničke Preporuke Ekonomske komisije UN-a za Europu i Statističkog ureda Europske unije Eurostata (“Recommendations for the 2000 Censuses of Population and Housing in the ECE region” jointly prepared by the United Nations Economic Commission for Europe and the Statistical Office of the European Communities - New York and Geneva, 1998). Njihov je cilj “olakšati i poboljšati međunarodnu usporedivost podataka usklađivanjem definicija i klasifikacija”. Navedene Preporuke vrlo potanko i precizno daju definicije jedinica popisa, obilježja i modaliteta, propisujući ih kao obvezne ili fakultativne. Svaka zemlja provodi popis prvenstveno za vlastite potrebe, no ako želi svoje rezultate uspoređivati s drugim zemljama ili želi da njezini podaci budu objavljivani u publikacijama UN-a ili Eurostata, mora se pridržavati Preporuka. Isto tako svaka zemlja kod metodoloških priprema za popis nastoji osigurati metodološki kontinuitet s prethodnim popisom, jer samo tako može, osim stanja, ustanoviti promjene koje su se dogodile. Najveći dio podataka koji se dobiva popisom nije moguće prikupiti na drugi način. Prednost je rezultata popisa što obuhvaća sve stanovništvo na cijelom području države, sva kućanstva i stanove u istom času, a podaci se izrađuju za najmanje teritorijalne jedinice (naselja, mjesnu samoupravu). Povezivanjem osnovnih jedinica u logičke cjeline u kojima osnovna jedinica nosi i podatke drugih jedinica, fond se informacija mnogostruko povećava. Popis se obavlja istovremeno na cijelom području, dok se jedinice popisa definiraju prema tzv. kritičnom trenutku, tj. stanju na dan 31. ožujka (uobičajen datum zbog najmanje pokretljivosti stanovništva) u 24.00 sata. Svi su sudionici podučeni na jedinstven način, uz primjenu jedinstvene Metodologije. Što je to popis Popis je proces prikupljanja, obrade i objavljivanja demografskih, ekonomskih, obrazovnih i socijalnih podataka, koji se odnose na cijelu populaciju zemlje u određeno vrijeme. Popis je jedinstven statistički događaj, u kojemu se obavlja prebrojavanje svake pojedine osobe, odnosno svake jedinice popisa prema određenim obilježjima. Značenje popisa Popis je najveće i najvažnije statističko istraživanje radi svog značenja, tradicije, ozbiljnosti priprema i izvođenja, sveobuhvatnosti rezultata i njihovog karaktera. Podaci prikupljeni popisom koriste se isključivo u statističke svrhe, osim podataka koji se koriste za izradu, uvođenje odnosno ažuriranje (tamo gdje postoje) Registra stanovništva sukladno posebnim zakonima. Popis je najbogatiji izvor podataka o stanovništvu, kućan­stvima, obiteljima, stanovima, i to ne samo podataka o pojedinim jedinicama popisa, već i mnogo drugih informacija dobivenih iz međusobnog povezivanja jedinica popisa. Popisom se dobivaju i podaci o broju i sastavu aktivnog, poljoprivrednog i zaposlenog stanovništva, odnosno njegove osnovne ekonomske karakteristike. Podaci dobiveni popisom odnose se i na kućanstvo, ne samo kao ekonomsku zajednicu prema sastavu, broju članova i njihovoj aktivnosti, već i kao biološku zajednicu, tj. obiteljsku zajednicu prema raznovrsnim karakteristikama. Osnovne značajke popisa Tri su osnovne značajke popisa: 1. Podaci popisa odražavaju sliku, osnovno saznanje o pojedinoj zemlji i njenim građanima. 2. Budući da se koriste međunarodne preporuke o jedinstvenosti glavnog sadržaja i jednoobraznosti definicija, podaci popisa omogućuju usporedivost podataka jedne zemlje s podacima drugih zemalja, susjednima i sl. 3. Podaci popisa koriste se pri donošenju društveno-političkih odluka u poboljšanju standarda stanovanja, školstva, socijalne skrbi, zapošljavanja i sl. Temeljni principi popisa - U popisu se postavljaju ona pitanja koja su zaista neophodna, koja će dati odgovarajuće informacije i koje se na drugi način ne mogu prikupiti. - Tajnost podataka mora biti zajamčena na svim razinama, od prikupljanja i obrade podataka do objavljivanja rezultata. - Rezultati trebaju biti dostupni što je moguće prije i na raspolaganju svima koji su za njih zainteresirani. - Broj popisnih jedinica, njihov sadržaj, način organizacije prikupljanja, obrade i objavljivanja, moraju biti u granicama ekonomskih, tj. financijskih mogućnosti. 1. POPIS 2001. 1.1. Cilj popisa Cilj je svakog popisa, pa tako i Popisa 2001. godine, u prvom redu, da se osiguraju neophodni podaci o stanovništvu, njihovom broju, teritorijalnom rasporedu i sastavu, i tako registriraju pro­mjene u proteklom desetogodišnjem razdoblju. Popis je jedan od glavnih izvora dobrih statističkih podataka. Procjena buduće populacije, ali i njene dobno-spolne i druge strukture, osnovica su za različita planiranja. Kao posljedica ratnih događanja na području Republike Hrvatske, pored značajnih promjena u strukturi stanovništva, došlo je do promjena i u teritorijalnoj raspoređenosti. Podaci dobiveni budućim popisom ukazat će na posljedice migracije u odnosu na Popis 1991. Popis je jedini način kojim se mogu ustanoviti promjene nastale na nekom području u razdoblju od prethodnog popisa, pogotovo na području Republike Hrvatske gdje su bila velika ratna djelovanja i razaranja, te kao posljedica svega toga velike unutarnje i vanjske migracije. Osim podataka o strukturi i teritorijalnoj raspoređenosti stanovništva, cilj je popisa i dobivanje podataka o kućanstvima i obiteljima, ne samo kao ekonomskim, već i biološkim zajednicama, gdje je došlo do znatnih promjena, kako u broju, tako i u strukturi i sastavu nakon Domovinskog rata, te u povećanju jednoroditeljskih (nepotpunih) obitelji, tj. obitelji tipa “majka s djecom”, “otac s djecom”. Osim navedenog, cilj je popisa i dobivanje drugih relevantnih podataka koji će omogućiti ispitivanje socio-ekonomske strukture prema vitalnim, etničkim, obrazovnim i drugim obilježjima. Kao osnovica za ocjenu i analizu stambene situacije i standarda stanovanja, uz podatke o ukupnom broju stanovnika i njegovoj raspoređenosti, kao i pripadnosti kućanstvima i obiteljima, cilj je popisa u dobivanju podataka o broju stanova, vlasništvu, njihovoj veličini, opremljenosti, kvaliteti i starosti stambenog fonda i sl. 1.2. Jedinice Popisa Na temelju čl. 2. Zakona o Popisu 2001. popisom će se obuhvatiti sljedeće jedinice popisa: stanovnici (osobe), kućanstva i stanovi i druge nastanjene prostorije.

  1. a)stanovnici (osobe) Popisom će se obuhvatiti osobe, tj. državljani Republike Hrvatske, strani državljani i osobe bez državljanstva koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, bez obzira na to jesu li u “kritičnom trenutku” bile u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, te osobe koje u “kritičnom trenutku” u Republici Hrvatskoj imaju boravište.
  2. b)kućanstva Popisom će se obuhvatiti kućanstva (osoba pod a.), tj. svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, prehrana i sl.), odnosno osoba koja u naselju popisa živi sama i nema kućanstvo u drugom naselju Hrvatske ili inozemstvu (samačko kućanstvo).
  3. c)stanovi i druge nastanjene prostorije Popisom će se također obuhvatiti svi stanovi na području Republike Hrvatske, bez obzira na to koriste li se za stalno ili povremeno stanovanje (za odmor ili rekreaciju, u vrijeme sezonskih radova), ili su privremeno nenastanjeni ili napušteni. Stan se definira kao građevinski povezana cjelina namije­njena za stanovanje, koja se sastoji od jedne ili više soba s odgovarajućim pomoćnim prostorijama (kuhinja, smočnica, predsoblje, kupaonica, zahod i sl.) ili bez pomoćnih prostorija, i ima svoj posebni ulaz. U popisu će se obuhvatiti i ostale prostorije i objekti koji nisu stanovi u smislu navedene definicije, ali se u vrijeme popisa koriste za stanovanje. Svaka od navedenih jedinica popisa bit će u nastavku Uputa detaljno obrađena. 1.3. Koga i što popisivač ne popisuje Popisom se na temelju čl. 3. Zakona neće obuhvatiti: - diplomatsko osoblje stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava i predstavnici međunarodnih organizacija i tijela, kao ni članovi njihovih obitelji koji s njima borave u Republici Hrvatskoj i - stanovi u vlasništvu stranih država. Razlog je tome tzv. eksteritorijalnost diplomatskih predstav­ništava, ali i međunarodni reciprocitet. Ne radi se o stanovnicima Republike Hrvatske, a niti se predstavnici Republike Hrvatske obuhvaćaju popisima u stranim zemljama (popisivač neće ulaziti u zgrade stranih veleposlanstava, rezidencija i sl.). Popisom se također neće obuhvatiti: - nenastanjeni (prazni) stanovi koji su iseljeni radi njihovog rušenja i izgradnje novih objekata, ili su dotrajali, kao i oni koji, zbog velikih oštećenja (npr. u ratu) nisu upotrebljivi za stanovanje, - stanovi na selu koji se u cijelosti koriste za smještaj poljoprivrednih oruđa i alata, poljoprivrednih proizvoda, ogrjeva i sl. ili se koriste za preradu poljoprivrednih proizvoda i - stanovi koji se koriste isključivo za obavljanje ugostiteljske djelatnosti (apartmani, vile, bungalovi i sl.), a u vlasništvu su poslovnih subjekata (pravnih osoba i obrtnika). Popisivači neće ulaziti niti u objekte Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave. Osobe koje žive u takvim objektima bit će popisane prema posebnim uputama (čl. 23. Zakona). 1.4. Kritični trenutak Kroz cijelo vrijeme popisivanja odgovori će se tražiti prema stanju na dan 31. ožujka u 24.00 sata (čl. 1. Zakona), tj. u ponoć između 31. ožujka i 1. travnja 2001. Ta se, vrlo kratka vremenska točka, zove kritični trenutak popisa. Zbog promjena koje se događaju jedinicama popisa neophodno je odrediti taj trenutak. Nitko neće diplomirati u ponoć 31. ožujka 2001., doseliti se u neko naselje, ili useliti u stan, završiti kuću i sl., ali se to može dogoditi u razdoblju popisivanja. Tada bi imali jednu kuću više, osobu na dvije adrese stanovanja, čak u dva naselja ili jednog diplomanta više i sl. Kod npr. rođenja ili smrti taj je kratki trenutak još važniji. Treba dakle popisati sve osobe (bez obzira na njihov uzrast) koje su bile u životu u kritičnom trenutku popisa. Prema tome, ako je neka osoba umrla poslije kritičnog trenut­ka, tj. u razdoblju od 1. travnja 2001. (u 0.00 sati) do dolaska popisivača u kućanstvo kojem je ta osoba pripadala, treba je popisati, jer je bila živa u kritičnom trenutku popisa. Međutim, ako je neka osoba umrla neposredno prije kritičnog trenutka popisa (31. ožujka 2001. u 24.00 sata), tu se osobu neće popisati, odnosno o njoj se neće prikupljati podatke. Također se neće popisati ni djecu rođenu poslije kritičnog trenutka popisa, tj. rođenu u razdoblju od 1. travnja 2001. u 0.00 sati do dolaska popisivača. 1.5. Vrijeme popisivanja Odredbom Zakona u čl. 1. propisano je da će se u Republici Hrvatskoj provesti u razdoblju od 1. do 15. travnja 2001., Popis (...). Ovom je odredbom Zakon naredio tijelima i svim sudionicima da u navedenom razdoblju moraju obaviti popisivanje. Istom je odredbom propisano svim osobama iz čl. 2. da su tijekom navedenog razdoblja “dužne na sva pitanja u popisnim obrascima dati točne i potpune odgovore” popisivačima, odnosno da su dužne dati tražene podatke u nadležnom popisnom centru (čl. 5. Zakona). Vrijeme popisivanja ne znači i vrijeme rada pojedinog popisivača. Ocjenjuje se da za prosječni popisni krug, koji sadrži oko 100 kućanstava, popisivaču treba 10 - 12 dana za popisivanje. To znači da će za manji popisni krug trebati manje, a za veći nekoliko dana više za popisivanje. Kod trajanja popisivanja treba voditi računa o tome da je 15. travnja 2001. Uskrs i tog dana popisivanje treba izbjeći. Izuzetno, uz raniji dogovor, mogu se popisati osobe koje su iz inozemstva “u zadnji tren” došle kući za blagdan. Da se izbjegne rad na Uskrs, pa čak i na Veliku subotu, treba popisivačima, za koje se vidi da neće završiti na vrijeme, dati za pomoć popisivača koji je ranije završio popisivanje u svojem popisnom krugu, ili u popisivanje uključiti i kontrolora. 1.6. Prethodno popisivanje Iznimno, radi poboljšanja obuhvata i kvalitete podataka o pojedinim kategorijama stanovništva, a prema čl. 19. - 22., te Provedbenog akta navedenog u članku 23. Zakona, organizirat će se prethodno ispunjavanje popisnih obrazaca za određene kategorije osoba. Prethodno će popisati: Ministarstvo vanjskih poslova 1. državljane Republike Hrvatske na radu u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske i među­narodnim organizacijama, kao i članove njihovih obitelji koji s njima borave u inozemstvu, 2. državljane Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, a na radu u inozemstvu, i članove njihovih obitelji koji s njima borave; Ministarstvo unutarnjih poslova 1. djelatnike koji stanuju u objektima Ministarstva, a imaju kućanstvo u drugom naselju Republike Hrvatske, 2. polaznike obrazovnih ustanova smještenih u objektima Ministarstva; Ministarstvo obrane 1. osobe na odsluženju vojnog roka, 2. polaznike vojnih škola, 3. osobe koje stanuju u vojnim objektima Ministarstva, a imaju kućanstvo u drugom naselju Republike Hrvatske i to:
  4. a)djelatne vojne osobe,
  5. b)vojne službenike i vojne namještenike, te ostale osobe smještene u vojnim objektima; Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave osobe na izdržavanju: 1. kazne zatvora, 2. kazne maloljetničkog zatvora, 3. kazne zatvora izrečene u prekršajnom postupku, 4. supletorne kazne zatvora, 5. mjere pritvora, 6. mjere upućivanja u odgojni zavod. Ispunjavanje popisnih obrazaca u navedenim ministarstvima, obavit će se prema Uputama za popisivače. 1.7. Popisni obrasci Na temelju čl. 16. Zakona, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku propisuje sadržaj i izgled osnovnih, kao i pomoćnih popisnih obrazaca. Osnovni popisni obrasci su Popisnica (obrazac P-1), Upitnik za stan i kućanstvo (obrazac P-2), dok su pomoćni popisni obrasci Omotnica (obrazac P-OM), te Kontrolnik (obrazac P-3). Ovi se obrasci koriste za neposredno popisivanje jedinica popisa. Osim navedenih osnovnih i pomoćnih obrazaca, za prethodno ispunjavanje popisnih obrazaca za određene kategorije osoba, koristi se Prethodna popisnica (obrazac P-1/1), te Pomoćna popisnica (obrazac P-1/IN). U Popisnicu (obrazac P-1) upisuju se podaci za svaku osobu koja se popisuje (kao dio Popisnice, u mapu popisivača uložen je obrazac P-1/M, s popisom modaliteta odgovora - šifara, koje se upisuju u Popisnicu). U Upitnik za stan i kućanstvo (obrazac P-2) upisuju se podaci za svaku stambenu jedinicu i za svako kućanstvo koje se popisuje. U Omotnicu (obrazac P-OM) upisuju se svi članovi kućan­stva (Lista 1), te privremeno prisutne osobe (Lista 2). U Kontrolnik (obrazac P-3) evidentiraju se sve popisne jedinice u popisnom krugu, odnosno njihovi redni brojevi (koji se upisuju na osnovne obrasce kao identifikacija), upisuju se adrese, broj popisanih jedinica, kao i pregled rezultata po kućanstvima, a ujedno se daju i prvi rezultati za popisni krug. U Prethodnu popisnicu (obrazac P-1/1) upisuju se podaci za državljane Republike Hrvatske u objektima Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane i Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. U Pomoćnu popisnicu (obrazac P-1/IN) upisuju se podaci za građane Republike Hrvatske na radu ili boravku u inozemstvu s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Prethodne i Pomoćne popisnice koje su pristigle na adresu Povjerenstva za Popis, treba rasporediti u grad/općinu, odnosno popisni krug prema adresi na tim popisnicama. Ovi se obrasci, zajedno s ostalim popisnim potrepštinama, predaju popisivaču koji će popisivati u tom popisnom krugu. 1.8. Kontrola obuhvata i kvalitete podataka Popisa U st. 3. čl. 1. Zakona određuje se da će se neposredno nakon provedenog Popisa provesti Kontrolni popis radi ocjene obuhvata jedinica popisa i kvalitete podataka prikupljenih popisom. Taj će se Kontrolni popis provesti na popisnim krugovima koji su izabrani metodom slučajnog izbora, a osiguravaju reprezentativni uzorak. Kontrolni popis se provodi ponovnim popisivanjem jedinica popisa prema posebnoj Metodologiji za kontrolu obuhvata i kvalitete podataka (čl. 15. st. 4. Zakona) i posebnim osnovnim popisnim obrascima. 1.9. Tijela koja organiziraju i provode Popis Zakon o popisu je glavu III. posvetio organizaciji popisa, a u čl. 15. odredio da Popis organizira Državni zavod za statistiku, a provode ga tijela određena Zakonom. U Organizacijskim su uputama navedena tijela koja organiziraju i provode Popis, kao i sudionici Popisa s detaljnim obrazlo­ženjem zadaća u skladu s odredbama Zakona. Državni zavod za statistiku organizira Popis, izrađuje Metodologiju za organiziranje i provedbu Popisa, obrađuje i publicira rezultate Popisa. Ministarstvo vanjskih poslova provodi Popis prema čl. 19. Zakona, a njihovi su zadaci navedeni u poglavlju 1.6. ovih Uputa. Ministarstvo unutarnjih poslova provodi, prema čl. 20. i 23. Zakona, prethodno popisivanje (zadaci navedeni u poglavlju 1.6. ovih Uputa), te redoviti popis osoba koje stanuju u policijskim postajama i ostalim objektima Ministarstva unutarnjih poslova, a koje nemaju kućanstvo u drugom naselju u Republici Hrvatskoj. Ministarstvo obrane provodi, prema čl. 21. i 23. Zakona, prethodno popisivanje (zadaci navedeni u poglavlju 1.6. ovih Uputa), te redoviti popis djelatnih vojnih osoba, vojnih službenika i vojnih namještenika koje stanuju u vojnim objektima, kao i ostalih osoba smještenih u vojnim objektima, a koje nemaju kućanstvo u drugom naselju u Republici Hrvatskoj. Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave provodi, prema čl. 22. i 23. Zakona, prethodno popisivanje (zadaci navedeni u poglavlju 1.6. ovih Uputa), te redoviti popis zaposlenika koji stanuju u smještajnim prostorima kaznenih tijela, a koji nemaju kućanstvo u drugom naselju u Republici Hrvatskoj. Ujedno se redovitim popisom obuhvaćaju osobe koje izdržavaju kaznu zatvora ili mjeru pritvora koja 31. ožujka 2001. traje 12 ili više mjeseci. Povjerenstvo za Popis 2001., koje je na temelju čl. 24., a radi priprema, organizacije i provedbe popisa na području županije, osnovalo županijsko poglavarstvo, odnosno Poglavarstvo Grada Zagreba, te imenovalo članove Povjerenstva za Popis 2001. na području županije, odnosno Grada Zagreba. U skladu sa čl. 25. Zakona Povjerenstvo županije, odnosno Grad Zagreb, osnovalo je svoje ispostave, te popisne centre za neposrednu provedbu popisa u gradovima i gravitirajućim općinama uz suglasnost Državnog zavoda za statistiku. 1.10. Sudionici Popisa Sudionici popisa: koordinatori i njihovi zamjenici, instruktori i prema potrebi njihovi pomoćnici, kontrolori i popisivači, kao i njihove zadaće, navedene su u poglavlju 3., te njihov rad u poglavlju 5. Organizacijskih uputa. Ovdje se navode samo neke osnovne zadaće. Koordinatori i njihovi zamjenici djelatnici su Državnog zavoda za statistiku, oni usklađuju i koordiniraju pripremne radove Po­pisa za županiju, odnosno Grad Zagreb, obavljaju poduku instruktora i članova povjerenstava, zatim nadgledaju poduku ostalih sudionika Popisa, te provedbu Popisa, daju potrebna tumačenja Me­to­dologije, nadgledaju razdiobu popisnog materijala kao i koncentraciju popisne građe, izradu Prvih rezultata i sl. Instruktori su zaduženi za provedbu Popisa u ispostavama. Njihov je zadatak poduka kontrolora i članova ispostava i popisnih centara, nadziranje rada popisivača, kontrola popisne građe i sl. Kontrolorima je zadatak poduka popisivača za neposrednu provedbu Popisa u skladu s Metodološkim uputama i Uputama za popisivače. Oni nadgledaju rad popisivača, pregledavaju i kontroliraju popisnu građu i Prve rezultate za svaki popisni krug. Nakon što su svojim potpisom na Kontrolniku potvrdili ispravnost preuzete popisne građe (od popisivača), za popisne krugove za koje su bili u Popisu zaduženi, predaju je predsjedniku Popisnog centra. Kako o popisivačima, ovisi uspjeh Popisa, njihovi zadaci, ob­veze, način obraćanja građanima, način ispunjavanja i sređi­vanja popisnih obrazaca, osim u Organizacijskim uputama, detaljno su razrađeni u poglavlju 4. ovih Uputa. 1.11. Poduka sudionika u Popisu Radi osiguranja jedinstvenog postupka u tumačenju i primjeni Metodologije za Popis 2001., prema čl. 30. Zakona, svi se sudionici u popisu trebaju podučiti za obavljanje poslova i zadataka u skladu s propisanim uputama. Poduka se organizira postupno za odgovarajuću razinu sudionika, pri čemu treba voditi računa da broj sudionika bude prilagođen konkretnim uvjetima. Grupa veća od 25 sudionika nije preporučljiva. Trajanje poduke na odgovarajućoj razini ovisi o materiji koju treba, ne samo površno upoznati, već u potpunosti usvojiti. Državni zavod za statistiku izradit će, za svaku razinu poduke, vrlo precizan sadržaj i vremensko trajanje pojedinog dijela. Odredit će se vrijeme za izlaganje, za praktično vježbanje primjera, za raspravu i, eventualno, za dodatna obrazloženja, i na kraju će se provesti završni test, jedinstven za cijelu državu. Osim navedenog, Programi poduka će opisivati i korištenje svih pomoćnih sredstava, npr. uvećanih obrazaca, audio snimki s primjerima za vježbanje sudionika. Na poduci će svaki sudionik dobiti i odgovarajuće Upute (Upute za popisivače, Upute za instruktore i kontrolore, Organizacijske upute, itd.). Poduka koordinatora bit će kontinuirana kroz više mjeseci, a na kraju, kao rekapitulacija, višednevna pred sam Popis. Poduka članova povjerenstava bit će prilagođena njihovim zadaćama, s naglaskom na organizacijske probleme i način rješa­vanja, na postupke i načine nadgledanja podređenih tijela i svih sudionika u Popisu. Ovu poduku vodi koordinator za županiju. Poduka instruktora i članova ispostava trajat će pet

(5)dana, a izvodi je koordinator i njegov zamjenik. Poduku kontrolora, koja traje četiri
(4)dana, izvodi instruktor i njegov pomoćnik, uz povremenu prisutnost koordinatora. Poduku popisivača vode kontrolori, također uz povremenu prisutnost koordinatora i instruktora. Ova poduka traje tri
(3)da­na. Ovisno o broju popisivača i raspršenosti terena, preporuča se da dva (ili tri) kontrolora objedine poduku za svoje popisivače. Tako mogu kvalitetnije izlagati građu, ili dok jedan izlaže propisanu materiju, drugi analizira i ispravlja ranije ispunjene obrasce za vježbu. Veličina grupe za poduku ovisi o broju kontrolora čiji se popisivači osposobljavaju zajedno. Za uspjeh poduke za svaku od navedenih razina, neophodne su odgovarajuće prostorije sa stolovima i stolcima, pogodna bi bila i (školska) ploča za eventualno pisanje ili pokazivanje uvećanih popisnih obrazaca. Potreban je i radio kazetofon. 1.
  1. Što građani trebaju znati i koje su njihove obveze Zakon je u čl.
  2. obvezao sve osobe “... da su dužne na sva pitanja u popisnim obrascima dati točne i potpune odgovore.” Izuzetak su odgovori o narodnosnoj i vjerskoj pripadnosti koje mogu uskratiti. Zakonska odredba o tom pravu građanina tiskana je na Popisnici, a i popisivač je dužan upozoriti na to pravo. Za odbijanje davanja podataka popisivaču Zakon predviđa novčanu kaznu za prekršaj, ako se osoba ne odazove na pisanu “Obavijest o dužnosti davanja podataka” u Popisnom centru. Tu obavijest je popisivač ostavio kada pri ponovljenom dolasku u kućanstvo nije našao osobu koja bi mu, u skladu s odredbama Zakona, mogla dati podatke o osobama koje se popisuju. Građani su obvezani Zakonom sudjelovati u Popisu davanjem točnih i potpunih odgovora popisivaču. Za punu suradnju, svakog je građanina potrebno upoznati s tim da su rezultati Popisa neophodni, a podaci koje daje su zaštićeni i Zakonom o Popisu
  3. i Zakonom o državnoj statistici. Oba zakona predviđaju korištenje podataka samo u statističke svrhe, a to znači njihovo objavljivanje samo kao zbroj na određenoj razini obrade. Pripadnike nacionalnih manjina popisivač mora upozoriti na to da prilikom popisivanja mogu dobiti na uvid osnovne popisne obrasce (P-1 i P-2) na jeziku i pismu svoje nacionalne manjine, a koje je popisivač dobio, kao zaseban uvez, zajedno s ostalim popisnim potrepštinama. Podaci koje je građanin dao popisivaču zaštićeni su, jer ih on, ali i svi drugi sudionici koji su ih saznali, moraju trajno čuvati kao službenu tajnu, pod prijetnjom kaznenih odredbi Zakona. Popisivač će također biti prekršajno kažnjen (i isključen iz Popisa), ako u popisne obrasce upisuje podatke različite od iskaza građana. Da opravda povjerenje koje su građani dali prilikom popisivanja, Državni zavod za statistiku, organizator Popisa 2001., Zakonom je, ali i svim mogućim mjerama u organizaciji i provedbi Popisa, osigurao punu zaštitu njihovih odgovora. Podaci su zaštićeni i tijekom obrade u Državnom zavodu za statistiku, jer i obrađivači su “osobe koje sudjeluju u Popisu”. U članku
  4. Zakona određeno je da “osobe koje sudjeluju u Popisu ili obavljaju druge poslove u vezi s Popisom, dužne su trajno čuvati kao službenu tajnu sve podatke prikupljene od pojedinaca koji se odnose na njihove osobne, obiteljske ili imovinske prilike”. U čl.
  5. Zakona određena je novčana kazna od
  6. 000,00 do
  7. 000,00 kuna za te osobe “ako se ne pridržavaju odredaba o čuvanju i zaštiti podataka iz čl.
  8. ovog Zakona”. U čl.
  9. Zakon predviđa za prekršaj novčanu kaznu od
  10. 000,00 do
  11. 000,00 kuna za “osobu koja objavi pojedinačne (individualne) podatke dobivene od osoba navedenih u članku
  12. ovog Zakona”. Osobe iz čl.
  13. Zakona su, kako je već navedeno, sve osobe koje sudjeluju u Popisu, ili obavljaju druge poslove u vezi Popisa. Nakon svih kontrola i osnovnih faza obrade, popisna se građa, tj. popisni obrasci, komisijski uništavaju prema postupku koji Naredbom propisuje ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (čl.
  14. Zakona). Postupak čuvanja podataka na računalnim medijima u Državnom zavodu za statistiku i pristup datotekama s rezultatima Popisa, reguliran je odgovarajućim Pravilnikom, na temelju Zakona o Popisu
  15. (čl. 9.) i Zakona o državnoj statistici.
  16. ZADACI POPISIVAČA Popisivači su neposredni izvršitelji Popisa, te o njihovim sposobnostima, zalaganju i načinu ophođenja s osobama od kojih pri­ku­pljaju podatke, u velikoj mjeri ovisi uspjeh Popisa. 2.
  17. Poduka popisivača Voditelji poduke za popisivače su kontrolori, uz povremeni nadzor instruktora i njegovog pomoćnika. Popisivači se sa sadržajem i predviđenim postupcima u Popisu susreću prvi put na poduci. Predviđeno je da poduka popisivača traje tri dana i da se odvija dvokratno. Program obuke je strogo utvrđen. Cijeli je sadržaj podijeljen po danima i svaki sat je raz­rađen. Time se želi postići da svaki segment sadržaja poduke bude optimalno obrađen. Poduka je koncipirana na postupnom usvaja­nju sadržaja, koji će se odmah i provjeravati praktičnim popunjavanjem (dijela) obrazaca. I primjeri koji će se koristiti bit će jedinstveni, pripremljeni u Državnom zavodu za statistiku. Ovime se želi osigurati kvalitetno osposobljavanje popi­sivača za konkretan posao, i jednaka, ali i zadovoljavajuća razina usvoje­ne građe koja će se izlagati. Ovo ne isključuje mogućnost da organizatori poduke, za svoje područje izrade dodatne, specifične primjere prilagođene tom području. Tijekom trodnevne poduke kandidati će usvojiti predviđeni dio Metodologije, definicije, sadržaj obrazaca i postupke, ali i vjež­bati rješavanjem predviđenih primjera. Tijekom poduke popunjeni praktični primjeri popisivača će se analizirati, a propusti ponovno objasniti. Na kraju poduke popisivači popunjavaju (za cijelu državu identičan) završni test. Ovisno o rezultatu određuju se djelatni i rezervni popisivači. Prvi dobivaju područje na kojem će popisivati, tzv. popisni krug, potrebne materijale i Ovlaštenje za Popis (čl.
  18. Zakona). Pri popisivanju će se strogo pridržavati Uputa za Popisivače, koje su odgovarajući dio Metodologije. Nakon uspješno završene poduke popisivaču se predaje komplet obrazaca i ostalih potrepština za Popis. Među njima je i tzv. tehnička dokumentacija popisnoga kruga. To je preslika zemljopisne karte (skica popisnog kruga) u mjerilu pogodnom za uvid u sadržaj, s ucrtanim granicama popisnog kruga. Također će na obrascu PK “Sadržaj popisnog kruga”, dobiti upisan sadržaj popisnoga kruga, ulice i kućne brojeve zgrada. 2.
  19. Obveze popisivača prije popisivanja Prije popisivanja popisivač treba zajedno s kontrolorom obići svoj popisni krug i provjeriti njegove granice prema dobivenoj dokumentaciji, odnosno usporediti stanje na terenu sa skicom (preslika zemljopisne karte) i Sadržajem popisnog kruga (obrazac PK). Granice popisnog kruga i njegov sadržaj moraju biti nedvosmisleno određeni. Sve eventualne razlike ili točke koje su nedvosmisleno određene, treba kontrolor riješiti zajedno s instruktorom u skladu s Organizacijskim uputama. Kad upozna granice popisnog kruga, popisivač izrađuje plan kretanja i popisivanja unutar popisnog kruga, vodeći pritom raču­na da se ne ispuste niti jedna od jedinica popisa. U naseljima u kojima su popisni krugovi određeni prema blokovima kuća, popisivač treba najprije obići granične ulice svog popisnog kruga, a zatim unutar tog kruga. U ulicama u kojima popisuje obje strane, popisivač se treba kretati najprije jednom stranom ulice, a zatim drugom stranom. Dakle, popisivač popisuje najprije u jednoj ulici, a nakon toga prelazi u drugu ulicu. Popisivač treba ići redom od kuće do kuće, a u kućama od stana do stana, kako bi utvrdio da li se u jednoj zgradi nalazi jedan ili više stanova, ali treba također utvrditi živi li u pojedinom stanu jedno ili više kućanstava, odnosno stanuju li tu privremeno prisutne osobe. Kako će jedan kontrolor nadgledati rad 8 do 10 popisivača, popisivač treba plan obilaska popisnoga kruga pri popisivanju predati kontroloru, kako bi ga on mogao lakše naći tijekom popisivanja. Popisivač neće ulaziti u vojne objekte, objekte Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i strana veleposlanstva. 2.
  20. Obraćanje popisivača građanima Prije ulaska u kuću ili stan popisivač će se predstaviti i pokazati Ovlaštenje za popisivača u Popisu
  21. Iako će o popisu većina građana biti unaprijed obaviještena pre­ko sredstava javnog priopćavanja, dužnost je popisivača, da, nakon što se predstavi i pokaže Ovlaštenje, objasni cilj svoje posjete. Popisivač treba stalno imati na umu da uspjeh popisa ovisi u velikoj mjeri od toga kako će on postaviti i objasniti pojedina pitanja, kako bi dobio potpune i pravilne odgovore. To je razlog da popisivač bude strpljiv u razgovoru s osobama koje mu daju poda­t­ke. Zadatak je popisivača da tijekom popisivanja u kućanstvu uspostaviti odnos povjerenja i razumijevanja. Popisivač treba upozoriti građane da su prema Zakonu o Popisu
  22. obvezatni davati točne i potpune podatke, ali je pritom važno naglasiti da se podaci prikupljaju u statističke svrhe, te da je zajamčena tajnost podataka, od razine popisivanja, pa sve do obrade i objavljivanja. Također je potrebno naglasiti da je izuzetak obveze davanja podataka odgovor o narodnosnoj i vjerskoj pripadnosti (čl.
  23. Zakona), i pritom popisivač mora upisati točno onakav odgovor kako se popisivana osoba izjasnila. Ukoliko se osoba na jedno od ova dva pitanja, ili na oba, ne želi izjasniti, popisivač je dužan upisati “Nije se izjasnio/izjasnila”. Popisivač treba upozoriti pripadnike nacionalnih manjina da mogu dobiti na uvid osnovne popisne obrasce (P-1 i P-2) na jeziku i pismu svoje nacionalne manjine, ali će u skladu s odredbama Zakona (čl. 6.) odgovore upisivati na hrvatskom jeziku i latinič­nom pismu. Nastup popisivača će svakako ovisiti o sugovorniku i prema njegovim pitanjima ili odgovorima treba prilagoditi svoje odgovore i objašnjenja. O tome će biti više riječi na poduci. 2.
  24. Tko daje podatke popisivaču Za Popis bi bilo idealno da su kod popisivanja prisutni svi čla­novi kućanstva i da imaju dosta raspoloživog vremena za razgovor s popisivačem. To se u praksi, nažalost, neće često ostvariti. Popisivač će za razgovor odabrati odraslu, punoljetnu osobu, koja može dati podatke i za ostale članove kućanstva. Ako se tijekom popisivanja ustanovi da osoba koja daje podatke, na mnoga pitanja o ostalim članovima kućanstva nije sigurna u odgovore ili ih uopće ne zna, popisivač će dogovoriti vrijeme kada će neposredno moći razgovarati s tim osobama, te će morati ponovno doći u to kućanstvo. Dogovorenog se vremena popisivač mora pridržavati. Jednako će postupiti kada je zatekao samo djecu ili odrasle osobe koje ne mogu dati tražene podatke za Popis. U slučaju da u kući ili stanu nije zatekao nikoga, ostavit će “Obavijest o dužnosti davanja podataka” (obrazac P-6) s naznakom vremena kada će doći. Ako je moguće od susjeda saznati u koje su vrijeme članovi tog kućanstva kod kuće, onda će u Obavijest upisati to vrijeme. Popisivač će adrese i vrijeme za ostavljene Obavijesti evidentirati u “Popisu adresa na kojima je ostavljena Obavijest” (obrazac P-7). Postupak s Obavijesti treba ponoviti, ako nije bilo uspjeha u prvom pokušaju. Ako ni tada nije zatekao nikoga, popisivač upisuje na Obavijesti adresu i radno vrijeme Popisnog centra, gdje osoba kojoj su najbolje poznati podaci o članovima kućanstva, treba dati tražene podatke. Ova zakonska obveza davanja podataka vrijedi i u slučaju ako građani nisu primili Obavijest, jer su npr. podstanari. Ako popisivač od susjeda dobije obavijest da je cijelo kućanstvo odsutno iz tog naselja i da se neće vratiti do kraja popisa, ispunjava popisne obrasce na osnovi izjave najbližih susjeda, pritom upisujući što je moguće više podataka. Tako će npr. pri popunjavanju Upitnika za stan i kućanstvo, upisati podatke za stan koji je, ako se radi o višekatnoj zgradi, u pravilu identičan stanovima ispod ili iznad njega. Ukoliko prilikom popisa nisu upisani svi odgovori, ili nije odgovoreno na dio pitanja u nekom od obrazaca, popisivač treba u Kontrolniku, u stupcu “Napomena” upisati npr. “Cijelo kućanstvo na putu” ili “Cijelo kućanstvo u inozemstvu” i sl. Ovu će bilješku ujedno napisati i na poleđini Omotnice, u prostoru predviđenom upravo za pisanje napomene, kojom će objasniti konkretan slučaj. 2.
  25. Što popisivač utvrđuje prije popisivanja Kada je uspostavio kontakt s osobom koja daje podatke, popisivač mora u razgovoru utvrditi koliko osoba živi u tom stanu, jesu li sve osobe članovi jednog kućanstva ili u tom stanu živi više kućanstava, je li iz tog stana možda odsutno cijelo kućanstvo koje je u inozemstvu radi zaposlenja ili ostalih razloga, radi li se o prognanicima ili izbjeglicama, ili se radi o osobama koje su samo privremeno u naselju u kojem se popisuje, jesu li u “kritičnom trenutku” bile prisutne još neke osobe itd. Popisivač će, zajedno sa svim popisnim potrepštinama, dobiti i prethodno ispunjene obrasce koji su pristigli u Povjerenstvo za Popis, i to: Prethodnu popisnicu (obrazac P-1/1) u koju su upisani podaci za državljane Republike Hrvatske u objektima Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane i Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave s prebivalištem u Republici Hrvat­skoj, te Pomoćnu popisnicu (obrazac P-1/IN) u koju su upisani podaci za građane Republike Hrvatske na radu ili boravku u inozemstvu s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, a odnose se na osobe čije je prebivalište na područje tog popisnog kruga. Ove osobe nemaju svoje kućanstvo na navedenoj adresi, već je to adresa njihovog prebivališta. Popisivač treba upitati osobu koja mu daje podatke je li netko od članova kućanstva odsutan npr. u vojsci ili na izdržavanju kazne, ili na radu ili boravku u inozemstvu, te jesu li u kućanstvo pristigle prethodne popisnice. Prethodno ispunjene popisnice popisivač obavezno prepisuje u redovne popisne obrasce, te uz Popisnicu (obrazac P-1) popunjava i Upitnik za stan i kućanstvo (obrazac P-2) i Omotnicu (obrazac P-OM) za odsutno kućanstvo, služeći se, po mogućnosti obavijestima koje mogu dati susjedi i druge osobe. Ako nije uspio sa sigurnošću utvrditi tražene elemente za početak popisivanja, popisivač će dogovoriti vrijeme ponovnog dolaska u taj stan, jer osoba s kojom je razgovarao nije sigurna u odgovorima. 2.
  26. Način upisivanja odgovora u popisne obrasce Osnovni popisni obrasci su kreirani tako da zadovolje različite kombinacije odgovora. Ima pitanja na koje odgovaraju sve osobe ili se odgovara za svako kućanstvo ili stan, no, postoje pitanja na koje se odgovara samo potvrdno, ako pojava postoji. Tako na primjer na pitanje “Odakle se osoba doselila”, odgovaraju samo osobe koje su se doselile u naselje popisa; ili npr. o uzgoju vrsta poljoprivrednih proizvoda i površini zemljišta odgovaraju samo kućanstva koja su u protekloj godini uzgajala jednu ili više vrsta poljoprivrednih proizvoda, odnosno koja su u kritičnom trenutku raspolagala zemljištem. Kod dijela pitanja odgovori su ponuđeni na obrascu, a za dio pitanja koja su na Popisnici upisana u okvir (u obliku strelice), predviđen je prostor za upis odgovarajuće šifre. Te su šifre, uz ponuđene odgovore, zbog njihove brojnosti tiskane na posebnom obrascu (Obrazac P-1/M). Ovaj je obrazac umetnut u mapu popisivača. Kod ponuđenih se odgovora u pravilu koristi (prema pretežnosti) samo jedan, a jedino kod pitanja “Glavni izvori sredstava za život” moguća su dva odgovora. Da se izbjegne sumnja da je popisivač “preskočio” koje pitanje, kod pitanja o narodnosti i vjeri, gdje osoba ima mogućnost uskratiti odgovor, popisivač će upisati “nije se izjasnio”. U Kontrolnik (obrazac P-3) i Omotnicu (obrazac P-OM) tekstovi se pišu uredno, čitljivim rukopisom. U osnovne popisne obrasce, Popisnicu (obrazac P-1) i u Upitnik za stan i kućanstvo (obrazac P-2) odgovori se upisuju: - upisivanjem brojki ili velikih slova u omeđene pravokutnike; - upisivanjem znaka “X” u kvadratić kod ponuđenog odgovora. 2.
  27. Redoslijed popunjavanja obrazaca Način upisivanja podataka u pojedine popisne obrasce bit će zasebno obrađen za svaki od tih obrazaca, dok je u ovom dijelu dan samo redoslijed ispunjavanja obrazaca. Kada je popisivač u razgovoru utvrdio koliko kućanstava živi u stanu (kući), popisivač će im u Kontrolniku dodijeliti redne brojeve (stupci 2 - 4). Za svako se kućanstvo popunjava posebna Omotnica (obrazac P-OM). Prvo se iz Kontrolnika prepisuju identifikacijske šifre, i to: matični broj grada/općine i redni brojevi popisnoga kruga, stana, kućanstva i zgrade, a zatim, također iz Kontrolnika, prezime i ime na koju se vodi kućanstvo (nositelj kućanstva), ime naselja, odnosno dio naselja, ulica i kućni broj i dodatak kućnom broju (ako ga ima). Nakon toga se popunjava unutarnja stranica Omotnice, tj. Lista 1, stupci 1 - 4 i Liste 2, stupci 1 - 3 i stupac 6, u skladu s uputama za popunjavanje Omotnice. Iza Omotnice popunjava se Upitnik za stan i kućanstvo (obrazac P-2) za svaki stan. Ako je u stanu više kućanstava, za prvo se kućanstvo popunjava cijeli obrazac P-2, a za svako sljedeće samo dio: Podaci za kućanstvo. Oba dijela tog obrasca popunjavaju se u skladu s odgovarajućim dijelom Uputa. Na Upitnik za stan i kućanstvo (obrazac P-2) prvo se prenose identifikacijske šifre s Omotnice, a zatim se upisuju traženi odgovori. Nakon popunjavanja obrasca P-2 prelazi se na popunjavanje Popisnica, za svaku osobu upisanu u Listu 1 ili Listu 2 Omotnice. U Popisnicu se prvo upisuju identifikacijske šifre, a zatim sadržaj, u skladu s odgovarajućim dijelom Uputa. Iza popisivanja, kod kuće, popisivač treba pregledati građu popisanu toga dana i završiti popunjavanje unutarnje stranice Omotnice, upisivanjem podataka u stupce 5 - 8 Liste 1, te u stupce 4 i 5 Liste
  28. Nakon toga slijedi izrada Prvih rezultata za kućanstvo na prvoj stranici Omotnice. Na kraju se podaci iz tablica Prvih rezultata za kućanstvo na Omotnici, obrazac P-OM upisuju u odgovarajuće stupce Kontrolnika, u “... pregled rezultata po kućanstvima”. 2.
  29. Sređivanje popisne građe Osnovni popisni obrasci, tj. Upitnik za stan i kućanstvo i Popisnice, ulažu se u “njihovu” Omotnicu s istim identifikacijskim šiframa. Na početku je Upitnik za stan i kućanstvo (obrazac P-2), popunjen u cijelosti ili samo dio “Podaci o stanu”, odnosno dio “Podaci o kućanstvu”. Slijede Popisnice složene po rednim brojevima kako su upisane u Listu 1, a zatim Popisnice složene po rednim brojevima kako su upisane u Listu 2 Omotnice. U Omotnicu se također ulažu i prethodno ispunjene popisnice, Prethodna popisnica (obrazac P-1/1) ili Pomoćna popisnica (obrazac P-1/IN), nakon što ih je popisivač prepisao na Popisnicu za optički unos podataka (obrazac P-1), te popunio prema potrebi i Upitnik za stan i kućanstvo (obrazac P-2), bez obzira na to je li ih popisivač dobio od kontrolora ili od članova kućanstva koje je popisao. Omotnice se slažu prema rednom broju upisa u Kontrolnik. Nakon što je izradio Prve rezultate za popisni krug, upisao osobne podatke i potpisao se na naslovnoj stranici Kontrolnika, popisivač predaje popisnu građu kontroloru, zajedno s tehničkom dokumentacijom (skica i obrazac PK).
  30. KONTROLNIK (Obrazac P-3) Kontrolnik je pomoćni obrazac koji ima višestruku namjenu, pa ga zato treba ispunjavati uredno i strogo se pridržavati ovih Uputa. Za svaki popisni krug popunjava se u pravilu samo jedan Kontrolnik. Ako je jedan popisivač određen obaviti popis u dva ili više (manjih) popisnih krugova, za svaki će popisni krug voditi zasebni Kontrolnik. Kad je za obavljanje popisa u jednom popisnom krugu određeno dva ili više popisivača, svaki će od njih voditi poseban Kontrolnik za onaj dio popisnog kruga koji mu je dodijeljen. U ovakvim slučajevima, ispod šifre popisnog kruga na naslovnoj stranici Kontrolnika upisuje se oznaka I. dio, II. dio itd. 3.
  31. Sadržaj kontrolnika a) Identifikacijski podaci sadrže ime naselja, ime grada/općine, matični broj grada/općine i redni broj popisnoga kruga. b) “Prvi rezultati za popisni krug” služe da se u vrlo kratkom roku, nakon završetka popisivanja, utvrdi ukupan broj popisanih osoba, broj stanovnika i privremeno prisutnih osoba, broj kućan­stava i broj stanova za stalno stanovanje. Prve rezultate za popisni krug popisivač ispunjava nakon završetka popisivanja u zadanom popisnom krugu, prema objaš­nje­njima danim u nastavku ovih Uputa, kao i objašnjenjima uz tablice. c) “Popis adresa i popisanih jedinica i pregled rezultata po kućanstvima” služe da popisivač (a također i kontrolor kao i sve druge osobe koje će raditi s popisnom građom), može: - utvrditi je li popis obavljen na svakoj adresi koja je obuh­vaćena u obrascu PK “Podaci o popisnom krugu” (obrazac PK popisivač dobiva zajedno s ostalim popisnim materijalom), odnosno skicom popisnog kruga; - srediti popisni materijal prema redoslijedu upisa u Kontrolnik; - izraditi Prve rezultate za popisni krug, a kontrolor provjeriti točnost prvih rezultata izračunatih za popisni krug. d) Na naslovnoj stranici popisivač upisuje svoje prezime, ime i adresu stanovanja i treba se potpisati prije predaje popisne građe kontroloru. Kontrolor svojim potpisom potvrđuje ispravnost popisne građe. e) Definicija stana za stalno stanovanje, koja se nalazi na poleđini Kontrolnika, treba pomoći popisivaču prilikom ispunjavanja stupca 16 na unutarnjoj strani Kontrolnika. 3.
  32. Ispunjavanje identifikacijskih podataka na naslovnoj stranici Kontrolnika Prije početka rada na popisivanju, kontrolor treba s obrasca P-8, na naslovnu stranicu Kontrolnika prepisati: ime naselja u kojem se obavlja popis, ime grada ili općine kojem to naselje pripada, matični broj grada odnosno općine, kao i redni broj popisnog kruga u gradu/općini. Matični broj grada/općine i šifra popisnog kruga prenose se na odgovarajuća mjesta u svim obrascima tog popisnoga kruga, tj. na Omotnice (obrasci P-OM), Upitnike za stan i kućanstvo (obrasci P-2) i Popisnice (obrasci P-1). 3.
  33. Ispunjavanje unutarnje stranice Kontrolnika “Popis adresa i popisanih jedinica i pregled rezultata po kućanstvima” Unutarnje stranice Kontrolnika, s nazivom “Popis adresa i popisanih jedinica i pregled rezultata po kućanstvima”, sadrže redove za upis odgovarajućih podataka određenih sadržajem zaglavlja pojedinog stupca. Unutarnje stranice Kontrolnika popisivač popunjava u dva odvojena “koraka”. Prvo, kod popisivanja popunjava “Popis adresa i popisanih jedinica”, koji čine stupac (a), stupci 1 - 5 i prema potrebi stupac 17 (napomena). Stupce od 6 -16 “pregled rezultata po kućanstvima” popisivač popunjava kod kuće. Potrebno je označiti i redni broj popunjene stranice Kontrolnika, i to tako da se na desnom donjem rubu stranice u tiskani kružić na prvoj stranici upiše 1, na drugoj stranici 2 itd. Ako (uvezani) broj stranica Kontrolnika nije dovoljan za upis jedinica koje se moraju popisati u popisnom krugu, kontrolor će popisivaču dati potreban broj praznih listova, koji se dodaju na kraj, iza uvezanih stranica, i popisivač nastavlja numeriranje i upis. 3.3.
  34. Redni broj - stupac (a) U stupcu (a) tiskani su samo brojevi na mjestu jedinice. Ove će brojeve popisivač dopunjavati dodavanjem (jedne ili više) znamenki s lijeve strane, tako da dobije tekuće redne brojeve, od 1 do onog broja koliko će redova ukupno popuniti. To znači, da na prvoj stranici u redovima 1 - 9 ne treba dopisivati brojeve, u redovima koji slijede, 0 - 9 treba dodati jedinicu
(1)da se dobije 10 - 19, a kod sljedeće dekade, tj. 0, treba dodati 2, da se dobije 20. Stranice koje slijede dobivaju znamenke 2, 3 i 4 itd. Ovaj redni broj se ne ispravlja ni u slučaju kada popisivač (u skladu s ovim Uputama) precrta podatke upisane u jedan ili više redova Kontrolnika. 3.3.2. Adresa - stupac 1 U ovaj stupac upisuju se nazivi ulica i kućni brojevi zgrada, onako kako su upisani u obrazac PK (Podaci o popisnom krugu), koji je popisivač također dobio. Za naselja koja nemaju ulični sustav, u ovaj se stupac upisuje naziv naselja i kućni broj. Ovo je vrlo važno jer se službeni nazivi naselja i ulica nalaze u odgovarajućem Registru, prema kojemu se popisna građa uspo­re­đuje i kontrolira. Redoslijed ulica i zgrada kojim će popisivač obavljati popisivanje, pa i upisivati u Kontrolnik, ovisi o “Planu obilaska” koji je dogovorio s kontrolorom. U ovaj stupac popisivač upisuje ulicu i kućni broj: - za svaku zgradu u kojoj ima stanova ili drugih nastanjenih prostorija (garaža, spremište i sl.); - za svaku zgradu koja nije nastanjena (skladište, prodavaonica, tvornica, crkva ili dr.); - za zgradu za privremeni boravak (hotel, odmaralište, bolnica i sl.); - za zgradu u izgradnji; - za prazno gradilište koje se nalazi između stambenih zgrada i koje po pravilu zauzima jedan ili više kućnih brojeva; - za nastanjene pokretne i druge objekte (prikolice, vagone, šlepove, šatore, straćare, daščare i sl.). Popisivač također upisuje odgovarajuću oznaku kada nema kućnog broja (npr. “iza” ili “kod kućnog broja 5”). Ove se oznake upi­suju u prostor za adresu ili u Napomenu (stupac 17). Prema takvim upisima moguće je naknadno ustanoviti je li popisivač obišao cijelo područje popisnoga kruga, te postoji li razlika između popisa adresa u obrascu PK i u Kontrolniku. Popisivač neće ulaziti u vojne objekte, objekte Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva pravosuđa, strana veleposlanstva, ali će takve objekte evidentirati u Kontrolniku (upisuje se adresa i u napomeni - stupac 17 se upisuje vrsta objekta). 3.3.3. Određivanje rednog broja stana i rednog broja kućanstva - stupci 2 i 3 U Kontrolnik se upisuju tekući redni brojevi po redoslijedu popisivanja za: - svaki nastanjen stan ili drugu nastanjenu prostoriju - svako kućanstvo, bilo da je samačko, višečlano ili institucionalno - svaki prazan stan. Da bi popisivač pravilno odredio redni broj stana i kućanstva treba znati definicije stana i kućanstva, koje se ovdje ne navode, jer su definicije i objašnjenja tih dviju jedinica Popisa dani u dijelu Uputa za ispunjavanje Omotnice i Upitnika za stan i kućanstvo. Pravilno određivanje rednih brojeva je neophodno, jer se oni (sa šiframa za grad/općinu i rednim brojem popisnoga kruga) prenose na osnovne popisne obrasce kao identifikacija za obradu podataka. U redovima u kojima je zabilježena samo adresa, a nema jedinica popisa (stanova ili drugih nastanjenih prostorija, kućan­stava) u ove se stupce upisuje crtica (-). Redni brojevi stana (stupac 2) i kućanstva (stupac 3) su troznamenkasti, a treba ih popuniti prema mjesnim vrijednostima rednog broja (1,10,100), ali i dopuniti nulama, tj. 001, 010. Redni broj će popisivač dodijeliti svakoj stambenoj jedinici koja je prema definiciji predmet popisa kao stan, ali i drugim nastanjenim prostorijama i objektima koji nisu stan u smislu definicije i svakom kućanstvu. Redni brojevi stana i kućanstva dodjeljuju se kontinuirano od “001” do rednog broja posljednjeg popisanog stana i kućanstva u popisnom krugu. Redni broj stana dodjeljuje se na isti način i za prostorije i objekte (nastanjene iz nužde), koje nisu stanovi u smislu definicije dane kod uputa za popunjavanje Upitnika za stan i kućanstvo (Podaci o stanu). Ako je, zbog veličine nekog popisnog kruga, određeno da na istom popisnom krugu popisivanje provode dva ili više po­pi­siva­ča, onda popisivač koji popisuje na I. dijelu popisnog kruga po­činje numeraciju prvog stana, kućanstva i zgrade u tom dijelu s rednim brojem 001; popisivač na II. dijelu prvom stanu, kućanstvu i zgradi dodjeljuje redni broj 201, drugom 202 i dalje nastavlja te­kućim rednim brojevima, a popisivač na III. dijelu redne brojeve stana, kućanstva i zgrade počinje s 401 i dalje do zadnjeg stana i kućanstva u svom dijelu popisnog kruga. U daljem se tekstu daju objašnjenja kako treba postupiti u pojedinačnim slučajevima: 1.) Ako u prvom stanu koji se popisuje u popisnom krugu živi jedno kućanstvo, stan će dobiti redni broj “001” i kućanstvo redni broj “001”. 2.) Ako u jednom stanu žive dva ili više kućanstava popisivač će svakom kućanstvu dodijeliti tekući redni broj i upisati ga u stupac 3, a u stupac 2 gdje je upisano prvo kućanstvo dodijelit će redni broj stana koji slijedi, a kod drugog i sljedećih kućanstava redni broj stana će ponoviti. Ako u stanu žive dva kućanstva (nastavak na prethodni primjer), u Kontrolniku bi to izgledalo ovako: 3.) Ako jedno kućanstvo koristi dva ili više stanova koji se nalaze na istoj adresi (istoj zgradi ili drugoj zgradi u istom dvorištu, s istim kućnim brojem ili bez njega), popisivač će svakom stanu dodijeliti novi redni broj i upisati u stupac 2, a u stupac 3 kod prvog upisanog stana tog kućanstva dodijelit će tekući redni broj kućanstva, a uz ostale stanove koje koristi kućanstvo upisat će redni broj kućanstva “000” (jer kućanstvo ne može biti popisano u dva stana). U navedenom slučaju, prvi redni broj treba dodijeliti najvećem i najkvalitetnijem stanu uz koji će se upisati i redni broj kućanstva, a onda se dodjeljuju redni brojevi ostalim stanovima. Na primjer, ako četvrto kućanstvo u popisnom krugu (nastavak prethodnih primjera) koristi na istoj adresi 3 stana, u stupac 1 treba upisati (istu) adresu u tri reda, u stupac 2 redni broj stana i to u prvom redu “003”, u drugom redu “004” i u trećem redu “005” kao redne brojeve triju stanova. U stupac 3, kao redni broj kućanstva u prvi red treba upisati “004”, a u 2 i 3 red za redni broj kućanstva upisuje se “000”. To bi u Kontrolniku izgledalo ovako: 4.) Ako u stanu ne stanuje niti jedno kućanstvo, stan može biti korišten: - za stanovanje privremeno prisutnih osoba (npr. studenti - podstanari) koje nisu kućanstvo u naselju popisa (upisani u Listu 2 Omotnice); - prazan stan (još neuseljen, privremeno nenastanjen ili napušten i drugo); - povremeno, u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi; - povremeno, za odmor i rekreaciju i - isključivo za obavljanje djelatnosti. U svim ovim slučajevima popisivač će stanu dodijeliti tekući redni broj i upisati ga u stupac 2, a u stupac 3 za redni broj kućanstva (jer ga nema) upisati “000”. U stupac 17 (napomena) treba upisati o kakvom se “praznom” stanu radi. Ako se ovaj primjer nastavi na prethodne, to bi u Kontrolniku izgledalo ovako: 5.) Obratno od prethodnog primjera postupit će se u dodjeljivanju rednih brojeva kućanstvu čiji se svi članovi nalaze u inozemstvu, a za koje je popisivač dobio u popisnom centru ispunjene Pomoćne popisnice (obrazac P-1/IN). Ako je popisivač utvrdio da na adresi navedenoj na Pomoćnoj popisnici, na kojoj je stanovalo kućanstvo prije odlaska u inozemstvo, to kućanstvo više nema stan, tada se u stupac 2 upisuje “000” (jer to kućanstvo nema stan u Republici Hrvatskoj), a u stupac 3 tekući redni broj kućanstva u popisnom krugu. U stupac 17 “Napomena” upisuje “kućanstvo nema stan u Republici Hrvatskoj”. Prognanici u organiziranom smještaju u hotelu ili baraci (prognaničko naselje) popisuju se kao privatna kućanstva bez stana u Republici Hrvatskoj. U stupac 2 za redni broj stana upisuje se “000”, a u stupac 3 tekući redni broj kućanstva. Ako nastavimo na prethodne primjere, ova dva slučaja u Kontrolniku bi izgledala ovako: 3.3.4. Određivanje rednog broja zgrade (stupac 4) Redni broj dodjeljuje se svakoj zgradi u kojoj se nalazi barem jedan nastanjen ili nenastanjen stan, ili neka druga nastanjena prostorija, koja se ne smatra stanom, ali se u vrijeme popisa koristi za stanovanje (npr. nastanjena skladišna ili uredska prostorija, garaža i sl.). Da bi popisivač pravilno odredio redni broj zgrade mora voditi računa o sljedećoj definiciji zgrade: Zasebnom zgradom se smatra: - svaka građevina koja ima četiri samostalna vanjska zida i krovište, te jedan ili više ulaza (s jednim ili više kućnih brojeva), a sagrađena je da bi se u njoj stanovalo, obavljala neka djelatnost ili čuvala materijalna dobra; - svaka građevina koja ne ispunjava navedene građevinske uvjete (npr. nema četiri samostalna zida), ali ima oblik zgrade i namijenjena je za stanovanje, obavljanje djelatnosti itd. To je, na primjer, zgrada prislonjena na drugu zgradu čije zidove koristi kao svoj treći i/ili četvrti zid; zgrada prislonjena ili djelomično ugrađena u zemljanu kosinu ili stijenu i sl., kao i - svaki ulaz tzv. obiteljske kuće u nizu koje imaju po dva zajednička zida i zajednički krov, a na svakom se ulazu nalazi jedan stan, koji ima poseban kućni broj. Ako se u dvije zgrade nalaze stambene prostorije koje koristi jedno kućanstvo, a te se prostorije popisuju kao jedan stan, redni broj dobiva samo zgrada u kojoj se nalaze glavne prostorije stana. Ovo je slučaj kad jedno kućanstvo koristi preko cijele godine sobu ili kuhinju koja je građevinski odvojena od glavnih prostorija stana (nalazi se u drugoj zgradi na istom kućnom broju, ili u istoj zgradi, ali ima poseban ulaz), pa se ova soba, odnosno kuhinja popisuje u sastavu stana, a ne kao poseban stan. Redni broj zgrade također se upisuje i za nastanjene pokretne ili nepokretne objekte, kao što su npr.: šlep, stari vagon, zemunica, prikolica, šator, straćara i drugi improvizirani objekti, iako to nisu stanovi ni zgrade prema definiciji. Redni broj daje se i zgradi u izgradnji koja ima potpuno ili djelomično završen i useljen barem jedan stan. Redni brojevi zgrada daju se rastućim redom od 001 pa dalje redom do posljednje popisane zgrade u popisnom krugu. Redni broj zgrade upisuje se u ovaj stupac na način koji je opisan kod stana i kućanstva. Umjesto tekućeg rednog broja zgrade, u stupac 4 Kontrolnika upisuje se “000”: - kad se popisuju prognanička kućanstva u organiziranom smještaju u hotelu ili baraci; - kad se cijelo kućanstvo nalazi u inozemstvu, a više nema stan na adresi gdje je stanovalo prije odlaska (na toj je adresi stanovalo kao zakupac ili podstanar). Podsjećamo da u takvim slučajevima i u stupcu 2 za redni broj stana treba upisati “000”. Dodjeljivanje rednog broja zgradi u slučaju kada se popisni krug dijeli (više popisivača popisuje u jednom popisnom krugu), objašnjeno u potpoglavlju 3.3.3. ovih Uputa. U slučaju kada su dva ili više popisivača određena da popisuju u jednoj zgradi (neboder ili višekatnica s nekoliko ulaza), po prethodnom dogovoru s kontrolorom, upisuju isti redni broj zgrade, a redne brojeve stanovima i kućanstvima dodjeljuju njihovim slijedom prema uputama u potpoglavlju 3.3.3. (redni broj stana i kućanstva za I. dio započinje s “001”, za II. dio započinje s “201” itd.) Svi stanovi (i druge nastanjene prostorije koje nisu stanovi) koji se nalaze u istoj zgradi moraju imati isti redni broj zgrade, pa i u slučaju kada je u međuvremenu došlo do prekida popisivanja u jednoj zgradi i nastavljeno je u drugim zgradama. To će se dogoditi u slučaju ako u jednoj zgradi popisivač nije mogao završiti popisivanje jer nije nikoga bilo u jednom ili više stanova, pa je ostavljena Obavijest o ponovnom dolasku popisivača. Objašnjenje o dodjeljivanju rednih brojeva u takvim i sličnim slučajevima objašnjeno je u potpoglavlju 3.3.7. “Naknadno upisivanje i ispravljanje podataka...” Za hotele, odmarališta, tvornice, škole i druge objekte u popisnom krugu u kojima nema popisnih jedinica, u stupac 4 upisuje se crtica (-). 3.3.5. Određivanje rednog broja za kolektivni stan, institucionalno kućanstvo i zgradu Kada popisivač u svom popisnom krugu naiđe na kolektivni stan, odnosno institucionalno kućanstvo, također upisuje troznamenkasti redni broj stana, kućanstva i zgrade. Redni broj kolektiv­nog stana i institucionalnog kućanstva upisuje se prema tipu stana i kućanstva za svaki tip iz određenog intervala kako je u nastavku opisano. Prema tipu institucionalnog kućanstva, kolektivnog stana i zgrade, dodjeljuju se u okviru popisnog kruga redni brojevi iz sljedećih intervala: Obrazovne institucije 900-919 Zdravstvene i institucije za skrb 920-929 Institucije za umirovljenike ili starije osobe 930-939 Vojne institucije 940-949 Vjerske institucije 950-959 Ostale institucije 960-969. Popisivač dodjeljuje isti redni broj kolektivnom stanu, institucionalnom kućanstvu i zgradi prema tipu iz pripadajućeg intervala. Ako u kolektivnom stanu ne živi institucionalno kućanstvo za redni broj kućanstva upisat će “000”. Redni broj 900-919 dodijelit će se kolektivnom stanu, institucionalnom kućanstvu i zgradi kada se radi o “Obrazovnim institucijama”. U ovu se grupu uključuju studentski i đački domovi, domovi vjerskih škola (sjemeništa, bogoslovije) i slično, tj. stambeni objekti u koje su smješteni studenti ili đaci koji u naselju popisa borave na školovanju, a kućanstvo im živi u drugom naselju u Republici Hrvatskoj. Te su osobe privremeno prisutne te se tako i popisuju, osim studenata bogoslovije koji se popisuju kao institucionalno kućanstvo u naselju školovanja. Redni brojevi 920-929 dodijelit će se kolektivnom stanu, institucionalnom kućanstvu i zgradi kada se radi o “Zdravstvenim i institucijama za skrb”. U ovu se grupu uključuju domovi za djecu bez roditeljske skrbi, domovi za djecu oštećenu u tjelesnom ili mentalnom razvoju, zavodi za socijalno-zdravstvenu skrb bolesnih i nemoćnih osoba i slično. Redni brojevi 930-939 dodijelit će se kolektivnom stanu, institucionalnom kućanstvu i zgradi kada se radi o “Institucijama za umirovljene ili starije osobe”. U ovu se grupu uključuju domovi za umirovljenike, centri za društvenu brigu o starijim osobama i drugi oblici zbrinjavanja starih i bolesnih osoba i slično. Ako je u nekom privatnom kućanstvu na stalnom smještaju više od 10 korisnika prava na skrb izvan vlastite obitelji, te osobe smatraju se institucionalnim kućanstvom ovoga tipa, a članovi kućanstva koji se brinu o tim osobama (udomiteljska obitelj) popisuju se kao privatno kućanstvo. Redni brojevi 940-949 dodijelit će se kolektivnom stanu, institucionalnom kućanstvu i zgradi kada se radi o “Vojnim institucijama”. U ovu se grupu uključuju vojni domovi, baze i slično u kojima stanuju djelatne vojne osobe koje nemaju kućanstvo u drugom naselju Republike Hrvatske. Redni brojevi 950-959 dodijelit će se kolektivnom stanu, institucionalnom kućanstvu i zgradi kada se radi o “Vjerskim institucijama”. U ovu se grupu uključuju samostani i slične institucije koje se koriste za stalno stanovanje npr. redovnica i redovnika ili pripadnika drugih vjerskih zajednica. Redni brojevi 960-969 dodijelit će se kolektivnom stanu, institucionalnom kućanstvu i zgradi kada se radi o tipu “Ostale institucije”. U ovu se grupu uključuju: samački hoteli, kazneni zavodi, institucije u kojima su osobe na izdržavanju kazne, odgojne ustanove za maloljetnike, prihvatilišta za beskućnike, barake za smještaj radnika (na gradilištima i drugdje), zgrade Ministarstva unutarnjih poslova koje su namijenjene za smještaj njihovih djelatnika, izbjeglički kampovi i svi drugi organizacijski oblici koji se ne mogu svrstati u naprijed navedene tipove. Ukoliko se u jednom popisnom krugu nalaze dva kolektivna stana ili institucionalna kućanstva istog tipa, oba takva stana ili kućanstva ne smiju dobiti iste redne brojeve. Zato je i “rezerviran” interval s više rednih brojeva u istom tipu kolektivnog stana, institucionalnog kućanstva i zgrade. Prije početka popisivanja popisivač treba utvrditi postoje li u zgradi u kojoj se nalazi kolektivni stan, samo prostorije namijenjene korisnicima usluga ili se u njoj nalazi jedan ili više stanova koji odgovaraju definiciji stana, a koji su namijenjeni za stanovanje upravitelja, čuvara i sl., ili u nekim prostorijama kolektivnog stana (koje, prema definiciji, nisu stan) stanuje neko kućanstvo koje nije korisnik usluga. Ako u kolektivnom stanu stanuje samačko ili višečlano (privatno) kućanstvo u prostorijama koje odgovaraju definiciji stana ili u prostoriji koja ne odgovara definiciji stana (nastanjenoj iz nužde), redni broj stana i kućanstva dodjeljuje se kako je ranije opisano kod privatnih kućanstava, stanova i ostalih nastanjenih prostorija, a zgradi se dodjeljuje redni broj prema tipu kolektivnog stana. Ukoliko u kolektivnom stanu, kao korisnici usluga, žive samačka ili obiteljska kućanstva (hotel za samce), tada ta kućanstva dobivaju tekući redni broj, a redni brojevi kolektivnog stana (stupac 2) i zgrade (stupac 4) se ponavljaju. Ukoliko u kolektivnom stanu, kao korisnici usluga, stanuju samo osobe čiji članovi kućanstva žive u drugom naselju Republike Hrvatske (đaci i studenti u domovima, radnici u barakama), tada se kao redni broj kućanstva upisuje “000”. Na primjer, kada popisivač popisuje studentski (đački) dom u kojem stanuju studenti (đaci) dodjeljuje redni broj stana “900”, a budući da to nije institucionalno kućanstvo (već samo osobe koje tu privremeno stanuju u vrijeme školovanja), redni broj kućanstva je “000”, a redni broj zgrade je “900”. Ako popisivač na svojem popisnom krugu naiđe na institucionalno kućanstvo (objašnjeno uz definiciju kućanstva), npr. samostan časnih sestara, i to je prvo kućanstvo u popisnom krugu koje pripada tipu “Vjerske institucije”, redni broj kućanstva je “950”, redni broj stana “950” i redni broj zgrade “950”. Ova dva primjera u Kontrolniku bi izgledala ovako: Ako npr. časne sestre stanuju u stanu u stambenoj zgradi, budući da pripadaju institucionalnom kućanstvu, tako će se i popisati. U ovom će slučaju institucionalno kućanstvo dobiti redni broj iz intervala “ 950-959”, a stan i zgrada tekući redni broj. Ako se ovaj primjer nastavi na prethodne, to bi u Kontrolniku izgledalo ovako: Redni brojevi za kolektivni stan, institucionalno kućanstvo i zgradu dodjeljuju se prema tipu iz točno navedenog intervala i ne remete kontinuitet rednog broja privatnih kućanstava, stanova i zgrada. Kada kontrolor ustanovi da se u popisnom krugu nalazi kolektivni stan u kojem živi institucionalno kućanstvo koje ima preko 499 članova, mora takvo kućanstvo podijeliti na dva ili više dijelova (zavisno od broja članova institucionalnog kućanstva). Svaki “dio” može imati najviše 499 osoba i svaki takav dio institucionalnog kućanstva popisat će se kao zasebno kućanstvo (ispunjava se više Omotnica). Redni broj stana i zgrade dodjeljuje se iz odgovarajućeg intervala rednih brojeva i ponavlja se onoliko puta na koliko je dijelova podijeljeno institucionalno kućanstvo, a redni broj institucionalnog kućanstva određuje se tekuće iz odgova­rajućeg intervala. Kada kontrolor ustanovi da se u popisnom krugu nalazi kolektivni stan u kojem stanuje više od 498 privremeno prisutnih osoba, bez obzira na to je li kolektivni stan smješten u jednoj ili više zgrada (npr. studentski dom), mora te privremeno prisutne osobe (kolektivni stan) podijeliti na dva ili više dijelova. Svaki “dio” može imati najviše 498 osoba i mora se popisati kao zasebni stan (ako je kolektivni stan smješten u više zgrada, svaka će se zgrada popisati kao zasebni kolektivni stan). Redni brojevi stana u stupcu 2 dodjeljuju se tekuće iz odgovarajućeg intervala rednih brojeva za kolektivni stan, a u stupac 3 za redni broj kućanstva upisuje se “000”. Redni broj zgrade se ponavlja onoliko puta koliko je dodijeljeno rednih brojeva za stanove. 3.3.6. Prezime i ime osobe na koju se vodi kućanstvo - stupac 5 Za svako kućanstvo kojem je dodijeljen redni broj, u stupac 5 upisuje se prezime i ime osobe na koju se vodi kućanstvo (nositelj kućanstva), a prema izjavi osobe koja popisivaču daje podatke. Prezime i ime osobe na koju se vodi kućanstvo prepisuje se u Omotnicu u prvi red Liste 1. Ako u stanu ne stanuje niti jedno kućanstvo, tj. kada je u stupac 3 upisano “000”, popisivač u stupac 5 upisuje crticu ( - ). Za kućanstva koja borave u inozemstvu, a za koja je popisivač dobio ispunjene Pomoćne popisnice (obrazac P-1/IN) upisuje prezime i ime osobe koja je navedena kao nositelj kućanstva u tablici “Popis članova kućanstva na radu ili boravku u inozemstvu”. Ako na Pomoćnoj popisnici nije naveden nositelj kućanstva upisuje se prezime i ime najstarijeg člana tog kućanstva. Za kolektivne stanove, bez obzira na to žive li u njima institucionalna kućanstva ili u njima privremeno stanuju, kao korisnici usluga, osobe koje su stanovnici drugih naselja, odnosno čija kućanstva stanuju u drugom naselju, umjesto prezimena i imena popisivač će upisati naziv te institucije, npr. Studentski dom “S. Radić”, “Konstruktor”, baraka za smještaj radnika itd. Za hotele, odmarališta, bolnice i druge objekte za privremeni smještaj, kao i za svaku zgradu i druge objekte (skladište, tvornič­ka zgrada itd.) ili prazno gradilište koje zauzima jedan ili više kućnih brojeva, umjesto prezimena i imena upisuje se odgova­raju­ći naziv, na primjer Hotel “Park”, Dječje odmaralište “Vladimir Nazor”, Ortopedska klinika, prazno gradilište, Osnovna škola “Ma­tija Gubec”. Međutim, ako je u nekom od ovih objekata stalno nastanjeno neko samačko ili obiteljsko kućanstvo (na primjer u Hotelu “Park” ili u školi stanuje kućanstvo domara ili prognanici u organiziranom smještaju u hotelu), u stupac 5 se ne upisuje naziv ustanove, nego prezime i ime osobe na koju se vodi popisano kućanstvo. 3.3.7. Naknadno upisivanje i ispravljanje podataka u “Popisu adresa i popisanih jedinica...” Ako je popisivač propustio popisati ili je pogrešno popisao neki stan ili kućanstvo, postupit će na jedan od opisanih načina:
  1. a)Kada je propustio popisati cijelu zgradu, stanove i kućanstva u njoj, popisivač će u prve neispunjene redove “Popisa adresa...” Kontrolnika upisati te jedinice popisa, a redni brojevi u stupcima 2, 3 i 4 se nastavljaju na redne brojeve upisane u prethodnom redu;
  2. b)Kada je propustio popisati jedan ili više stanova i kućanstava u zgradi kojoj je već dodijelio redni broj upisavši ga u stupac 4 i obavio popisivanje, on će podatke o naknadno popisanom stanu (i kućanstvu) upisati u prvi slobodni red “Popisa adresa...”. Redni brojevi stana i kućanstva u stupcima 2 i 3 nastavljaju se na redne brojeve u prethodnom redu tekućom numeracijom, ali se zgradi ne dodjeljuje novi redni broj, već se u stupac 4 upisuje redni broj zgrade koji joj je već dodijeljen;
  3. c)Kada je propustio popisati drugo (treće itd.) kućanstvo u stanu u kojem je već popisao jedno kućanstvo, precrtat će sve podatke u redu koji se odnosi na već popisan stan i kućanstvo i u prvi slobodni red ponoviti upis svih podataka, jer dva (ili više) kućanstava u istom stanu moraju biti upisana u Kontrolnik jedno iza drugoga. Podatke o adresi stana, ime i prezime nositelja prvog kućanstva i redni broj zgrade prepisuje iz precrtanog reda (redni broj zgrade se ne mijenja!), ali dodjeljuje nove redne brojeve (koji su po redu) tom stanu i prvom popisanom kućanstvu. Nakon toga u Kontrolnik upisuje podatke o drugom kućanstvu u stanu (koje je propustio popisati kada je prvi puta došao u stan) koje mora imati adresne podatke, redni broj stana i zgrade iste kao i prvo popisano kućanstvo, ali dobiva vlastiti (tekući) redni broj kućanstva. Također treba upisati ime i prezime nositelja tog drugog kućanstva u stanu;
  4. d)Kada popisivač primijeti da je u jednom stanu (u dva reda) dodijelio dva redna broja za dva kućanstva, a naknadno ustanovi da se ne radi o dva, već samo o jednom kućanstvu, treba precrtati sve podatke u redu koji se odnosi na pogrešno određeno kućanstvo, a u Napomeni (stupac 17) upisati obrazloženje i ispraviti podatke u stupcima 6 - 16. Redni brojevi dodijeljeni kućanstvima koja slijede se ne mijenjaju;
  5. e)Kada je popisivač u jednom stanu dodijelio redni broj kućanstvu, za koje naknadno utvrdi da se radi o osobama koje ne čine kućanstvo u naselju popisa (jer kućanstvo kojem oni pripadaju živi u drugom naselju), popisivač će u stupcu 3 precrtati redni broj koji je dodijelio tom “kućanstvu” i iznad upisati “000”, a u stupcu 5 će također precrtati prethodno upisani podatak (prezime i ime). Podaci u stupcima 6 - 16 se mijenjaju (jer je potrebno mijenjati i upise u Omotnici), pa ih treba precrtati i iznad njih upisati nove. Ni u ovom slučaju ne treba mijenjati već dodijeljene redne brojeve kućanstvima koja slijede. Kod svih intervencija u Kontrolnik, koje su uvjetovale promjene dodijeljenih rednih brojeva u stupcima 2, 3 i 4 (koji se prenose na popisne obrasce kao identifikacija), popisivač je dužan na već popunjenim obrascima obaviti odgovarajuće izmjene identifikacijskih podataka. 3.3.8. Napomena - stupac 17 U ovaj stupac popisivač upisuje kratke napomene koje će mu koristiti pri popunjavanju osnovnih popisnih obrazaca tj. Popisnice i Upitnika za stan i kućanstvo (obrasci P-1 i P-2). Napomene će mu trebati kod odgovora na pitanja 1. i 2. obrasca P-2, dio “Podaci o stanu” (vrsta stambene jedinice i način korištenja), kao i kod odgovora na pitanje 1. obrasca P-2, dio “Podaci o kućanstvu” (osnova korištenja stana). Napomene će poslužiti kao podsjetnik kada treba popuniti cijeli Upitnik za stan i kućanstvo, a kada samo dio za stan, odnosno dio za kućanstvo, i koju Listu (1 ili 2) Omotnice treba koristiti za upis osoba koje stanuju u nekom stanu (vidi primjere za ispunjavanje Kontrolnika). U nastavku se daju primjeri za popunjavanje ovog dijela Kontrolnika. A4 format A4 format 3.4. Popunjavanje “...pregled rezultata po kućanstvima” - stupci 6 - 16 Ovaj dio Kontrolnika popisivač će popunjavati naknadno, kod kuće, poslije popisivanja. Nakon što je u stanovima, odnosno kućanstvima koje je popisao, popunio Omotnice (obrazac P-OM), Upitnike za stan i kućanstvo (obrazac P-2), cijele ili dio za stan odnosno dio za kućanstvo i pripadajuće Popisnice (obrazac P-1), treba dovršiti popunjavanje Liste 1 (stupci 5 - 8) i Liste 2 (stupci 4 i 5) Omotnice i izraditi prve rezultate za kućanstvo. U stupce 6 - 15 Kontrolnika podaci se prenose iz tablice (Prvi rezultati za kućanstvo) s naslovne strane Omotnice. Stupci “Prvih rezultata za kućanstvo” na prvoj stranici Omotnice imaju vlastitu numeraciju, 1 do 10. Uz redne brojeve stupaca tiskani su u zagradama brojevi koji odgovaraju numeraciji stupaca u Kontrolniku “...pregled rezultata po kućanstvima”, da se olakša prijenos rezultata s Omotnice u odgovarajuće stupce Kontrolnika, naravno u redu koji pripada pojedinom kućanstvu. Tumačenja postupaka kod popunjavanja Omotnice daju se u odgovarajućem poglavlju Uputa, pa se ovdje ne ponavljaju. U stupac 16 Kontrolnika upisuje se odgovor “DA” (stan za stalno stanovanje), za svaki stan za koji je na “Upitniku za stan i kućanstvo”, obrazac P-2, dio “Podaci o stanu”, na pitanje 1. (vrsta stambene jedinice) dan odgovor “stan”, a na pitanje 2. (način korištenja) jedan od sljedećih odgovora: “samo za stanovanje”, ili “za stanovanje i obavljanje djelatnosti” ili “privremeno nenastanjen stan” ili “napušten stan” (definicija stana za stalno stanovanje dana je na poleđini Omotnice). Ako u jednom stanu žive dva ili više kućanstava, u stupac 16 se upisuje “DA” samo u red gdje je upisano prvo kućanstvo, a kod drugih kućanstava upisuje se crtica (-). 3.5. Izrada prvih rezultata za popisni krug 3.5.1. Izrada zbirnog reda u “Popisu adresa i popisanih jedinica i pregleda rezultata po kućanstvima” Nakon što je popisivač izradio pregled rezultata za svako kućanstvo tj. podatke iz svih Omotnica prenio u odgovarajuće stupce unutarnjih stranica Kontrolnika, mora zbrajanjem podataka po stupcima dobiti red “Ukupno”, tiskan na dnu svake stranice. Preporuča se zbrojeve s pojedinih stranica prepisati na prvu slobodnu stranicu Kontrolnika kao rekapitulaciju. To znači da će popisivač na toj slobodnoj stranici numerirati onoliko redova koliko ima stranica s upisima. Prijenos podataka treba raditi pažljivo i prepisane podatke provjeriti, kako bi se izbjegle greške. Zbroj prepisanih zbirnih redova s pojedinih stranica daje prve rezultate za popisni krug. 3.5.2. Izračunavanje broja stanova (stupac 2 - Redni broj stana) Zbroj stupca 2 (ukoliko nije bilo precrtanih redova) je najveći redni broj stana u popisnom krugu iz intervala 001-899 uvećan za ukupan broj kolektivnih stanova (redni brojevi stana od 900-969), ako ih je bilo u popisnom krugu. Ako ima precrtanih rednih brojeva stana, potrebno je precrtane redove oduzeti. Međutim, kada je precrtan red u kome se nalazi redni broj stana koji se više puta ponavlja zato što u tom stanu živi više kućanstava (npr. popisivač je naknadno ustanovio da sve osobe u stanu čine jedno a ne dva kućanstva), takav red se ne oduzima. Ovo općenito pravilo vrijedi i za izračunavanje zbirnog reda “Ukupno” na prvoj stranici Kontrolnika “Popis adresa i popisanih jedinica...”. Na sljedećim stranicama red “Ukupno” izračuna se tako da se od najvećeg (rednog) broja stana s pojedine stranice oduzme naj­veći redni broj stana s prethodne stranice i dodaju kolektivni stanovi ako ih ima na toj stranici, uz već opisane korekcije zbog precrtanih redova ako su potrebne. Za kontrolu ukupnog zbirnog reda (rekapitulacije) može se koristiti formula: Ukupno = najveći - precrtani + broj redni broj redni brojevi kolektivnih stana stanova stanova 3.5.3. Izračunavanje broja kućanstava (stupac 3 - Redni broj kućanstava) Podatak u redu “ukupno” stupca 3 (ukupan broj kućanstava), izra­čunava se na isti način kao i zbirni red stupca 2. Za kontrolu ukupnog zbirnog reda (rekapitulaciju) može se koristiti formula: Ukupno = najveći - precrtani + broj redni broj redni brojevi institucionalnih kućanstva kućanstava kućanstava Podaci stupaca 4 ( Redni broj zgrade) i stupaca 5 (Prezime i ime osobe na koju se vodi kućanstvo) Kontrolnika se ne obrađuju za Prve rezultate. 3.5.4. Izračunavanje zbirnih podataka za stupce 6 - 15 (pregled podataka o kućanstvu) Podaci upisani u pojedini red ovih stupaca se zbrajaju, a zbroj se prenosi u red “Ukupno” svake stranice Kontrolnika. Brojevi u pre­crtanim redovima se zanemaruju. Zbrojevi podataka s pojedinih stranica se prepisuju u rekapitulaciju, čiji zbroj daje zbirni red “Ukupno” za popisni krug. 3.5.5. Izračunavanje broja stanova za stalno stanovanje (stupac 16) U red “Ukupno” stupca 16 svake stranice Kontrolnika prebrojavaju se (zbrajaju) upisani odgovori “DA”. Zbrojevi podataka s pojedinih stranica prepisuju se u rekapitulaciju, čiji zbroj daje zbirni red “Ukupno” tj. ukupan broj stanova za stalno stanovanje za popisni krug. 3.6. Izrada Prvih rezultata za popisni krug Prvi rezultati za popisni krug iskazuju se u dvije tablice na naslovnoj stranici Kontrolnika i to: tablica 1 “Broj popisanih osoba” i tablica 2 “Broj popisanih kućanstava i stambenih jedinica”. U ovoj se fazi rezultati zbirnog reda “Ukupno” za popisni krug prepisuju u tablice na prvoj stranici Kontrolnika. Stupci su u ovim tablicama označeni prema numeraciji stupaca unutarnjih stranica Kontrolnika “Popis adresa i popisanih jedinica i pregled rezultata po kućanstvima” kako bi se olakšao pri­jenos podataka. Uz svaku je tablicu i opis njezina sadržaja. 3.6.1. Tablica 1. Broj popisanih osoba Podaci se u ovu tablicu prenose iz odgovarajućeg stupca zbirnog reda “Ukupno” (rekapitulacije) i to: u stupac “Ukupan broj popisanih osoba” prenosi se zbirni podatak iz stupca 6 (sveukupno); u stupac “ukupno Lista 1” prenosi se zbirni podatak iz stupca 7; u stupac “prisutni prognanici” prenosi se zbirni podatak iz stupca 8; u stupac “svega odsutni iz naselja popisa” prenosi se zbirni podatak iz stupca 9; u stupac “odsutni godinu i duže u inozemstvu i vraćaju se rjeđe s rada”, prenosi se zbirni podatak iz stupca 10; u stupac “odsutni godinu i duže u inozemstvu i vraćaju se rjeđe s boravka”, prenosi se zbirni podatak iz stupca 11; u stupac “izbjeglice odsutne godinu i duže u inozemstvu«, prenosi se zbirni podatak iz stupca 12; u stupac “odsutni u zemlji godinu i duže i rjeđe se vraćaju u prebivalište” prenosi se zbirni podatak iz stupca 13; u stupac “ukupno Lista 2” prenosi se zbirni podatak iz stupca 14; u stupac “prisutni godinu i duže i rjeđe odlaze u prebivalište” prenosi se zbirni podatak iz stupca 15. Stupac “Ukupan broj stanovnika” dobiva se tako da se podatak iz stupca 7 umanji za zbroj podataka iz stupaca 10, 11, 12 i 13 i doda podatak iz stupca 15. Zbroj podataka u stupcima 7 i 14 daje rezultat za stupac 6 (ukupan broj popisanih osoba). Ostali podaci u stupcima tablice ne mogu se međusobno računski kontrolirati metodom zbrajanja ili oduzimanja, pa je zato važno da se točno prenesu s Omotnice, zbroje na pojedinim unutarnjim stranicama Kontrolnika i prenesu iz reda “Ukupno” u ovu tablicu. 3.6.2. Tablica 2. Broj popisanih kućanstava i stambenih jedinica Podatak o broju kućanstava (stupac 3) sastoji se od stupca “svega” (ukupan broj kućanstva s rednim brojevima od 001 do 899, tzv. privatna kućanstva, i s rednim brojevima od 900 do 969, tzv. institucionalna kućanstva) i stupca “privatna kućanstva”. Dakle, ako u popisnom krugu nema institucionalnih kućanstava, u oba će dijela stupca 3 biti isti podatak. Međutim, ako u popisnom krugu ima institucionalnih kućanstava, broj privatnih kućanstava dobiva se tako da se od ukupnog broja kućanstava oduzme broj institucionalnih kućanstava (redni brojevi 900 - 969). Podatak o broju stambenih jedinica sastoji se od stupca “svega” (stupac 2), tj. ukupnog broja stambenih jedinica (redni brojevi od 001 do 899 i od 900 do 969), te stupca “stanovi za stalno stanovanje”, koji se prepisuje iz stupca 16 Kontrolnika, red “Ukupno”. 3.7. Predaja kompletne popisne građe za popisni krug kontroloru Nakon što je izradio prve rezultate za popisni krug, popisivač predaje kontroloru kompletan popisni materijal. Kontrolor je dužan obaviti pregled potpunosti i točnosti popisnog materijala za dotični popisni krug i potpisom na naslovnoj stranici Kontrolnika jamčiti ispravnost popunjenih popisnih obrazaca, u skladu s objašnjenjima danim u Metodološkim uputama. 4. OMOTNICA (obrazac P-OM) Omotnica (obrazac P-OM) pomoćni je obrazac popisa, koji služi za upisivanje članova kućanstva (Lista 1) i privremeno prisutnih osoba (Lista 2). Omotnica služi i za izradu “Prvih rezultata za kućanstvo”. U Omotnicu se ulažu svi obrasci koji se odnose na jedno kućanstvo i/ili stan, tj. pripadajući Upitnik za stan i kućanstvo (obrazac P-2), Popisnice (obrazac P-1) i eventualno Prethodne popisnice (obrazac P-1/1) ili Pomoćne popisnice (obrazac P-1/IN). Svaka Omotnica odgovara, po pravilu, jednom redu u Kontrolniku, tj. svakom redu Kontrolnika u kojemu je upisana bilo koja jedinica popisa. 4.1. Ispunjavanje Omotnice Omotnica se ispunjava za svako kućanstvo (privatno, institucionalno), za svaki stan u kojemu ne živi niti jedno kućanstvo ali stanuje jedna ili više privremeno prisutnih osoba, te za svaki prazan stan. Kad u stanu stanuje samo jedno kućanstvo, ispunjava se samo jedna Omotnica, bez obzira na to živi li s tim kućanstvom jedna ili više privremeno prisutnih osoba. Članovi kućanstva upisuju se u Listu 1, a privremeno prisutne osobe u Listu 2. Ako u jednom stanu stanuju dva ili više kućanstva, ispunjavaju se dvije Omotnice, odnosno onoliko Omotnica koliko ima kućanstava u stanu. To je često slučaj na primjer, kada u jednom stanu živi više osoba koje su samačka kućanstva. Privremeno prisutne osobe (ako ih ima) upisuju se u Listu 2 u Omotnici onog kućanstva kod kojeg one stanuju. Ako s nekim kućanstvom u istom stanu stanuje i prognaničko ili izbjegličko kućanstvo (samačko ili višečlano), za svako od njih se ispunjava zasebna Omotnica. Ako u stanu stanuju samo osobe koje su privremeno prisutne u naselju popisa, za njih će se ispuniti samo jedna Omotnica. Te se osobe upisuju u Listu 2, a Lista 1 se ne ispunjava. Ako je u kućanstvu na stalnom smještaju do 10 osoba koje su korisnici prava na skrb izvan vlastite obitelji, upisuju se kao članovi tog kućanstva (udomiteljske obitelji). U ovom se slučaju ispunjava jedna Omotnica (Lista 1). Korisnici prava na skrb izvan vlastite obitelji mogu biti: djeca, mladež ili odrasle osobe. Ako kod neke udomiteljske obitelji na stalnom smještaju ima 10 i više korisnika prava na skrb izvan vlastite obitelji, te se osobe popisuju kao institucionalno kućanstvo. U ovom se slučaju ispunjava Omotnica za kućanstvo udomiteljske obitelji i zasebna Omotnica za institucionalno kućanstvo (Lista 1). Kad u kolektivnom stanu (dom umirovljenika, samostan itd.), stanuje samo jedno institucionalno kućanstvo, ispunjava se jedna Omotnica, bez obzira na to živi li s tim kućanstvom jedna ili više privremeno prisutnih osoba. Kada u kolektivnom stanu stanuje više od 499 članova institucionalnog kućanstva ili više od 498 privremeno prisutnih osoba, kontrolor mora takvo kućanstvo, odnosno stan podijeliti na dva ili više dijelova. Za svaki dio popunjava se zasebna Omotnica. Ovu se podjelu mora izvršiti iz “tehničkih” razloga kako ne bi došlo do ponavljanja rednog broja osobe (vidi upute za popunjavanje Kontrolnika). Kad u kolektivnom stanu osim institucionalnog kućanstva stanuje i jedno ili više privatnih kućanstava (samačka ili višečlana kućanstva), ispunjava se jedna Omotnica za institucionalno ku­ćan­stvo i još onoliko Omotnica koliko ima privatnih kućanstava. Kad u kolektivnom stanu (samački hoteli) stanuju osobe kojima je naselje popisa ujedno i prebivalište, jer nemaju kućanstvo izvan naselja popisa, tj. čine samačko ili višečlano kućanstvo, za sva­ko se kućanstvo ispunjava zasebna Omotnica. Kad su u kolektivnom stanu ili hotelu smješteni prognanici potrebno je za svako prognaničko kućanstvo (samačko ili višečlano) ispuniti Omotnicu i članove kućanstva upisati u Listu 1. Kad u kolektivnom stanu (npr. studentski dom, baraka za smještaj radnika) stanuju samo osobe koje su privremeno prisutne u naselju popisa, ispunjava se samo jedna Omotnica. Popisivač ispunjava dvije Omotnice i u slučaju kada je cijelo kućanstvo vlasnika odsutno iz naselja popisa (npr. duže vrijeme boravi u inozemstvu), pa je izdalo stan ili dio stana na korištenje drugom kućanstvu. U tom slučaju ispunjava jednu Omotnicu za odsutno kućanstvo, a drugu za podstanarsko kućanstvo. Kad se popisuju prazni stanovi (privremeno nenastanjen, napušten, samo za obavljanje djelatnosti, za odmor i rekreaciju, stan koji se koristi u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi), za svaki takav stan ispunjava se jedna Omotnica. Na Omotnicu se upisuju samo identifikacijski podaci, naselje, ulica i kućni broj. Na crtu koja je predviđena za prezime i ime nositelja kućanstva treba upisati, na primjer: privremeno nenastanjen stan, vikend-kuća ili kratko opisati neki drugi oblik korištenja. 4.2. Ispunjavanje identifikacijskih i adresnih podataka Prostor za upisivanje identifikacijskih i adresnih podataka predviđen je na naslovnoj stranici Omotnice. Identifikacijski podaci su: - matični broj grada/općine - redni broj popisnoga kruga - redni broj stana - redni broj kućanstva - redni broj zgrade. Identifikacijske podatke na Omotnicu popisivač prepisuje iz Kontrolnika, i to: matični broj grada/općine i redni broj popisnoga kruga s naslovne strane, a iz unutarnje stranice Kontrolnika “Popisa adresa i popisanih jedinica i pregleda rezultata po kućanstvima”: - redni broj stana iz stupca 2 - redni broj kućanstva iz stupca 3 i - redni broj zgrade iz stupca 4. Adresni podaci, prezime i ime osobe na koju se vodi kućanstvo (nositelj kućanstva), naselje, ulica, (odnosno dio naselja) kućni broj i dodatak kućnom broju (ako ga ima) također se prenose iz Kontrolnika na naslovnu stranicu Omotnice. Nakon što je popisivač ispisao identifikacijske i adresne podatke na naslovnoj stranici Omotnice, ispunjava unutarnju stranicu tj. Listu 1 i Listu 2. 4.3. Što popisivač mora utvrditi prije ispunjavanja Liste 1 i Liste 2 Za pravilno ispunjavanje Liste 1 i Liste 2 popisivač najprije treba utvrditi: - živi li u stanu jedno ili više kućanstava ili su osobe koje je za­tekao samo privremeno prisutne; - ukupan broj članova kućanstva, tj. osoba čije je prebivalište u naselju popisa bez obzira na to jesu li u kritičnom trenutku popisa prisutni u naselju popisa ili su iz njega odsutni, - živi li s kućanstvom u stanu i prognaničko kućanstvo (sa­mač­ko ili višečlano); - stanuju li u stanu s kućanstvom i osobe privremeno prisutne u naselju popisa. Dakle, popisivač mora utvrditi čine li osobe koje stanuju u stanu kućanstvo ili ne. Ako te osobe prema definiciji čine kućanstvo upisuje ih u Listu 1, a ako se radi o privremeno prisutnim osobama u naselju popisa, upisuje ih u Listu 2. 4.3.1 Definicija kućanstva Prema međunarodnim preporukama razlikujemo dva tipa kućanstva i to privatno i institucionalno kućanstvo. U ovim se upu­tama za “privatno kućanstvo” uglavnom koristi naziv “kućan­stvo”. Kućanstvom se smatra svaka obiteljska ili druga zajednica osoba za koje se izjavi da zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, prehrana i sl.), bez obzira na to borave li svi članovi u naselju gdje je kućanstvo nastanjeno ili neki od njih privremeno borave u drugom naselju Republike Hrvatske ili u inozemstvu, radi zaposlenja, školovanja, kao prognanici ili izbjeglice ili su odsutni iz drugih razloga. Kućanstvom se smatra i svaka osoba koja u naselju popisa živi sama tzv. samačko kućanstvo i koja nema svoje kućanstvo u nekom drugom naselju Republike Hrvatske ili u inozemstvu. Ta osoba može stanovati sama u stanu ili kao podstanar ili u samačkom hotelu i sl., bez obzira na to stanuje li u istoj sobi s drugim samcem ili s članovima kućanstva stanodavca, ali s njima ne troši zajednički svoje prihode. Kućanstvom u naselju popisa smatraju se osobe koje se školuju u naselju popisa a žive u bračnoj ili izvan bračnoj zajednici (npr. studentski brak). Kućanstvom u naselju popisa smatraju se i prognanici i izbjeglice koji u naselju popisa žive zbog ratnih okolnosti, bez obzira na to je li netko od članova kućanstva u kritičnom trenutku privremeno odsutan (školovanje, zaposlenje i drugo) iz naselja popisa. Takva kućanstva mogu biti samačka ili višečlana. Ako prognanici i izbjeglice žive u stanu s nekim kućanstvom (koje nije prognaničko) pa makar to bili najbliži srodnici (npr. u kućanstvu sina/kćeri, roditelja i sl.), popisuju se kao zasebno kućanstvo. Kućanstvom u naselju popisa smatra se i osoba bez stalne adrese (beskućnici, nomadi) a zatečena je u kritičnom trenutku u naselju popisa. Kućanstvom se smatra i tzv. institucionalno kućanstvo, tj. kućanstvo sastavljeno od osoba koje žive u ustanovama za trajno zbrinjavanje djece i odraslih, u bolnicama za trajni smještaj ne­izlječivih bolesnika, samostanima, domovima umirovljenika, ob­jek­tima vojske, policije, pravosuđa kao i grupa od 10 i više osoba na trajnom smještaju u udomiteljskoj obitelji i slično. To su u pravilu kućanstva koja je osnovala pravna ili fizička osoba radi dugotrajnog udomljavanja i zbrinjavanja određene skupine ljudi. Osobe koje su privremeno prisutne u naselju popisa (detaljne upute uz Listu 2), ne mogu biti posebno kućanstvo u naselju popisa, bez obzira na njihov broj u nekom stanu i bez obzira na to je li stan kolektivan ili ne. 4.3.2. Definicija prebivališta Zakonska definicija prebivališta (NN, broj 53/91) glasi: “prebivalište je mjesto u kojem se građanin naselio s namjerom da u njemu stalno živi ...”. Ova zakonska odredba “prebivališta” se određuje s dvije činjenice: nastanjenost u određenom naselju i namjera da osoba u tom naselju stalno živi. U ovom popisu prebivalište osobe je ono mjesto (naselje) koje osoba koja se popisuje ili član kućanstva koji o tome daje podatke, smatra prebivalištem osobe, bez obzira ima li osoba prijavljeno prebivalište ili boravište ili nije uopće prijavljena kod Ministarstva unutarnjih poslova. Prebivalištem prognanika i izbjeglica smatra se ono mjesto (naselje) koje su zbog ratnih okolnosti morale napustiti (vidi objašnjenje za popunjavanje Popisnice). 4.4. Objašnjenje za ispunjavanje Liste 1 i Liste 2 Omotnice 4.4.1. Lista 1 - Članovi kućanstva (stanje 31. ožujka 2001. u 24.00 sata) U Listu 1 upisuju se:
  6. a)svi članovi kućanstva koji imaju prijavljeno prebivalište u naselju popisa ili naselje popisa smatraju svojim prebivalištem, bez obzira na to jesu li u kritičnom trenutku popisa (31. ožujka 2001. u 24.00 sata) bili prisutni ili su bili kraće ili duže vrijeme odsutni u drugom naselju u Hrvatskoj ili inozemstvu;
  7. b)sve osobe koje u naselju popisa borave radi zaposlenja, a nemaju kućanstvo u drugom naselju u Hrvatskoj niti u inozemstvu, čak i ako su u kritičnom trenutku popisa bile privremeno odsutne;
  8. c)osobe bez stalne adrese (nomadi, beskućnici i slično) smatraju se stanovnicima naselja u kojem su zatečene u kritičnom trenutku popisa. Napomena: u ovu se Listu upisuje i kućna pomoćnica ako živi s kućanstvom, kao i osobe koje su na trajnom smještaju u kućanstvu (udomiteljskoj obitelji). Izuzeci:
  9. a)svi članovi prognaničkog kućanstva i kućanstva izbjeglica koji žive u naselju popisa zbog ratnih okolnosti bez obzira na to je li netko od članova kućanstva u kritičnom trenutku privremeno odsutan iz tog naselja (prognanici i izbjeglice koji borave u naselju popisa radi zaposlenja, školovanja i drugih razloga, a kućanstvo im živi u drugom naselju u Republici Hrvatskoj sa statusom prognanika ili izbjeglice upisuju se u Listu 2). Prognanici su osobe koje su zbog ratnih okolnosti napustili ili su protjerane iz svojeg prebivališta, a nalaze se unutar granica Re­publike Hrvatske, i imaju službeni status prognanika. Izbjeglice su osobe koje su zbog ratnih okolnosti napustile svoje prebivalište i nalaze se izvan granica svoje države.
  10. b)osobe koje se školuju u naselju popisa a žive u bračnoj ili izvan bračnoj zajednici (npr. studentski brak), smatraju se kućan­stvom u naselju školovanja tj. u naselju popisa. (Ostale osobe koje se školuju izvan svog prebivališta tj. izvan naselja u kojem im živi kućanstvo, upisuju se u Listu 2, jer su to privremeno prisutne osobe u naselju popisa). Stupac (
  11. a)- Redni broj člana kućanstva U ovom su stupcu otisnuti redni brojevi od 001 do 010. Redni broj popisivač upisuje samo u slučaju kad kućanstvo ima više od 10 članova, pa za njihovo upisivanje u Listu 1 koristi drugu Omotnicu, na koju će nastaviti upisivati podatke o članovima kućanstva, upisujući za svakog sljedeći redni broj (011, 012, itd.) u isti ovaj stupac. U ovakvom slučaju popisivač mora pri vrhu naslovne stranice druge Omotnice naznačiti da se radi o nastavku Liste 1. Identifikacijski se podaci prepisuju s prve Omotnice. Prve rezultate za kućanstvo popisivač izrađuje samo na prvoj Omotnici, koristeći podatke svih pripadajućih Popisnica. Redni broj iz ovog stupca ujedno je i redni broj osobe koji se prepisuje na Popisnicu (obrazac P-1). Ovo pravilo ne važi za članove institucionalnoga kućanstva kojima će popisivač dodijeliti redni broj osobe neposredno na Popisnici, od 001 do 499, odnosno onoliko brojeva u nizu koliko ima članova institucionalnoga kućanstva. Napomena: kada je jedno institucionalno kućanstvo iz “teh­nič­kih” razloga podijeljeno na dva ili više dijelova, tada u okviru svakog uvjetno formiranog institucionalnog kućanstva redni broj osobe započinje s “001” i dodjeljuje se onoliko rednih brojeva u nizu, koliko u tom “institucionalnom kućanstvu” ima osoba. Stupac 1 - Prezime i ime U stupac 1 upisuje se prezime i ime svakog člana kućanstva, i to ovim redom: u prvi red (redni broj 001 u stupcu (a)) upisuje se prezime i ime osobe na koju se vodi kućanstvo, tzv. nositelj kućanstva, zatim slijede članovi njegove uže obitelji (bračni partner i djeca ako ih ima). Osoba na koju se vodi kućanstvo (nositelj kućanstva) upisuje se na temelju izjave članova kućanstva, odnosno izjave osobe koja daje podatke. Prezime i ime nositelja kućanstva prepisuje se iz reda u Kontrolniku u koji je upisano to kućanstvo. Kućanstvo se može sastojati od jedne ili više užih obitelji, a također može imati članove koji ne pripadaju nijednoj obitelji u kućanstvu koje se popisuje. Isto tako, ima kućanstava u kojima nema nijedne uže obitelji (samačka kućanstva, kao i kućanstva koja su sastavljena od braće i sestara, bake, djeda i unuka i sl., kao i nesrodnika koji zajednički troše prihode za hranu, stanovanje i drugo). Pod užom obitelji razumijeva se obiteljska zajednica koja se sastoji samo od bračnog para ili od roditelja (oba ili jednog) i njihove djece (rođene ili usvojene) koja nisu u braku i koja nemaju vlastitu djecu, bez obzira na njihovu dob. Bračnim se parom smatra i par koji živi u izvanbračnoj zajednici. U skladu s tom definicijom, npr. žena (udana ili neudana), koja zajedno sa svojim djetetom živi u kućanstvu svojih roditelja, smatrat će se da čini užu obitelj sa svojim djetetom, dok njezini roditelji čine drugu užu obitelj u istom kućanstvu. Članovi jednoobiteljskih kućanstava upisuju se ovim redom: u prvi se red upisuje prezime i ime osobe na koju se vodi kućanstvo, zatim slijede imena članova njezine uže obitelji (brač­nog partnera i djece, ako ih ima). Na kraju se upisuju imena ostalih srodnika i drugih osoba koje se smatraju članovima kućanstva. Ako u kućanstvu ima više od jedne uže obitelji, nakon članova prve obitelji upisuju se redom članovi druge, treće obitelji itd. Na kraju se upisuju imena ostalih srodnika i drugih osoba koje se smatraju članovima kućanstva. Ako kućanstvo čini samo jedna osoba (tzv. samačko kućan­stvo), ta se osoba obvezno upisuje pod rednim brojem 001. Kada se popisuju članovi institucionalnog kućanstva, ne treba upisivati pojedinačno svakog člana tog institucionalnog kućanstva u Listu 1, nego se u stupac za upis prezimena i imena u prvi red upisuje samo naziv te ustanove (npr. samostan časnih sestara “Svetoga križa”) i ukupan broj članova kućanstva, a ostali stupci (stupci 2 - 8) se ne popunjavaju (vidi primjer na str. 47). Ako u kolektivnom stanu u kojem je institucionalno kućan­stvo, stanuje i neko samačko ili višečlano kućanstvo (npr. kućan­stvo domara) za njih se ispunjava druga Omotnica i u stupac 1 upisuje se ime i prezime nositelja tog kućanstva, a zatim ostali članovi kućanstva kako je prije opisano. Stupac 2 - Ime jednog roditelja, a za udane i udovice - ime muža U ovaj se stupac upisuje za članove kućanstva ime oca ili majke, a za udane i udovice ime muža (radi lakšeg međusobnog povezivanja članova uže obitelji). Stupac 3 - Odnos prema osobi na koju se vodi kućanstvo U ovaj stupac treba za svakog člana kućanstva upisati odnos prema osobi na koju se vodi kućanstvo (nositelju kućanstva), npr. suprug, supruga, nevjenčana supruga, nevjenčani suprug, sin, kći, pastorak, pastorka, usvojeno dijete, majka, otac, brat, sestra, baka, djed, snaha, zet, unuk, svekar, svekrva, punica, punac, ujak, stric, kućna pomoćnica, osoba na skrbi i itd. Stupac 4 - Tko je dao podatke Mogući odgovori s pripadajućim šiframa koje se upisuju u stupac 4 nalaze se na unutrašnjoj strani Omotnice u posebnom okv­iru naslovljenom: “Tko je dao podatke”. U ovaj se stupac upisuje šifra koja označava tko je dao podatke za svaku osobu koja se popisuje, i to: - ako popisivaču podatke daje osoba sama za sebe, upisuje se šifra “1”, - ako popisivaču podatke za osobu koju popisuje daje drugi član kućanstva, upisuje se šifra “2”, - ako popisivaču podatke daje osoba koja nije član kućanstva, upisuje se šifra “3”, - ako je popisivač u kućanstvu za odsutne članove prepisao podatke iz Prethodne popisnice (obrazac P1/1) ili Pomoćne popisnice (obrazac P-1/IN) na Popisnicu (obrazac P-1), upisuje se šifra “4”. Stupce 5 - 8 popisivač ispunjava kod kuće na temelju podataka iz Popisnice (obrazac P-1), i to : Stupac 5 - Razlog odsutnosti u zemlji (Popisnica, pitanje 9a.) U ovaj se stupac upisuje šifra razloga odsutnosti za svakog člana kućanstva koji je u kritičnom trenutku popisa odsutan iz prebivališta i boravi u drugom naselju Republike Hrvatske, tj. prepisuje šifru razloga odsutnosti koja je upisana na Popisnici kod pitanja 9a., bez obzira na trajanje odsutnosti. U ovaj se stupac iznimno za prognane koji se popisuju izvan prebivališta i izbjeglice koje borave u Republici Hrvatskoj, upisuje razlog prisutnosti i to “3” za prognanika i “4” za izbjeglicu. Za članove kućanstva koji su prisutni ili su odsutni u inozemstvu, u ovaj se stupac upisuje crtica (-). Stupac 6 - Razlog odsutnosti u inozemstvu (Popisnica, pitanje 9b.) U ovaj se stupac upisuje razlog odsutnosti za svakog člana kućanstva koji je odsutan iz kućanstva u inozemstvu, bez obzira na trajanje odsutnosti, tj. treba prepisati razlog odsutnosti koji je upisan na Popisnici, pitanje 9b. Za članove kućanstva koji su prisutni ili odsutni u drugom naselju u Hrvatskoj, u ovaj se stupac upisuje crtica (-). Stupac 7 - Odsutni godinu i duže (Popisnica, pitanje 10.) Za svaku osobu koja je iz svog kućanstva odsutna godinu i duže, bilo u drugom naselju u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu u ovaj se stupac upisuje “DA”. Ta osoba ima upisan jedan od razloga odsutnosti u stupcu 5 ili 6, odnosno na Popisnici mora imati upisan razlog odsutnosti kod pitanja 9a) ili 9b), a odgovor o trajanju odsutnosti na pitanje 10. mora biti jedna godina
(01)ili više. Za članove kućanstva koji su odsutni iz prebivališta kao prognanici, a popisuju se u prebivalištu, u stupcu 5 upisano je “3” kao šifra razloga odsutnosti iz prebivališta, tada se u ovaj stupac upisuje DA. Za članove kućanstva koji su odsutni iz prebivališta kao izbjeglice u inozemstvu, u stupcu 6 upisana je šifra razloga odsutnosti “5” i odgovor o trajanju odsutnosti na pitanje 10. upisano je jedna ili više godina, u ovaj se stupac također upisuje “DA”. Za prisutne članove kućanstva ili odsutne do jedne godine, u ovaj se stupac upisuje crtica (-). Za članove kućanstva prognanika, koji se popisuju izvan prebivališta, i izbjeglica u Republici Hrvatskoj, a za koje je u stupcu 5 upisan razlog prisutnosti u naselju popisa, u ovaj se stupac upisuje crtica (-). Stupac 8 - Odsutni godinu i duže i vraćaju se “rjeđe” (Popisnica, pitanje 35 “Učestalost vraćanja u naselje popisa”, dan je odgovor “rjeđe”) U ovaj se stupac upisuje “DA” za osobu koja je iz kućanstva odsutna godinu i duže bilo u zemlji ili inozemstvu (u stupcu 5 ili stupcu 6 upisana je šifra razloga odsutnosti, a u stupcu 7 upisano je “DA”) i na Popisnici na pitanje 35. “Učestalost vraćanja u naselje popisa” dan je odgovor “rjeđe”. Za sve članove kućanstva koji su:
  1. a)prisutni,
  2. b)odsutni do godine dana i
  3. c)za osobe koje rade u diplomatskim i drugim predstavništvima Republike Hrvatske i sličnim službama ili su upućeni preko domaćih poduzeća, kao i članove njihovih obitelji koji s njima borave, u ovaj se stupac upisuje crtica (-). Za osobe koje imaju status prognanika ili izbjeglice u Hrvat­skoj ili izbjeglice iz Republike Hrvatske u inozemstvu, u ovaj se stupac također upisuje crtica (-). Za članove kućanstva koji su odsutni iz kućanstva godinu i duže u zemlji ili inozemstvu, a na Popisnici na pitanje 35. “Učestalost vraćanja u naselje popisa” odgovor glasi: tjedno, mje­sečno, sezonski, u ovaj se stupac također upisuje crtica (-). Stupci 9 i 10 - Ispunjava statistika Stupce 9 i 10 popisivač ostavlja prazne (ovi će stupci biti ispunjeni naknadno u obradi). Primjeri za ispravno ispunjavanje Liste 1: Primjer 1. Kućanstvo Ivana Perića (osoba na koju se vodi kućanstvo) ima 8 članova: supruga Marica, sin Josip, snaha Vlasta, unuk Miro, majka Đurđa, neoženjeni brat Stjepan i teta Ljuba Buić. Sin Josip radi 2 godine u drugom naselju u Hrvatskoj i vraća se u kućanstvo tjedno, neoženjeni brat Stjepan je na radu u inozemstvu deset godina i dolazi u kućanstvo rjeđe od jednom mjesečno, a majka Đurđa je u gostima kod sina Stjepana u inozemstvu. Podatke za odsutne članove kućanstva dao je nositelj kućanstva. Upisivanje podataka u Listu 1 treba obaviti na način prikazan na sljedećoj stranici. Iz primjera se vidi da se ovo kućanstvo sastoji od tri uže obitelji: Ivan Perić i supruga Marica (1. uža obitelj); sin Josip, snaha Vlasta i unuk Miro (2. uža obitelj); te majka Đurđa i brat Stjepan (3. uža obitelj), a teta Ljuba ne pripada niti jednoj užoj obitelji. Primjer 2. U samostanu časnih sestara “Svetoga križa” živi institucionalno kućanstvo koje ima 25 članova. A4 format 4.4.2. Lista 2 - Privremeno prisutne osobe (stanje 31. ožujka 2001. u 24.00 sata) Privremeno prisutne osobe su one osobe koje borave u naselju popisa, a imaju svoje kućanstvo izvan naselja popisa. Prema tome one ne čine posebno kućanstvo u naselju popisa bez obzira na status stanovanja. Privremeno prisutne osobe mogu stanovati u stambenoj jedinici s kućanstvom (podstanar), same kao zakupac stana ili u kolektivnom stanu, ili u vlastitom stanu ili u stanu srodnika. U Listu 2 upisuju se: - osobe koje borave u naselju popisa radi zaposlenja (na određeno ili neodređeno vrijeme) ili ovdje imaju obrtničku, ugostiteljsku ili drugu radnju, odvjetničku pisarnicu i slično ili zato jer u ovom naselju obavljaju sezonske poslove, ili ih je radna organizacija uputila na rad u ovo naselje radi izvođenja građevinskih, mon­tažnih ili drugih poslova, a kućanstvo im živi u drugom naselju Republike Hrvatske ili inozemstvu; - osobe koje u naselju popisa borave radi školovanja (đaci i studenti), a imaju kućanstvo u drugom naselju Republike Hrvatske ili u inozemstvu. Izuzetak su osobe koje se školuju, a žive u braku ili izvanbračnoj zajednici (studentski brak), i upisuju se u Listu 1; - osobe koje su u kritičnom trenutku popisa bile u gostima, na liječenju, osobe koje borave u kući za odmor i rekreaciju i slično; - član prognaničkog kućanstva ili član kućanstva izbjeglica koji boravi u naselju popisa radi zaposlenja, školovanja ili ostalih razloga, a kućanstvo mu u statusu prognanika ili izbjeglice živi u drugom naselju Hrvatske. Stupac (
  4. a)- Redni broj osobe U ovom su stupcu otisnuti redni brojevi osoba od 501 do 505. Redni broj osobe popisivač dopisuje samo u slučaju kad u stanu ima više od 5 privremeno prisutnih osoba, pa za njihovo upisivanje u Listu 2 koristi dodatnu Omotnicu na kojoj će nastaviti upisivati privremeno prisutne osobe dopisujući za svakog sljedeći redni broj (506, 507 itd.). U ovakvom slučaju popisivač mora pri vrhu naslovne stranice dodatne Omotnice naznačiti da se radi o nastavku Liste 2. Identifikacijski se podaci prepisuju s prve Omotnice. Prve rezultate za kućanstvo popisivač izrađuje samo na prvoj Omotnici, koristeći podatke svih pripadajućih Popisnica. Redni broj iz ovog stupca je ujedno i redni broj osobe koji se prepisuje na Popisnicu. Privremeno prisutnim osobama koje stanuju u kolektivnom stanu, popisivač će dodijeliti redni broj osobe neposredno na njihovoj Popisnici (od 501 do 998), odnosno onoliko brojeva u nizu koliko ima privremeno prisutnih osoba u kolektivnom stanu. Napomena: kada je jedan kolektivni stan iz “tehničkih” razloga podijeljen na dva ili više dijelova, tada u okviru svakog uvjetno formiranog kolektivnog stana, redni broj osobe započinje s 501 i dodjeljuje se onoliko rednih brojeva u nizu koliko ima osoba u tom “kolektivnom stanu”. Stupac 1 - Prezime i ime U stupac 1 upisuje se prezime i ime svake privremeno prisutne osobe. Kada se popisuju privremeno prisutne osobe u kolektivnom stanu (đaci, studenti i sl.), ne treba upisivati pojedinačno prezime i ime za svaku osobu u Listu 2, nego se u stupac za upis prezimena i imena upisuje u prvi red samo naziv te ustanove (npr. studentski dom “Stjepan Radić”) i ukupan broj privremeno prisutnih osoba koje stanuju u tom kolektivnom stanu. Ostali stupci (stupci 2 - 6) se ne popunjavaju (vidi primjer na str. 50). Stupac 2 - Ime jednog roditelja U ovaj stupac upisuje se ime jednog od roditelja. Stupac 3 -Tko je dao podatke Mogući odgovori s pripadajućim šiframa koje se upisuju u stupac 3 nalaze se na unutrašnjoj strani Omotnice u posebnom okviru naslovljenom: “Tko je dao podatke”. U ovaj se stupac upisuje šifra koja označava tko daje podatke za svaku osobu koja se popisuje, i to: - ako popisivaču podatke daje osoba sama za sebe, upisuje se šifra “1”; - ako popisivaču podatke daje neka druga osoba, upisuje se šifra “3” Podatke u stupce 4 i 5 ove Liste popisivač ispunjava kod kuće tj. prepisuje ih iz Popisnice. Stupac 4 - Razlog prisutnosti (Popisnica, pitanje 9a.) U ovaj se stupac upisuje razlog prisutnosti u naselju popisa za sve osobe koje su upisane u ovu listu, bez obzira na vremensko trajanje prisutnosti, tj. prepisuje se odgovor dan kod pitanja 9a. na Popisnici. Stupac 5 - Prisutni godinu i duže (Popisnica, pitanje 10.) U ovaj se stupac upisuje “DA” za sve osobe koje u naselju popisa borave godinu i duže, tj. za osobe koje su na pitanje 10. na Popisnici dale odgovor “jedna
(01)godina i više”. U ovaj se stupac upisuje crtica (-) za osobe koje su u naselju popisa prisutne manje od jedne godine, tj. odgovor na pitanje 10. na Popisnici je “manje od jedne
(01)godine”. Za sobe koje se školuju bez obzira na dužinu školovanja u naselju popisa (vidi upute za ispunjavanje pitanja 10. na Popisnici) u ovaj se stupac upisuje crtica (-). Za člana prognaničkog ili izbjegličkog kućanstva koji boravi u naselju popisa radi zaposlenja, školovanja ili ostalih razloga a kućanstvo mu živi u statusu prognanika ili izbjeglice u drugom naselju Republike Hrvatske, u ovaj se stupac upisuje crtica (-). Stupac 6 - Učestalost odlazaka u prebivalište Mogući odgovori s pripadajućim šiframa koje se upisuju u stupac 6 nalaze se na unutrašnjoj strani Omotnice u posebnom okviru naslovljeni: “Učestalost odlazaka u prebivalište”. U ovaj se stupac upisuje šifra koja označava učestalost odlazaka osobe u prebivalište gdje joj živi kućanstvo, i to: - za osobu koja odlazi u prebivalište najmanje jednom tjedno, upisuje se šifra “1”; - za osobu koja odlazi u prebivalište najmanje jednom mjesečno, upisuje se šifra “2”; - za osobu koja odlazi u prebivalište nakon završetka sezonskih radova, upisuje se šifra “3”; - za osobu koja odlazi u prebivalište rjeđe nego jednom mjesečno (u nekoliko mjeseci jednom), upisuje se šifra “4”. Za osobe koje su se zatekle u gostima, liječenju i slično u ovaj se stupac upisuje crtica (-). Primjeri za pravilno ispunjavanje Liste 2: Primjer 1 (ispunjavanje Liste 2 za privremeno prisutne osobe): U stanu je u kritičnom trenutku Popisa boravilo 5 privremeno prisutnih osoba koje imaju kućanstvo izvan naselja popisa i to: Jukić Petar je student treće godine Pravnog fakulteta u prebivalište odlazi mjesečno, Antić Josip i Petrović Dado rade i žive u naselju popisa 3 godine. Antić Josip odlazi u svoje kućanstvo mjesečno, a Petrović Dado tri puta godišnje. Livojević Zoran radi i živi 8 mjeseci u naselju popisa, a u prebivalište odlazi tjedno, a Jukić Stipe se u kritičnom trenutku zatekao u gostima. A4 format Primjer 2 (ispunjavanje Liste 2 kada se popisuju privremeno prisutne osobe u kolektivnom stanu): U studentskom domu “Stjepan Radić” stanuje 400 studenata. A4 format 4.5. Izrada prvih rezultata za kućanstvo Prve rezultate za kućanstvo na naslovnoj stranici Omotnice popisivač izrađuje kod kuće nakon što je ispunio stupce 5, 6, 7 i 8 u Listi 1 i stupce 4 i 5 u Listi 2 Omotnice. Prve rezultate za kućanstvo popisivač izrađuje na temelju podataka upisanih u Listu 1 i Listu 2 i to: Stupac 1 (Sveukupno) U ovaj se stupac upisuje ukupan broj osoba upisanih u Listu 1 i Listu 2, tj. upisuje se ukupan broj ispunjenih Popisnica u kućanstvu. Stupac 2 (ukupno - Lista 1) U ovaj se stupac upisuje ukupan broj osoba upisanih u Listu 1. Stupac 3 (prisutni prognanici) U ovaj se stupac upisuje ukupan broj osoba koje u stupcu 5 imaju upisan razlog prisutnosti “3”, a u svim ostalim stupcima (stupci 6 - 8) upisana je crtica (-). Stupac 4 (odsutni iz naselja popisa bilo u zemlji ili u inozemstvu - svega) U ovaj se stupac upisuje ukupan broj osoba koje su odsutne iz kućanstva, tj. ukupan broj osoba koje imaju upisan razlog odsutnosti u stupcu 5 ili 6. U ovaj se stupac (svega - odsutni iz naselja popisa) ne uključuju osobe koje u stupcu 5 imaju upisan razlog prisutnosti prognanika “3” i izbjeglica “4”, a u svim preostalim stupcima upisana je crtica (-). Stupac 5 (odsutni u inozemstvu godinu i duže, a vraćaju se “rjeđe” s rada, razlog “1”). U ovaj se stupac upisuje broj osoba koje u stupcu 6 imaju razlog odsutnosti “1” a u stupcima 7 i 8 upisano “DA”. Stupac 6 (odsutni u inozemstvu godinu i duže a vraćaju se rjeđe s boravka, razlog “2”). U ovaj se stupac treba upisati ukupan broj osoba koje u stupcu 6 imaju razlog odsutnosti “2” a u stupcima 7 i 8 upisano “DA”. Stupac 7 (odsutni u inozemstvu godinu i duže kao izbjeglica, razlog odsutnosti “5”) U ovaj se stupac treba upisati ukupan broj osoba koje u stupcu 6 imaju razlog odsutnosti “5”, a u stupcu 7 upisano “DA”. Stupac 8 (odsutni godinu i duže u zemlji rjeđe se vraćaju u prebivalište) U ovaj se stupac upisuje broj osoba u kućanstvu koje u stupcu 5 imaju upisan razlog odsutnosti (moguće šifre “2”, “5”, “6”) a u stupcima 7 i 8 upisano “DA”. Stupac 9 (ukupno - Lista 2 ) U ovaj se stupac upisuje ukupan broj osoba koje su upisane u Listu 2. Stupac 10 (prisutni godinu i duže i rjeđe odlaze u pre­biva­lište) U ovaj se stupac upisuje ukupan broj osoba koje u stupcu 5, Liste 2, imaju upisano “DA” i u stupcu 6 za učestalost odlazaka u prebivalište šifru “4”. Prve rezultate za kućanstvo (Broj popisanih osoba) s naslovne stranice Omotnice prenosi se u Kontrolnik, u isti red u koji je upisano to kućanstvo u “Popis adresa i popisanih jedinica i pregled rezultata po kućanstvima”. U tablici “Broj popisanih osoba” na Omotnici uz redni broj stupca upisan je u zagradi i redni broj stupca iz Kontrolnika u koji se prenosi podatak. Napomena popisivača Na poleđini Omotnice pored definicije kućanstva, uže obitelji i nositelja kućanstva nalazi se i “Napomena popisivača”. Ovdje popisivač upisuje konkretne sporne slučajeve, npr. raspoložive podatke i kako je postupio u tom slučaju. Napomena pomaže popisivaču, kontroloru ili u obradi popisne građe. 5. ISPUNJAVANJE UPITNIKA ZA STAN I KUĆANSTVO (obrazac P-2) Upitnik za stan i kućanstvo, obrazac P-2, ispunjava se za svaku stambenu jedinicu i za svako kućanstvo. 1. Upisivanje identifikacijskih podataka i adrese stambene jedinice. Identifikacijske podatke i adresu stambene jedinice treba obvezno upisati na svaki obrazac P-2, bez obzira na to ispunjava li se cijeli upitnik ili samo njegovi dijelovi. Matični broj grada/općine, redni broj popisnoga kruga u gradu/općini, redni brojevi stana, kućanstva i zgrade, te adresa (ulica, kućni broj i dodatak kućnom broju) prepisuju se s prve stranice Omotnice, obrazac P-OM. 2. Kada se ispunjava cijeli obrazac P-2, a kada samo pojedini njegovi dijelovi:
  1. a)U STAmbenoj jedinici STANUJE SAMO JEDNO kuĆanstvo Þ ispunjava se jedan obrazac P-2, i to oba dijela “Podaci o stanu” i “Podaci o kućanstvu”.
  2. b)U STAmbenoj jedinici STANUJE VIŠE KU­ĆANSTAVA Þ ispunjava se onoliko obrazaca P-2 koliko ima kućanstava. Na prvom obrascu P-2 ispunjava se dio “Podaci o stanu” i dio “Podaci o kućanstvu” za prvo kućanstvo u stanu. Podatke o kućanstvu vlasnika (suvlasnika) ili najmoprimca sa zaštićenom najamninom, obavezno treba upisati na (prvi) obrazac P-2 na kojem su popunjeni i podaci o stanu. Na drugom i svim ostalim obrascima P-2 (čiji broj zavisi od broja kućanstava u stanu) ispunjava se samo dio “Podaci o ku­ćanstvu”. Smatrat će se da je u stanu više kućanstava i u slučaju kada je cijelo kućanstvo vlasnika (koji nema drugi stan) odsutno iz naselja popisa (npr. duže vrijeme boravi u inozemstvu, privremeno boravi u svojoj kući za odmor u zemlji), pa je izdalo stan ili dio stana na korištenje drugom kućanstvu. U tom slučaju treba u istom stanu popisati privremeno odsutno kućanstvo vlasnika (ili zaštićenog najmoprimca) i podstanarsko kućanstvo.
  3. c)JEDNO KUĆANSTVO KORISTI VIŠE STANOVA na istoj adresi Þ ispunjava se onoliko obrazaca P-2 koliko kućanstvo koristi stanova na istoj adresi (u istoj zgradi ili istom dvorištu) pod uvjetom da drugi (treći itd.) stan nije dan na korištenje nekom drugom kućanstvu. Na prvom obrascu P-2 ispunjavaju se “Podaci o stanu” (za najveći i najkvalitetniji stan) i “Podaci o kućanstvu”. Na svim ostalim obrascima P-2 (čiji broj zavisi od broja stanova koje koristi to kućanstvo) ispunjavaju se samo “Podaci o stanu”. Za drugi (treći itd.) stan kućanstva na istoj adresi, redni broj kućanstva je “000” (vidi upute za ispunjavanje Kontrolnika).
  4. d)U STANU NE STANUJE NIJEDNO KUĆANSTVO Þ ispunjava se jedan obrazac P-2, samo dio “Podaci o stanu”, i to: - za privremeno nenastanjen stan; - za napušten stan; - za stan koji se koristi samo u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi; - za stan koji se koristi za odmor i rekreaciju; - za stan koji se u cijelosti koristi za obavljanje neke djelatnosti; - za stan u kojem stanuju samo osobe kojima je prebivalište u drugom naselju (i tamo imaju svoje kućanstvo), a u naselju popisa se nalaze privremeno radi školovanja, rada ili drugih razloga (osobe upisane u Listu 2 Omotnice).
  5. e)PROGNANIČKO KUĆANSTVO STANUJE U ORGANIZIRANOM SMJEŠTAJU U HOTELU ILI DRUGOM OBJEK­TU za smjeŠtaj prognanika Þ za svako prognaničko kućanstvo ispunjava se zaseban obrazac P-2, samo dio “Podaci o kućanstvu”. Ovako će se ispuniti podaci za prognanička kućanstva samo ako se radi o organiziranom smještaju prognanika, u objekte koji nisu stanovi prema definiciji (hotelske sobe, barake, prognanička naselja). Upute o dodjeljivanju rednih brojeva stana i kućanstva dane su u uputama za ispunjavanje Kontrolnika. Ukoliko prognaničko kućanstvo stanuje u stanu (ili nekoj drugoj prostoriji ili objektu koji nije stan po definiciji, npr. u vagonu, garaži, prikolici i sl.), tada se za njega (kao i za ostala privatna kućanstva) ispunjava cijeli upitnik P-2, tj. dio “Podaci o stanu” i dio “Podaci o kućanstvu”.
  6. f)CIJELO KUĆANSTVO se NALAZI U INOZEMSTVU i NEMA STAN U ZEMLJI Þ ispunjava se jedan obrazac P-2, samo dio “Podaci o kućanstvu”. Ovako će se ispuniti podaci za kućanstvo koje je prije odlaska u inozemstvo stanovalo na nekoj adresi u popisnom krugu (npr. kao najmoprimac ili podstanar), a u vrijeme popisa više nema stan u Republici Hrvatskoj (vidi poglavlje 5.2. Podaci o kućanstvu).
  7. g)U KOLEKTIVNOM STANU se nalazi institucionalno KUĆANSTVO (npr. samostani, ustanove za trajni smještaj starih i nemoćnih osoba ili osoba s psihofizičkim i dr. bolestima, dom za zbrinjavanje djece i mladeži i sl.) Þ ispunjava se jedan obrazac P-2 i to dio “Podaci o stanu” i dio “Podaci o kućanstvu”. Međutim, ako u nekom institucionalnom kućanstvu ima više od 499 članova, izuzetno će se (iz “tehničkih” razloga) ispuniti dva ili više obrasca P-2 (zbog ograničenog raspona raspoloživih rednih brojeva osoba od 001 do 499), kao da se radi o više institucionalnih kućanstava u istom kolektivnom stanu (vidi upute za ispunjavanje Kontrolnika). Na prvom obrascu P-2 popunit će se dio “Podaci o stanu” (prema uputi za popisivanje kolektivnog stana) i dio “Podaci o (institucionalnom) kućanstvu”. Na drugom obrascu P-2, uz podatke o identifikaciji, popunit će se samo dio “Podaci o kućanstvu” tj. na pitanje 1. “Osnova korištenja stana” upisat će se znak “X” u kvadratić pokraj odgovora “ostalo”.
  8. h)U KOLEKTIVNOM STANU se nalaze samo privremeno prisutne OSOBE KOJE NE Čine INSTITUCIONALNO KUĆANSTVO (npr. studentski ili đački dom, radničke barake) Þ ispunjava se jedan obrazac P-2 i to samo dio “Podaci o stanu”. Međutim, ako u nekom kolektivnom stanu ima više od 498 korisnika usluga, izuzetno će se (iz “tehničkih” razloga) ispuniti dva ili više upitnika P-2 (zbog ograničenog raspona raspoloživih rednih brojeva za privremeno prisutne osobe od 501 do 998), kao da se radi o više kolektivnih stanova u istoj zgradi (i u slučaju ako se doista radi o više zgrada, tzv. paviljona). Osim identifikacijskih podataka, na svim obrascima P-2, popunit će se samo dio “Podaci o stanu” i to: na prvom popunjenom obrascu P-2 dat će se odgovor na sva pitanja (1, 2 i 7-11) prema uputama za kolektivni stan; na drugom (trećem) obrascu P-2 odgovorit će se samo na pitanje 1., tj. upisat će se znak “X” u kvadratić pokraj odgovora “kolektivni stan”, i na pitanje 2. treba upisati znak “X” u kvadratić pokraj odgovora “samo za stanovanje”.
  9. i)U KOLEKTIVNOM STANU se nalaze SAMO privatna (samaČka ili viŠeČlana) kuĆanstva koja su korisnici usluGa (npr. samački hotel) Þ ispunjava se onoliko obrazaca P-2 koliko ima privatnih kućanstava i to: - na prvom obrascu P-2 ispunit će se dio “Podaci o stanu” (za kolektivni stan) i dio “Podaci o kućanstvu” za prvo popisano privatno kućanstvo u kolektivnom stanu - na drugom i svim ostalim obrascima P-2 ispunjava se samo dio “Podaci o kućanstvu” za ostala privatna kućanstva.
  10. j)U zgradi KOLEKTIVNOg STANa stanuje privatno kuĆanstvo koje nije korisnik usluga Þ ispunjava se jedan obrazac P-2 i to dio “Podaci o stanu” i dio “Podaci o kućanstvu”. Ovako će se popuniti obrazac P-2 za kućanstvo domara ili drugog zaposlenika koji stanuje u zgradi kolektivnog stana u zasebnom stanu (ili u nekim drugim prostorijama koje ne odgovaraju definiciji stana); podaci o stanu se popunjavaju samo za stambene prostorije koje isključivo koristi to privatno kućanstvo koje nije korisnik usluga kolektivnog stana. Kolektivni stan i institucionalno kućanstvo (ili drugi korisnici usluga) popisuju se prema uputama u točkama g),
  11. h)ili i).
  12. k)INSTITUCIONALNO KUĆANSTVO U (PRAVOM) STA­NU Þ ispunjava se jedan obrazac P-2

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.